00:18, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 27. rujna 2017.

Objavljeno: 27.09.2017 u 01:00
Pregledano 93 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 27. rujna 2017.

ZAGREB, 27. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Prijatelji i štovatelji oprostili se od hrvatskoga skladatelja Pere Gotovca


ZAGREB - Od hrvatskoga skladatelja, dirigenta i glazbenoga producenta Pere Gotovca u srijedu su se, ispred zagrebačkoga Krematorija, oprostili članovi obitelji, prijatelji i štovatelji njegova djela.

Predsjednik Hrvatske udruge zborovođa Branko Starc u oproštajnom govoru istaknuo je kako bez Pere Gotovca Hrvatska više neće biti ista. Volio je svoju domovinu, grad i svoj narod kao i sve nas, rekao je Strac dodavši kako će prazninu koja je nastala njegovim odlaskom popunjavati sjećanjem na Gotovca i njegovo djelo.

Ako se zaputite u diskografsku prošlost ili u povijest hrvatske diskografije naići ćete na brojne Gotovčeve tragove, napomenuo je producent Siniša Škarica dodavši kako je riječ o tragovima skladatelja, aranžera, dirigenta, producenta i nezaobilaznoga glazbenog urednika, koji je od sredine 50-ih do početka 70-ih za potpisao stotine izdanja, a istodobno kao akademski obrazovan glazbenik davao je toj profesiji potrebit autoritet i dignitet.

Pero Gotovac rođen je u Zagrebu 12. veljače 1927. a umro je u četvrtak, 21. rujna 2017. Studij teoretsko-folklornoga smjera na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio je 1955. Bio je tada tada jedini student koji je za diplomski rad izabrao temu iz etnomuzikologije. Nakon studija se zaposlio u diskografskoj kući Jugoton, gdje je radio 17 godina kao skladatelj i aranžer. Godine 1973. prelazi u Gradsko kazalište Komediju gdje je bio dirigent do 1996.

Aktivno je sudjelovao na festivalima popularne glazbe, a posebno je vodio brigu o literarnoj vrijednosti stihova koje sklada. U svojim radovima često se služio elementima etno izvorišta. Godine 1996. odlazi u mirovinu, ali nastavlja djelovati, osobito u Hrvatskom društvu skladatelja kao opetovani član predsjedništva i na funkcijama dopredsjednika i predsjednika (2000.  2004.), posebno se zalažući za organizaciju nakladničke prakse. Tijekom duge karijere skladao je i filmsku, tv i kazališnu glazbu, a autor je uspješnih šansona, a kultnih serija: "Naše malo misto" i "Velo misto" popraćene su Gotovčevom glazbom.

Napravio je prvu rock 'n' roll ploču bivše države, kao i prvu LP ploču duhovne rock glazbe "To nije tajna" grupe Žeteoci. Gotovac je otkrio i brojne talente hrvatske glazbe, između ostaloga: Mišu Kovača i Vjekoslava Jutta, Đelu i Ibricu Jusića te Dubrovačke trubadure.



Prva velika retrospektivna izložba slikarice Leontine Littrow na svijetu otvara se u petak u Rijeci

 
RIJEKA - Prva velika retrospektivna izložba slikarice Leontine Littrow na svijetu, sa stotinjak radova iz njene 50-godišnje karijere otvorit će se u Muzeju grada Rijeke u petak, 29. rujna, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u srijedu.

Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović kazao je da je prve dvije slike Leontine Litrow, koja je živjela i djelovala u Rijeci i Opatiji krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ovaj muzej otkupio 1997. godine te tako prvi put čuo za nju. To su bili radovi iz njene rane faze, ne osobito visoke umjetničke kvalitete, rekao je. Littrow je bila riječkim muzealcima relativna nepoznanica te se nisu znali ni osnovni podaci o njenom životu. Na poticaj Hrvata koji radi u Beču Milana Krivde, uspostavljena je suradnja Muzeja grada Rijeke i bečke galerije Kolhammer i Mahringer, koja je rezultirala istraživanjem života i stvaralaštva Littrow te ovom izložbom i velikom pratećom monografijom, kazao je Dubrović.

Utvrđeno je postojanje i katalogizirano 250 slikaričinih radova, a 100 slika je prikupljeno za ovu izložbu prvenstveno iz privatnih zbirki, potom iz austrijskih, hrvatskih i slovenskih muzeja te ustanova iz drugih zemalja.

Vrijednost njezina rada je što naznačuje prelazak iz jednog od razdoblja likovnog stvaralaštva u drugo, jer je iz akademskog, klasičnog slikarstva na početku karijere prešla u impresionizam i time u razdoblje moderne i suvrmene umjetnosti, ocijenio je ravnatelj riječkoga muzeja.

Leontine Littrow, koja se potpisivala kao Leo, opisuje se kao velika slikarica svjetla, s obzirom na to da je ono izrazit element njezinih pejzaža i marina, uglavnom slikanih na području Kvarnera. Zahvaljujući ovom istraživanju i izložbi, na koju dolazi 30-tak galerista i muzealaca iz Austrije,  raste interes za djelima Littrow a time i njihova cijena.

Leontine Littrow rođena je 1856. godine u Trstu u uglednoj obitelji. Njezin otac Heinrich von Littrow postao je riječki lučki kapetan 1867. godine pa se obitelj seli u ovaj grad. Slikarstvu su je podučavali slikari Hans Canon i Jean d'Alheim. Tijekom života izlagala je u Rijeci, Opatiji, Chicagu i više puta u Beču i Londonu. Obitelj se preselila u Opatiju oko 1890. godine gdje Leontina i umire 1925. godine.

Zadovoljstvo organizacijom izložbe i otkrivanja slikarske vrijednosti izrazili su na konferenciji za novinstvo i Alfred Kolhammer te Rudolf Mahringer iz bečke galerije.



Dobitnici književne nagrade Drago Gervais Darko Šeparović i Krešimir Stanišić


RIJEKA - Dobitnik književne nagrade Grada Rijeke Drago Gervais za 2017. godinu u kategoriji neobjavljenog rukopisa je Darko Šeparović za roman pod nazivom "Krvotok" a u kategoriji objavljenog djela na nekom od idioma čakavice Krešimir Stanišić za zbirku pjesama "Porat uspomenov", objavljeno je na konferenciji za novinstvo održanoj u Rijeci u srijedu.  

Predsjednik prosudbenog povjerenstva Aleksandar Mijatović naveo je da je povjerenstvo ocijenilo da se ovaj tekst izdvaja svojom inovativnošću i provokativnošću. Tematski, riječ je o romanu koji će privući i zadržati čitatateljevu pažnju i to, uglavnom uspjelim i prije svega smjelim izborom i slaganjem motiva, te posezanjem za izazovnijim načinima građenja kompozicije, izmjenom pripovjedačkih perspektiva, odstupanjem od očekivanih kronologičkih sljedova i rasporeda događaja, ustvrdio je Mijatović.

Riječ je o ranije nagrađivanom autoru, rođenom 1987. godine u Veloj Luci. Objavljivao je poeziju i prozu te književne osvrte i intervjue u Zarezu, Quorumu te na internetskim književnim portalima. Pohvaljen je za rukopis "Privikavanje" na natječaju Goran za mlade pjesnike 2012. godine, a rukopis "Autopilot" je nagrađen nagradom na vrh jezika 2015. Živi u Zagrebu.

U kategoriji najboljeg objavljenog djela u protekle dvije godine na čakavici nagrađena je zbirka pjesama na senjskoj čakavštini Krešimira Stanišića, objavljena 2016. godine. Knjiga je opremljena rječnikom, fotografijama senjskih radnika, seljaka, ribara i različitih gradskih osobenjaka te CD-om s glazbenom izvedbom i pratnjom pjesama. "Pored neupitne dijalektološke vrijednosti, ova multimedijalna pjesnička zbirka etnografski je doprinos, predstavlja "povijest odozdo" iz perspektive mjesnih marginalaca, nesmještenih i neprilagođenih stanovnika Senja", ocjena je prosudbenog povjerenstva.

Za najbolji neobjavljeni rukopis konkuriralo je 75 prijavljenih na natječaj, a za najbolje objavljeno djelo na čakavici šest knjiga.

Nagrada "Drago Gervais" iznosi po 20.000 kuna neto u obje kategorije, te obuhvaća objavljivanje nagrađenog rukopisa na trošak gradskog proračuna Rijeke. Natječaj operativno provodi Gradska knjižnica Rijeka te je nakladnik knjige nagrađenog autora. U prosudbenom povjerenstvu su, uz Aleksandra Mijatovića, bili Vlado Simcich, Ivica Prtenjača, Milorad Stojević i Darija Žilić.

Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar istaknuo je vrijednost književnika i nekadašnjeg intendanta riječkoga kazališta Drage Gervaisa za kulturu ovog kraja, naglasivši da se ove godine obilježava 60. godišnjica njegove smrti. Imenovanje novog opatijskog kulturnog centra imenom Gervais dovoljno govori o ocjeni njegova značenja za ovo područje, rekao je. Govoeći o samoj nagradi Drago Gervais, Šarar je ocijenio da je ona sa svim izdanjem rasla, u vrijeme dok su se druge značajne književne nagrade smanjivale ili nestajale. Od male lokalne književne nagrade, prvi put dodijeljene 1961. godine, dosegla je statut relevantne nacionalne nagrade, ustvrdio je Šarar.

Nagrada se do 1974. godine dodjeljivala svake godine, a nakon toga u dvogodišnjim ciklusima.



U okolici Zagreba počelo snimanje filma "Moj dida je pao s Marsa"


ZAGREB - Film za djecu "Moj dida je pao s Marsa", fantasy priča o djevojčici koja uz pomoć vanzemaljskog robota pokušava spasiti svoju djelomično vanzemaljsku obitelj, počeo se snimati u okolici Zagreba.

Kroz priču o prijateljstvu jedanaestogodišnjakinje i robota progovara o životnoj snazi ljubavi, najavljeno je u srijedu iz Hrvatskog audiovizualnog centra. 

"U današnjem svijetu koji nas usmjerava na individualizam, osjećamo da je bitno mlade ohrabriti da su druženje, prijateljstvo i ljubav vrijednosti kojima će obogatiti svoje živote", rekli su o filmu redatelji Dražen Žarković i Marina Andree Škop. 

Scenarij je rađen prema motivima priče Irene Krčelić, potpisuju ga Pavlica Bajsić Brazzoduro i Branko Ružić, a producent je Studio Dim.  

U glavnoj ulozi je Lana Hranjec, a glume još mladi glumci Alex Rakoš i Sven Barac. 

Osim dječjih uloga, u filmu nastupaju norveški glumac Nils Ole Oftebro te slovačka glumica Petra Polnišova, dok je ulogu robota Dode postavio glumac Ozren Grabarić. 

Direktor fotografije je Sven Pepeonik, scenografkinja Petra Kriletić, kostimografkinja Zorana Meić, majstorica maske Mojca Gorogranc Petruševska, a za animaciju je zadužen češki studio MagicLab. 

Film se realizira u koprodukciji sedam zemalja, s potporom Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog fonda Luxembourg, Norveškog filmskog instituta, Slovenskog filmskog centra, Češkog državnog kinematografskog fonda, Slovačkog audiovizualnog fonda, Fondacije za kinematografiju Sarajevo i Hrvatske radiotelevizije.



27. Jazz.hr/Jesen otvaraju 18. listopada nekonvencionalni austrijski improvizatori Shake Stew


ZAGREB - Ovogodišnji, 27. po redu festival Jazz.hr/Jesen, koji će se održati od 18. do 21. listopada u Dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije u Zagrebu, predstavit će niz uglednih jazz glazbenika i sastava, a otvorit će ga septet nekonvencionalnih austrijskih glazbenika Shake Stew, najavljen kao sastav zanimljivih improvizatora i osobnosti na novoj europskoj jazz sceni.

Zajedno s vođom, basistom, skladateljem i aranžerom Lukasom Kranzelbinderom, prozvanim glazbenim čarobnjakom, sastav Shake Stew traga za novim zvukom i mogućnostima stvaranja glazbe izvan granica postojećih žanrova, stoji u najavi. U Zagrebu će predstaviti svoj album "The Golden Fang", zasnovan na bogatom zvuku, širokom rasponu glazbenih zamisli i utjecajima koji uključuju razne vidove umjetnosti.

Pred zagrebačkom će publikom nastupiti i poljski Tomas Chyla Quintet, sastavljen od ponajboljih mladih poljskih glazbenika koji su surađivali s poznatim umjetnicima, a čiji izričaj "redefinira mainstream jazz, podarujući mu iskren i često romantičan lik".

Sastav koji "nerijetko nadilazi jazz idiom te istražuje i u svoje izvedbe uključuje elemente rocka i folka, te također eksperimentira na raznim glazbenim područjima", na koncertu u Zagrebu predstavit će skladbe s albuma "Eternal Entropy", objavljen ove godine.

Ovogodišnje izdanje projekta "Jazz Ex Tempore" Elvisa Stanića bavit će se istraživanjem zvukova "Sjeverne Tišine" kroz usporedbu hrvatske i norveške glazbene tradicije izrečene jezikom jazza- Glazbenici dvije potpuno različite, no u nekim segmentima čak i vrlo slične glazbene tradicije, ispričat će svoju priču, a zatim je međusobno razmijeniti i stvoriti sasvim novu glazbu, nastalu na licu mjesta i na tragu najboljeg iz oba svijeta, "povezani zajedničkim jezikom jazza, kojim se svi tečno koriste mada ga govore s različitim naglascima".

Festival će svojim nastupom zaključiti trio pijanista Erica Reeda, jednog od najnaprednijih mislilaca u glazbi. Tijekom karijere Reed je surađivao s uglednim jazzistima, međi ostalima s Wyntonom Marsalisom, Clarkom Terryjem, Elvinom Jonesom, Joeom Hendersonom, Freddiejem Hubbardom, Ronom Carterom, Christianom McBrideom, Dianne Reeves i Cassandrom Wilson, a vodi i vlastite sastave s kojima je snimio tridesetak albuma. Reed djeluje i kao skladatelj. Osim za vlastite sastave, piše glazbu za igrane filmove, uključujući komediju "Life" s Eddiem Murphyjem i Martinom Lawrenceom.

Festivalski program obuhvaća i dvije radionice. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 20. listopada radionicu pod nazivom "Sounds of the Northen Silence" održat će norveški glazbenici Erlend Apneseth i Maren Selvaag, a dan kasnije, 21. listopada, Eric Reed. Radionice organizira Jazz.hr u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži - Jazz Lab radionice.

Jazz.hr/jesen, nekad Međunarodne dane jazza, utemeljio je 1991. Jazz klub Zagreb Hrvatskoga društva skladatelja (HDS) s ciljem promidžbe aktualne hrvatske i europske jazz scene. Festival se održava svake godine u drugoj polovici listopada, a dosad je ugostio, među ostalima, zvijezde jazza kao što su Maria Schneider, Vienna Art Orchestra, Miroslav Vitous, James Carter, Charles Lloyd, Monty Alexander, James Morrison, Jon Faddis, New York Voices, Jean Luc Ponty, Miroslav Vitous, Richard Bona, Michel Camilo, Charles Tolliver, Randy Brecker, Vijay Iyer i Lee Konitz.



Izložba fotografija Borisa Popovića u Studiju Moderne galerije


ZAGREB - Izložba fotografija Borisa Popovića "Triptih", na kojoj će se taj zagrebački autor predstaviti radovima snimljenima u proteklih dvadeset godina, otvara se u četvrtak, 28. rujna u Studiju Moderne galerije "Josip Račić".

Po riječima povjesničarke umjetnosti Branke Knežević, autorice teksta u katalogu, naziv izložbe je odabran s obzirom da je, naspram klasičnoj slici triptih najčešće dulja narativna forma u kojoj je središnja tema u nekom manje ili više očekivanom kontekstu, što pak traži dulje gledanje.  

"Većina izloženih fotografija tek nakon duljeg gledanja otkrivaju što mi to zapravo vidimo. Ili ne otkriva. Čekajući gledanje u kojem će se vidjeti skriveno", ustvrdila je. 

Boris Popović (1955., Zagreb) fotografira od 1966. godine, a diplomirao je 1980. Studij filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti. 

Od polovice sedamdesetih do početka osamdesetih je fotografirao za novine, časopise, plakate i omote knjiga, a od devedesetih radi na HRT-u, najprije kao dizajner rasvjete, potom i direktor fotografije. 

U proteklih dvadeset godina radio je i kao docent, izvanredni i redoviti profesor na Akademij dramsek umejtnosti, samostalni umjetnik na području dizajna svjetla. Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika, Hrvatske udruge filmskih snimatelja te Society of Television Lighting and Design (STLD).

Autor je sveučilišnog udžbenika Oblikovanje svjetla za televiziju i film. 

Njegova izložba "Triptih" bit će otvorena do 12. listopada.



MSU: Velika retrospektiva u povodu stote obljetnice rođenja Vjenceslava Richtera


ZAGREB - Izložbom "Buntovnik s vizijom", što se otvara 10. listopada u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) obilježit će se stota obljetnica rođenja Vjenceslava Richtera, arhitekta i umjetnika koji je imao ključnu ulogu u hrvatskom kulturnom prostoru druge polovice 20. stoljeća.

Njegov će se rad predstaviti s više od 200 izložaka, maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika koji su posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija, najavljeno je iz MSU-a.

Richter je svojim međunarodnim projektima ostvario važno mjesto i u europskoj povijesti umjetnosti, pa će se na izložbi istaknuti neki od najvažnijih - jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, projekti muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzeju u Aleppu.  

Podsjetit će se i na njegove proslavljene projekte poput Vile Zagorje i tvornice Saponija u Osijek te vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam iz sredine šezdesetih, kao jedno od ključnih ostvarenja u kojemu je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.

Taj će dijalog biti prikazan kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze eksperimentirajući u različitim umjetničkim medijima te daljnji razvoj te ideje u ciklusima spontanog, semi-spontanog, slobodnog i gravitacijskog crteža te grafika. 

Izdvojeni dio izložbe donosi pregled njegovih najvažnijih ostvarenja u području primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije. 

S obzirom da je Richter bio jedan od autora Manifesta grupe EXAT 51, uvijek aktivan sudionik u kulturnom i znanstvenom životu koji je želio stvoriti humaniji svijet, izložba će prikazati procese njegovih istraživanja mogućnosti sinteze u području likovnosti u kojima su nastajali visokoestetizirani arhitektonski projekti i umjetnički radovi.  

Predstavit će se i neki od njegovih najranijih projekata namještaja, stolica za Dom HDLU-a, namještaj za milanski trijenale 1959. i namještaj koji je oblikovan za jugoslavenski paviljon u Torinu. 


Izložba i u Zbirci Vjenceslava Richtera na Vrhovcu

Umjetničko stvaralaštvo Vjenceslava Richtera dosad je istraživano i prezentirano samo parcijalno, uglavnom kao dio izložbenih projekata MSU-a u čijem su fokusu bili umjetnički pokreti pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća.  

Pojedini njegovi likovni ciklusi predstavljani su kontinuirano manjim tematskim izložbama u organizaciji muzeja u zemlji i svijetu od sredine šezdesetih godina do danas, a vrijedan doprinos stručnoj obradi pojedinih segmenata Richterova arhitektonskog i umjetničkog stvaralaštva su dvije recentne MSU-a, "Arhitektura za humaniji svijet − Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58" iz 2011. te "Socijalizam i modernost; umjetnost, kultura, politika 1950.-1974." iz 2012., u kojima su obrađeni i prikazani samo neki od najistaknutijih Richterovih arhitektonskih projekata.  

Nezaobilazno mjesto istraživanja njegova umjetničkog i arhitektonskog je umjetnička donacija gradu Zagrebu, Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter na zagrebačkom Vrhovcu kojom upravlja MSU.  

U Zbirci se danas čuva dvjestotinjak umjetničkih radova i vrijedna arhivska građa koju je supruga umjetnika poklonila Muzeju suvremene umjetnosti 2007. godine, pet godina nakon njegove smrti.

Ondje će se u povodu retrospektive održati izložba u ciklusu "Iz arhiva arhitekta: Urbanizam ostvarljivog?", koja će prikazati projekte iz područja urbanizma, od urbanističkog projekta zagrebačkog naselja Sopot iz 1964. do projekta urbanističkoga rješenja obale Save – Savlje projekta Savlje, što je i danas vrlo aktualna tema. Autor izložbe je Ivan Rupnik, a bit će otvorena od 13. listopada do 3. prosinca.

U godini obilježavanja 100. godišnjice Richterova rođenja u okviru projekata Runaway Art i Richter 100 zagrebački učenici i studenti upoznavali su stvaralaštvo Vjenceslava Richtera, a jedan od rezultata projekta je i izložba radova učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta koji će se predstaviti na dvjema manjim izložbama u prostorima MSU-a. 

U projektu se surađivalo s tvornicom Čateks u kojoj je realiziran prvonagrađeni rad - dizajn tkanine studentice Ane Raguž, koji će se prodavati u muzejskom dućanu.

Uz veliku retrospektivnu izložbu u MSU, koja će biti otvorena do 10. prosinca, bit će objavljena publikacija s prilozima dvadesetak teoretičara arhitekture, povjesničara umjetnosti i konzervatora-restauratora. Autorica izložbe je Vesna Meštrić.



Sisački Državni arhiv počeo projekt "Moja priča o glazbi"


SISAK - "Moja priča o glazbi" - naziv je novog projekta, kojeg je Državni arhiv u Sisku započeo u suradnji s jednom od hrvatskih vodećih muzikologinja Tatjanom Rožanković, koja istodobno obilježava pola stoljeća pedagoškog rada posvećenog glazbi.

Kroz pet glazbenih prezentacija ona će tijekom jeseni uz stručni komentar predstaviti vlastite glazbene doživljaje, koji će biti popraćeni prigodnim izložbama, te projekcijom glazbenih audio i video zapisa.

Tako je prva prezentacija u utorak nosila naziv "Glazba od 1 do 4170", što predstavlja jedinstvenu zbirku stampata, odnosno programa, kataloga, plakata i drugih tiskanih materijala s ukupno 4170 koncerata, opera, baleta, mjuzikla i drugih glazbenih priredaba, kojima je autorica osobno prisustvovala. Kronološkim redom Rožanković je govorila o najupečatljivijim i najvećim glazbenim priredbama, koje je posjećivala u zemlji i inozemstvu od dolaska na studij u Muzičku akademiju u Zagrebu do današnjih dana.

Reprodukcijom glazbenih zapisa, posjetitelji u preponoj dvorani sisačkog Državnog arhiva mogli su čuti djela Čajkovskog, Berse, Messiaena, Chabriera, Gluka, Straussa, Beethovena, Paganinija, Saint-Saensa, Ravela, Verdija i Rahmanjinova u izvedbi vrhunskih solista i orkestara.

"Moja priča govori o glazbi, To je priča o iskustvu glazbe, te o postajanju u glazbi na različite načine  kroz tolika desetljeća učenja, i studiranja, pedagoškog rada, kreiranja i ostvarivanja različitih glazbenih programa, kroz glazbenu publicistiku i trajnu avanturu otkrivanja novih glazbenih stranica, skladatelja i umjetnika, svjetske hramove glazbe, ljupke stilske salone, školske i akademske koncertne dvorane, od Siska, Zagreba, Gornje Stubice i Varaždina do Pariza, Londona ili Krakowa", rekla je Rožanković.

Projekt će biti nastavljen 17. listopada prezentacijom "Glazba u kostimu", a zatim svakog tjedna novom prezentacijom do 17. studenoga ove godine.

 

25FPS - Rekordan broj prijava, za konkurenciju izabrano 25 najboljih

 
ZAGREB - Konkurencija ovogodišnjeg Internacionalnog festivala eksperimentalnog filma i videa - 25 FPS, donosi 25 filmova izabranih između njih 1776 prijavljenih, što je rekord festivala koji proteklih trinaest godina domaćoj publici sustavno predstavlja ponajbolje svjetske inovativne, neovisne i nekomercijalne filmove.

"Selekcija je kao i uvijek bila teška, no uspjeli smo pokriti široki raspon onoga što je danas eksperimentalni film", rekla je Marina Kožul, koja je sa Sanjom Grbin i Mariom Kozinom selektirala filmove za festival, koji će se održati od 28. rujna do 1. listopada u Zagrebu, te 4. i 5. listopada u Rijeci. 

Prema pristiglim uratcima ove se godine primjećuje povratak materijalnom filmu i ručnom radu, odnosno više apstraktnog filma nego zadnjih godina kada je tendencija bila prema dokumentarizmu i esejistici. 

"Povratak apstrakciji nas je jako razveselio jer smo mislili smo da se više nitko ne želi baviti apstraktnim filmom, no s druge strane primjećuje se snažna politička potka koja nije toliko ilustrativna već se minimalnim sredstvima zaokružuju vrlo ozbiljne i suvremene političke preokupacije filmaša", rekla je Kožul u razgovoru za Hinu. 

Kao jedan od zanimljivijih filmova izdvojila je animirani dokumentarac "Drugi planet" izraelskog autora Amira Yatziva o susretima u virtualnim svjetovima koji simuliraju koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau.

Yatziv, koji će u Zagrebu predstaviti svoj film, Holokaustom se bavi kroz prizmu suvremene tehnologije, arhitekturu, izložbe, video igrice i dizajna što je pristup toj temi kakav, napomenula je Kožul, dosad nismo imali priliku vidjeti. 

Konkurencija donosi radove autora koje festival prati od svog početka 2005. godine, ali i raste s mlađom generacijom eksperimentalista koji su sada u svojim tridesetim i četrdesetim godinama, poput prijašnjih članova žirija zagrebačkog festivala, španjolske umjetnice Laide Lertxundi i nizozemskog autora Joosta Rekvelda. Tu su i prošlogodišnji dvostruki pobjednik Peter Burr, dobitnik Grand Prixa 2015. godine Fern Silva, austrijska autorica Tina Frank i niz novih autora.

"Podjednako su zastupljeni i filmaši koji se bave fotokemijskim filmom i s područja apstraktnog, digitalnog ili analognog videa, što doprinosi šarolikosti natjecateljskog programa", rekla je Kožul. 

Izabrani filmovi ispituju nove formate, teme, identitete, strukture, spektakle i nove 'zbilje', a zbog inovativnog pristupa filmu dijele zajednički nazivnik - eksperimentalni, a grupirani su u pet programskih cjelina koje se prikazuju u terminima od 18 i 20 sati u Kinu SC.


U konkurenciji i tri hrvatska filma

Za Grand Prix će se natjecati i tri hrvatska filma - "Trip" Marka Meštrovića, "Skoro ništa: i dalje noć" Davora Sanvincentija te "Periferija" Leone Kadijević.

"Sretni smo zbog toga jer sve te autore pratimo jako dugo, a osobito zbog Leone Kadijević, zagrebačke studentice Akademije likovnih umjetnosti koja je prije dvije godine otišla na Royal College of Art gdje joj se otvorio cijeli jedan novi svijet kombinacija animacije, snimki, pristupa animiranom filmu kroz instalaciju", rekla je Kožul. 

U program "Refleksi", koji prikazuje izbor iz najnovije hrvatske produkcije eksperimentalnog i inovativnog filma i videa, uvršten je i nagrađivani film "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka. 

"Fascinantno je kakvo Poljak ima oko za ljude i prostor u kojem živi i kako ga uspije prenijeti na platno, bez da promijeni stvarnost i eksploatira sadržaj. Zato je uspješan i u međunarodnom kontekstu, a ne samo u domaćem gdje su njegove teme svima bliske i poznate", ocijenila je.

"Refleksi" donose još filmove "Partenza" Renate Poljak, "U međuvremenu" Mate Ugrina i "10", a svi su kandidati za nagradu Green DCP koju dodjeljuje organizator festivala.


Članovi žirija pripremili raznolike programe 

Članovi Velikog žirija tradicionalno za festival oblikuju autorske i nacionalne retrospektive ili tematske programe. Ove godine to su napravili Oona Mosna, direktorica programa filmskog festivala Media City u Windsoru iz Ontaria, Mads Mikkelsen, filmski selektor Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Kopenhagenu - CPH:DOX te filmski autor Sebastian Buerkner, čiji je film M-ova himera osvojio Grand Prix 10. Festivala 25 FPS.

Njihovi programi održavaju se u poslijepodnevnim satima i uvertira su za večernje (prošireno)filmske programe, ali i prilika da se prate različite paralele kroz povijest eksperimentalnog filma.

Oona Moosna je pripremila program "Kino igra" s naslovima koji prokazuju i propituju naše gledateljske navike i predrasude a koje su snimili neki od velikana eksperimentalnog filma poput Andyja Warhola, Johana van der Keukena ili Friedla vom Gröllera (Kubelka).

Mads Mikkelsen će u programu "Izgubljeni snovi" predstaviti recentne danske i jedan norveško-japanski kratki film, a riječ je o umjetnicima koji rade na granici s drugim umjetnostima, sa skulpturom, slikarstvom, medijem filma. 

Sebastian Buerkner će izvesti projekcijski performans "Ponovni susret", u okviru kojega će dobro poznata TV serija o detektivu Columbu postati performans o krhkosti konstrukcije percepcije i pokušati natjerati gledatelje na neke druge tragove u cijelom narativu. 

Osim Velikog žirija filmove će redovito pratiti i Žiri kritike koji dodjeljuje svoju nagradu (slovenski publicist, kustos i režiser Matevž Jerman, te hrvatski filmski kritičari Luka Ostojić i Višnja Vukašinović), a svog favorita izabrat će i publika.


Expanded Cinema - kako proširiti audio-vizualnu percepciju

Audio-vizualni nastupi proširenog kina, program "Expanded Cinema" spaja glazbu, zvuk i film, te posljedično glazbenu i filmsku publiku.  

Taj se program sastavlja imajući u vidu paviljone i posebne prostore Studentskog centra. "Uvijek je izazov pronaći sadržaj za zahtjevni Francuski paviljon i veliko kino, kao i sadržaje koji bi uključili analogne i digitalne estetike, da se ne bi fokusirali samo na jedan medij", rekla je Sanja Grbin.

Prvi će nastupiti filmski njemačko-španjolski duo Ojoboca (Anja Dornieden i Juan David Gonzalez Monroy), s dva performansa uživo s 16-milimetarskim projektorima, koji je, kaže Grbin, izgradio zanimljiv, vrlo slobodan i otvoren pristup filmskoj formi. 

"Oni putuju po svijetu i traže zanimljive lokacije, pa će i u Zagrebu, iz lokacije u bivšoj bolnici u Brezovici, pokušati izvući nešto i transferirati u svoje performanse", najavila je.

Izvest će performans "Novi muzej čovječanstva", u kojemu pokušavaju napraviti imaginarni katalog muzeja čovječanstva bez utjecaja kustosa, te "Sada se želim smijati", performans uživo s 16-milimetarskim projektorima i svojevrsnom rekonstrukcijom 'stroja za osjećaje'. 

Filmski autor Pedro Maia i švedski glazbeni duo SHXCXCHCXSH (ime koje imitira bijeli šum) se predstavjaju proširenofilmskim radom "Nesavršeni film", što je oda analognom filmu i posveta celuloidu. Taj nastup organizatori najavljuju kao jedan od jesenskih glazbenofilmskih vrhunaca u Zagrebu, s obzirom da među širom publikom postoji interes za njihov rad i kažu kako im je izazov stvoriti sadržaje kojima mogu privući i drugačiju publiku, a istovremeno im dati im uvid u tradiciju eksperimentalnog filma.

Program "Expanded Cinema" zatvara performans uživo s dvanaest 16-milimetarskih projektora "Yujiapu" Karla Lemieuxa i BJ Nilsena. Lemieux je poznat i kao deveti član kolektiva iz Montreala Godspeed You! Black Emperor, a BJ Nilsen švedski je skladatelj i umjetnik zvuka čije je gostovanje dio rezidencije Muzičkog salona Studentskog centra.

Oni će u Francuskom paviljonu napraviti site specific performans instalaciju utemeljenu na materijalu koji su snimili u kineskom gradu koji je bio zamišljen kao veliko financijsko središte po uzoru na Manhattan, ali nikada nije useljeno. "Za slikovni i zvučni materijal ih je inspirirala upravo prazna arhitektura tih gradova duhova da pokušaju u obostranoj interakciji rekreirati dojam prostorne praznine i apstrakcije", napomenula je Grbin. 

Festival 4. i 5. listopada gostuje u riječkom Art-kinu, gdje će se prikazati dokumentarac "Budućnosti filma" austrijskog redatelja Michaela Palma, te izbor nagrađenih filmova s festivala. 

"Budućnosti filma" je esej o tranziciji iz analognog u digitalni medij u kojemu govore svi akteri scene, od predstavnika holivudske industrije, studijskih glavešina, najznačajnijih redatelja do filmaša iz galerijske scene žele nastaviti rad u filmskom mediju, među ostalima, Martin Scorsese, Christopher Nolan, Tacita Dean, Apichatpong Weerasethakul, David Bordwell, Tom Gunning, Jacques Rancière, Margaret Bodde.

Festival će se održati u Kinu SC, Teatru &TD, MM Centru i Francuskom paviljonu, ulaz na sva događanja je slobodan. 

Pobjednik će se proglasiti u nedjelju, 1. listopada, nakon čega će se prikazati nagrađeni filmovi.

 
IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Europska knjižnica u Rimu dobila Odjel hrvatske književnosti

RIM - U povodu Europskog dana jezika, u Europskoj knjižnici u Rimu, specijaliziranom centru za promicanje europskih kultura i europskih nacionalnih jezika u glavnome gradu Italije otvoren je Odjel hrvatske književnosti.

Otvorenju je, uz predsjednika Biblioteche di Roma Paula Fallaia i zamjenika gradonačelnice Rima Lucu Bergama, ispred gradonačelnika Grada Zagreba nazočio pročelnik zagrebačkog gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić.

"Pridruživanje ovoj instituciji od iznimne je važnosti jer bez zapisa nema ni povijesti niti traga postojanju jezika i naroda. Ovo je i prilika da još jedanput, nakon niza izložbi hrvatskih likovnih umjetnika ovdje u Rimu, produbimo ostvareno i potvrđeno prijateljstvo naših dviju država – Hrvatske i Italije", rekao je tom prilikom Lovrić.

Predsjednik Rimskih knjižnica posebno se osvrnuo na 'Izjavu o namjeri između Grada Rima i Grada Zagreba', potpisanoj 14. ožujka 2012., a koja se odnosi na promicanje i na razmjenu talijanske kulture, književnosti i jezika u Zagrebu te na promicanju hrvatske kulture, književnosti i jezika u Rimu.

Europskoj knjižnici u Rimu Grad Zagreb poklonio je 50 naslova hrvatske literature među kojima je i knjiga Mire Gavrana "Muž moje žene", koju je izdala izdavačka kuća Gremese, a na otvorenju ju je osobno predstavio autor.

Knjižnica, odnosno specijalizirani centar za promicanje europskih kultura i europskih nacionalnih jezika, osnovana je 2006. uz pomoć i u suradnji s Goethe Institutom i drugim značajnim europskim institucijama.



Izložba u MoMA-i: Je li moda moderna?

 
NEW YORK - Newyorški Museum of Modern Art (MoMA), najslavniji muzej suvremene umjetnosti u svijetu, svoju je sljedeću veliku izložbu odlučio posvetiti posljednjem stoljeću razvoja mode, kroz ambiciozan i uzbudljiv postav "Predmeti: Je li moda moderna?" kojim, drugi put u povijesti toga muzeja, promatra modu kao ravnopravan dio povijesti modernog dizajna i to kroz niz svakodnevnih odjevnih predmeta koji su trajno izmijenili izgled suvremenog svijeta.

MoMA se dosad samo jednom pozabavila pitanjem mode, daleke 1944. godine, i to kroz sumnjičav i zajedljiv pristup istaknutog arhitekta i dizajnera Bernarda Rudofskog onome što je nazvao "područje u kojemu najveći broj ljudi izražava svoj osjećaj za estetiku, u dobru ili zlu".

Ta je izložba postavljala pitanje: 'Je li odjeća moderna?'. S izložbom "Predmeti: Je li moda moderna?", koja se otvara 1. listopada a ostaje otvorena do 28. siječnja 2018., MoMA postavlja niz daleko zanimljivijih pitanja - ne toliko je li moda moderna ili nije, već kako funkcionira, na koji nas način oblikuje i, najzanimljivije, na koji način funkcionira kao sustav, piše britanski Guardian.

Drugim, riječima, izložba istražuje sadašnjost, prošlost i, kako je najavljeno, povremeno budućnost ukupno 111 odjevnih predmeta i odjevnih dodataka koji su snažno odjeknuli u svijetu u posljednjih stotinu godina, a čija vrijednost ne jenjava ni danas.

Uz speedo kupaće gaće, hidžabe i slušalice, među njima su svima dobro poznate traper hlače Levi’s 501, prugasta plavo bijela majica (the Breton shirt) i mala crna haljina, ali i takvi odjevni tradicionalni i kulturološki napregnuti predmeti kao što su sari, biserna ogrlica, jarmulka, i izvorna palestinska marama (keffiyeh).

"Cilj izložbe je, u prvome redu, pokazati svijetu da je moda neodvojivi dio povijesti modernog dizajna", objasnila je kustosica Paola Antonelli, koja od svojeg dolaska u MoMA-u već 23 godine prikuplja predmete koji će biti njome predstavljeni.

"Kao drugo, želimo da ljudi počnu primjećivati dizajn tamo gdje ga ima. Da prepoznaju predmete koje i sami imaju ili žele imati, i da ih počnu gledati na drugačiji način, upravo zato što se nalaze u muzeju", dodala je.

Izložba će također pozvati neke dizajnere, inženjere i proizvođače da na te nezamjenjive predmete odgovore s novim materijalima, pristupima i tehnologijama, odvodeći razgovor o njima u blisku i daljnju budućnost, povezivanjem njihove povijesti s njihovom suvremenom uporabnom namjenom.

Polazeći u prvome redu od samih predmeta, a ne dizajnera, izložba razmatra bogatstvo odnosa između mode i funkcionalnosti, kulture, estetike, politike, rada, gospodarstva i tehnologije, a njezina je ključna premisa: moda je oblik dizajna, ona je aksiomatska a ne radikalna, a ipak je umjetničke institucije nastavljaju odbacivati kao nešto frivolno ili čisto komercijalno.

Time što se zanima za asocijativnu i sakupljačku prirodu odjeće, "Predmeti: Je li moda moderna?" ne zaobilazi ni političku poruku: "Dizajn je političan, osim ako ga namjerno i uz napore nastojite izlučiti iz politike, a to nikada ne činimo. Neraskidivo je povezan s ljudskom poviješću, a ta je povijest uvijek povezana s politikom", rekla je Antonelli.

Koncept i dizajn prateće publikacije uz izložbu dizajnirala je zagrebačka dizajnerica Lana Cavar, u tandemu s američkom kolegicom Natashom Chandani. Publikacija je zamišljena kao svojevrsna enciklopedija 111 odjevnih predmeta koji su obilježili način na koji se danas odijevamo, a ilustracije stereotipa svakog modnog predmeta za katalog osmislila je Narcisa Vukojević iz Zagreba.



"Zgodna žena" od iduće jeseni na brodvejskim daskama


NEW YORK - Romantična komedija "Zgodna žena", koja je od Julije Roberts napravila mega zvijezdu, od jeseni će se, nakon proljetnog gostovanja u Chicagu, početi prikazivati na Broadwayu, piše BBC.

Za glazbu će se pobrinuti kanadski rocker Bryan Adams, a redatelj Jerry Mitchell, dobitnik dvostrukog Tonyja glavne je uloge povjerio glumici i pjevačici Samanthi Barks i Steveu Kazeeu, američkom glumcu i pjevaču.

Barks je postala poznata nakon nastupu u BBC-jevu talent showu "I'd Do Anything" 2008., nakon kojega je počela nastupati u teatru. Ondje je bila zapažena u ulozi Eponine u mjuziklu "Jadnici", koju je ponovila i u filmskoj verziji.

Producentica Paula Wagner za BBC je rekla da će mjuzikl biti prožet "humorom i toplinom koja se mogla osjetiti u filmu".

"Uspjeli smo angažirati dvoje talentiranih, karizmatičnih glumaca koji će glumiti Vivian i Edwarda", kazala je.

Na scenariju za mjuzikl je prije smrti 2016. radio i Garry Marshal, koji je režirao filmski hit s Julijom Roberts i Richardom Gereom u glavnim ulogama.



Službeno je: Zaručili se Kit Harington i Rose Leslie


LONDON - Zvijezde "Igre prijestolja" Kit Harington i njegova djevojka Rose Leslie s kojom je u vezi od snimanja serije, nakon medijskih nagađanja službeno su se zaručili, objavivši informaciju o tomu u britanskome Timesu u rubrici "Vjenčanja", piše BBC.

Par se upoznao na snimanju serije 2012. Po pisanju medija zaljubili su se nakon snimanja ljubavnih scena u drami o igri za prijestolje.

Leslie je glumila "divljakušu" Ygritte koja je osvojila srce Jona Snowa kada je on putovao iza zida Crnog dvorca.

Nakon brojnih nagađanja o njihovoj vezi i brojnim prekidima, prošle su godine na crvenom tepihu Olivier Awardsa i službeno potvrdili da su par, a zajedno žive od siječnja ove godine.

Harington je za L'Uomo Vogue rekao da se bilo "lako" zaljubiti u Leslie te da najljepša sjećanja sa snimanja nosi s trotjednog boravka na Islandu gdje su 2012. snimali drugu sezonu.

"Zemlja je prelijepa, polarna svjetlost čarobna... ondje sam se zaljubio", ispripovijedao je.

Leslie trenutačno glumi u američkoj tv-seriji "The Good Fight", a Haringtona će gledatelji moći vidjeti u BBC-jevoj drami "Gunpowder", prije nego što nastavi snimanje sljedeće i zadnje sezone "Igara prijestolja".



Aerosmith prekinuo turneju zbog zdravstvenih problema Stevena Tylera


LOS ANGELES - Zbog "neočekivanih zdravstvenih problema" frontmana Aerosmitha Stevena Tylera, grupa je bila prisiljena otkazati četiri koncerta i prekinuti turneju po Južnoj Americi, stoji u priopćenju rock benda.

U poruci objavljenoj na Twitteru stoji da se Tyler morao vratiti u Sjedinjene Države, no nije objavljeno o kakvim je točno zdravstvenim problemima riječ.

Svojim je fanovima poručio da ne brinu jer njegove tegobe nisu po život opasne, no da se mora odmoriti i posjetiti liječnike kako bi se oporavio i dalje nastupao.

Poruku je uputio svim fanovima koji su trebali prisustvovati koncertima benda u Brazilu, Čileu, Argentini i u Meksiku.

"Jako mi je žao. Čini mi se kao da sam vas iznevjerio. Neću moći nastaviti s turnejom. Po savjetu liječnika vratio sam se u Ameriku", poručio je fanovima šezdsetdevetgodišnji pjevač.



Među starijima od 50 raste broj zaraženih HIV-om


LONDON - Svaki šesti novi slučaj HIV-a u Europi dijagnosticira se osobama starijim od 50 godina, izvijestili su u srijedu znanstvenici Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC), ukazujući na potrebu podizanja njihove svijesti o bolesti te na potrebu prilagodbe programa testiranja starijim generacijama.

Studija koju su proveli stručnjaci ECDC-a pokazala je stalan porast novih slučajeva zaraze HIV-om kod starije populacije u Europi u posljednjih 12 godina.

Istraživanjem je otkriveno i da većina starijih od 50 češće boluje od uznapredovalog oblika HIV-a u odnosu na mlađu populaciju te da su virusom u većini slučajeva zaraženi putem heteroseksualnih spolnih odnosa.

"Naše istraživanje upućuje na nov smjer razvoja epidemije HIV-a. On bi mogao biti posljedica činjenice po kojoj su starije osobe manje svjesne opasnosti od zaraze HIV-om, kao i načina na koji se ta bolest prenosi", smatra Lara Tavoschi, voditeljica istraživanje ECDC-a čiji su rezultati objavljeni u časopisu "The Lancet HIV".

Tavoschi kaže da zaposlenici zdravstvenih službi koje se bave problemom HIV-a osobe starije od 50 percipiraju kao populaciju koja je u manjoj opasnosti od zaraze tim virusom zbog čega se pomnije fokusiraju na dobnu skupinu mlađu od 50 godina.

"Rezultati našeg istraživanja upućuju na potrebu sveobuhvatnih programa prevencije širenja HIV-a, uključujući edukaciju, pristup kondomima, bolje mogućnosti testiranja te pridavanje veće pozornosti starijim osobama diljem Europe", kaže Tavoschi.

Danas je u svijetu virusom HIV-a koji uzrokuje razvoj AIDS-a zaraženo 37 milijuna ljudi. Najviše je slučajeva zabilježeno u siromašnim regijama poput Afrike gdje je pristup testiranju, prevenciji i liječenju puno ograničeniji nego na Zapadu. No stručnjaci upozoravaju da je epidemija HIV-a jednako teško iskorjenjiva i u bogatim područjima poput Europe.

Studija ECDC-a se bavila analizom novih slučajeva zaraze HIV-om u 28 zemalja članica EU-a te u Islandu, Liechtensteinu i Norveškoj od 2004. do 2015. Ustanovljeno je da je u tom razdoblju virusom zaraženo više od 54.000 ljudi starijih od 50 godina, u usporedbi s 312,500 slučajeva zabilježenih kod osoba u dobi između 15 i 49 godina.

Broj zaraženih među starijima od 50 poratsao je u 16 europskih zemalja, među kojima su Belgija, Velika Britanija, Njemačka i Irska, a najviše osoba starijih od 50 i zaraženih HIV-om živi u Estoniji, Latviji, Malti i u Portugalu.



Do 2050. jug Europe očekuje još toplotnih valova poput "Lucifera"

 
LONDON - Nesnosne vrućine poput onih koje je ovoga ljeta donio toplotni val nazvan "Lucifer" do 2050. godine postat će uobičajene u južnom dijelu Europe, izvijestila je u srijedu udruga međunarodnih znanstvenika koji surađuju na zajedničkom projektu pod nazivom "World Weather Attribution".

Vreli valovi poput "Lucifera" koji je tijekom kolovoza temperaturama višim od 40 Celzijevaca pogodio južnu i istočnu Europu, rasplamsavši šumske požare, naškodivši usjevima i odnijevši ljudske živote, već sad je četiri puta češći nego prije stotinu godina, upozoravaju iz WWA.

"Početkom 1900. ljeta poput onoga koje je za nama bila su iznimno rijetka", kaže Geert Jaan van Oldenborgh, viši znanstvenik Nizozemskoga kraljevskog meteorološkog instituta. "Diljem južne Europe puno su veći izgledi da slični toplotni valovi postanu pravilo svakog ljeta", kazao je.

Dijelovi južne i istočne Evrope tijekom srpnja i kolovoza hvatali su se u koštac s temperaturama iznad 40 Celzijevih stupnjeva. Takvi vremenski ekstremi do polovine stoljeća postat će tipični za južnu Europu ukoliko se u atmosferu nastavi emitirati ista količina stakleničkih plinova, pokazuju klimatske simulacije WWA.

Znanstvenici su u siječnju izvijestili da su temperature diljem svijeta dosegnule rekordne visine treću godinu zaredom još do 2016., a po podacima WWY od 1950. intenzitet toplotnih valova u Europi se povećao za jedan do dva Celzijeva stupnja.

Godine 2003. od posljedica toplotnog udara u Europi je smrtno stradalo više od 35.000 ljudi, a u Rusiji ih je od posljedica ekstremnih vrućina koji su zemlju zahvatili 2010. umrlo više desetaka tisuća.

Analiza uzroka ekstremnog vremena pokazala je da su toplinski valovi u Europi postali učestaliji, a na jugu Europe najmanje 10 puta učestaliji.

Tijekom trajanja Lucifera u Italiji je broj hitnih slučajeva porastao za 15 posto, stoji u priopćenju WWA.

Časopis The Lancet Planetary Health journal je u broju od kolovoza iznio podatak po kojemu bi broj smrtno stradalih od vremenskih nepogoda, poput toplotnih udara, šumskih požara i suše do kraja stoljeća mogao povećati 50 puta.

"Klimatske promjene žestoko utječu na zajednice u mjestima i gradovima već sada i zajednički planovi bi mogli spasiti brojne živote", rekao je Robert Vautard, znanstvenik i član WWA.  

"Vrlo je važno da gradske vlasti započnu suradnju sa znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravstvo kako bi se osmislio akcijski plan djelovanja u ovakvim ekstremnim situacijama", smatra Vautard.



Dijamant od 1109 karata prodan za 53 milijuna dolara


LONDON - Britanski draguljar Laurence Graff platio je 53 milijuna dolara za drugi najveći neobrađeni dijamant na svijetu, otkupivši ga od kanadske tvrtke Lucara Diamond, piše AFP.

U priopćenju Graff Diamondsa stoji da su pregovori o ovoj akviziciji trajali punih godinu dana.

"Tim naših stručnjaka posvetit će se obradi ovoga iznimnog dara Majke prirode", rekao je Laurence Graff.

Tvrtka Lucara Diamond, čiji su radnici dijamant iskopali prije dvije godine u Bocvani, u utorak je na Twitteru objavila kako su njezini vlasnici sretni što mogu objaviti da je izniman dijamant od 1109 karata prodan.

Nazvan je "Lesedi La Rona", što u prijevodu s jezika tswana koji se govori u Južnoafričkoj Republici i Bocvani znači "naše svjetlo".

Riječ je o drugome najvećem dijamantu otkrivenom nakon više od stotinu godina i prvom ove veličine ponuđenom na jednoj aukciji.

Najveći dosad otkriveni dijamant "Cullinan" 1905. je iskopan u Južnoafričkoj Republici i imao je 3106 karata. Prerađen je u devet manjih dijamanata koji su utkani u krunu kraljice Elizabete II.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus