00:16, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 27. svibnja 2017.

Objavljeno: 27.05.2017 u 02:40
Pregledano 192 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 27. svibnja 2017.

ZAGREB, 27. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

FEKP – U nedjelju počinje 16. Festival europske kratke priče

ZAGREB - U Zagrebu u nedjelju počinje šesnaesto izdanje Festivala europske kratke priče (FEKP), jednog od najstarijih europskih festivala posvećenih isključivo kratkoj književnoj formi koji ove godine naglasak daje afričko-europskim književnim dodirima o kojima će se raspravljati u okviru središnje festivalske teme "Luka Europa".

Festival se ove godine održava od 28. svibnja do 2. lipnja u Zagrebu i Rijeci, a otvorit će ga u nedjelju navečer u Gradskom dramskom kazalištu Gavelli razgovor s australsko-britanskim književnikom DBC Pierreom, dobitnikom uglednih nagrada Man Booker i Whitbread, i jednom od najcjenjenijih škotskih i britanskih suvremenih autorica Janice Galloway.

DBC Pierre, punog (umjetničkog imena) Dirty But Clean Pierre, koji je svjetsku slavu stekao romanom prvijencem "Vernon Bog Little" (2003.), žestokom i mračnom satirom suvremenog društva, i Galloway, dobitnica niza prestižnih nagrada i priznanja, u foajeu Gavelle razgovarat će s domaćinom Romanom Simićem o nastanku priče i tome što je to što čini "srce" kratke priče.

"Što se (i tko se) krije iza priče?"; "Gdje pisac pronalazi glas, a priča gorivo?"; "Gdje se povlače i kako se mute granice između velikih i malih, naših i tuđih, laganih i teških, dugih i kratkih priča?", neke su od tema prvog razgovora bogatog programa 16. FEKP-a koji će do 2. lipnja predstaviti u Zagrebu i Rijeci neka od najvećih imena svjetske i domaće kratkopričaške književne scene iz dvanaest zemalja.

Prvu festivalsku večer goste FEKP-a rasplesat će Rasputin Orchestra tradicijskom glazbom srednje i jugoistočne Europe, a svečanom će otvorenju prethoditi, u ranim poslijepodnevnim satima u Wine baru Karijola u Vlaškoj ulici, tradicionalni neslužbeni program "Bez formalnosti, molim! Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!", na kojemu će festival kuhanjem najaviti domaći pisci Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača.



Sjajan line-up domaćih i stranih gostiju


Tema 16. FEKP-a je "Luka Europa", posvećena portretu suvremene Europe kao mjesta susreta i suživota različitosti. O tome će tijekom šest festivalskih dana raspravljati dobitnici najznačajnijih svjetskih književnih nagrada – od nagrade Man Booker, preko nagrade Planeta i Independent, pa sve do ostalih uglednih priznanja za književnost na engleskom, poljskom, portugalskom, španjolskom i talijanskom jeziku.

U šest festivalskih dana, domaća će se publika imati prilike susresti s preko trideset autora iz dvanaest zemalja koji će nastupiti na četrdesetak događanja – čitanja, tribina, razgovora, promocija knjiga i koncerata.

Kao neke od vrhunaca programa organizatori su najavili gostovanje iračko-finskog pisca i redatelja Hassana Blasima; FEKP će posjetiti i Rosa Montero, jedna od najcjenjenijih suvremenih španjolskih autorica, kao i jedan od najprevođenijih suvremenih argentinskih autora Guillermo Martínez, dobitnik najvažnijih književnih nagrada za djela na španjolskom jeziku - nagradu Planeta, nagradu Gabriel Garcia Marquez - po čijem je bestseleru Alex de la Iglesia snimio holivudski film "Oxford Murders".

Ove godine naglasak je na afričko-europskim književnim dodirima i utjecaju iskustava života na tim kontinentima na pričanje priča i spisateljske odabire, pa će se tako hrvatskoj publici predstaviti nigerijska autorica koja živi u Belgiji Chika Unigwe, talijanska spisateljica somalijskog podrijetla Igiaba Scego, te angolski književnik s brazilskom adresom Ondjaki.

Sjajan line-up od ukupno dvanaest inozemnih gostiju zaokružuju najznačajniji suvremeni portugalski pisac José Luís Peixoto; Lucy Caldwell (Irska), Bronka Nowicka (Poljska), te Eider Rodriguez (Baskija/Španjolska).

Festivalu će se pridružiti i šesnest ponajboljih domaćih autora – Asja Bakić, Senko Karuza, Zoran Ferić, Tea Tulić, Miroslav Mićanović, Suzana Matić, Natalija Miletić, Marko Gregur, Sven Popović, Andrija Škare, Željka Horvat Čeč, Ivana Rogar, Valent Pavlić, Nora Verde, Nikola Leskovar i Sara Renar.

Za tribine "Otkrivanja Europe" rezervirane su druga i treća festivalska večer, kada će na večernjim čitanjima svoje priče čitati deset stranih autora. Na već tradicionalnom programu rezerviranom za domaće kratkopričaše pod nazivom "Napisano u Hrvatskoj: Novi uzlet kratke priče" urednik Kruno Lokotar predstavit će sjajne mlade autore Nikolu Leskovara, Nataliju Miletić, Valenta Pavlića i Noru Verde.



Program i u Samoboru i Velikoj Gorici


Glavni večernji program Festivala odvijat će se u Polukružnoj dvorani Teatra &TD, dok će se popratni sadržaji odvijati u klubu Booksi, Kaptol Boutique Cinema, Talijanskom institutu za kulturu, Multimedijalnoj dvorani Filozofskog fakulteta, te Udruzi Mikolai Kopernik.

I ove se godine nastavlja suradnja s knjižnicama u Samoboru i Velikoj Gorici, gdje će na poslijepodnevnim programima domaće autorice i autori propitivati veze između glazbe, poezije, filma i proze.

Dio festivalskih zbivanja tradicionalno se odvija u partnerskom gradu. Ove godine, po četvrti put, to je Rijeka, gdje pisce program vodi 31. i 1. lipnja u  brod hotel Botel Marina i Caffe bar Tor.

Partnerstvom s Gradom Rijekom festival se od ove godine, tijekom tri iduće godine, pridružuje projektu "Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.", pa će tako Rijeka biti luka koja će u sljedeće četiri godine ugošćavati FEKP-ove umjetnike i projekte.

U sklopu festivala u utorak 30. svibnja bit će proglašen dobitnik Natječaja za najbolju kratku priču a čitanje pobjedničke priče uveličat će završnu večer festivala u klubu Booksi 2. lipnja.

Festivalski program zaključit će u petak 2. lipnja u Gavelli, u sklopu kazališnog programa G točka, čitanja triju kratkopričašica – Asje Bakić, Bronke Nowicke, te nove zvijezde talijanske književnosti, Igiabe Scego.

Festival organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ove ga godine podupiru Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, Grad Rijeka, platforma Literature Across Frontiers, Talijanski institut za kulturu, španjolsko Ministarstvo kulture i Veleposlanstvo u RH, te brojni drugi pokrovitelji.



Igor Lukyanchenko iz Ukrajine pobjednik Međunarodne izložbe karikatura Zagreb


ZAGREB - Ukrajinski karikaturist Igor Lukyanchenko osvojio je prvu nagradu ovogodišnje Međunarodne izložbe karikatura "Zagreb", koja se otvara u utorak, 30.svibnja u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori na temu "Hoteli, hosteli, apartmani i kampovi".

Tema 22. izdanja izložbe Hrvatskog društva karikaturista odabrana je s obzirom na procvat turizma u Hrvatskoj. Kako sa sve većim brojem turista rastu i potrebe za smještajnim kapacitetom, od popularnih resorta i hostela do sobičaka 'štakornjaka', karikaturisti su se uoči nove sezone pozabavili smiješnom, a ponekad i tragikomičnom stranom turizma. 

Izložit će se devedesetak radova, izabranih između njih 600, koje je poslalo 250 karikaturista iz 55 zemalja. Već tradicionalno najbrojniji su bili autori iz Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Ukrajine te Kine i Turske.

Ocjenjivački sud, u kojemu su bili povjesničari umjetnosti Frano Dulibić i Sonja Švec Španjol te karikaturisti Darijana Gotal Sokolović, Josip Kovačević i Milan Lekić već je odabrao pobjednike koji su najbolje opisali dogodovštine turista i turističkih djelatnika, sa svim mogućim aspektima koje karikaturisti mogu zamisliti.

Prvu nagradu osvojio je Igor Lukyanchenko iz Ukrajine za karikaturu na kojoj turisti iz 'all inclusive' hotela odlaze s dodatnom prtljagom - ogromnim trbušinama kao posljedicom svega što su tijekom boravka uspjeli pojesti. 

Ronaldu Cunhi Diasu iz Brazila pripala je druga nagrada, za prikaz čamca u kojem se nekoliko veselih putnika razonodi u 'turističkoj klasi' na provi dok ih je većina izmučenih natrpana na krmu.

Treću nagradu osvojio je Roozbeh Jafarzadeh iz SAD-a za rad koji prikazuje neobičan 'USB hotel', u kojemu gosti na recepciji ne dobivaju ključ za sobe, već se 'uštekavaju' USB priključkom. 

Posebna priznanja osvojili su Midhat Ajanović (Švedska), Aidarbek Azizov (Kazahstan), Oleksy Kustovsky (Ukrajina), Damir Novak (Hrvatska) i Trajko Popov (Bugarska). 

Karikaturist Nik Titanik smatra kako su karikaturisti najbolji izbor kada treba zabilježiti razne situacije s kojima se suočavaju turisti i njihovi domaćini.

"Nekome je u sobi hladno, nekome fali klima, nekome smeta seks u susjednoj sobi, netko krade šampone iz kupaonice, netko zaglavi u liftu, netko daje premalu napojnicu dečku koji nosi torbe, netko demolira apartman, netko iznajmi bračnu sobu i cijelo ljeto spava na tavanu, netko zavede lift boya, nekome pokradu stvari iz sobe, netko jedva čeka da furešti odu, netko čak i umre… Netko sve to mora i zabilježiti. A tko je bolji za to od karikaturista? Nitko", zaključio je u predgovoru kataloga izložbe.

Izložba će biti otvorena do 11. lipnja.



"Djevojke u ljetnih haljinama" na otvorenju Tjedna suvremenog plesa

 
ZAGREB - Premijernom izvedbom predstave "Djevojke u ljetnim haljinama volim" Studija za suvremeni ples , nadahnutom hitom iz osamdesetih grupe Haustor, u subotu navečer počinje ovogodišnji Tjedan suvremenog plesa (TSP).

Riječ je o novom projektu koreografkinje Petre Hrašćanec i dramaturga Saše Božića, koji se bavi istraživanjem povijesnog naslijeđa, memorijskih praksi i scenskih rekonstrukcija plesnih biografija plesača u kontekstu zagrebačke i hrvatske plesne scene.

Iako se predstava temelji na biografiji voditeljice Studija za suvremeni ples, Bosiljke Vujović-Mažuran, koja je obilježila hrvatsku plesnu scenu proteklih četrdeset godina, ona je tek polazište za analizu stanja hrvatskog plesa danas, modela kulturne politike koji ples i plesne umjetnike svode na puko preživljavanje i vječito čekanje uspostave profesionalnih uvjeta i mogućnosti da se ples uopće dogodi, ističe se u najavi.

Po riječima Petre Hrašćanec, gledajući spot "Moja prva ljubav" Haustora prepoznala je neke od kreatora plesne scene, među kojima je bila i Bosiljka Vujović, te se zapitala gdje su danas i što se sve dogodilo u međuvremenu. "Gledajući na plesnu scenu danas nije se puno promijenilo jer i dalje postoji samo ogroman rad bez podrške o kojoj se maštalo 81. godine. Djevojke su nove, problemi su stari", ustvrdila je uoči premijere.

Na dan otvorenja još jedna premijera donosi pogled u prošlost s referencama na sadašnjost - slovenski bard suvremenog plesa Matjaž Farič dolazi s predstavom "Red Trail", koja podsjeća na trideset godina njegova umjetničkog stvaranja

Predstava je posljednji Faričev solo, dio opsežnijeg projekta kojim taj istaknuti koreograf, redatelj i plesač propituje fenomen sinestezije.

Po njegovim riječima, nakon deset godina stanke ponovno je počeo plesati kako bi "još jednom stao na pozornicu i bolje upoznao sebe" , u projektu kojega doživljava kao "napornu, ali i jako zabavnu avanturu".

"Red - trail (Crveno - Trag) nije samo novi plesni solo Matjaža Fariča nego ujedno i ono što teče u našim tijelima. To je izričaj naboja kreativne energije, koja teče u žilama onih koji vole umjetnost", ocjenjuje se u najavi predstave.

Do 4. lipnja, u okviru ovogodišnjeg, 34. Tjedna suvremenog plesa, održat će se niz premijernih naslova zagrebačkoj publici već poznatih plesnih umjetnika, ali i nova imena recentne svjetske i hrvatske plesne scene. 

Tjedan nastavlja ove godine suradnju sa SIDance Festivalom iz Južne Koreje, pa će se prvi put predstaviti korejski plesni umjetnici, u povodu 25 godina gospodarske i kulturne suradnje dviju zemalja. Osim Koreji, festival će posebnu pozornosti dati novijoj španjolskoj plesnoj scenu - kroz prezentaciju triju produkcija, "Time Takes Time" plesne skupine GN/MC, "Avalanche" Danija Pannulla i "Anarchy"  družine Societat Doctor Alonso .

Tradicionalno festival promiče hrvatske autore - među njima ističu se premijere "Horror Vacui", u produkciji Kik Melonea i projekt Jasne Layes Vinovrški "Lady Justice", koja u Zagreb dolazi netom nakon njene pariške premijere.

Izvest će se i predstava "Nukleon" u izvedbi IMRC kolektiva, Inkluzivnog kolektiva za istraživanje pokreta, u koreografiji Aleksandre Janeve Imfeld te predstaviti plesna skupina SPINN iz Švedske i EU projekt Moving Beyond Inclusion, čiji je Tjedan suvremenog plesa aktivan sudionik.

U programu se ističe i nagrađivana predstava "OOOOOOO" talijansko-nizozemskog koreografa Giulia D'Anna, koji je inspiraciju pronašao u zagrebačkom Muzeju prekinutih veza.

U Zagrebu ponovno gostuje duhoviti austrijski duo, Luka Biao i Dominik Grünbühel s predstavom "Ohne nix", koja je prošle godine uvrštena među 20 najboljih predstava novije generacije europskih autora (uz predstavu "Staying Alive" Jasne Layes Vinovrški).

Kao novi festivalski projekt suradnje s dugogodišnjim suradnicima, umjetnicima Žakom Valentom i Aleksandrom Mišić, najavljen je "Ples i moj grad", koji s plesnim organizacijama izvan Zagreba, pojedine gradove predstavlja kroz kraće plesne radove te time pridonosi umrežavanju umjetnika i daljnjem jačanju regionalnih centara.

Središnja lokacija festivala bit će Teatar &TD, a program će se održavati i u Histrionskom domu, Kinu Grič, Muzeju suvremene umjetnosti, kazalištuGavella, Kulturno informativnom centru te Studentskom centru.

Tijekom festivala organizirat će se i besplatne plesne radionice u Zagrebačkom plesnom centru

Ususret festivalu u Dokukinu KIC se održao program 'zagrijavanja', u okviru kojega su prikazana tri dokumentarna filma posvećena plesnoj umjetnosti, "Mr. Gaga", "Boljšoj Babilon" i "Martha&Niki".

Tjedan suvremenog plesa jedan je od najvećih međunarodnih plesnih festivala u Hrvatskoj i jedan od najstarijih u Europi. Dosad je ugostio više od 800 svjetskih umjetnika, producirao osamdesetak premijernih izvedbi domaćih autora.



U osječkom HNK-u premijerno izvedena opereta "Bajadera"


OSIJEK - Opereta u tri čina "Bajadera" Emmericha Kalmana, prema libretu Juliusa Brammera i Alfreda Grunwalda, u režiji Nenada Glavana, u petak uvečer premijerno je izvedena u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

Intendant Božidar Šnajder podsjetio je uoči premijere kako je "Bajadera" u osječkom HNK-u posljednji put uprizorena davne 1953. godine, u režiji Ivana Martona, ocijenivši kako je autorska ekipa preuzela zadatak napraviti scenografski i kostimografski zahtjevnu i spektakularnu predstavu.

Ravnatelj opere Filip Pavišić istaknuo je kako Kalmana pamtimo kao autora djela "Kneginja čardaša" i "Grofica Marica", u kojima dominiraju mađarski ritmovi, a "Bajadera" je prva opereta gdje to napušta u potpunosti, i u kojoj se mogu čuti bečki valceri, indijski ritam te američki jazz plesovi, kao što su foxtrot i slowfox.

Veliki faktor u opereti su glumci, bez kojih, taj žanr "ne drži vodu", a naši glumci podigli su ovu predstavu na višu dimenziju, smatra Pavišić.

Redatelj Glavan napomenuo je kako je "Bajadera" svojevrsna "udžbenička opereta", u kojoj se istražuje i sam žanr, i njegove značajke, te da je imao manjih intervencija na libretu, kako bi ovo djelo, nastalo 1921. godine, prilagodio duhu vremena.

U premijernoj postavi, uz ostale, nastupili su Marko Fortunato, Dušica Bijelić, Robert Adamček, Ivana Medić i Filip Hozjak,

Dirigent predstave je Filip Pavišić, redatelj Glavan autor je i scenografije,  koreografiju i scenski pokret osmislila je Almira Osmanović, a kostimografiju Marko Mitanovski.



U osječkom HNK-u premijerno izvedena opereta "Bajadera"


OSIJEK - Opereta u tri čina "Bajadera" Emmericha Kalmana, prema libretu Juliusa Brammera i Alfreda Grunwalda, u režiji Nenada Glavana, u petak uvečer premijerno je izvedena u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

Intendant Božidar Šnajder podsjetio je uoči premijere kako je "Bajadera" u osječkom HNK-u posljednji put uprizorena davne 1953. godine, u režiji Ivana Martona, ocijenivši kako je autorska ekipa preuzela zadatak napraviti scenografski i kostimografski zahtjevnu i spektakularnu predstavu.

Ravnatelj opere Filip Pavišić istaknuo je kako Kalmana pamtimo kao autora djela "Kneginja čardaša" i "Grofica Marica", u kojima dominiraju mađarski ritmovi, a "Bajadera" je prva opereta gdje to napušta u potpunosti, i u kojoj se mogu čuti bečki valceri, indijski ritam te američki jazz plesovi, kao što su foxtrot i slowfox.

Veliki faktor u opereti su glumci, bez kojih, taj žanr "ne drži vodu", a naši glumci podigli su ovu predstavu na višu dimenziju, smatra Pavišić.

Redatelj Glavan napomenuo je kako je "Bajadera" svojevrsna "udžbenička opereta", u kojoj se istražuje i sam žanr, i njegove značajke, te da je imao manjih intervencija na libretu, kako bi ovo djelo, nastalo 1921. godine, prilagodio duhu vremena.

U premijernoj postavi, uz ostale, nastupili su Marko Fortunato, Dušica Bijelić, Robert Adamček, Ivana Medić i Filip Hozjak,

Dirigent predstave je Filip Pavišić, redatelj Glavan autor je i scenografije,  koreografiju i scenski pokret osmislila je Almira Osmanović, a kostimografiju Marko Mitanovski.



U Osijeku otvoren festival kratkometražnih fimova "Filmska runda"


OSIJEK - Više od 30 filmova, profesionalnih i studentskih, bit će do prikazano do 28. svibnja u Osijeku na 2. reviji hrvatskih kratkometražnih filmova "Filmska runda", koja je u petak uvečer otvorena u dvorištu osječke Galerije "Kazamat".

U glavnom programu "Filmske Runde" bit će prikazani filmovi nagrađeni na domaćim i međunarodnim festivalima, a, uz glavni program, filmovi će prikazivati u sklopu dodatnih programa "Studentska runda", "Fokus grad" te "Runda frke".

U  Organizacijskom odboru ističu kako je ove godine naglasak festivala na mladim autorima studentima, za razliku od prošlogodišnjeg festivala, koji se organizacijski fokusirao na osječkim autorima.

"Cilj je svake godine predstaviti neku drugu filmsku profesiju i tako educirali gledatelje o procesu stvaranju filma iz različtih perspektiva", kažu organizatori.

Pozdravljajući autore i sve sudionike festivala u ime Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) redatelj Zrinko Ogresta podsjetio je da je Osijek filmski grad iz kojeg dolazi niz vrsnih filmskih redatelja i stvaratelja, poput Branka Schmidta i Branka Lustiga.

Ocijenio je i da Osijek ima bogatu filmsku povijest, ali i sadašnjost, a autorima je poželio da, uz kratkometražne, počnu stvarati i dugometražne filmove.

 

Predstavljena knjiga "Latinske pjesme bosanskih franjevaca"


ZAGREB - Knjiga "Latinske pjesme bosanskih franjevaca" predstavljena je u petak navečer u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu.

Knjigu su predstavili književnica Željka Čorak, akademik Tonko Maroević te prevoditelj i priređivač knjige Stjepan Pavić.

Po riječima Željke Čorak pjesme su sastavni dio bosanskohercegovačke, ali i hrvatske književnosti. Naglasila je kako su, unatoč, latinskom jeziku pjesme pisane u desetercima i dvanestercima te dodala kako je su neke pisane mješavinom latinskoga i hrvatskog jezika.

Akademik Maroević istaknuo je kako nam knjiga "Latinske pjesme bosanskih franjevaca" dolazi kao zakopano blago, kao važna komponenta u mozaiku izrazito multikulturalnog prostora te kao jedna od najčvršćih potvrda pluralizma i europeizma elitnih slojeva, ukoliko su skromna "mala braća" uopće težila izdvajanju iz pučkog konteksta.

Smatra kako zadivljuje dosegnuta razina visoke pismenosti te veseli uspjeh nepretenciozne emulacije s uzvišenim modelima, a posebno integrira sposobnost da se kriptički - jezikom nedostupnim represivnoj vlasti progovori o teškoj zbilji. Ocijenio je i kako ove pjesme zadovoljavaju mogućnost da se, iskosa, iz neobične perspektive, gotovo s distance, zagledamo u fenomen bosanske pokrajine na izmaku otomanskih vremena.

"Stjepan Pavić nas je zadužio sustavnom brigom za konstruiranje korpusa, traganjima i istraživanjima teško dostupnih izvornika  te njihovom znalačkom prezentacijom, komentarima i biografskim skicama autora", rekao je Maroević dodavši kako Paviću zahvaljujemo za otkriće i tumačenja, a naročito za uspjele i zahtjevne prepjeve, redovito u metru i strofi originala.

Franjevac Stjepan Pavić rođen je 1939. klasični je filolog, pisac, prevoditelj, kolekcionar, utemeljitelj galerije moderne umjetnosti i zbirke stare sakralne umjetnosti. Teologiju diplomirao u Sarajevu, klasičnu filologiju u Zagrebu. Bio je definitor Franjevačke redodržave Bosne Srebrene, profesor, tajnik i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. Prevodi latinske pjesme bosanskih franjevaca, piše kratke biografske proze, a zapažen je i njegov rad u likovnoj kulturi Bosne Srebrene.



ZBF – Tea Tulić predstavila roman "Maksimum jata"


ZAGREB - Spisateljica i performerica Tea Tulić predstavila je u petak u Zagrebu u sklopu Zagreb Book Festivala svoj drugi roman "Maksimum jata", zbirku prozno-poetskih ulomaka u kojoj se bavi dinamikom kolektiviteta najavljenu kao književni sirup iz kojega se rađaju čitave biblioteke.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Sandorf, a autoricu i roman uvodno je u sklopu ZBF-ova programa "Svježe i domaće" posvećenog domaćim autorima najavio glavni urednik Sanorfa Ivan Sršen.

Kazao je kako je riječ o neobičnoj, poetskoj prozi za koju je teško precizno locirati grupu čitatelja koja će biti njezina čitateljska baza jer njome autorica nastavlja putem na kojemu se već dokazala, "putem pisanja kvalitetne proze koja nudi nešto novo".

"Tu nije riječ o klasičnim pjesmama u prozi već jednoj vrsti nedefiniranog žanra, vrlo opasnog i skliskog hoda između poetskog izričaja i proznog teksta kojeg ta autorica majstorski kontrolira i majstorski njime vlada i čak se i poigrava", rekao je Sršen.

Tea Tulić (1978.) spisateljica je i 'spoken word' performerica. Prozu je objavljivala u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima, uključujući u McSweeney's iz San Francisca. Kratke priče su joj prevedene na engleski, francuski, slovenski i poljski jezik.

Godine 2011. osvojila je nagradu Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina – proznu knjigu "Kosa posvuda", koju je Ministarstvo kulture RH nagradilo kao jedno od najboljih romanesknih ostvarenja u istoj godini. Knjiga je objavljena i u Srbiji, Italiji, Makedoniji i Velikoj Britaniji.

Tulić je članica žirija međunarodnog književnog natječaja Lapis Histriae te neformalne riječke književne skupine RiLit. U suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, 2014. je objavila je 'spoken word' album "Albumče".

Njezina druga prozna knjiga, "Maksimum jata", najavljena je kao knjiga poetske proze ili niza nelinearno pisanih pjesama u prozi koje se kroz labavo strukturiran (kon)tekst bave kolektivitetom – jatom, stadom, grupom – i njegovom dinamikom.



Knjiga šutljivih ljudi


Sršen je istaknuo kako je to roman "jedva vidljive strukture, bez jakih neposrednih spona između fragmenata, prepoznatljivih likova koji su donekle arhetipski, usađeni u prostor i milje koji se opsuje, a koji su s druge strane istodobno nestalni, nepredvidivi, nisu romaneskni ali imaju dušu".

Autorica je svoju knjigu opisala kao "knjigu šutljivih ljudi": "U njoj pratimo nekoliko mikropriča; to je knjiga ljudi koji nešto među sobom komuniciraju, ali su zapravo društveno šutljivi", pojasnila je.

Prozno-poetska forma u kojoj piše nije bila planirana, nego je došla prirodno "jer je sadržaj sam to pitao", rekla je Tulić.

"Od početka ozbiljnijeg stvaralaštva nisam se mogla pronaći niti striktno u poeziji niti u prozi. Pjesništvo osjećam uvijek u sebi a da bih izbjegla pisanje pjesama u stupcima krenula sam u taj vodoravni moment pisanja", kazala je.

Otkrila je da joj je dugo trebalo da se odmakne od glasa svoje prve knjige, "Kosa posvuda": "'Maksimum jata' tri se godine stvarao u meni čisto kao atmosfera. Nisam imala ništa, ni radnju, ni likove, samo atmosferu".

Na knjizi je potom aktivno radila dvije godine a "iako u njoj ima puno ptica, kao i drugih životinja, ona se bavi ljudskim kolektivom": naslov se, kako je pojasnila, odnosi na suvremeni ljudski kolektivitet, "na ljudsko jato" koje divlji kapitalizam u kojemu živimo svodi na životinje.

"Vrijeme u kojemu živimo sve nas više svodi na krdo, jato, čopor. To mi je bila zgodna slika i ideja ljude prikazati u smislu kako lagano dobivaju oblik životinja, pa se u knjizi miješa i životinjsko i ljudsko", rekla je Tulić.

Urednik knjige Kruno Lokotar istaknuo je kako je riječ o do neke mjere poetiziranim kraćim proznim ulomcima "čija magija ne nastaje na temelju izbora riječi, već negdje na razini rečenice, i to upotrebom figura riječi i ritma".

"To nije knjiga, već sirup u koji možete sa svakim čitanjem ulijevati vode i dobit ćete cijelu biblioteku", poručio je Lokotar.

Tea Tulić jedna je od stotinjak gostiju ovogodišnjeg ZBF-a, koji se od 22. do 28. svibnja održava u Muzeju za umjetnost i obrt s programom od pedesetak događanja posebno fokusiranim na austrijsku kulturu i književnost, uz središnju temu 'fragilnost'.



IZ SVIJETA _ MOZAIK


Ariana Grande najavila humanitarni koncert za žrtve napada u Manchesteru

LOS ANGELES - Američka pop pjevačica Ariana Grande rekla je u petak da će u Manchesteru održati dobrotvorni koncert za žrtve napada koji se u ponedjeljak dogodio u tom engleskom gradu.

Grande je u poruci na svojem Instagram računu rekla da datum koncerta još nije određen.

Napad bombaša samoubojice u kojem su ubijene 22 osobe dogodio se u ponedjeljak, nakon završetka njenog koncerta u Manchesteru.

Ona je kasnije otkazala nekoliko koncerata koje je trebala održati u Londonu i Europi.



Erdogan zabranio "arene"


ISTANBUL - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zabranio je da se stadioni nazivaju arenama, rekavši da je to naziv iz starog Rima za mjesta na kojima su se ljudi borili na život i smrt.

"U našem jeziku ne postoji takvo što", rekao je. "Protiv sam arena, znate što su tamo radili u prošlosti. Ondje su životinje derale ljude", kazao je.

Riječ stadion dolazi iz starogrčkog i latinskog. I arena dolazi od latinskog "harena" i upotrebi je nekoliko stoljeća, po Oxfordovom rječniku engleskog.

Erdogan je u govoru pred polaznicima visokih vjerskih škola kazao da je ministru sporta naredio da se stadioni više ne nazivaju arenama. Učinio je to na stadionu u Istanbulu koji nosi njegovo ime i domaći je teren nogometnog kluba Kasimpasa.

U Turskoj je nekoliko stadiona koji se nazivaju arenama, uključujući i slavne Vodafone Arenu na kojoj igra Besiktas i Turk Telecom Arenu gdje je domaćin Galatasaray.



Pamela Anderson poziva BiH da zabrani uzgoj životinja za proizvodnju krzna


MOSTAR - Poznata holivudska glumica Pamela Anderson pozvala je u petak vlasti Bosne i Hercegovine da zabrane uzgoj životinja zbog proizvodnje krzna te se tako priključe zemljama poput Hrvatske, Austrije i Nizozemske.

U pismu predsjedavajućem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariši Čolaku, Anderson koja je počasna veleposlanica Organizacije za zaštitu prava životinja (PETA) uputila je apel da ne popusti pritisku krznarskog lobija.

"Bila bih oduševljena da se Bosna i Hercegovina pridruži Austriji, Hrvatskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama tako što će ustati protiv okrutnosti i zatvoriti sve farme krzna", stoji u pismu Pamele Anderson.

U pismu dostavljenom medijima ističe se kako krznarska industrija u BiH izmjenom zakona nastoji produžiti rok do 2028. godine za uzgoj životinja radi proizvodnje krzna. Farme za proizvodnju krzna trebale su prestati raditi do 2018. godine prema odredbama aktualnog zakona.

"Kao počasna ambasadorica PETA-e posvetila sam veći dio svog života pomoći životinjama koje pate u krznarskoj industriji i ponosna sam na svaku zemlju koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna", stoji u pismu glumice Anderson predsjedatelju Doma naroda BiH Čolaku.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus