06:47, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 27. srpnja 2017.

Objavljeno: 27.07.2017 u 00:42
Pregledano 96 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 27. srpnja 2017.

ZAGREB, 27. srpnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Plan D - novi dizajnerski festival od jeseni u Zagrebu

   
ZAGREB - Prvo izdanje festivala Plan D, koji će se fokusirati na odnos dizajnerskih praksi i tehnologije, održat će se od 27. rujna do 1. listopada u prostoru napuštenog diskonta iza Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu, partnera projekta.

"Plan D jnastao je kao nužan razvoj međunarodnog festivala dizajna Dan D, a novo ime odražava preobrazbu tog dugogodišnjeg dizajnerskog događanja, njegov iskorak iz festivalskog formata u dizajnersku edukativnu platformu aktivnu cijele godine", ističe organizator festivala, Hrvatsko dizajnersko društvo.

Ciljevi platforme u nastanku su višestruki, od afirmacije dizajna na nižim razinama edukacije do stručnog usavršavanja mladih dizajnera i promoviranja suvremenih dizajnerskih praksi", dodaje se.

Kroz izložbeni, edukativni i diskurzivni program festival će predstaviti najširi spektar dizajnerskih praksi koje obrađuju različita promišljanja pri oblikovanju i korištenju tehnologije u dizajnu svakodnevnog okruženja.

Prikazat će se prakse i projekti koji perpetuiraju dominantne tehnološke paradigme, ali i one koje ih propituju i izvrću, nadovezujući se na niz drugih disciplina kojima se rasvjetljava isprepletenost svakodnevnog života s tehnologijom te sposobnost dizajnerske prakse u artikuliranju novih pristupa u suvremenom diskursu o tehnologiji.

Pojava novih tehnologija izaziva dvije krajnosti koje se u popularnom javnom diskursu opisuju kao tehnooptimizam i tehnopesimizam - prvi je obilježen kao neumorna vjera u svemogućnost tehnologije da riješi i najizazovnija društvena pitanja, a drugi je onaj koji tehnologiju smatra izvorom niza novih društvenih problema.

Otvoren natječaj na temu "Tehnooptimizam/ Tehnopesimizam"

S temom "Tehnooptimizam/ Tehnopesimizam" festival će zaokružiti te dvije krajnosti, a one su i tematski okvir natječaja za izlaganje na Međunarodnoj izložbi mladih autora u sklopu festivala.

Na natječaj, otvoren do 15. kolovoza, mogu se prijaviti studenti i mladi autori, do 30 godina, koji u svom komercijalnom ili konceptualnom dizajnerskom radu promišljaju, koriste i oblikuju tehnologiju, uzimajući u obzir njezine pozitivne i negativne implikacije.

Traže se radovi koji daju kritički osvrt na postojeći smjer tehnološkog razvoja, promišljaju alternativne primjene postojećih tehnologija, nude scenarije alternativnih tehnoloških rješenja, istražuju ili demonstriraju pozitivne ili negativne posljedice tehnoloških naprava na kvalitetu ljudskog života te se nadovezuju, na bilo koji način, na neki od fenomena vezanih uz tehnologiju, kao što su nadzor, privatnost, automatizacija, robotizacija, kvantifikacija.

Selekcijska komisija procijenit će prijavljene radove na temelju razrađenosti njihovih koncepata, a prijaviti se mogu i neizvedeni dizajnerski koncepti u visokom stupnju dorađenosti ideje. Nakon odabira radova za izlaganje, stručni žiri Plana D odabrat će i nagraditi najbolji rad ili projekt.

Zainteresirani izlagači mogu se prijaviti putem online prijavnice koja je dostupna na službenoj stranici festivala www.pland.hr.



Glavna glumica "Pohanaca", Slavica Jukić, nagrađena u Indiji


ZAGREB - Slavica Jukić, glavna glumica kratkometražnog igranog filma "Pohanci" redatelja Ivana Mokrovića, osvojila je nagradu za najbolju glumicu na nedavno završenom festivalu kratkometražnog filma u gradu Kolkati u istočnoj Indiji, izvijestio je u četvrtak Hrvatski audiovizualni centar.

"Pohanci" su priča o baki Ljubici koja ostaje sama u svome malenome stanu nakon što njena jedina unuka odlazi k ocu u Ameriku.

Osamljena, tjeskobna i uplašena, ne može spavati te čitave noći bdije osluškujući zvukove s hodnika i meškoljeći se po krevetu, no jedne noći dogodi se nešto zbog čega postaje zarobljenikom vlastitoga stana.

Film, koji je u Indiji imao svoju svjetsku premijeru, inspirani je redateljevom bakom koja živi u stanu u kojem je i sniman.

Glavnu ulogu tumači nagrađena Slavica Jukić dok je u sporednoj ulozi mlada zagrebačka glumica Gordana Džepina.

Redatelj i scenarist filma je Ivan Mokrović, direktor fotografije je Dario Hacek, a montažu potpisuje Karlo Gorup. Film je producirao Dominik Galić iz produkcijske kuće MissArt.

Festival kratkometražnog filma Kolkata shorts održao se se šestu godinu za redom i jedan je od istaknutijih festivala žanrovskog filma u Indiji.



Korčulanski jazz festival


KORČULA - Brojni ljubitelji instrumentalnoga zvuka okupljeni u korčulanskome Gradskom parku na Korčulanskome jazz festivalu uživali su u nastupima vrhunskih jazz instrumentalista - kvarteta Marina Jerkunice te gosta festivala Matije Dedića.

Festival je u srijedu navečer otvorio korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris i zahvalio organizatorima - Centru za kulturu Korčula, Cafe Baru Servantes i HTP-u Korčula koji su, uz grad Korčulu, prije pet godina prepoznali inicijativu poznatoga jazz glazbenika Marina Jerkunice s nadom da će taj festival, koji već nekoliko godina obogaćuje kulturni život grada Korčule, zaživjeti i postati brand grada.

Kvartet Marina Jerkunice čine: Ivo Jerkunica - truba, Jadran Dučić Čičo - bubnjevi, Goran Slaviček Salko – bass, te Marin Jerkunica - gitara.

Glazbeni program oduševio je publiku koja je uživala u vrhunskom jazzu, a sljedeći jazz susreta zakazan je za srpanj iduće godine.



Korčula: predstava "Moja nuklearna ljubav" napunila dvoranu

 
ZAGREB - Kazališna predstava pod nazivom "Moja nuklearna ljubav" u režiji rođene Korčulanke Olje Lozice i u organizaciji Centra za kulturu Korčula obradovala je Korčulane i njihove goste koji su, što je već uobičajeno, ispunili dvoranu.

Predstavu su u srijedu navečer odigrali Lada Bonacci, Petar Cvirn, Sanja Milardović i Filip Vidović.

Redateljica i dramaturginja Olja Lozica (1982.), rođena je Korčulanka, a u rodnom gradu završila je osnovnu i srednju školu. Dramaturgiju je diplomirala 2006. na Akademiji dramske umjetnosti (ADU) Sveučilišta u Zagrebu.

Radila je kao dramaturginja i asistentica režije na produkcijama u raznim kazalištima, a od 2011. uglavnom režira autorske projekte u Teatru EXIT, Zagrebačkome kazalištu mladih, Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, varaždinskome HNK-u, Gradskom kazalištu lutaka Split i Gradskom kazalištu Marina Držića u Dubrovniku.

Olja Lozica je za svoje predstave dobila brojne nagrade i priznanja. Tako je i predstavu "Moja nuklearna ljubav" nagradila publika u Korčuli, a  predstava je nastala po motivima priča s internetskoga foruma Forum.hr u kojima je želja za održanjem ljubavnog odnosa za sobom povlačila čestu neravnopravnost među partnerima.

Mladi su glumci kroz vještu i neposrednu glumačku igru prikazali kazališnu priču iz stvarnih životnih priča u potrazi za ljubavlju, nailazeći na mnoge prepreke njihovih tinejdžerskih ljubavi, a te je scene prepoznavala i publika.

Predstava je izvedena  u koprodukciji Teatra Rugantino, Kotar teatra i Akademije dramske umjetnosti u suradnji s Muzejom prekinutih veza. Diplomski je to rad Marije Kolb, studentice na Odsjeku produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti ADU u Zagrebu. Dramaturg je Matko Botić, scenografkinja i kostimografkinja predstave je Ana Sekulić.



Izložba skulptura Ljubomira Stahova u Umjetničkom paviljonu


ZAGREB - Izložba Ljubomira Stahova, koja će prvi put javnosti predstaviti cjeloviti kiparski opus tog suvremenog hrvatskog umjetnika, bit će otvorena 1. kolovoza u Umjetničkom paviljonu.

Pod nazivom "Stahov - skulpture" i u stručnom odabiru autora izložbe likovnog kritičara Milana Bešlića, izložba predstavlja kiparske forme koje čine okosnicu njegova opusa u različitim materijalima, od bronce, kovanog varenog željeza, terakote do glazirane keramike i kroma, s naglaskom na robusnim vertikalnim formama od crnog nehrđajućeg čelika.

Stahov je ostvario značajne autorski prepoznatljive likovne cjeline i status jednog od najintrigantnijih suvremenih hrvatskih umjetnika, izražavajući se u različitim medijima, slici, crtežu, grafici, te u skulpturi.

"Izložbom u Umjetničkom paviljonu prvi put će se hrvatskoj kulturnoj javnosti pokazati umjetnikov cjelokupni kiparski opus u recentnom izboru kroz gotovo dva desetljeća, napokon upoznati Stahova kipara i time ga kontekstualno iščitavati kao vrijednu dionicu suvremenog hrvatskog kiparstva", istaknuto je u najavi.

Njegov raznoliki kiparski opus, koji je nastajao i razvijao se od 1981. do danas, sastavljen je primarno od kiparskih formi u željezu, bronci i nehrđajućem čeliku, osobito u uspravnim, vertikalnim formacijama, koje u vidu simbola i znakova predstavljaju umjetnikov vlastiti svijet oblika, izgrađen na obličjima zoološkog i floralnog podrijetla, ali i od brojnih ekspresivnih fantastičnih životinjskih oblika u keramici i terakoti koji su nastajali u novije vrijeme u kontekstu daljnjih istraživanja bioloških procesa i animalističkih studija.  

"Stahovljev heterogeni opus i prepoznatljiv likovni izraz, bez obzira na medij u kojem umjetnik stvara, ali i na dosadašnje visoke ocjene likovnih kritičara, ostavljaju prostora za daljnje istraživanje, valorizaciju i prezentaciju nekih od ponajboljih ostvarenja u području domaće likovne produkcije, posebice kada je riječ o njemu kao kiparu", dodaje se.

Ljubomir Stahov (1944.) završio je sarajevsku Školu primijenjene umjetnosti, a na slikarskom odjelu zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti diplomirao je 1974. godine, u klasi profesora Šime Perića. 

Od 1974. do 1978. bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića, nakon toga se vratio na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je radio kao profesor slikarstva do umirovljenja 2014. godine.

Izlaže od početka sedamdesetih na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, dok mu je 1982. u ediciji Mladi umjetnici zagrebačke Nacionalne i sveučilišne biblioteke objavljena monografija, koju je napisala povjesničarka umjetnosti Mladenka Šolman.  

Izložba će biti otvorena do 17. rujna.

 

Ministarstvo kulture objavilo rezultate Javnog poziva za poduzetništvo u kulturi


ZAGREB - Ministarstvo kulture odobrilo je 62 programa i projekata poduzetništva u kulturi za 2017. godinu, koje će financirati s ukupno dva milijuna kuna.

Na Javni poziv za predlaganje programa poduzetništva u kulturi prijavljen je 161 program, a među njih šezdesetak odabranih veliki je broj onih s područja nakladništva i knjižarstva, te izvedbenih i vizualnih umjetnosti.

Potpore se odobravaju za poslovne aktivnosti subjekata malog gospodarstva koji obavljaju djelatnosti u kulturi, a riječ je o bespovratnim sredstvima za koje su predviđeni iznosi od 20 do najviše 100 tisuća kuna.

Prema rezultatima objavljenim na internetskim stranicama Ministarstva, najveće su iznose dobili programi s područja nakladništva i izdavaštva  koje prolazi kroz krizno razdoblje.

Među ostalima, pulska Castropola trebala bi dobiti 70 tisuća kuna za promotivne i edukacijske aktivnosti, riječki Ex Libris 62 tisuće kuna za projekt "Kako čitamo grad – kolekcije identitetskih proizvoda/suvenira grada Rijeke, Fraktura 60 tisuća kuna za organizaciju i promidžbu književnih događanja, Meandar isto toliko za svoj web projekt, Hena com 50 tisuća kuna za digitalni marketing i promociju na festivalima i sajmovima, a Naklada OceanMore 50 tisuća za "Mikropoduzetništvo u krizi - 15 godina OceanMora".

Odobrene su i potpore Hrvatskom baroknom ansamblu, Glazbenoj školi Ladislav Račić, Plesnom centru TALA, Zagrebačkom plesnom ansamblu, Art magazinu Kontura, Umjetničkoj organizaciji Oaza, dizajnerskom studiju Šesnić&Turković te kazalištima Mala scena, Hotel Bulić, Moruzgva, Smješko,Teatru Rugantino i drugima.

 

Murali mijenjaju vizualni identitet Siska


SISAK - Zahvaljujući drugom festivalu ulične umjetnosti "Re:Thing" u organizaciji sisačke udruge KultCom, već poslovično 'sivi' Sisak postupno mijenja vizuru jer je sedam, već potvrđenih, umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u proteklih mjesec dana oslikavalo sisačka pročelja i tako je grad obogaćen sa sedam novih murala velikih dimenzija.

Ove su godine svoja djela u trajno nasljeđe gradu i građanima ostavili Nicolas Alfalfa i Colectivo Licuado iz Urugvaja, Farid Rueda iz Meksika, Robin Abramović iz Austrije, te Chez186, Ivan Blažetić Šumski i Marina Mesar OKO iz Hrvatske. Prvi put su u projekt uključeni i članovi sisačkoga kolektiva MOWE. Umjetnici su u gradu dobro prihvaćeni i izražavaju zadovoljstvo što im se, za razliku od drugih sredina, omogućuje rad na muralima velikih površina.



Sa 17 murala Sisak je svjetski važno street art odredište  


Tako je sada u Sisku ukupno 17 murala , a time je postao vodeći grad u zemlji po toj vrsti umjetnosti i upisao se u svjetsku kartu važnih street art destinacija.

"Muralima je Sisak dobio novi vizualni identitet, pa planiramo osmisliti i turističke rute uz prospekt kao vodič za našu galeriju na otvorenom", najavila je u četvrtak na završnoj konferenciji za novinare umjetnička direktorica festivala povjesničarka umjetnosti Alma Trauber.

Istaknula je kako postupno građani i umjetnici uspostavljaju sve pozitivniji odnos, a stanari pojedinih zgrada koji svjedoče stvaranju umjetničkog djela sve više pozdravljaju našu inicijativu. Trauber je objasnila da organizator, u dogovoru s umjetnicima, odlučuje o temama za pojedine dijelove grada, koje umjetnici obrađuju na svoj način.

Podsjetila je kako je ove godine tema bila "Istok susreće Zapad", a murali su koncentrirali između staroga i novoga Siska. Najavila je kako namjeravaju iduće godine pozvati samo umjetnice.

Izradi murala pristupa se planski, uz sve nužne dozvole i suglasnost stanara, a nakon razgovora sa stanarima, umjetnici im čak predočuju skice budućega murala. Kao pokrovitelji, veliku pomoć festivalu i ove su godine pružili Ministarstvo kulture, Sisačko-moslavačka županija, Grad Sisak i INA.


Changer festival otvoren u Šibeniku


ZAGREB - Changer Meetup , jedinstveni festival koji objedinjuje pet različitih područja, od kulture preko glazbe do poslovnih konferencija, u srijedu navečer u Šibeniku svečano je otvoren multimedijskom izložbom Inside Out Ivana Maričića Klifaa u Galeriji sv. Krševana i brojnim atrakcijama, pa su uz 3D projekcije na katedrali sv. Jakova zasvirali i Led Drummersi.

Festival u organizaciji agencije Fakat i Turističke zajednice grada Šibenika otvorili su gradonačelnik Željko Burić i upravitelj Turističke zajednice Dino Karađole.

Gradonačelnik Burić istaknuo je da, čim je čuo da je predloženo ime festivala 'Changer', odmah postignut dogovor.

"Šibenik, osim što je grad ljudi koji su inovacijama izmijenili svijet, to je i grad koji doživljava promjenu viđenja i sadržaja, ojačao je i snažno kroči turističkim putem. Nakon Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik je ulazio u letargiju, a Changer festival potpuno je oživio grad svojim bogatim sadržajima i privlačnostima i to nam je veliko zadovoljstvo", rekao je Burić.

Upravitelj Turističke zajednice Dino Karađole istaknuo je da se zamisao o organiziranju festivala rodila prije nekoliko godina u Varždinu kada je došao u kontakt s organizatorima.

"Došli smo na zamisao da ovim raznolikim festivalom oživimo staru gradsku jezgru. Ovo je dugoročni projekt i nadamo se da ćemo privući goste iz cijelog svijeta u naš grad. Changer ima raznolik  program i tako veliki projekt obogatio je turističku ponudu Šibenika, zato želim zahvaliti suorganizatorima", istaknuo je Dino Karađole, upravitelj Turističke zajednice Grada Šibenika.

Changer Meetup sastoji se od pet  programa koji će se odvijati od 26. do 28. srpnja na nekoliko mjesta u povijesnoj jezgri grada, a podijeljen je na Changer Meetup Conference, Changer Meetup Multimedia, Changer Meetup Street Art, Changer Meetup Playground i Changer Meetup Music.

"Sveukupno ove godine kroz tjedan dana festivala na mjestima diljem stare gradske jezgre imamo čak 94 događaja, a Šibenik smo za ovaj festival odabrali upravo zato što je grad 'changera', odnosno ljudi koji su kroz prošlost svojima djelima i inovacijama utjecali na tijek povijesti i upravo zato nam je zadovoljstvo biti ovdje", izjavio je Marko Perica iz agencije Fakat koja je suorganizator Changer festivala.

Changer Meetup Multimedia po prvi put u Hrvatsku doveo je luminare engleske umjetničke skupine Architects of  Air koji su postavljeni na trgu Poljana pa veliku pneumatičku skulpturu građani Šibenika mogu razgledati tijekom festivala i izgubiti se u balonima s nizom tunela uz igru boje i svjetla.

U okviru Changer festivala održat će se i Changer Meetup Playground radionice koje su u isto vrijeme i igraonice glazbe, dizajna i stvaralaštva  za djecu kako bi uz igru, razvijali svoje stvaralaštvo i inovativnost.

Changer Meetup Conference u Šibenik dovodi istaknute govornike i poslovne čelnike koji će zainteresiranima otkriti tajnu uspjeha u poslovnom svijetu, Changer Meetup Street Art u večernjim će sati oživjeti šibenske ulice nastupima uličnih umjetnika, a svoje glazbene sposobnosti već je predstavio Señor Marküsen, jedan od najpoznatijih multiinstrumentalista na svijetu. Changer Meetup Music u Šibenik dovodi poznata imena kao što su Laibach, Chui, ABOP, Sowas i Josipa Lisac koji će održati koncerte na tvrđavi sv. Mihovila i kod crkve sv. Krševana.

U Perivoju Roberta Visianija održava se i Changer meetup food & fun, uz moto da dobra hrana mijenja pogled na svijet, a bogati program odvijat  će do 1. kolovoza.



Ministarstvo kulture objavilo rezultate Javnog poziva za područje nakladništva i knjižarstva

 
ZAGREB - Ministarstvo kulture odobrilo je 45 programa Poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini koje će financirati s nešto manje od četiri milijuna kuna, a uglavnom je riječ o programima primjene novih tehnologija, marketinga i zapošljavanja te unaprjeđenja knjižarske djelatnosti.

Na Javni poziv za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. od 6. lipnja stigla je 81 prijava, a posebno povjerenstvo odabralo je 45 programa za koje je odobren ukupan iznos od 3.994.140 kuna.

Prema rezultatima objavljenim na internetskim stranicama Ministarstva, najveći iznosi, po 210 tisuća kuna, odobreni su Superknjižari d.o.o. za redizajn stranice i marketinšku kampanju te Znanju d.o.o. za razvoj i unaprjeđenje knjižarske djelatnosti.

Slijedi riječki antikvarijat Ex libris kojemu je za program "Antikvarijat kao gradsko središte kulture" odobreno 200 tisuća kuna, a 167.400 kuna dobila je tvrtka Hoću knjigu d.o.o. za otvaranje i opremanje knjižara te zapošljavanje u okviru knjižarske djelatnosti.

Po 150 tisuća kuna odobreno je Fortuni d.o.o. za otvaranje i opremanje antikvarijat-knjižare Biblos u Zagrebu te zagrebačkom V.B.Z.-u za unaprjeđenje knjižarske djelatnosti, dok je zaprešićki nakladnik Fraktura dobio 110.500 kuna za primjenu CRM-a u mrežnoj jprodaji i promidžbi knjiga te poticanju čitanja.

Udruzi Sa(n)jam knjige u Istri odobrene su 102 tisuće kuna za program "Giardini 2: Utočište za nakladnike, autore i čitatelje", dok su po 100 tisuća kuna za svoje programe dobili 24sata za Magazin BestBook, varaždinski nakladnik Katarina Zrinski za rješenja za integriranu mrežnu platformu, Knjigica iz Bjelovara za otvaranje nove knjižare u tome gradu, Lamaro digital za tehnologiju izrade eknjige s ciljem unapređenja čitanja i samoizdavaštva, Mozaik knjiga za nove tehnologije i web proraju, Spiritoso za nastavak projekta Knjiga kao autentičan kulturni suvenir, Synopsis za nabavu dostavnih vozila i novih tehnologija te Vitez Rolando za pokretanje nove izdavačke kuće i otvaranje knjižare.

Tvrtki Fokus komunikacije odobreno je 96 tisuća kuna za razvoj novih kanala distribucije i prodaje knjiga, 92.650 kuna odobreno je Sandorfu za razvojni projekt direktne prodaje, a 92 tisuće kuna odobrene su TIM pressu za knjižni portal Razgledaj/posudi/kupi.

Po 90 tisuća kuna odobreno je Nakladničkoj kući Tonimir za unapređenje nakladničke djelatnosti u novootvorenoj knjižari i čitaonici i Svjetlima grada za program "Knjižara u kakvu sam oduvijek želio ući".

Za preostala 24 programa odobreni su iznosi između 50 i 90 tisuća kuna, a odbijeno je ukupno 36 programa.

Javni poziv za programe poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva Ministarstvo kulture raspisalo je zbog velikog interesa poduzetnika iz toga područja za namjenska sredstva predviđena Javnim pozivom za predlaganje programa poduzetništva u kulturi, kao i zbog sve veće krize u književno-nakladničkoj djelatnosti, a na temelju dogovora u Vladi i u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta.



Sting nakon 20 godina ponovno napunio Arenu


PULA - U sklopu svjetske turneje "57th & 9th", Sting je u srijedu navečer održao koncert na ljetnoj pozornici prepune pulske Arene.

Sting, koji ove godine obilježava 40 godina od dolaska na svjetsku rock scenu s grupom The Police, u Areni je nastupio nakon punih dvadeset godina.  Turneja "57th & 9th" počela je početkom veljače, a slavni glazbenik na njoj predstavlja novi istoimeni album na kojem je pokazao raznolikost u stilovima glazbe i pisanju tekstova.

Tijekom koncerta u Areni je pred nekoliko tisuća posjetitelja izveo nove pjesme ali i dobro poznate starije hitove. Na pozornici mu se pridružio i sin, svestrani glazbenik Joe Sumner.

Bio je to jedini koncert u regiji britanske zvijezde. Kao predgrupa nastupio je domaći pop rock band "Buđenje".

Nakon Europskog dijela turneje slijedi Centralna i Južna Amerika te Azija, a onda se vraća u Europu na dogovorene nastupe na odabranim ljetnim festivalima. S obzirom na veliki uspjeh i posjećenost koncerata i odlične kritike, menadžment turneje odlučio je dodati još tri datuma početkom rujna u Sjevernoj Americi.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Osnivač Amazona Bezos postao najbogatiji čovjek na svijetu

SAN FRANCISCO - Osnivač Amazona Jeff Bezos preuzeo je od Billa Gatesa naslov najbogatijeg čovjeka na svijetu s imovinom vrijednom 91.4 milijarde dolara, piše u petak BBC

Bezosove dionice porasle su u četvrtak za 2.5 posto, pa je njegovo bogatstvo sada 1.4 milijardu veće od imovine suosnivača Microsofta.

Bezos (53) posjeduje 17 posto dionica Amazona čija je ukupna vrijednost porasla na više od 500 milijardi dolara.

Nakon što je osnovao tu platformu za internetsku prodaju, Bezos se usredotočio na posao sa svemirskom raketom Blue Origin i američki list Washington Post koji je 2013. kupio za vlastitih 250 milijuna dolara.

Ranije ove godine platio je 23 milijuna za stari muzej tekstila u Washingtonu i pretvorio ga u obiteljski dom u četvrti gdje će mu susjedi biti obitelj Obama te Ivanka Trump i Jared Kushner.

Obitelj Bezos još posjeduje nekretnine u Seattleu i na Beverley Hillsu.

Rast dionica tehnološkog odsjeka doveo je do povećanja bogatstva poduzetnika poput Bezosa i osnivača Facebooka Marka Zuckerberga (33) koji je sada "težak" 72.6 milijarde dolara, objavio je Forbes.


Rihanna s francuskim predsjednikom razgovarala o obrazovnim ciljevima


PARIS - Svjetska pop zvijezda Rihanna susrela se u Parisu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, s kojim je razgovarala o humanitarnim aktivnostima u području zdravstvene skrbi i obrazovanja.

Pjevačica podrijetlom s Barbadosa, čiji je najpoznatiji hit pjesma "Diamonds", osnovala je g. 2012. Zakladu Clara Lionel, neprofitnu organizaciju za promicanje projekta stipendiranja diljem svijeta.

"Usmjerili smo se na teme obrazovanja s globalnog stajališta i u rujnu ćemo imati jednu uistinu veliku objavu", rekla je Rihanna o susretu s francuskim predsjednikom, ne navodeći pojedinosti.    

Popularna pjevačica na svom Twitter računu ima 75 milijuna sljedbenika, a tu je činjenicu iskoristila i kako bi se nedavno susrela s drugim svjetskim čelnicima poput kanadskog premijera Justina Trudeaua ili argentinskog čelnika Mauricija Macrija, s kojima je također razgovarala o obrazovanju.

Francuski predsjednik pak sa svoje je strane također zainteresiran za suradnju sa svjetski popularnim osobama iz svijeta glazbe pa je tako nedavno razgovarao s pjevačem megapopularne irske skupine U2 Bonom Voxom o smanjenju siromaštva i akcijama s tim u vezi, osobito u Africi.

 

Klimatske promjene ozbiljno prijete Karibima


BOGOTA - Kao da uragani nisu već dovoljna opasnost po male karipske otoke, klimatske promjene zaprijetile su potpuno uništiti tamošnji način života ukoliko se hitno ne poduzmu mjere kojima bi se otočje zaštitilo od brojnih opasnosti koje mu prijete, upozorava dužnosnik središt za praćenje klimatskih promjena na Karibima.

"Ne treba vam uragan da dobijete veliku štetu. Tropska oluja ili polje niskog tlaka dolaze i stoje nad određenim otokom ili teritorijem i donose stalnu kišu", rekao je Ulrik Trotz, zamjenik ravnatelja Karipskog centra za klimatske promjene (CCCCC).

"Za nas, male otočne države, u biti tada sve staje. Kao regija vrlo smo izloženi klimatskim rizicima, a naša predviđanja pokazuju da će oni biti sve izraženiji", rekao je Trotz zakladi Thomson Reuters.

Trotz, čija organizacija usklađuje odgovor cijele regije na klimatske promjene, rekao je da se Karibi sada uz godišnju sezonu uragana suočavaju i s ekstremnim vremenskim uvjetima svake godine, od poplava do bujica i odrona blata i zemlje.

Ribarske i poljoprivredne zajednice uz obale i turistička industrija, ključna za gospodarstvo Kariba, često podnose glavni teret štete i gubitak prihoda.

Karipske države sada se u nekoliko dana mogu suočiti s količinom padalina kakva je ranije bila tijekom nekoliko mjeseci, a sustavi odvodnje se s takvim količinama ne mogu nositi, rekao je Trotz.

"Veliki dio štete sada dolazi od ekstremnih padalina. To dovodi do poplava, odrona zemlje, gubitka života i cijele imovine", rekao je Trotz.

"Ozbiljno smo zabrinuti glede održivosti karipskog života kakvog poznajemo", ističe ovaj stručnjak za klimatske promjene i  znanstveni savjetnik CCCCC-a.

Jedan od ključeva da se obalna područja učine otpornijim na oluje i rast razina mora povezanih s globalnim zagrijavanjem, zaštita je morskih, koraljnih i ekosustava šuma mangrova.

Koraljni grebeni djeluju kao lukobrani koji smanjuju snagu valova, dok šume mangrova mogu ublažiti uraganske vjetrove i smanjiti visinu valova.

Na cijelom području Kariba  pokrenut je niz projekata  kako bi se oporavilo oštećene koraljne grebene ili postavilo umjetne, ponovno posadile oštećene šume mangrova te milijune hektara podmorja stavilo pod zaštitu do 2020. godine.

No te akcije otežava nedostatak sredstava.

"Bit je da nemamo sredstava, a ne da nemamo ideja kako osnažiti otpornost područja", napominje Trotz.  



Sjevernokorejski pas iz skloništa postao "Prvi pas"


SEUL - Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in je u srijedu udomio napuštenog pasa u svojoj rezidenciji Plava kuća, ispunivši obećanje iz kampanje o jačanju svijesti o sve većem broju napuštenih životinja u zemlji.

Tori, četverogodišnji crni mješanac, postao je prvi pas iz skloništa koji je dobio titulu Prvog psa i pridružio se Moonovim drugim ljubimcima, 10-godišnjem Maru, korejske pasmimne Pungsan i bivšem uličnom mačku Jjing-jingu.

"Naše društvo mora više brinuti o napuštenim životinama", rekao je Moon aktivistima za zaštitu životnjia i naglasio da je u zemlji napušteno oko 300.000 životinja.

Kao i mnoge druge životinje u azilu, Torija je obilježila dvostruka stigma. Napušten je i ima crno krzno, a životinje te boje teško se udomljavaju zbog praznovjerja.

"Tori je morao čekati dvije godine dok psi svijetlijeg krzna lakše nalaze domove",  rekao je predsjednik azila CARE u Seulu.

Prije azila Tori je živio na kratkom lancu na napuštenom posjedu i hranio se otpacima.

"Želimo Toriju sve najbolje u Plavoj kući, za razliku od devet pasa koje je bivša predsjednica Park Geun-hye u ožujku ostavila u Plavoj kući  kada je otišla nakon korupcijkog skandala", kazao je predsjednik CARE-a.

Južna Koreja je često na meti kritika zbog konzumiranja psećeg mesa, koje je u padu posljednjih godina. Raste broj kućnih ljubimaca i gotovo svako četvrto kućanstvo ima ljubimca, što neizostavno prati i pojava napuštanja životinja.

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus