22:58, 20. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 27. siječnja 2018.

Objavljeno: 27.01.2018 u 11:05
Pregledano 217 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 27. siječnja 2018.

ZAGREB, 27. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Hrvatski iseljenički zbornik 2018., o interaktivnim učincima digitalnih medija i izazovima egzodusa mladih

ZAGREB - Iz tiska je izišao Hrvatski iseljenički zbornik 2018., središnja tema većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa su interaktivni učinci digitalnih medija, ali i izazovi egzodusa mladih iz Slavonske i Bosanske Posavine.

Hrvatski iseljenički zbornik 2018., sastoji se od 31 samostalnog autorskog priloga sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku. Građa je raspoređena na 448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija, zrcaleći raznorodno iseljeničko stvaralaštvo u osam tematskih cjelina – znakovito naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.

Opisana su u javnosti zapaženija postignuća naših umjetnika i znanstvenika u dijaspori iz dvadesetak zemalja s udaljenih meridijana. Autori propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice, uključujući oblikovanje osobne kulture s posebnim naglaskom na tzv. digitalnoj kulturi. Doista, počevši od početka devedesetih godina – kada je 27. ožujka 1993. upućena prva međunarodna elektronička poruka iz Hrvatske – pa do danas svjedoci smo prave eksplozije primjena koje su više ili manje tiho prožele naše okruženje u domovini i inozemstvu nezamjetljivo mijenjajući naše osobne i društvene navike.

Tako virtualnu infrastrukturu u informatičkom dobu propituje koordinatorica digitalne transformacije humanističkih disciplina i umjetnosti Hrvatske Koraljka Kuzman Šlogar. Nacionalni portal znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža čitateljima iz domovine i dijaspore opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus. Višejezičnu medijsku scenu dijaspore nedvojbeno razvija i Glas Hrvatske i cjelodnevni međunarodni peti program HRT-a koji se diljem svijeta sada može slušati preko Interneta. Konvergencija u području medijskih subjekata naše argentinske zajednice u fokusu je analize Paule Gadže, dok hispanistica Olja Ljubišić donosi hrvatski dragulj iz blogosfere Perua.

 Matičin godišnjak, kojeg uređuje Vesna Kukavica, podjednako ažurno prati ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Nedvojbeno, u mrežnom okruženju svjedočimo i promjenama i u bržoj kulturnoj integraciji domovine i dijaspore ponajprije novim načinima sudjelovanja što ih donose socijalne internetske mreže s dinamičnim virtualnim strukturama u vidu bujanja portala hrvatskih kulturnih iseljeničkih zajednica i društava. Poticajan je prilog o  iseljeničkoj filantropiji i Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čija zagrebačka palača krasi naslovnicu ovoga zbornika.

 Matičina serijska publikacija ima elektronsku  inačicu na mreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnom repozitoriju 28 000 stranica, njegujući potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost internetskog doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant. Autori Matičina godišnjaka iz domovine i inozemstva, čija mreža okuplja tristotinjak suradnika sa svih kontinenata, opisuju nam fascinantan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća, čiji naraštaji stvaraju svoja djela  izvan matične zemlje u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta.

Autori priloga u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2018. su renomirani publicisti  sa niza prestižnih sveučilišta i kulturnih središta iz zemlje i inozemstva:  Walter F. Lalich, Tibor Komar, Paula Gadže, Krunoslav Malenica, Olja Ljubišić, Mirjan Damaška, Dubravko Barač, Božo Skoko,  Irina Starčević Stančić, Cvijeta Kraus, Koraljka Kuzman Šlogar, Lada Kanajet Šimić, Pavao Jerolimov, Vladan Čutura, Lucija Šarčević, Milan Bošnjak, Stjepan Blažetin, Dejana Dejanović, Marijeta Rajković Iveta, Tihomir Nuić, Naida Šehović, Stan Granic, Rajka Bućin, Ivan Čizmić, Boris Vulić, Vinko Grubišić, Marijan Lipovac, Tanja Rudež, Vesna Kukavica, Helena Sablić Tomić i Boris Beck.

Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika, svečano predstavljanje Zbornika 2018. održat će se u srijedu, 7. veljače.



Film "Lica puna nade" o školovanju djece i mladih u Beninu


SISAK - Promocija dokumentarnog filma „Lica puna nade“ redatelja Krunoslava Novaka s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS), održana je u petak navečer u sisačkom Velikom Kaptolu.

Film govori o mogućnostima i poteškoćama školovanja djece i mladih u afričkoj zemlji Beninu, iz koje dolazi i sveučilišni kapelan velečasni Odilon Singbo, a nastao je u koprodukciji HKS-a i Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela.

 Za prošlogodišnjih ljetnih praznika, autor filma s nekoliko članova akademske zajednice HKS-a posjetio je biskupiju Porto-Novo u kojoj se nalazi Dom za siromašne djevojčice Sv. Ivana Pavla II. koji je osnovao velečasni Odilon, te je svoje dojmove pretočio u film.

 Autor Novak istaknuo je kako mu je to drugi film o misijama i misionarima. "Kroz ovaj film nastojim prikazati ne samo siromaštvo, nije mi to primarni cilj, već je moje razmišljanje da u trenutku dok sam bio u Beninu s tim ljudima, budem kao jedan od njih. Svoj objektiv stavljam u njihovu razinu i u njihov pogled na život. Zato u filmu i govorim o tome kako oni vide svoje male projekte, kao nešto što im daje razlog za nadu. Putovati ulicama Benina za nas je nevjerojatno stresno, ali za njih je normalno. Prometnice su pune vozila i kreću se u svim smjerovima. Tom prilikom, velečasni Odilon pojasnio mi je da ti ljudi jesu siromašni, ali su svi u pokretu, što govori da nisu lijeni, već su ih uvjeti života u kojima se nalaze doveli na rub egzistencije. No ipak, to su ljudi puni nade i povjerenja u život“, rekao je autor te dodao kako film dijelom govori i o životnom putu velečasnog Odilona.

Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u RH i dugogodišnji misionar u Beninu velečasni Antun Štefan pozvao je na zajedništvo i međusobnu podršku svih dijelova Crkve, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. "Ako trpe oni u misijama trpimo i mi. Ne možemo biti sretni mi, ako oni nisu sretni. Naša se sreća može ispuniti, ako smo zajedno i živimo zajedno. Ovaj film nas poziva na zajedništvo", poručio je Štefan, a prenosi Ured za odnose s javnošću Sisačke biskupije.



Noć muzeja i u Muzejima i galerijama Konavala.


KONAVLE/ZAGREB - Noć muzeja ove je godine održana i u Muzejima i galerijama Konavala.
U Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima moglo se doznati što je bulin, što boća, a što je precizno izbijanje, gost Muzeja, maestro od boća, Luko Hendić upoznao je nazočne sa tim starim sportom, doznali su i kad se počeo igrati te gdje je Hrvatska u svjetskom boćarskom svijetu. Pod vodstvom Anite Arbulić u Muzeju je održana radionica boća od kaširanog papira za djecu i one koji se tako osjećaju.

 U Kući Bukovac pod vodstvom Petre Kralj Fox održana je dječja radionica/oživljavanje tradicija igranja cavtatske društvene igre „pimple“koja se igrala u javnom gradskom prostoru. Održan je javni razgovor: "Priča o vaterpolskom Cavtatu i cavtatskom vaterpolu“ s voditeljem Vinkom Rožićem.
 
 Sinonim Cavtata je i sportski fenomen – vaterpolo. Prošetalo se kroz dugu cavtatsku vaterpolsku povijest od prvih neslužbenih natjecanja koja sežu u 1922. do najvećih uspjeha cavtatskog sporta i njegovih vaterpolista.

 Na prvoj Noći muzeja za Arheološki odjel Muzeja i galerija Konavala u Pridvorju s programom kojeg organiziraju Jelena Beželj, voditeljica Odjela za arheologiju i spomeničku baštinu i Anita Trojanović, mlada svestrana krajobrazna arhitektica porijeklom iz Konavala, speleolog, terenac i borac za očuvanje raznolikih suhozidnih struktura Konavala približila je njihov rad na dječjoj radionici - Tko su speleolozi, što rade i zašto?

 Noć muzeja 2018., održana je u više od dvije stotine muzeja i raznih institucija u stotinjak gradova i općina diljem Hrvatske pod naslovom "Muzeji i sport - brže, više, jače... / citius, altius fortius..." i olimpijskim geslom "važno je sudjelovati".

 Fokus manifestacije je na analizi postojećih zbirki na temu športa i stvaranju novih, te na  poticanju lokalnih inicijativa u očuvanju i vrednovanju sporta kao kulturološke vrijednosti.



U HNK-u Zagreb premijerno izveden Wagnerov "Ukleti Holandez"


ZAGREB - Opera "Ukleti Holandez" Richarda Wagnera, premijerno postavljena u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u režiji francuskoga redatelja Oliviera Pyja i pod ravnanjem maestra Nikše Bareze, vizualno je osuvremenjeno čitanje velike opere slavnoga skladatelja, beskompromisno zagledane u srce egzistencijalne tame utjelovljene u liku ukletoga kapetana iz stare nizozemske mornarske legende.

"Trijumf tame" osnovni je motiv Wagnerova libreta temeljenog na satiričnoj prozi njemačkog romantičarskog pisca Henricha Heinea "Uspomene gospodina Schnabelewopskoga", koja obrađuje legendu o ukletom moreplovcu koji donosi propast svima koje susretne.

Njegov je fantomski brod osuđen na beskonačno lutanje oceanima, a jedinu mogućnost spasa – u smrti – ima nađe li ženu čista srca, koja će mu se zavjetovati na vjernost do kraja života. Šansu da ju pokuša pronaći dobiva svakih sedam godina, kada mu je dopušteno stupiti na kopno. Žena koja prekrši dani zavjet bit će također zauvijek prokleta.

Gradeći na motivima Holandezove lutalačke sudbine i nadvisujuće kletve, Wagner je stvorio uznemirujuću i turbulentnu glazbenu tragediju o duši progonjenoj vlastitom samosviješću. Praizveden 1843. u saskoj državnoj operi Semperoper u Dresdenu, "Ukleti Holandez" – ili "leteći", kako ga zovu na engleskom i njemačkom jeziku – smatra se jednim od najblistavijih djela opernog stvaralaštva svih vremena.

Produkcija HNK-a Zagreb izvorna je produkcija kazališta Theater an der Wien koju je premijerno u tom bečkom kazalištu 2015. postavio Francuz Olivier Py. Preuzeti su scenografija i kostimi koje potpisuje Pierre-Andre Weitz, svjetlo je oblikovao Bertrand Killy, a u glavnim se ulogama novog uprizorenja toga djela u središnjem hrvatskom nacionalnom teatru pojavljuju nizozemski bariton Bastiaan Everink kao Holandez, i njemačka sopranistica Melanie Diener kao njegova ljubav Senta, čije su izvedbe oduševile u petak premijernu HNK-ovu publiku.

Središnja je tema iskupljenje kroz ljubav – Holandez ima priliku umrijeti kroz ženu koja će se žrtvovati iz ljubavi, a upravo žrtvom (koja kronološki dolazi na kraju priče) opera i počinje: iz mora je izvučeno tijelo mlade žene. To je Senta, kći trgovca Donalda, koja je, vjerujući u otkupljenje ljubljenoga vlastitim samouništenjem oslobodila Holandeza vječnoga lutanja.

Priča se potom vraća u vrijeme kada Holandezov brod prvi puta susreće Donaldov, kojega je oluja prisilila da se usidri u sigurnoj luci. Donald (Luciano Batinić) i njegov kormilar (Mario Filipović) rado primaju Holandeza, a promućuran mu trgovac, vidjevši da je riječ o vrlo bogatome čovjeku, odmah pristane dati ruku svoje kćeri.

Po povratku, otac je iznenađen koliko spremno Senta, koja odmah u Holandezu prepoznaje ukletoga moreplovca iz legendi, pristaje udati se za nametnutoga ženika – njezina je ljubav fanatična, beskompromisna i neumoljiva: ona je i prije nego ga je upoznala sanjala o tome da baš ona bude ta koja će ga izbaviti.

Međutim, tu je i Georg (Tomislav Mužek), siromašni lovac i Sentin udvarač, koji ju nagovara da ne srlja u brak s čovjekom kojega je tek upoznala. Holandez slučajno čuje njihov razgovor, protumači ga kao prekršeni zavjet i odluči Sentu spasiti od prokletstva koje sustiže sve njegove nevjerne žene. On raskida zaruke, a Senta, želeći mu dokazati svoju ljubav, završi u morskim valovima.

Već od same dugačke uvertire publika je bačena usred valovita mora, na brod neumrlog čovjeka kojega još jedino pokreće čežnja za smrću. U produkciji sudjeluje i zbor Opere HNK-a Zagreb – neke od najmoćnijih scena upravo su one zborskoga pjevanja.

Wagnerovoj dramatičnoj glazbi, povremeno senzualnoj i erotičnoj, punoj ekstaze i mistike, kontrapunktiran je kompletan vizualni identitet predstave: u scenografiji i kostimima prevladava crna boja kojoj jedini kontrast daje potpuna bjelina ljudskih tijela. Brod je zamišljen kao golemi položeni stožac od ravnih tamnih dasaka, koji se na rundbini čitavo vrijeme rastvara, preklapa i transformira u razne metaforičke prostore kroz koje interpreti neumorno prolaze.

Produkcija se izrazito oslanja na simboliku, pa se i u tom njihovom hodanju u krug također krije poruka začaranosti iz koje nema izlaza.

Pramac broda, kao u nekoj vrsti imitacije motiva iz 'Alise u zemlji čudesa', u jednom se trenutku pretvara u klaustrofobični prostor u kojemu unaprijed prokleta Senta i nesretni Georg nadvisuju maketu kuće koja sa svojim toplim žutim prozorskim svjetlima simbolizira sigurnost i mir koji se nalaze unutra, nasuprot nadvisujućeg prokletstva koje prijeti izvana.

Izrazito je simbolična i uloga baletana Pavela Strasila, koji i u zagrebačkoj i u bečkoj produkciji utjelovljuje Sotonu. Njegov prijeteći smrtni ples prati izvedbu od početka do kraja, a njegovo pojavljivanje naviješta sigurnu propast. Prijetnja smrti najsnažnije je prisutna kad se golema lubanja čiji se zatiljak čitavo vrijeme tek nazire u pozadini naglo pojavljuje u prvome planu, nakon Sentina zavjeta Holandezu. Py se odlučio na još jednu intervenciju – povremenu golotinju, koja dodatno produbljuje osjećaj nadnaravnosti i zle kobi.

Na kraju te ne predugačke opere – traje 'samo' dva sata – nema spasa za proklete duše, Senta i Holandez ne uzdižu se u nebo spašeni svojom ljubavlju: ona umire u tami, a i gledatelji ostaju u mraku, nesigurni što se zapravo dogodilo, bez odgovora na pitanje postoji li razrješenje (?).



Kineska četvrt u SC-u u Noći muzeja


ZAGREB - Drugu godinu zaredom Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu pretvorio je predvorje Studentskog centra u malu Kinesku četvrt, a tematska poveznica Noći muzeja 2018. - Muzeji i sport: brže, više, jače, uvela je posjetitelje u priču o razvoju sporta u Kini i povijesnim uspjesima kineskih sportaša kroz živopisnu izložbu fotografija.

 Posjetitelji su se u velikom broju pridružili radionicama kineskih borilačkih vještina – taijija i wushua – a ljubitelji društvenih igara nisu propustili priliku zaigrati weiqi, misaonu igru staru 4000 godina, priopćeno je iz Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu.

 Počasni gost večeri bio je Dragutin Šurbek, legendarni igrač stolnog tenisa. Njegova ga je sportska karijera trajno povezala sa zemljom u kojoj stolni tenis ima status nacionalnog sporta. Kinezi su mu svoje poštovanje kao čovjeku i sportašu iskazali posebnim nadimkom, zvali su ga Kineski tigar.

 Kineska sportska večer u Noći muzeja završila je projekcijom filma „U zmajevom gnijezdu“, a na neki način, Bruce Lee zaokružio je priču o kineskom sportu i postao dijelom Noći muzeja u Zagrebu, navodi se u priopćenju.  
   


Predsjednik Vlade Plenković na izložbi "Hrvatski sokolovi" u Noći muzeja


ZAGREB - U sklopu 13. manifestacije Noć muzeja, čija je ovogodišnja tema Muzeji i šport, predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u petak navečer izložbu Hrvatskog športskog muzeja "Hrvatski sokolovi" u zgradi dvorane ZTD Hrvatski sokol u Zagrebu.

Premijer Plenković došao je razgledati izložbu "Hrvatski sokolovi" odmah po povratku sa Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom Davosu. Uz premijera, izložbu su razgledale i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za šport Janica Kostelić.

"Drago mi je biti ovdje večeras i na izložbi koja je otvorena u povodu Noći muzeja. Zahvaljujem prije svega ravnateljici Hrvatskog športskog muzeja Daniri Nakić Bilić te gospodinu Čustonji koji je postavio ovu izložbu koja evocira evo zadnjih otprilike 170-tak godina uspomene i na tjelovježbu i na sport i na te rane međunarodne nastupe, ali prije svega na jednu poruku zdravoga života, onoga što sport zasigurno u Hrvatskoj je, i to u ovom vremenu kada smo i domaćini Rukometnog prvenstva, kada se naši olimpijci spremaju za Olimpijadu i kada nas tijekom ove godine očekuju i druga velika sportska natjecanja", istaknuo je premijer Plenković u izjavi novinarima nakon što je razgledao izložbu.

Kazao je kako mu je posebno drago da je ova, 2018. godina kulturne baštine.

Poručio je kako je Noć muzeja prigoda da još jednom hrvatskoj javnosti na ovaj popularan način predstave muzeje diljem zemlje koji baštine hrvatsku kulturu, baštine naš identitet.

"I siguran sam da ćemo i sa strane Vlade, pa i u konkretnom ovom slučaju Hrvatskog športskog muzeja, u jednoj sinergiji Splita i Zagreba pronaći jedno trajno rješenje za sjedište Muzeja. Sigurno jedan moderan, interaktivan način koji će inspirirati mlade da se bave sportom. A hrvatsku kulturu ćemo nastojati poticati svim projektima, mjerama, pa naravno i financijskim sredstvima", istaknuo je premijer Plenković.

Zahvalio je ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek i državnoj tajnici Središnjeg državnog ureda za šport Janici Kostelić.

Na pitanje novinara planira li u Noći muzeja posjetiti možda još koji muzej, predsjednik Vlade Plenković kazao je da večeras "malo teško, ali, evo, bit će prigoda, bit će izložbi, bit će posebnih postavaka". Objasnio je da bi večeras vrlo rado posjetio još muzeja, ali da su "ovaj tren došli iz Švicarske" te će još biti prigoda.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek novinarima je rekla da nije mogla biti na otvorenju Noći muzeja ali da će večeras obići još nekoliko muzeja. Zahvalila se i Hrvatskom muzejskom društvu i svim našim muzejalcima, svim djelatnicima muzeja ali i drugim institucijama, i baštinskim i drugim, koje se pridružuju večerašnjoj manifestaciji.

"Ovo je 13. godina. Večeras imamo više od 200 mjesta koja će posjećivati naši građani i ovo su važni događaji koji pozivaju naše građane da obilaze kulturne institucije, da sudjeluju u kulturi. To je jedan od prioriteta naše kulturne politike, i evo, veseli me doista i veliki interes, i kako publike, tako i muzejalaca", istaknula je ministrica kulture.        

Noć muzeja, kulturna manifestacija koja besplatnim ulazom i posebnim programima jednom godišnje do kasno u noć u muzeje tradicionalno privuče veliki broj građana, u petak se održava na više od 200 lokacija diljem Hrvatske, a službeno je otvorena u Zagrebu, u Domu Zagrebačkog tjelovježbenog društva Hrvatski sokol.

 Organizator Noći muzeja, Hrvatsko muzejsko društvo je s Hrvatskim športskim muzejem odabralo tu lokaciju za otvorenje, u skladu s ovogodišnjom temom - sportom, s obzirom da je ta dvorana simbol zagrebačke i hrvatske tjelovježbe, kao i sportske gimnastike. Tom prigodom ondje je otvorena izložba "Hrvatski sokol", koja uz pomoć plakata, fotografija i novinskih isječaka podsjeća na 140. obljetnicu izlaska prvog broja najstarijeg hrvatskog časopisa posvećenog tjelovježbi i sportu "Sokol" te 135. obljetnicu izgradnje prve tjelovježbene i sportske dvorane.

Prvi nacrt zgrade izradio je 1881. aktivni član Hrvatskog sokola, čuvar sprava, a kasnije i dugogodišnji nadzornik zgrade, Milan Lenuci. Dvorana je izgrađena prema projektu Aleksandera Seća i Ferdinanda Kondrata potkraj 1883. godine, u samo šest mjeseci. Izgradnju je donirao sam klub donacijama i kreditom, a rezultat je bila najveća dvorana u Zagrebu, koja je danas jedna od najstarijih sportskih dvorana u Europi, očuvana gotovo u izvornom obliku i služi istoj svrsi.

                                         

HAZU sudjelovao u Noći muzeja


ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) sudjelovala je u petak u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja sa svoje četiri jedinice – s tri muzejsko-galerijske ustanove i s Knjižnicom Akademije, a u Knjižnici HAZU za posjetitelje je pripremljen niz raznovrsnih programa.

 Igrači Hrvatskog akademskog hokejskog kluba Mladost predstavili su hokej na travi kao najstariji momčadski olimpijski sport koji se igra na olimpijskim igrama od 1904., a u Hrvatskoj od 1903. kad ga je donio Franjo Bučar, priopćeno je iz HAZU.

 Posjetitelji su mogli razgledati muzejske eksponate Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga u Memorijalnoj sobi hrvatskih nobelovaca, kao i izložbu Povijest Društva hrvatskih književnika 1900.-1971. – iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU.

 Bile su izložene i glagoljske tiskane knjige iz Knjižnice HAZU (izvornici i faksimilni pretisci) te bibliofilsko faksimilno izdanje Gutenbergove Biblije u 42 retka.

 Prezentirana je i virtualna izložba Salon Ullrich – prva zagrebačka privatna galerija te digitalne preslike izvornika u Digitalnoj zbirci HAZU (knjige, rukopisi, kazališne cedulje, note, slike, plakati, predmeti itd.).

 U velikoj dvorani Knjižnice HAZU održana su predavanja dr.sc. Žarke Vujić Obitelj Ullrich i doprinos hrvatskom sportu, prof. Vere  Grgac Stjepan Grgac (1909.–1960.), z biciklinem od Bistre čez Hrvacku v Evropu! te dr.sc. Filipa Cvitića Učiniti glagoljicu vidljivom.
 
 Održana je i etno-radionica 'Z ovim smo se igrali kad smo deca bili', koju su organizirali KUD Bistra i udruga Ekomuzej Bistra u suradnji s Odsjekom za etnologiju HAZU. Cilj joj je bio oživjeti tradicijsku kulturu Hrvatskog zagorja opisanu u etnografskim i folklorističkim rukopisnim zapisima s kraja 19. i početka 20 stoljeća s posebnim osvrtom na tradicijske dječje igre poput hodanja na štulama, nogometa s krpenjačama i drugih danas gotovo zaboravljenih dječjih igara.

 Suradnice Glagoljaškoga središta „Frankopan" Osnovne škole  Frana Krste Frankopana iz Zagreba i Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske održale su kreativnu glagoljičnu radionicu za mlade Izradimo glagoljični suvenir! kojom su na zabavan način popularizirali glagoljicu kao izvorno hrvatsko pismo.
 
 Održana je i radionica zaštite arhivske građe na primjeru dokumentacije Salona Ullrich, a predstavljena je i zbirka ploča Đure Griesbacha iz Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU i zbirka starih gramofona u vlasništvu Velimira Krakera iz Siska.
 
 U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU mogao se razgledati njen stalni postav s djelima slavnih europskih slikara od 14. do 19. stoljeća.
 
 U Gliptoteci HAZU, uz stalni postav s istaknutim izlošcima uz temu Muzeji i sport, te zbirku medalja i plaketa, bila je postavljena i izložba Horizont očekivanja / Hrvatski paviljon na 57. Venecijanskom bijenalu.
 
 U Hrvatskom muzeju arhitekture u povodu Noći muzeja predstavljen je izbor građe vezane uz projekt Olimpijskog stadiona i sportskih zona na Poljudu u Splitu arhitekta akademika Borisa Magaša. U partnerstvu s Hrvatskom olimpijskom akademijom Hrvatskog olimpijskog odbora obilježen je spomen na Franju Bučara, oca hrvatskog sporta i olimpizma koji je 1920-ih godina živio u tadašnjoj vili Ehrlich, zgradi u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej arhitekture HAZU, naveo je Marijan Lipovac iz  Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.



Osijek: Brojne izložbe u Noći muzeja


OSIJEK – U povodu 13. Noći muzeja u Hrvatskoj, koja se ove godine održava pod  naslovom i olimpijskim geslom: „Muzeji i sport – brže, više, jače.../citius,altius, fortius…“, osječki muzeji u petak su pripremili niz izložaba.

Denis Detling, ravnatelj Muzeja Slavonije, jednog od najstarijih hrvatskih muzeja i najvećeg muzeja otvorenog tipa u Hrvatskoj,  rekao je Hini da, kao i dosadašnjih godina do 1 sat po ponoći očekuju veliki broj posjetitelja, jer je riječ o vrlo popularnoj manifestaciji.

"Mi smo nedavno otvorili tri nove izložbe. U središnjoj zgradi Magistrata, jer djelujemo na dvije lokacije,  su izložbe „Tvrđa u Osijeku“, „Zastave iz fundusa muzeja“ i jedna prigodna izložba u povodu velikog jubileja "105 godina kina Urania“. Na našoj drugoj lokaciji, u zgradi Glavne straže su dva stalna postava  „Prapovijest“ i „Seoba naroda i srednji vijek“.  Tu su još i izložbe  “Beketinci-Bentež“ i „500 godina reformacije“, koju se još može vidjeti samo u Noći muzeja jer ju nakon toga povlačimo, rekao je Detling.  

Dodao je kako je prošle godine kroz obje zgrade Muzeja prošlo oko sedam tisuća Osječana, tako da se do kraja ove Noći muzeja očekuje približno isti broj posjetitelja.
 
Manifestacija utječe na popularizaciju muzeja, jer barem jednom u godini privuče veliko zanimanje ljudi, pa se neki odluče i tijekom godine doći pogledati izložbe koje neće moći vidjeti u sljedećoj Noći muzeja, rekao je ravnatelj Detling.
 
U Arheološkom muzeju u zgradi Glavne straže može se pogledati maketa rimske promatračnice izrađene za budući stalni postav „Antike“, kao i rimske freske pronađene u arheološkim istraživanjima.  Osmislili su i prigodan program za djecu i mlade na temu antike.

 Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek u Galeriji Kazamat otvorilo je izložbu „Bure baruta 7“. Na njoj su izloženi radovi  mladih umjetnika Luke Petraka, Mirne Pokorić i Doriana Trepića. To je sedma skupna izložba naziva „Bure baruta“ namijenjena mladim, neafirmiranim umjetnicima. Svrha joj je ukazati na postojanje mladih, kvalitetnih i školovanih umjetnika izvan etablirane scene. Izložba je otvorena do  18. veljače.

Muzej likovnih umjetnosti se 11. put uključio u manifestaciju Noć muzeja u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva. Samostalnom izložbom japanskog grafičara Harumija Sonoyame i izložbom umjetničke skupune HAN17 (Tokio), koja je otvorena u četvrtak, pridružili su se Noći muzeja.  U radionice su se  uključili i  vanjski suradnici, umjetnici grafičari i izlagači koji su održali prigodne radionice. Predstavljeni program promovirao je dvije različite kulture, japansku i hrvatsku.  Izložba će u Muzeju likovnih umjetnosti biti otvorena do 8. ožujka.

 

Bogat program Noći muzeja- "Počeci pomorskih športova u Splitu"


SPLIT - U sklopu Noći muzeja u petak navečer je u Splitu, na Mosoru, u Saloni, na Visu, to jest na 22 mjesta organiziran bogat kulturni program, od otvaranja novih izložaba, razgledavanja stalnog postava i glazbenog programa do radionica za djecu.

 Na splitskoj tvrđavi Gripama u Hrvatskome pomorskom muzeju otvorena je izložba Roberta Kučića, Mladena Cukrova i Ljubomira Radića "Počeci pomorskih športova u Splitu". Izložbu je organizirao Hrvatski pomorski muzej u suradnji s Udrugom za osnivanje muzeja športa u Splitu.

  Predstavili su početke splitskih sportova vezanih uz more od kraja 19. stoljeća do 1941. godine, od osnutka veslačkoga i jedriličarskog kluba "Adria" 1890. godine preko Hrvatskog veslačkog kluba "Gusar", plivanja i vaterpola te ostalih vodenih sportova od kojih je većina u Splitu zaživjela do Prvoga svjetskog rata, a rijetki u službeno osnovanim klubovima. Nakon Prvoga svjetskoga rata u Splitu je jačao razvoj sporta pa su se osnovali klubovi kao što je "Jadran", "Labud" i POŠK, što se moglo vidjeti na izložbi na kojoj su izložene izvorne fotografije s početaka pomorskih sportskih aktivnosti popraćene dokumentima, medaljama i sportskom opremom. Izložba je otvorena do 17. veljače.

 Uz Hrvatski pomorski muzej te mnoge druge, u Noći muzeja ljubitelji kulture mogli su besplatno posjetiti i Muzej Grada Splita, Galeriju Emanuela Vidovića te supstrukcije Dioklecijanove palače i prostor jugoistočne kule, gdje se održavao zajednički program "Svi smo mi sportaši - sportski vas dočekujemo i sportski po muzeju vodimo".

 U Galeriji umjetnina otvoreno je nekoliko izložaba, u Multimedijalnome kulturnom centru održava se program kratkih filmova, projekcije arhivskih snimki, videoinstalacije i na kraju koncert.

 Prvi put u Noći muzeja sudjeluje i Javna ustanova Park-šuma Marjan, koja je s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika otvorila izložbu "Otkrivanje Marjana".

 U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika HNK Hajduk otvorio je vrata građanima koji mogu razgledati Hajdukovu trofejnu dvoranu te na kraju pogledati dokumentarni film Mate Prlića "1950".

 

Riječki muzeji otvorili izložbe o ronilaštvu te speleologiji, alpinizmu i ronjenju pri terenskim istraživanjima


RIJEKA - Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja u Rijeci tijekom ovogodišnje Noći muzeja, posvećene sportu, otvorio je izložbu o ronilaštvu na Kvarneru od početaka do današnjih dana, a Prirodoslovni muzej Rijeka predstavio je alpinističke, spelološke i ronilačke tehnike i podvige u terenskim istraživanjima svojih djelatnika.

 Prirodoslovni muzej organizirao je, u skladu s temom - sportom, i kratke edukativne radionice za djecu i obitelji o ronjenju i alpinizmu, opremi i instrumentima te demonstracije speleoloških tehnika uživo, a Pomorski i povijesni muzej priredio je radionice vezane uz kretanje, ples, sportske aktivnosti i tehnike disanja.

 Prirodoslovni muzej, osim u sjedištu u Rijeci, ove je godine organizirao i odlazak autobusom u svoju podružnicu u kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi s usputnim zaustavljanjem u Brodu Moravicama i Kutima, selu u kojem je dugovječna Hrvatska čitaonica. I u Brodu na Kupi otvorena je izložba o istraživanju podzemlja.

 Muzej grada Rijeke priredio je poseban program kod Trga Žabice, gdje je postavljena izložba "Prvi na svijetu - 150 godina riječkog torpeda", a posjetitelji su se tu mogli zabaviti i uz glazbeni nastup Davora Tolje i benda "Whiteheads" te gošće Slađane Milošević.
 U tom su muzeju posjetitelji mogli razgledati postavljene izložbe "Pazi! Oštar pas!", izbor karikatura o riječkoj političkoj situaciji u prvoj polovici 20. stoljeća te "Nekad prije Ikee" i "Glazbeni vremeplov", s predmetima iz njegove Glazbene zbirke i Zbirke umjetničkog obrta.

 Muzej moderne i suvremene umjetnosti otvorio je vrata za izložbu "Crne krabulje", na kojoj izlaže 12 umjetnika koji se bave migracijama na razini svakidašnjeg života. Ispred ulaza u MMSU je bijela venecijanska gondola ispunjena ugljenom, instalacija Kate Mijatović "Cargo Transfer" postavljena za ovu prigodu, a koja se nastavlja na njezine radove vezane za istraživanja područja sna i nesvjesnosti te dodira oniričkog i racionalnog.



U skladu s temom sporta Noć muzeja otvorena u Domu Hrvatskog sokola

 
ZAGREB - Noć muzeja, kulturna manifestacija koja besplatnim ulazom i posebnim programima jednom godišnje do kasno u noć u muzeje tradicionalno privuče veliki broj građana, u petak se održava na više od 200 lokacija diljem Hrvatske, a službeno je otvorena u Zagrebu, u Domu Zagrebačkog tjelovježbenog društva Hrvatski sokol.

Organizator Noći muzeja, Hrvatsko muzejsko društvo je s Hrvatskim športskim muzejem odabralo tu lokaciju za otvorenje, u skladu s ovogodišnjom temom - sportom, s obzirom da je ta dvorana simbol zagrebačke i hrvatske tjelovježbe, kao i sportske gimnastike.

Tom prigodom ondje je otvorena izložba "Hrvatski sokol", koja uz pomoć plakata, fotografija i novinskih isječaka podsjeća na 140. obljetnicu izlaska prvog broja najstarijeg hrvatskog časopisa posvećenog tjelovježbi i sportu "Sokol" te 135. obljetnicu izgradnje prve tjelovježbene i sportske dvorane.

Prvi nacrt zgrade izradio je 1881. aktivni član Hrvatskog sokola, čuvar sprava, a kasnije i dugogodišnji nadzornik zgrade, Milan Lenuci. Dvorana je izgrađena prema projektu Aleksandera Seća i Ferdinanda Kondrata potkraj 1883. godine, u samo šest mjeseci.

Izgradnju je donirao sam klub donacijama i kreditom, a rezultat je bila najveća dvorana u Zagrebu, koja je danas jedna od najstarijih sportskih dvorana u Europi, očuvana gotovo u izvornom obliku i služi istoj svrsi.

Na otvorenju je izveden kratki sportski program mladih gimnastičara i gimnastičarki Hrvatskog sokola, a nastupio je i aktualni svjetski prvak na preči Tin Srbić.

Od ovogodišnje teme očekuje se više nego inače - definirati sport kao baštinsku vrijednost

Dubravka Osrečki Jakelić, koja je s Vesnom Jurić Bulatović, utemeljila Noć muzeja, rekla je kako se od ovogodišnje teme očekuje više nego od bilo koje teme dosad.

"Želimo sport, kao nešto što uvijek bio potvrda identiteta, i u najširem smislu definirati kao baštinsku vrijednost", napomenula je, dodavši da je fundus s više od 45 tisuća predmeta Hrvatskog športskog muzeja baza, a programi koje je predložilo više od 200 ustanova "pokazuju milijunske potencijale, od klasičnih muzejskih sportskih predmeta do prisutnosti sporta u svim medijima".

"Do cilja ima dugo, no na cilju nas čega puno veći muzej od sadašnjih prostora Hrvatskog športskog muzeja u Praškoj, a možda i novi muzeji i zbirke posvećeni sportu u mnogim drugim sredinama", dodala je Osrečki Jakelić.

Vesna Jurić Bulatović smatra kako su brojke od 250 do 350 tisuća posjetitelja Noći muzeja "nevjerojatne", osobito kada se zna koliko je posjetitelja na utakmicama. "Noć muzeja ima za cilj promociju hrvatskih muzeja, promociju baštine i stvaranje nove publike, a osobito nam je važno što se u muzeje tijekom godine vraća dio posjetitelja na standardna događanja", ustvrdila je.

Danira Bilić, ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja, ustvrdila je kako Hrvatski športski muzej, iako mlada institucija, osnovana 2003. godine, ima dugu tradiciju prikupljanja najvažnije nacionalne građe vezane uz sport, pa danas raspolaže iznimno bogatom građom nastalom u proteklih sedamdesetak godina - više od 45 tisuća muzejskih predmeta, oko 200 000 fotografija i negativa te oko 30 tisuća jedinica dokumentacijske i knjižne građe .

Pozdravila je ovogodišnju temu Noći muzeja, među ostalim i zbog "potencijala koji ona ima u tome da se sport shvati izvan samo natjecateljskog aspekta, već u osvješćivanju da je on dio društva, "reflektira njegove dobre i loše stvari, ali pokazuje težnje i nadanja društva ka probitku vlastitih i društvenih barijera i granica".

Izaslanik ministrice kulture, državni tajnik Krešimir Partl rekao je, otvarajući Noć muzeja, kako muzeji nisu samo važni za kulturu, nego i Hrvatsku kao čuvari našega identiteta. "Pred novom ravnateljicom Hrvatskog športskog muzeja su veliki zadaci, pronalazak adekvatnog prostora koji će dostojno moći prikazati uspjehe hrvatskog sporta, ne samo radi nas, nego radi djece, da se upoznaju sa sportom koji će ih potaknuti na razne uspjehe", naglasio je Partl.

Vlasta Krklec predsjednica Hrvatskog muzejskog društva, rekla je kako je ta najbolja kulturno-turistička manifestacija na nacionalnoj razini ove godine okupila više od 200 muzeja, galerija, knjižnica, dječjih vrtića, gimnazija, arhiva u 110 gradova i općina, što su "izvrsne brojke". "Kao Društvo osobito nas raduje što se svake godine uključuju novi sudionici, pogotovo u malim mjestima i na otocima gdje svi željno iščekuju Noć muzeja", dodala je.

Izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Ivica Lovrić je rekao kako je Grad Zagreb već trinaest godina s Hrvatskim muzejskim društvom partner na toj manifestaciji koju zajedno razvijaju te izrazio uvjerenje da će tako nastaviti i dalje.

Trinaesta Noć muzeja ovogodišnjom temom nastoji sagledati postojeće zbirke vezane uz sport, potaknuti stvaranje novih zbirki i muzeja te istaknuti značaj sporta, s obzirom na njegovu kulturološku vrijednosti i prisutnost u raznim oblicima društvenog i individualnog stvaralaštva.

Muzeji i brojne druge institucije priredili su brojne programe, otvaraju nove izložbe i predstavljaju tekuće projekte, održavaju koncerte, predavanja, radionice, uz zabavu, gastronomsku ponudu te poneki sportski ili tjelovježbeni događaj.

Proteklih godina Noć muzeja je obišlo ukupno više od dva milijuna posjetitelja, a samo prošle godine njih je više od 250 tisuća bilo u 215 muzeja i drugih institucija. Ovogodišnji rezultati bit će objavljeni idućih dana.


 
Akademiku Radoslavu Katičiću uručene povelja zahvalnosti i nagrada za filologiju


BEČ/ZAGREB - Hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Radoslav Katičić primio je u petak u Beču dva visoka priznanja: Povelju zahvalnosti predsjednice RH Kolinde Grabar - Kitarović i Nagradu za filologiju Bulesù Lászlò za životno djelo.

Prošle godine obilježena je 175. obljetnica Matice Hrvatske. Tim povodom je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar -Kitarović dodijelila povelje zahvalnosti  zaslužnim članovima Matice Hrvatske, među njima i akademiku Radoslavu Katičiću.

To visoko priznanje mu je na prigodnoj svečanosti u Beču uručio gospodarski savjetnik Matice Hrvatske Damir Zorić koji je naglasio da mu je izuzetna čast predati povelju zahvalnosti  jednom od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području filologije i humanističkih znanosti.

Nagradu za filologiju Bulesù Lászlò za životno djelo akademiku Radoslavu Katičiću uručila je pročelnica Odjela za Orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva Zdravka Matišić koja je za Katičića rekla da je jedan od najvećih filologa 20. stoljeća, koji i danas djeluje na području  indoeuropeistike.

Bienalna nagrada  za filologiju Hrvatskog filološkog društva utemeljena je 2017. a prvi dobitnik je akademik Katičić.

"Vrlo ugodno sam iznenađen nagradama", rekao je Katičić koji iz zdravstvenih razloga nije mogao ranije primiti nagrade.

Dodao je da je, koliko mu iskustvo govori, jedno zaslužiti, a drugo dobiti nagradu. "Sretni su oni koji su je zaslužili i dobili", naglasio je.

"Nagrade su potvrda moga nastojanja da nešto doprinesem hrvatskoj filologiji", rekao je akademik Katičić, jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Od 1977 do umirovljenja bio je profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču.

Uz ostalo, član  je HAZU-a,  Austrijske akademije znanosti, a dobitnik je niza nagrada.

U povodu 175. obljetnice Matice Hrvatske  i 50 godina Deklaracije, u hrvatskom veleposlanstvu u Beču održan  je u četvrtak znastveni skup "Značenje  i uloga  hrvatskog jezika u nacionalnoj  književnosti  i kulturi" na kojem je predstavljena i Katičićeva knjiga " Naša stara vjera -Tragovima svetih pjesama naše predkršćanske starine" koja je, kako je rečeno, metodološki i sadržajno novi poticaj za daljnje istraživanje.



25FPS - Otvoren natječaj za ovogodišnje, 14. izdanje


ZAGREB - Festival 25 FPS, međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa, raspisao je natječaj za svoje ovogodišnje izdanje, koje će se održati u Studentskom centru u Zagrebu od 27. do 30. rujna.

Natječaj za autore, filmske umjetnike, producente i distributere otvoren je do 31. svibnja, a prijava i pravilnik su dostupni na festivalskoj web-stranici.

"Tražimo izražajne autorske koncepte, tematske, idejne i estetske iskorake te radove koji nastavljaju tradiciju avangardnog i eksperimentalnog filma", ističu organizatori Festivala, s preporukom da se za lak i brz prolazak kroz pet koraka prijavnice, svakako konzultiraju odgovori na najčešće postavljana pitanja.

Svaki kandidat može prijaviti do tri filma u skladu s usmjerenjem Festivala na inovativne uratke koji istražuju mogućnosti filmskog jezika, pripovijedanja i samoga medija, kao i filmove koji nastaju na granicama rodova i žanrova.

Prednost se daje izražajnim autorskim konceptima, tematskim, idejnim i estetskim iskoracima te radovima koji nastavljaju tradiciju avangardnog i eksperimentalnog filma.

Mogu se prijaviti filmovi završeni nakon 1. siječnja 2016. u trajanju do 60 minuta.

Odabrani naslovi ući će u Natjecateljski program 14. izdanja Festivala 25 FPS, a rezultati poziva objavit će se 31. srpnja na službenoj web stranici www.25fps.hr.



Zagrebački muzeji za Noć muzeja pripremili i nove izložbe

 
ZAGREB - Uz stalne postave i aktualne izložbe, predavanja, radionice, koncerte, gastro ponudu, sat tjelovježbe, pa čak i nogometne utakmice zagrebački muzeji su za ovogodišnju Noć muzeja, koja će se održati u petak od 18 sati do jedan sat iza ponoći, rezervirali i premijerna prikazivanja svojih novih izložbi.

Na izložbi "Genija nema" Moderna galerija u Zagrebu otkriva vrijednu i reprezentativnu Zbirku Kallay - posjetitelji će imati priliku vidjeti više od stotinu i pedeset iznimnih ostvarenja umjetnika iz razdoblja hrvatske likovne moderne, kao i međunarodne avangardne i suvremene umjetnosti.

Predstavit će se i neka dosad rijetko izlagana djela poput antologijske slike Ljube Babića "Crna zastava" iz 1916., koja će, zahvaljujući kolekcionaru Marku Kallayu, ostati u Modernoj galeriji do 2020. godine.

Među ostalim, bit će tu radovi Marine Abramović, Karela Adamusa, Vojina Bakića, Vladimira Becića, Borisa Bućana, Borisa Demura, Vladimira Gudca, Željka Jermana, Ignjata Joba,
Željka Kipkea, Julija Knifera, Vlada Kristla, Ferdinanda Kulmera, Vlade Marteka, Ivana Kožarića, Gorana Trbuljaka, Josipa Vanište, Zlatka Price, Ivana Picelja, koji se mogu razgledati do 18. ožujka.


Muzej Mimara na središnju temu Noći muzeja - sport

Muzej Mimara će otvoriti izložbu s predmetima vezanima uz sport iz svog fundusa, u okviru koje će se u Kolekcionarskoj sobi predstaviti dvadeset izložaka. Bit će otvorena razgledati narednih mjesec dana.

Veze "Mimare" i sporta su dvostruke - kao školske zgrade iz 19. stoljeća koja je imala prvu modernu sportsku dvoranu Gymnasium i vanjsko igralište, te kroz povijesno-umjetnički vrijedne predmete iz zbirke Muzeja posvećene sportu.

Iz fundusa će predstaviti izbor iz Zbirke slikarstva, Zbirke bjelokosti, Zbirke europske skulpture, Zbirke metala, Zbirke crteža, grafika i minijatura te Zbirke starih civilizacija, koji govore o civilizacijskoj ljudskoj potrebi za sportom i rekreacijom, ali i pokazuju umjetničku opsesiju ljepotom tijela sportaša.

Bit će tu, među ostalim, skulpture atleta, slikarski prikazi lova, kocke za igru, lovački rogovi od bjelokosti, kutija sa setom društvenih igara iz viktorijanskog doba i garnitura za šah.

Posjetitelji Mimare imat će priliku vidjeti još jednu novu izložbu tog muzeja, koja se otvara dan uoči Noći Muzeja, "Loci aesthetici" profesora likovne akademije iz poljske Čestohove, na kojoj je izloženo šezdesetak slikarskih i kiparskih djela.

Među autorima su Wlodzimierz Karankiewicz, Beata Bebel-Karankiewicz, Bartosz Fraczek, Jaroslaw Kweclich, Justyna Warwas, Robert Puczynski hrvatska umjetnica Barbara Raić.


MSU - od umjetnosti preko nogometa do filma

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu otvara izložbu istaknutog rovinjskog umjetnika Aleksandra Garbina pod nazivom "Stvari", koja problematizira pojmove prostora i međuprostora, a time i njihovih međuznačenja i suodnosa.

U skladu s temom pripremljen je dinamičan program za sve uzraste, besplatna stručna vodstva po izložbama, projekcije filmova o sportu, predstava za djecu, koncert Mateja Meštrovića, tjelovježbu za umjetnike i publiku te malonogometni turnir u kojem će sudjelovati ekipe umjetnika, novinara i muzealaca.

Besplatno će se moći razgledati sve aktualne izložbe MSU-a, stalni postav Zbirke u pokretu u kojemu su još dvije izložbe – hrvatske umjetnice Vlatke Horvat "Produžeci" i izložba dvoje međunarodno afirmiranih makedonskih umjetnika Yane Čalovskog i Hristine Ivanoske Dijalog ("Oblik odgovora") te nedavno otvorenu veliku izložbu "Glas umjetnika", s djelima suvremenih umjetnika iz srednje i istočne Europe iz zbirke Art Collection Telekom.

Prikazat će se film "Pele: Legenda je rođena",  o životu jednog od najboljih nogometaša svih vremena te filma"Barcelona - san o nogometnom savršenstvu" o povijesti popularnog nogometnog kluba, FC Barcelona.


Muzej grada Zagreba priprema humanitarnu akciju

Muzej grada Zagreba će u okviru teme najaviti svoju ovogodišnju izložbu koju priprema u suradnji sa Ski-klubom Zagreb, u povodu obilježavanja stogodišnjice djelovanja kluba.

Kako taj muzej čuva i predmete iz povijesti sportskog života u Zagrebu,od njegovih organiziranih početaka vezanih uz djelovanje Franje Bučara, predstavit će i taj njegov segment.

Tu su i aktualne izložbe,- uz izložbu "Trešnjevka - prostor i ljudi", bit će predstavljen ugasli obrt za proizvodnju sportske opreme "Lušin" koji je u Ogrizovićevoj djelovao od 1945. do 1996., a uz izložbu o Klaićevoj bolnici priprema se humanitarna akcija "Sport za sve" za kupnju 'monoski' skijaškog rekvizita za članove kluba Monoski Zagreb.

U program će se uključiti brojne osobe sportskog i javnog života koje će u dvorištu muzeja govoriti o svojim sportskim iskustvima i dostignućima. Akciju će poduprijeti odbojkašica Marija Anzulović, rukometašica Klaudija Bubalo, ronilac na dah Goran Čolak, kuglač Nikola Dragaš, streljač Josip Glasnović, atletičar Željko Grabušić, atletičar paraolimpijac Ivan Katanušić, vaterpolist Boško Lozica i Tomislav Paškvalin, boksač Željko Mavrović i drugi.


HAZU sudjeluje sa svoje četiri jedinice

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - HAZU sudjeluje sa svoje četiri jedinice, tri muzejsko-galerijske ustanove i Knjižnicom Akademije.

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU moći će se razgledati njen stalni postav s djelima slavnih europskih slikara od 14. do 19. stoljeća, a priredit će se i poseban edukativni program, kao dio šireg projekta, u sklopu kojeg će gimnazijalci nakratko preuzeti ulogu muzejskih vodiča.

Gliptoteka HAZU, uz stalni postav s izlošcima uz sportsku temu, te zbirku medalja i plaketa, donosi izložbu "Horizont očekivanja/ Hrvatski paviljon na 57. Venecijanskom bijenalu", te virtualnu izložbu o povijesti Gliptoteke "Od tvornice do muzeja".

Izbor građe vezane uz projekt Olimpijskog stadiona i sportskih zona na Poljudu u Splitu arhitekta akademika Borisa Magaša predstavit će se u Hrvatskom muzeju arhitekture.

U partnerstvu s Hrvatskom olimpijskom akademijom Hrvatskog olimpijskog odbora obilježit će se spomen na Franju Bučara, oca hrvatskog sporta i olimpizma, koji je dvadesetih godina živio u tadašnjoj vili Ehrlich, u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej arhitekture HAZU.

I u Knjižnici HAZU je pripremljen niz raznovrsnih programa, izložbe, predavanja, etno radionica tradicijskih dječjih igara. Igrači Hokejskog kluba Mladost predstavit će hokej na travi kao najstariji momčadski olimpijski sport, moći će se razgledati Memorijalna soba hrvatskih nobelovaca, kao i izložba "Povijest Društva hrvatskih književnika 1900.-1971. – iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU".


Prilika za razgled aktualnih izložbi zagrebačkih muzeja

Muzej za umjetnost i obrt u Noći muzeja posjetiteljima nudi izložbe "Balet i strast – donacija Jelka Yureshe", "Na iglama – modni dizajn Igora Galaša", "Akiko Sato: Draw Attention! – Izložba za crtanje", "Isprepletenu izložbu" radova iz kreativnih radionica Pedagoškog odjela MUO, "Praktičan pristup umjetnosti – Visual Arts u programu međunarodnih matura u XV. Gimnaziji".

Posjetitelji će moći vidjeti i novost u Stalnom postavu, remek-djelo, "Bogorodica s djetetom" istaknutog kasnorenesansnog slikara Andrije Medulića Schiavonea.

Glazbom iz šezdesetih i fotografiranjem u tadašnjem ambijentu MUO će najaviti i svoj najveći ovogodišnji projekt - izložbu "Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost" skupine stručnjaka, koja će pružiti jedan od najcjelovitijih uvida u prijelomno desetljeće, ključno razdoblje novije hrvatske povijesti od 1958. do 1971. godine.

Kako je najavljeno na web stranicama Noći muzeja, u Galeriji Klovićevi dvori moći će se razgledati bajkovita izložba multimedijalnog umjetnika i ilustratora Zdenka Bašića te velika retrospektiva Vaska Lipovca, s oko 250 njegovih radova

Galerija Lauba donosi izložbe "Tijelo" Alema Korkuta, "Hrvatske planine" Stipana Tadića, "Praznina" Matije Smuka, te predavanje Josipa Zankija "Romantične vizije planine".

Arheološki muzej u Zagrebu, mjesto na kojem je tradicionalno u Noći muzeja velika gužva, otvara vrata za svoj Stalni postav, Pretpovijesnu, Egipatsku, Antičku, Srednjovjekovnu i Numizmatičku zbirku, te izložbe "Miles votum solvit", "Recikliraj, ideje iz prošlosti" i "Multikulturalni aspekt neolitičkog nalazišta Brezovljani".

Tehnički muzej Nikola Tesla, koji također svake godine bilježi veliki broj posjetitelja, osim stalnog postava Muzeja u prizemlju, donosi izložbu "30 godina Univerzijade  ’87" autora Igora Novakovića, program predavanja uz glazbenu pratnju u Planetariju i Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle, gdje će se održavati predavanja i pokusi.

Zbog prostornih ograničenja potrebno je prethodno preuzeti besplatnu ulaznicu na blagajni Muzeja.



IZ SVIJETA (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Lodama počele tradicionalne Tripundanske svečanosti u Kotoru

KOTOR - Na trgu ispred bazilike svetog Tripuna u Kotoru u subotu su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala sv. Tripunu i podizanjem stijega na bazilici, započele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast toga sveca, zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.

Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, osmogodišnji Luka Kovačević iz Herceg Novog, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja stijega.

U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna.

U sklopu višednevnih svečanosti na sam Tripun dan, 3. veljače bit će organizirano misno slavlje, a središnja vanjska proslava, procesija gradskim ulicama, održat će se u nedjelju, 4. veljače.

Na trgu ispred bazilike pripadnici Bokeljske mornarice će plesati tradicionalno kolo u čast svetog Tripuna, a pontifikalnu misu služit će biskup Eisenstadta (Željeznog) mons. Egidije Živković. Poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.



U nedjelju dodjela Grammyja: Hip-hop dominira nominacijama

 
NEW YORK - Nedjeljna dodjela američkih glazbenih nagrada Grammy bit će prva u povijesti da bijelac nije nominiran za album godine, a sve će oči biti uprte u rap zvijezde Jay-Z-ja i Kendricka Lamara.

Jay-Z ima najviše nominacija, osam. Lamar ga slijedi sa sedam, pa Bruno Mars sa šest.

Iako u svojoj zbirci već ima 21 Grammy, Jay-Z je sada prvi puta nominiran za album godine "4:44" i istoimenu pjesmu godine.  

I njegov konkurent Lamar također je nominiran za album godine ("Damn").

Obojicu ih je ove godine kritika silno nahvalila.

Još jedan hip-hop umjetnik, Childish Gambino, mogao bi odlično proći tijekom najvažnije američke glazbene večeri jer je nominiran za album godine, najbolju R&B izvedbu i pjesmu te za najbolji album suvremene glazbe.

Singl "Despacito" Luisa Fonsija, najgledanija pjesma u povijesti na YouTubeu, također se natječe za pjesmu i album godine. Pobijedi li, bit će to prvi put da pjesma na španjolskom osvaja tu nagradu.

Ostali nominirani za pjesmu godine su Julia Michaels ("Issues"), Bruno Mars  ("That's What I Like") i  Alessia Cara ("1-800-273-8255").

U kategoriji albuma godine jedina nominirana žena je kantautorice Lorde ("Melodrama"), a uz spomenute albume Jay-Z-ja i Kendricka Lamara, konkurencija će joj biti Gambino i Mars.

Za najbolji alternativni album nominirani su Gorillaz, The National, Father John Misty, LCD Soundsystem i Arcade Fire.

Pobjednika odlučuje 13 tisuća članova američke akademije diskografske umjetnosti. Dodjela će nakon 15 godina stanke biti u New Yorku. Uživo bi, među ostalima, trebali nastupiti Lady Gaga, Pink i Elton John.



U požaru oštećen benediktinski samostan iz Eccova "Imena ruže"


TORINO - Samostan svetog Mihovila, benediktinska opatija koja je nadahnula roman Umberta Ecca "Ime ruže", oštećena je u vatri, izvijestile su mjesne vlasti.

"Dio krova samostana sv. Mihovila oštećen je u požaru koji je izbio u četvrtak navečer. Vatra je stavljena pod nadzor u petak ujutro", napisali su na Twitteru talijanski vatrogasci. Najveće je oštećenje pretrpio klaustar.

Trojica svećenika koji ondje žive nisu ozlijeđeni i nema većih oštećenja na umjetničkim djelima.

Samostan je smješten na brijegu 40 km sjeveroistočno od grada Torina, a izgradnja je započela između 983. i 987. godine.

Radnja "Imena ruže" smještena je u benediktinskom samostanu u 14. stoljeću, koji na kraju izgori u velikom požaru zajedno s tajnom knjižnicom.

Riječ je o prvome romanu talijanskog pisca Umberta Ecca, objavljenom 1980. godine.

Poznavatelji kažu da je roman istodobno leksikon filozofije, povijesti religije i detektivski roman. Privukao je veliku pozornost poslije objavljivanja, stekavši veliku popularnost diljem svijeta. Postavljen je kao detektivska priča koja, globalno gledajući prikazuje potragu za istinom s filozofskog, teološkog i povijesnog stajališta.

Po romanu je snimljen iznimno uspješan film sa Seanom Conneryjam i Christianom Slaterom u glavnim ulogama.



Trumpovi tražili da im Guggenheim posudi Van Gogha, muzej im ponudio zlatnu WC školjku


WASHINGTON - Donald i Melania Trump od njujorškog muzeja Guggenheim na posudbu su za svoje privatne odaje u istočnome krilu Bijele kuće zatražili Van Goghov "Paysage enneige" (Snježni krajolik), no kustosica muzeja ih je ljubazno odbila, kao zamjenu im ponudivši jednu zlatnu instalaciju, preciznije zahodsku školjku od osamnaestkaratnog zlata koju je izradio umjetnik Maurizio Cattelan.

Riječ je o umjetniku poznatom po avangardnim i provokativnim instalacijama, a wc-eksponat bio je dio izložbe u Guggenheimu postavljene kao kupaonice na njegovu petom katu.

Cattelan nije želio govoriti o svojem djelu, već je posjetitelje pozvao da "upotrijebe umjetnost". Objasnio je da je njegova "Amerika" svojevrsan hommage revolucionarnom Marcelu Duchampu i njegovu umjetničkom pisoaru pod nazivom "Fontana".

Potpuno funkcionalnu wc-školjku kritičari su opisali kao satirički prikaz iznimno bogatih Amerikanaca, aludirajući pritom i na obitelj Trump, poznatu po odabiru brojnih zlatnih predmeta, pozlaćenih slavina, skulptura, stropova i namještaja u njihovu stanu na Manhattanu.

Kustosica njujorškoga muzeja Nancy Spector na upit bračnoga para Trump je odgovorila: "Umjetnik Catellan nema ništa protiv da zlatna školjka bude dugoročno na posudbi u Bijeloj kući. Riječ je o iznimno vrijednom i delikatnom umjetničkom djelu, no spremni smo uz nju poslati instrukcije za postavljanje i rukovanje", napisala je Spector u mailu upućenom Bijeloj kući.



Istraživanje: aerosoli, produkt ljudskog djelovanja, snažno utječu na razvoj oluja


WASHINGTON - Aerosoli, minijaturne čestice u zraku koje su često posljedica ljudskih aktivnosti, puno jače utječu na vrijeme i na formiranje snažnih oluja nego što se smatralo, pokazalo je američko istraživanje.

Istraživanje se usmjerilo na moć aerosola koji su posljedica zagađenja zraka za koje su odgovorni industrija i gradovi, požari i drugi izvori.

Znanstvenici od ranije znaju da aerosoli igraju važnu ulogu u oblikovanju vremena i klime a novo istraživanje pokazuje da najsitnije čestice imaju nerazmjerni učinak. Čestice manje od tisućitog dijela debljine ljudske vlasi  mogu izazvati jačanje oluja i intenzivnije oborine.

Maleni zagađivači za koje se dugo vjerovalo da su premali da bi utjecali na formiranje kapljica zapravo su moćni proizvođači snažnih kiša.

"Pokazali smo da je prisutnost tih čestica jedan od razloga zbog kojih neke oluje postaju tako snažne i proizvode toliko kiše. U toplom i vlažnom području u kojemu su atmosferski uvjeti vrlo čisti 'upad' vrlo malenih čestica može stvoriti velike razlike", kaže Jiwen Fan iz laboratorija američkog ministarstva energetike koje je vodilo istraživanje.

Ono je bilo moguće zahvaljujući klimatskim mjerenjima koja su znanstvenici obavljali u razdoblju od 2014. do 2015. na području Amazonije koja je netaknuta osim područja oko grada Manausa u kojemu živi više od dva milijuna ljudi.  

Takvi su uvjeti bili idealni za istraživanje jer su znanstvenici mogli proučavati utjecaj zagađenja na atmosferske procese u predindustrijskim uvjetima i razdvojiti učinak čestica od učinka drugih faktora poput vlage i temperature.   

Znanstvenici su se usmjerili na proučavanje utjecaja čestica manjih od 50 nanometara na razvoj snažnih grmljavinskih nevremena. Već je poznato da veće čestice igraju ulogu u hranjenju moćnih zračnih masa koje se dižu s tla u više slojeve atmosfere stvarajući oblake koji igraju ključnu ulogu u formiranju kapi koje se kasnije vraćaju na površinu u obliku kiša.

Znanstvenici su sada utvrdili da minijaturne čestice manje od 50 nanometara poput onih koje proizvode vozila i industrijski procesi mogu učiniti isto. I ne samo to. Novo istraživanje otkrilo je da te čestice čiji je utjecaj na oblake bio zanemarivan sve do sada mogu osnažiti oblake na mnogo snažniji način od većih čestica.

Računalnim simulacijama znanstvenici su pokazali učinke tih čestica na olujne oblake.

Ispostavilo se da kad nema većih čestica u toplom i vlažnom okruženju njihovo mjesto zauzimaju sitnije čestice koje sudjeluju u formiranju kapi. Niska koncentracija većih čestica pridonosi većim razinama ekscesivnog isparavanja uz relativnu vlagu koja ide preko 100 posto. To je ključni preduvjet koji potiče ultrafine čestice da formiraju kapi.

Dok su te čestice male veličinom ima ih mnogo i mogu formirati male kapi na koje se kondenzira isparavanje vode. To rezultira oslobađanjem više topline koja pak osnažuje zračne mase. Više se toplog zraka 'uvlači' u oblake i tako stvara više leda, snijega, munja i kiše.

"Pokazali smo da u čistim i vlažnim uvjetima poput onih iznad oceana i nekih tropskih kopnenih područja maleni aerosoli imaju moćan učinak na vrijeme i klimu i mogu uvelike ojačati oluje", kaže Fan.

 "Šire gledano, rezultati sugeriraju da je od predindustrijskog doba do danas ljudska aktivnost možda uvelike promijenila oluje u tim područjima".

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science.

 

Moderna medicina zaražena virusom nepovjerenja

 
LONDON - Poplava sumnjičavosti osnažena društvenim medijima potkopala je povjerenje javnosti u modernu medicinu ostavljajući znanstvenike i zdravstvene radnike da tragaju za načinima jačanja vlastite vjerodostojnosti, kažu stručnjaci.

Posebice u razvijenijim zemljama splasnulo je povjerenje u cjepiva koja su spasila milijune od pogubnosti dječje paralize, tetanusa, boginja, gripe i mnogih drugih nekad galopirajućih smrtonosnih bolesti.

"Razina povjerenja nije onakva kakva je bila prije 20 godina", kaže francuski imunolog Alain Fischer za AFP. "Urušava se".

Razina sumnjičavosti zapanjujuća je.

Istraživanje koje je provela Britanska akademija medicinskih znanosti prošle je godine otkrilo da samo 37 posto Britanaca vjeruje dokazima iz medicinskih istraživanja. Dvije trećine navelo je prijatelje i obitelj kao pouzdanije izvore.

Četvrtina od 1500 roditelja anketiranih u SAD-u u 2017. vjeruje da cjepiva mogu izazvati autizam kod zdrave djece unatoč nepostojanju bilo kakvih vjerodostojnih dokaza.

Svaki deseti roditelj odbio je cijepiti svoje dijete barem za jednu bolest.

U Francuskoj u međuvremenu više od 40 posto odraslih izrazilo je sumnje u učinkovitost i sigurnost cjepiva.

Takva stajališta imaju posljedice.

Hripavac, ospice i zaušnjaci, zarazne bolesti koje su gotovo iskorijenjene, vratile su se u proteklom desetljeću u SAD-u zbog toga što je toliko roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu da je premašen prag potreban za ukupni imunitet zajednice.

U Francuskoj zdravstvene vlasti bile su prisiljene na djelovanje i od ove godine svako dijete koje nije cijepljeno za 11 bolesti neće biti primljeno u vrtić ili školu.

Mnogo je faktora koji su pridonijeli tom porastu nepovjerenja, kažu stručnjaci.

Najštetnije su serije skandala zbog nedostatno preispitanih preparata, lošeg nadzora zdravstvenih vlasti i pokušaja prikrivanja.

Francuska je bila duboko potresena skandalom kada je gotovo 4000 osoba zaraženo HIV-om 1980-ih nakon što je primilo zaraženu krv u transfuziji.

Godine 2010. pokazalo se da korištenje preparata za šećernu bolest Mediator izaziva smrtonosne srčane probleme.

A prošle jeseni tisuće teških malformacija kod novorođenčadi pripisano je lijeku za epilepsiju Valproate.

Slični skandali koji su se ticali EpiPena za anafilaksiju i lijekova za liječenje karcinoma, kao i namještanja cijena, te dvojbe oko prekomjernog prepisivanja opijata poljuljali su povjerenje javnosti u liječnike i farmaceutsku industriju.

U nedavnom istraživanju u Britaniji 82 posto liječnika i 67 posto odraslih osoba suglasno je da su klinička ispitivanja koja financiraju farmaceutske tvrtke često pristrana na način da rezultiraju pozitivnim ishodom.

Medicinska pogreška druge vrste bilo je objavljivanje u uglednom medicinskom časopisu Lancet 1998. istraživanja koje je povezalo cjepiva i autizam kod djece.

Kad je kasnije otkriveno da su dokazi u tome istraživanju krivotvoreni istraživanje je povučeno i njezin autor Andrew Wakefield izbačen je iz struke. No šteta je bila učinjena.

Cjepiva i drugi lijekovi također su žrtve vlastita uspjeha.

"Precjenjujemo rizike cijepljenja i potcjenjujemo rizike bolesti", kaže Cornelia Betsch, znanstvenica sa Sveučilišta Erfurt u Njemačkoj koja je opširno pisala o cijepljenju.

U isto vrijeme mehanizam djelovanja cjepiva čini se odbojnim, kaže Eric Oliver sa Sveučilišta Chicago.

"Unošenje toksičnih tvari u tijelo kako bi se spriječila bolest nije prirodna ideja", kaže on za AFP.

Naš mozak također može biti prevaren tako da vidi uzročno-posljedične veze između rijetkih pojava koje se običnom slučajnošću događaju istodobno.

"Kod mnoge se djece u dobi od dvije godine dijagnosticira autizam što je vrijeme kad dobivaju cjepiva", kaže Oliver.

Kad se doda halo efekt interneta i društvenih mreža počinje se formirati savršena lavina nepovjerenja.

"Društveni su mediji ubrzano postali glavni izvor informiranja za mnoge korisnike", kaže Walter Quattrociocchi, talijanski znanstvenik koji je proučavao širenje lažnih vijesti i teorije zavjere.

Kad se radi o teorijama zavjere osoba naginje onome u što već vjeruje i ta pristranost igra ključnu ulogu.

"Korisnici (društvenih mreža) rado prigrle netočne informacije kada one potvrđuju ono u što od ranije vjeruju", kaže Quattrociocchi.

Sve je mutnija granica između činjenica koje su testirane i subjektivnih tvrdnji i to ne pomaže.

Tweet kojeg je 2014. poslao Donald Trump, kaže Quattrociocchi, školski je primjer.

Danas predsjednik SAD-a tada je napisao: "Zdravo dijete ode liječniku, dobije ogromnu količinu cjepiva ne osjeća se dobro i promijeni se - AUTIZAM. Mnogo takvih slučajeva!"

Kasnije je napisao da je cijepljenje u djetinjstvu prihvatljivo ali ne u jednoj ogromnoj dozi.



Opasnost od srčanog udara šest puta veća u tjednu nakon gripe


TORONTO - Kod pacijenata koji su preboljeli gripu veći su izgledi da nakon nje dobiju srčani udar za čak šest puta, rezultati su istraživanja koji govore u prilog potrebi preventivnog cijepljenja protiv ove lako prenosive i najteže virusne bolesti dišnog sustava.

Rizik od srčanog udara osobito je izražen kod osoba treće životne dobi, stoji u izvješću objavljenom u stručnom časopisu New England of Medicine.

"Istraživanja su značajna jer upućuju na važnost cijepljenja zbog dokazane povezanosti između influence i akutnog infarkta miokarda", rekao je glavni autor studije Jeff Kwong, znanstvenik Instituta za kliničke komparativne znanosti i javno zdravlje u Ontariju.

Studiju je u suradnji s kolegama proveo na gotovo 20.000 pacijenata iz Ontarija kod kojih je u laboratoriju potvrđena infekcija gripom u razdoblju od 2009. do 2014.

Opasnost od obolijevanja najveća je u prvome tjednu nakon infekcije, osobito kada je riječ o osobama treće životne dobi, osobama zaraženim sojem B i kod pacijenata koji su već imali srčani udar.

I ostali virusi koji uzrokuju respiratorne bolesti mogu rezultirati opasnošću od infarkta miokarda, no ne u tolikoj mjeri kao nakon preboljele gripe.

Ranije su studije dovele u vezu gripu, srčana oboljenja i smrtni ishod.  

"Učestalost srčanih udara najviša je zimi", podsjetio je dr. Kwong, uz objašnjenje da respiratorne infekcije povećavaju mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka, kao i upala te da oštećuju krvne žile, što objašnjava povećan rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Kwong je pozvao na "donošenje međunarodnih smjernica čija je svrha cijepljenje protiv gripe svih osoba koje spadaju u rizičnu skupinu, od mogućeg srčanog udara".

Pozvao je sve osobe iz spomenute skupine da poduzmu mjere opreza i spriječe razvoj respiratornih infekcija, osobito gripe, pritom vodeći računa o redovnom pranju ruku i o cijepljenju.

 

U izraelskoj spilji otkrivene najstarije kosti suvremenog čovjeka


TEL AVIV - Otkriće fosiliziranog fragmenta čeljusti suvremenog čovjeka u izraelskoj spilji Misliyi pomiče za najmanje 50.000 godina njegov odlazak iz Afrike, bacajući novo svjetlo njegove interakcije s drugim vrstama poput neandertalaca, izvijestili su izraelski znanstvenici.

Rolf Quan, profesor antropologije s američkog sveučilišta Binghamton kaže da je otkriće iznimno s obzirom na to da je starost čeljusti i zuba procijenjena na 194.000 godine, što ove fosile čini najmanje 50.000 godina starijima od fosila suvremenog čovjeka ranije otkrivenih na arheološkim nalazištima izvan Afrike.

Po svemu sudeći moderni su ljudi ondje bili prisutni 50.000 godina ranije nego što se vjerovalo.

Otkriva da artefakti pronađeni u izraelskoj Misliyi upućuju na to da su ljudi palili vatru u ognjištu te da su bili lovci na divljač.

Najnoviji nalazi upućuju na to da su moderni ljudi vjerojatno imali više vremena za interakciju s drevnim ljudskim rodovskim zajednicama izvan Afrike, no što se ranije vjerovalo, a otkriće baca svjetlo ina rute kojima su se moderni ljudi mogli kretati za vrijeme seobe iz Afrike.

"Čitav teorija evolucije Homo sapiensa ovim se otkrićem pomiče unatrag za najmanje 100.000 do 200.000 godina", kaže profesor Israel Hershkovitz sa Sveučilišta u Tel Avivu. "Ovo otkriće u potpunosti mijenja dosadašnja saznanja o kretanju i seobi modernoga čovjeka. Prije ovog otkrića najraniji fosili modernog čovjeka koji su otkriveni izvan Afrike stari su između 90.000 i 120.000 godia", kazao je.

"Drugim riječima, ako je moderni čovjek počelo selidbu iz Afrike prije 200.000 godina, proizlazi da je ondje živio prije 300.000 do 500.000 godina, a zna se da su najstarije poznati kosti Homo sapiensa stare oko 300.000 godina.

Ranije su antropolozi tvrdili da su se moderni ljudi razvili u Africi prije 160.000 do 200.000 godina te da je seoba Afrike započela između 70.000 i 40.000 godine.

Dugo su raspravljali o tomu na koji se način ljudska loza iz proširila iz Afrike i na kako je kolonizirala ostatak svijeta.

Arheološki nalazi iz 2014. upućuju na to da su migracije suvremenih ljudi iz Afrike započele prije najmanje 100.000 godina. Na etiopskim arhološkim lokalitetima Omo i Herto otkriveni su ljudski ofili stari oko 195.000 i 160.000 godina, a genetsko istraživanje iz 2017. upućuje na to da su moderni ljudi bili u doticaju s neandertalcima u Njemačkoj prije više od 220.000 godina.

 

Zaboravljeni antibiotik u borbi protiv superbakterija


BRISBANE - Antibiotik kojeg su znanstvenici previdjeli punih 40 godina nakon njegova otkrića mogao bi pomoći u razvoju novih lijekova protiv smrtonosnih infekcija izazvanih nekim od najopasnijih rezistentnih superbakterija na svijetu.

 Znanstvenici s instituta za molekularne bioznanosti sveučilišta Queensland posegnuli su za zaboravljenim antibiotikom te ga nanovo sintetizirali povećavajući njegovu učinkovitost protiv rezistentne bakterije a potom su u suradnji sa sveučilištem Monach proučavali njegovu učinkovitost na zaraženim životinjama.

Studiju je potaknula potreba za hitnim otkrivanjem novih lijekova kojima bi se odgovorilo na sve prošireniju otpornost bakterija na druge antibiotike.

"Oktapeptini su otkriveni krajem 1970-ih no tada ih nisu odabrali za daljnje proučavanje jer je bilo mnogo novih antibiotika zahvaljujući tisućama ljudi koji su radili na istraživanju i razvoju novih antibiotika", kazao je voditelj studije profesor Matt Coper.

"S obzirom na to koliko je danas malo znanstvenika ostalo raditi na tom području i koliko se oskudno razvijaju novi antibiotici, upotrijebili smo moderne metode testiranja lijekova kako bismo analizirali njegovu učinkovitost protiv superbakterija".

Profesor kaže kako na raspolaganju nema novih vrsta antibiotika za gram-negativne bakterije a rezistencija na lijekove sve je raširenija u svijetu.

"Gram-negativne bakterije teško je uništiti jer imaju dodatnu membranu koju treba probiti i koja je često prikrivena tankim slojem koji ih kamuflira od lijekova ili našeg imunog sustava", kaže on.

Pojava otpornosti za meropenem i sada na kolistin, antibiotike posljednjeg izbora, znači da su sada bakterije otporne na široki raspon lijekova i to je stvarnost s kojom su suočeni kliničari.

"Oktapeptin je pokazao nadprosječnu antimikrobnu aktivnost u usporedbi s kolistinom kad se radi o vrlo rezistentnim gram-negativnim bakterijama u ranim pretkliničkim ispitivanjima, kaže profesor.

"U dodatku na to oktapeptin se potencijalno pokazao manje toksičnim za bubrege od kolistina".

Studija postavlja temelje za razvoj nove generacije antibiotika za smrtonosne infekcije.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Cell Chemical Biology.

 

Nikki Haley poriče glasine o vezi s Trumpom


NEW YORK - Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley nazvala je "gnusnima" i "veoma agresivnima" glasine o vezi s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Glasine su potekle od autora sporne knjige o Donaldu Trumpu "Vatra i bijes", Michaela Wolffa.

Nikki Haley je za portal Politico rekla da te glasine nemaju "baš nikakve veze s istinom".

"To je veoma agresivno i gnusno", dodala je, osvrnuvši se i na Wolffove navode da je puno vremena provela nasamo s Trumpom u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One i u Ovalnom uredu.

"U Air Force One sam ušla samo jednom i tada je ondje bilo više ljudi", rekla je bivša guvernerka Južne Karoline.

Tvrdi da je žrtva spolne diskriminacije od strane "manje skupine muškaraca" koji se osjećaju loše zbog ženskog uspjeha.

"Većina muškaraca poštuje žene, ali ima manja skupina muškaraca koji osjećaju stanovitu nelagodu ako jednostavno radite svoj posao, ako se trudite, ako ga obavljate dobro i to vam donosi zadovoljstvo. Misle da vas tada moraju poniziti", rekla je Haley.

"Veoma se dobro slažemo i suglasna sam gotovo sa svime što radi", dodala je, govoreći o predsjedniku Donaldu Trumpu.



U Francuskoj se tuku zbog Nutelle


PARIS - Lanac francuskih supermarketa znatno je snizio cijenu Nutelle u petak što je u nekim njegovim trgovinama dovelo do fizičkih obračuna kupaca.

Francuski trgovački lanac Intermarche snizio je cijenu staklenke Nutelle od 950 grama s uobičajenih 4,70 eura na samo 1,41 euro.

To je u nekim prodavaonicama izazvalo ozbiljno nasilje i tučnjavu među kupcima oko toga tko će prvi dograbiti Nutellu, koja je u Francuskoj toliko omiljena da se često poslužuje u barovima i kafićima.

"Bili su poput životinja. Žene su si čupale kose. Jedna je starija gospođa dobila staklenkom u glavu. Druga je imala krvi po rukama", ispričala je svjedokinja listu Le Progres.

Proizvođač Nutelle, talijanska tvrtka Ferrero, distancirala se od nezavidne situacije. Ovu odluku donio je samo Intermarche i Ferrero zbog toga žali, priopćila je kompanija.



Trudeauove čarape atrakcija i u Davosu


DAVOS - Kanadski premijer Justin Trudeau, među ostalim je poznat i po tomu da voli nositi čarape neobična uzorka, što je potvrdio i tijekom ovogodišnjega Svjetskog foruma u Davosu, piše Huffington Post.

Tijekom prošlogodišnjega foruma nosio je tamnocrvene čarape s mrtvačkom glavom u fluorescentno-žutoj boji, a tijekom jučerašnjeg razgovora s dobitnicom Nobelove nagrade za mir i aktualnom studenticom na sveučilištu u Oxfordu Malalom Yousafzai pokazao je ljubičaste čarape s uzorkom žutih patkica.

"Mirniji i prosperitetniji svijet započinje kvalitetnim osnovnim obrazovanjem. Kanada je angažirana na jamčenju obrazovanja mladim ljudima širom svijeta, osobito djevojčicama. Svi mladi ljudi moraju dobiti obrazovanje kakvo zaslužuju. Jačanje svijeta kroz obrazovanje temeljni je put prema uspjehu", rekao je Trudeau.

Direktor Coca-Cole, na poklon mu je u Davos donio čarape s logom te tvrtke koja je navodno dugogodišnji investitor u Kanadi, a prije par dana tijekom razgovora s predsjednikom upravnog odbora WEF-a Borgeom Brendeom imao je nešto decentnije svijetloplave čarape s tamnoplavim točkicama

Kanadski premijer navodno diplomatski "kombinira" čarape. Tako je tijekom jednog od ranijih sastanaka u Montrealu s bivšim premijerom Irske Endaom Kennyjem nosio čarape s likom Chewbacce iz "Ratova zvijezda", pošto je doznao da je i Kenny fan toga filmskog serijala.



Vlasnici varali na izboru najljepših deva - botoksom im 'napumpali' usnice


RIJAD - Dvanaest ranije nagrađivanih deva isključeno je iz natjecanja i sudjelovanja u prestižnome Festivalu deva kralja Abdulaziza u Saudijskoj Arabiji jer su im njihovi vlasnici, u nastojanju da osvoje nagradu u iznosu od 40 milijuna funta, u usnice i druge dijelove ubrizgali - botoks.

Nekoliko tisuća ih je proparadiralo pred sucima koji ocjenjuju veličinu i pravilnost njihovih usana, obraza, glave, grbe, koljena....

A pravila su jasna, kao u svakome pravom natjecanju: "Deve kojima se otkrije droga ubrizgana u usnice, one kojima su dijelovi tijela obrijani, deve kojima je dio dlake obojen ili ako suci zamijete bilo kakvu promjenu prirodnoga izgleda - isključuju se iz natjecanja."

Sin jednog od najvećih uzgajivača deva u Saudijskoj Arabiji, Ali Al Mazruei je kazao da su vlasnici natjecateljice podvrgli ubrizgavanju botoksa u usnice, u njušku, čak i u čeljust, prenosi BBC.

"Glava je nakon ubrizgavanja botoksa zaobljenija i kada stigne pred suce oni kažu: oh, vidi koja lijepa velika glava, pune usne, velika zaobljena njuška", objasnio je Al Mazruei.

Saudijske vlasti vrlo su ponosne na festival i prema njegovoj se organizaciji odnose vrlo ozbiljno.

Glavni sudac natjecanja Favzan al-Madi je s ponosom istaknuo da je "deva simbol Saudijske Arabije".

Natjecanje za izbor najljepše deve prvi je put održano 2000. Prošle je godine premješteno iz udaljenoga pustinjskog područja bliže glavnome gradu pa se sada održava sjeverno od Rijada.

Za posjetitelje je postavljen šator u kojemu mogu kušati devino mlijeko, a mogu se diviti i tkaninama koji se izrađuju od devine dlake.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus