20:30, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 27. kolovoza 2017.

Objavljeno: 27.08.2017 u 02:21
Pregledano 81 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 27. kolovoza 2017.

ZAGREB, 27. kolovoza 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Špancirfest privukao na varaždinske ulice i trgove na tisuće posjetitelja


VARAŽDIN -
Posljednji je dan 19. Špancirfesta koji je s više od 600 programa, od koncerata i uličnih nastupa do radionica i izložbi, na varaždinske ulice i trgove privukao na tisuće posjetitelja.

Ovogodišnji Špancirfest ponudio je više od 600 programa, uključujući 70-ak glazbenih, više od 150 uličnih te dvjestotinjak radionica, rekla je direktorica varaždinske Turističke zajednice Jelena Toth.

Održavanje te kulturno-turističke manifestacije Toth je ocijenila uspješnim unatoč kratkom roku koji su imali za pripreme s obzirom da organizator zbog kašnjenja donošenja gradskog proračuna nije imao potpunu financijsku konstrukciju.

"Bez obzira na sve probleme i kratak rok mislim da smo organizirali zadovoljavajući festival. Na kraju je bilo više od 600 različitih programa, a neki od njih pokazali su da smo festival drukčiji od ostalih", kazala je Toth.

Ove godine nije bilo velike pozornice kod Starog grada gdje su se za koncerte naplaćivale ulaznice, no, tvrdi Toth, to nije utjecalo na posjećenost. Svi su programi bili besplatni osim koncerata i kazališnih predstava na pozornici kod vile Bedković te svjetske atrakcije – zračnih, svjetlosnih kupola "Architects of Air".

"Vila Bedeković meni osobno je jedno od većih iznenađenje što se tiče posjećenosti. U devet dana imali smo više od deset tisuća posjetitelja. Prodali smo više ulaznica nego prošle godine. Massimo je bio rasprodan, predstave Ivana Šarića i Željka Pervana pune, klape standardno dobre", rekla je direktorica varaždinske Turističke zajednice.

Uz već spomenute "Architect of Air", Toth  je kao događaje koji su Špancirfest učinili drukčijim, izdvojila koncerte sevdah Bože Vreće i izraelsku acapella skupinu Voca People.

Po procjenama policije dnevno je u Varaždinu bilo između 20 i 30 tisuća posjetitelja. Po podacima Turističke zajednice u Varaždinu je bilo najviše stranih posjetitelja u 19 godina održavanja, najviše iz Slovenije i Mađarske, potom zapadne Europe, ali i iz Poljske te Rusije.



Smotra izvornog hrvatskog folklora okupit će 40 skupina iz Hrvatske i dijaspore


VINKOVCI -
Državna smotra izvornog hrvatskog folklora koja se održava u sklopu Vinkovačkih jeseni, okupit će 16. i 17. rujna 40  folklornih skupina iz Hrvatske i dijaspore koje najbolje njeguju izvorni hrvatski folklor.

Press služba Vinkovačkih jeseni objavila je u nedjelju da će na Državnoj smotri nastupiti predstavnici svih hrvatskih županija i regija, dijaspore, te pobjednici međužupanijskih i regionalnih smotri folklora.

"U ta dva dana posjetitelji će vidjeti nastupe najboljih KUD-ova iz Hrvatske i dijaspore koja njeguju izvorni hrvatski folklor", rekao je stručni voditelj Državne smotre izvornog hrvatskog folklora Danijel Šota.

Dodao je da u Hrvatskoj i dijaspori potiču folklorne skupine kako bi u konkurenciji izborile nastup na Vinkovačkim jesenima.

Trude se također da na smotri bude zastupljena svaka županija i regija pa su u Hercegovini, Srednjoj Bosni i Posavini potaknuli održavanje smotri čiji će pobjednici doći u Vinkovce.

Ove godine Vinkovci će ugostiti folkloraše iz Vojvodine, Austrije, Njemačke i BiH, dok će iduće godine doći KUD-ovi Hrvata iz Rumunjske i Crne Gore.

Ovogodišnje 52. Vinkovačke jeseni održat će se od 8. do 17. rujna.


"Elijahova stolica" Igora Štiksa najtraženiji povijesni roman Kindle storea


ZAGREB - Engleski prijevod nagrađivanog romana hrvatskog književnika Igora Štiksa "Elijahova stolica" probio se na prvo mjesto najprodavanijih knjiga Kindle storea u kategoriji povijesnih romana te na sedmo mjesto ljestvice najprodavanijih knjiga.

Knjiga se u Kindle storeu, najvećoj knjižari e-knjiga na svijetu, u prodaji nalazi od 1. kolovoza pod nazivom "The Judgment of Richard Richter", u prijevodu na engleski Elen Elias-Bursac, priopćio je Štiksov hrvatski nakladnik Fraktura.

Do sada su knjigu u prestižnom Amazonovu programu Kindle first ocijenila čak 92 čitatelja.

Na engleskom kao petnaestom prevedenom jeziku, "The Judgment of Richard Richter" u knjižarskoj će se prodaji za svjetsko tržište u izdanju Amazon crossinga naći 1. rujna. Roman je u hrvatskom izdanju doživio tri naklade, s više od pet tisuća prodanih primjeraka.

Igor Štiks (1977.) pisac je i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburgu. Objavio je dva nagrađivana romana, "Dvorac u Romagni" (2000.) i "Elijahova stolica" (2006.), koja su do danas prevedena na petnaest jezika.

U beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu predstava "Elijahova stolica" u režiji Borisa Liješevića osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Liješević je 2015. na scenu Sarajevskog ratnog teatra postavio i Štiksov prvi dramski tekst "Brašno u venama", koji je na međunarodnom festivalu MESS i na Festivalu kazališta BiH dobio nagradu za najbolji tekst.

Londonski Bloomsbury iste mu je godine objavio studiju "Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship". S Jo Shaw uredio je zbornike "Citizenship after Yugoslavia" (Routledge, 2012.) i "Citizenship Rights" (Ashgate, 2013.).

Sa Srećkom Horvatom objavio je esej "Pravo na pobunu" (Fraktura, 2010.) i uredio zbornik "Dobro došli u pustinju postsocijalizma" (englesko izdanje Verso, 2015.; Fraktura, 2015.). U izdanju Frakture objavljena mu je i knjiga pjesama "Povijest poplave" (2008.), te, ove godine, kao prvo prozno djelo nakon jedanaest godina stanke, kratki roman "Rezalište". Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umjetnosti i književnosti.

Amazon crossing priprema i novo englesko izdanje Štiksovog prvijenca "Dvorac u Romagni".

 

Rumunjski "kralj panove frule" Gheorghe Zamfir 25. rujna u Lisinskom


ZAGREB - Rumunjski glazbeni virtuoz Gheorghe Zamfir, "kralj panove frule" poznat po hitovima u filmovima "Bilo jednom u Americi" i "Kill Bill", gostovat će 25. rujna u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu na svečanom koncertu u povodu 10. obljetnice pristupanja Rumunjske Europskoj Uniji i 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Rumunjske i Hrvatske.

"Panova frula ili siringa ili trstenica, u hrvatskom jeziku, ljepotom i toplinom svoga zvuka izaziva veliko zanimanje slušatelja, a napose kad je u rukama svestranog rumunjskog umjetnika – slikara, pisca, glazbenika, virtuoza na panovoj fruli – Gheorghea Zamfira", stoji u najavi.

Svojom vještinom u šest desetljeća umjetničkog djelovanja oduševljava publiku diljem svijeta, te je bio prvi rumunjski umjetnik koji je privatno nastupio za papu Ivana Pavla II. Surađivao je s brojnim umjetnicima i gostovao po čitavom svijetu; diči se s oko stotinu milijuna prodanih nosača zvuka i više od 120 zlatnih i platinastih ploča, i jedini je europski umjetnik s dvije zlatne ploče u SAD-u.

Dobitnik je brojnih nagrada, priznanja, viteških naslova kao i predsjedničkih odlikovanja.

Zamfir je sudjelovao i u mnogim projektima filmske glazbe. Ostvario je suradnju s francuskim producentom Yvesom Robertom na filmu "Great Blond with Black Shoes", čiji je soundtrack postao svjetski hit, te sudjelovao u izvedbama glazbe za filmove među kojima su i "Once upon a time in America", "Karate Kid", "Kill Bill", "Ciao Cristina", "The Lake" i drugi.



FSK: Dolazi Daniel Kehlmann, jedan od najistaknutijih suvremenih njemačkih književnika


ZAGREB - Peto izdanje Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture ugostit će u rujnu nagrađivanog austrijsko-njemačkog književnika Daniela Kehlmanna, jednog od najpoznatijih pisaca njemačkog govornog područja mlađe generacije kojemu književnost, kako je rekao u razgovoru za Hinu, gotovo da i nije stvar odabira, već prirodnog habitusa.

"Toliko je različitih načina pisanja dobre književnosti da je nemoguće reći koja bi to trebala biti nekakva općenita uloga i smisao književnosti. Na to doista ne bih znao odgovoriti, jer književnost može toliko toga", kazao je Kehlmann, koji u nedjelju 3. rujna otvara u Zagrebu 5. FSK.

Otac mu je bio jedan od najpoznatijih njemačkih kazališnih redatelja, a odrastajući uz kazalište, kako je rekao, odrastao je i uz književnost, koja je tako postala prirodan smjer njegova života.

"Književnost je uvijek bila prisutna, oduvijek me okruživala. Stoga je postati piscem za mene predstavljalo daleko manji skok nego što bi bio slučaj da su moji roditeli imali 'normalne' poslove", pojasnio je.

Kehlmann (1975.) je kao književnik debitirao 1997. romanom "Magičan život Arthura Beerholma". Međunarodni uspjeh postigao je romanom "Ja i Kaminski" (2003.), a njegov roman "Mjerenje svijeta", paralelna biografija njemačkog prirodoslovca Alexandera von Humboldta i matematičara i astronoma Carla Friedricha Gaussa, objavljen ujesen 2005., postao je najvećim književnim uspjehom u njemačkoj poslijeratnoj literaturi te najprodavanije književno djelo na njemačkom govornom području od "Parfema" Patricka Suskinda 1985.

Djelo je prodano u više od šest milijuna primjeraka diljem svijeta, a 2012. prema knjizi je snimljen i istoimeni film.

Napisao je još romane "Mahlerovo vrijeme" (1999.), "Slava" (2009.) i "F" (2014.), te knjigu eseja "Izmišljeni dvorci" (2005.).

Za svoje romane i pripovijetke, koji su prevedeni na više od četrdeset jezika, dobio je brojne nagrade i priznanja, između ostalog Nagradu Candide, književnu nagradu Zaklade Konrad Adenauer, Nagradu Per Olov Enquist, Nagradu Kleist i Nagradu Thomas Mann.

Živi u Beču i Berlinu, piše recenzije i eseje za Sueddeutsche Zeitung, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Allgemeine Zeitung i časopis Literaturen, te kao gostujući i izvanredni profesor predaje poetiku u Mainzu, Wiesbadenu i Goettingenu. Na hrvatskome su njegove knjige dostupne u izdanju Frakture.



Goethe i popularna kultura najveći utjecaji


Književna superzvijezda njemačkog govornog područja, čije su knjige dio redovite školske lektire u Njemačkoj, Kehlmann svoju književnost gradi na nasljeđu njemačkih književnih velikana, ali ne bježi ni od utjecaja popularne kulture.

"Njemačka poslijeratna književnost nikada se nije oporavila od gubitka velikog broja velikih pisaca koji su napustili zemlju ili su ubijeni. Mene osobno kao pisca je ponajviše zadužio Goethe – doista, uopće se ne šalim! Ali i Thomass Mann i, naravno, Franz Kafka. Također, Friedrich Hoelderlin – tko ne zna njemački, ne može uopće pojmiti kako je prekrasan, nevjerojatan njegov jezik", rekao je.

Njegovi romani slijede velike filozofske ideje – u njima se bavi temama kao što su religija, povijest, obitelj. No, Kehlmann je istodobno pisac za kojeg se kaže kako je otkrio humor u njemačkoj književnosti.

"Smatram da nikako nemam pravo na tu titulu jer naravno da nisam prvi pisac u njemačkoj književnosti koji poseže za humorom, i uopće se ne bih složio s tvrdnjama da njemačkoj književnosti općenito nedostaje humora", rekao je.

"Puno je vrlo duhovitih njemačkih pisaca – na primjer, Max Goldt ili Sven Regener. Ako tražite književnost posve lišenu humora, bacite malo pogled na Španjolsku, na primjer. Ali ako govorimo o ulozi komičnog u mojim djelima – pa, kad ne bi bilo toga, bilo bi mi previše dosadno pisati", dodao je pisac, koji inspiraciju pronalazi u svijetu oko sebe: "Stvari mi naprosto dođu, teško mi je reći što me točno inspirira, kako oblikujem likove i priče. Popularna kultura dosta utječe na mene, a posebno obožavam filmove znanstvene fantastike".



Gotička priča 21. stoljeća


U Zagrebu će predstaviti svoju novu knjigu, novelu "Trebao si otići" (2016.), koja se odmah nakon objave našla na listama najprodavanijih i najčitanijih njemačkih knjiga godine. Na hrvatskome ju je upravo objavila Fraktura, u prijevodu Latice Bilopavlović Vuković. Knjiga je najavljena kao njegov "vjerojatno najbolji i najdublje napisani tekst, pisan na tankoj granici istine i fantastike, u kojemu se autor s iznimnom istančanošću bavi problemom privremenosti".

U knjizi, mladi bračni par – ona je slavna glumica a on uspješan pisac – s malim djetetom stiže u zabačenu kuću za odmor negdje u Alpama. Ono što je zamišljeno kao idealno utočište za kontemplaciju, rad na scenariju i ugodno obiteljsko druženje, pred njihovim očima poprima, međutim, jezivu atmosferu u maniri klasične gotičke priče, u kojoj više ništa nije kako se prije činilo.

Tematski, u njoj se bavi suvremenim životom – udaljavanjem, raspadom obitelji, ljudskim nesigurnostima i manama, no Kehlmann ističe da mu je ključna namjera bila "napisati strašnu priču".

5. Festival svjetske književnosti održat će se od 3. do 9. rujna s fokusom na književnost njemačkog govornog područja, a predstavit će u Zagrebu i Splitu reprezentativnu listu od dosad najvećeg broja autora iz Austrije, Njemačke i Švicarske, Gvatemale, SAD-a, Finske, Španjolske, Francuske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije, Makedonije, Hrvatske i drugdje, koji će sudjelovati u ukupno 60-ak programa.

Program u Zagrebu otvorit će u nedjelju 3. rujna razgovor s Kehlmannom koji će u Velikoj dvorani Kina Europe voditi direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Klimatske promjene donose jače uragane ali ne i češće


PARIS -
Intenzitet uragana kakav je Harvey, koji je u subotu pogodio Teksas te izazvao velike poplave, mogao bi u budućnosti porasti zbog povećanja  temperature planeta, ali znanstvenici ne očekuju da će oni postati češći.

Budući da ne postoje satelitski podaci za cijeli svijet prije 1970., ne može se znati kako su se uragani pojavljivali u 20. stoljeću. Prije uspostave potpunog satelitskog nadzora, uragani, čak i jaki, mogli su proći, a da ih meteorolozi ne zabilježe ako nisu pogodili kopno. Statistički podaci zato su manjkavi, a znanstvenici oprezni.

U sjevernom Atlantiku, zadnjih dvadeset godina utvrđena je povećana učestalost uragana, ali između 1970. i 1995. bilo je obrnuto, rekao je Franck Roux, sa Sveučilišta Paul-Sabatier iz Toulousea.

Znanstvenici su primijetili da se aktivnost uragana u tom području odvija u ciklusima od nekoliko desetaka godina i smatraju da se još ne može reći je li povećanje broja uragana posljedica prirodne varijabilnosti ili klimatskih promjena.

Na sjeverozapadnom Pacifiku zabilježeno je lagano smanjenje aktivnosti uragana između 1980. i 2010.

Informatički modeli koji simuliraju klimu 21. stoljeća najavljuju moguće jačanje intenziteta uragana i moguće smanjenje njihove učestalosti na globalnoj razini.

"Uragani većeg intenziteta jedna su od očekivanih posljedica klimatskih promjena", kazala je Valerie Masson-Delmotte, članica GIEC-a, referentne skupine na svjetskoj razini za klimu.

"Što su temperatura vode i postotak vlažnosti viši, uragan može biti jači. A ta dva elementa su izražena zbog jačanja efekta staklenika", objasnila je. "Procjenjuje se da u atmosferi ima 7 posto vlage više po stupnju zatopljenja."

Podizanje razine oceana jedan je od znakova zagrijavanja planeta. U 20. stoljeću ono je u prosjeku iznosilo 20 cm, a do 2100. moglo bi doseći gotovo metar.

Uragani pak podižu more i poplavljuju kopno. Ta dva elementa zajedno dodatno ugrožavaju obalno stanovništvo.

Istraživanja pokazuju da se geografska širina na kojoj uragani dostižu maksimalnu snagu pomaknula prema polovima u zadnjih 35 godina na obje hemisfere, po Meteo France.

To bi moglo biti povezano sa širenjem tropskog pojasa.

To također znači da bi Karibi i Meksički zaljev mogli postati mirniji što se tiče vremenskih nepogoda, a istočna obala SAD-a ugroženija, no tu tendenciju još moraju potvrditi druga istraživanja.

 

Preminuo Tobe Hooper, redatelj "Teksaškog masakra motornom pilom"


LOS ANGELES -
Jedan od najutjecajnijih redatelja horrora, najpoznatiji po filmovima "Teksaški masakr motornom pilom" i "Poltergeist", Tobe Hooper umro je u subotu u dobi od 74 godine, izvijestili su američki mediji.

Hooper je umro u svojem domu u kalifornijskome gradu Sherman Oaksu, no uzrok smrti zasad nije poznat, piše časopis Variety.

Kritičari ga smatraju jednim od najvećih majstora horror žanra, čiji je najpoznatiji film "Teksaški masakr motornom pilom" snimljen 1974. jedan od najutjecajnijih horrora svih vremena.

Film govori o skupini prijatelja koja na putovanju naleti na grupu kanibala. Glavni negativac u filmu je Leatherface (Kožno lice), koji je postao jedan od najjezivijih monstruma u povijesti horrora uz Freddyja Krugera, Jasona, Michaela Myersa i ostalih.

Film je snimljen za samo 300.000 dolara, a njegovo je prikazivanje zabranjeno u mnogim zemljama zbog iznimno žestokog nasilja, što nije utjecalo na to da postane jedan od najprofitabilnijih neovisnih filmova sedamdesetih godina, piše Variety.

Hooper, koji je prije nego što je postao redatelj, bio sveučilišni profesor, 1982. snimio je film "Poltergeist" kojega je produkciju potpisao Steven Spielberg. Tijekom karijere snimio je još filmova, no nikada nije uspio dosegnuti uspjeh dvaju svojih ranih remek-djela.



Intervju s Brigitte Macron rekordno podigao nakladu časopisa Elle


PARIS -
Zadnji broj ženskoga časopisa Elle, kojega je dio posvećen Brigitte Macron, supruzi francuskoga predsjednika, prodan je u rekordnoj nakladi u zadnjih deset godina, preciznije u više od 530.000 primjeraka, izvijestio je Journal du Dimanche koji pripada istome nakladniku Lagardereu.

U broju koji se u prodaji pojavio 8. kolovoza, Brigitte Macron je s novinarkom časopisa javno razgovarala prvi put otkako je njezin suprug 7. svibnja izabran na dužnost.

Među ostalim, na desetak stanica intervjua prva dama Francuske otkrila je i dio priče o svojim prvim koracima u Elizejskoj palači.

Brojka od 530.000 prodanih primjeraka vjerojatno će biti i veća, no već sada predstavlja rekord za razdoblje od posljednjih deset godina.

Na društvenim je mrežama intervju s Brigitte Macron zabilježio 30 milijuna pregleda, piše Journal du Dimanche, uz opasku da je velik interes polučio i izvan Francuske, osobito u Sjedinjenim Državama te u Njemačkoj.



Tango je eliksir života za 90-godišnjeg Oscara i 82-godišnju Ninu

 
BUENOS AIRES - Tango je eliksir mladosti, tvrde devedesetgodišnji Oscar i osamdesetdvogodišnja Nina koji su prvi put tango zaplesali davnih četrdesetih godina, a u kolovozu su kao par sudjelovali u Svjetskome natjecanju u Buenos Airesu.

Iako su oboje plesači već 70 godina, plesni su i životni partneri zadnjih petnaest.

"Ugledao sam je i zaljubio se. Pozvao sam je na ples i otad plešemo zajedno", prisjeća se Oscar Brusco.

Unatoč tomu što ukupno imaju 172 godine ovo dvoje udovaca aktivno pleše četiri do pet puta tjedno.

"Mi živimo tango, zaljubili smo se plešući tango, plačemo se i smijemo plešući tango", objasnila je Nina Chudoba.

Unatoč tomu što nisu osvojili Svjetsko prvenstvo, dobili su najdulji pljesak publike i žirija na sceni prestižne dvorane Luna Park u glavnome gradu Argentine. U natjecanju je sudjelovalo još četrdesetak profesionalnih parova u životnoj dobi njihovih petnaestero unuka.

Svakoga petka nalaze se u dvorani La Baldosa u četvrti Flores u kojoj je odrastao papa Franjo.

Tjedan dana prije natjecanja parovi iz Rusije, Mađarske, Japana, Indonezije, Čilea i Rumunjske fotografirali su se s Ninom i Oscarom, tražeći od njih savjete.

"Oni su poput institucije, stvorili su specifičan stil. U njihovu načinu plesa nema ničega umjetnog", kaže tridesetgodišnja Adriana.

Nina je kći poljskoga migranta koja je postavši udovica u dobi od 50 godina preboljela rak. Tango je za nju 'modus vivendi' koji je pokreće, osobito otkak je susrela Oscara.

"Za mene i Ninu tango je poput hrane, svakodnevno ga trebamo, a ako ne zaplešemo, umiremo.... Tango treba osjećati, voljeti, bez toga nema ništa", kaže Oscar, izražavajući žaljenje što danas malo mladih Argentinaca pleše ovaj ples iz užitka. Smatra da čine to uglavnom zbog turista i zarade.


Filmu Penelope Cruz nagrada publike na 18. Mediteran film festivalu



ŠIROKI BRIJEG – Najboljim dugometražnim dokumentarnim filmom na Međunarodnom Mediteran film festivalu proglašen je "Okus betona", među kratkometražnim tu je titulu ponio "Nitko ne umire ovdje", a favorit publike je „Ja sam jedan od sto tisuća“ holivudske zvijezde Penelope Cruz čime je u subotu okončano 18. izdanje tog festivala dokumentarnog filma.

Stručni žiri u sastavu Vlatka Vorkapić, Jorge Tur Moltó i Ademir Kenović dodijelio je nagradu Grand prix za najbolji dugometražni film "Okus betona" redatelja Ziada Kalthouma koji je snimljen u koprodukciji Njemačke, Libanona, Sirije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara.

Taj dokumentarni film govori o sirijskim građevinskim radnicima koji grade višekatnicu u Bejrutu, dok su istodobno granatirani njihovi domovi. Oni su doslovce zatočeni na gradilištu koje ne smiju napustiti poslije 19 sati jer su libanonske vlasti uvele policijski sat za izbjeglice. Izmrcvareni bolom i tjeskobom, dok pate, jer su lišeni osnovnih ljudskih i radničkih prava i dalje se nadaju drukčijem životu.

Najbolji kratkometražni film "Nitko ne umire ovdje" redatelja Simona Panaya iz Francuske proglasio je žiri kojeg čine Josip Mlakić, Kyle Joseph Petty te Gordan Nuhanović. Priča je to o životu ljudi u rudniku zlata Perma u Beninu koji sanjaju pronaći blago, a drugi su već shvatili da se nema što pronaći.

Publika je najboljim dokumentarcem proglasila prvijenac Penelope Cruz "Ja sam jedan od sto tisuća" koji govori govori o sudbinama djece oboljele od leukemije, njihovim životnim pričama, obiteljskim dramama i potiče na ulaganje više novca u istraživanja kojima bi se pomoglo liječenju i zaustavljanju te teške bolesti koja pogađa troje od 100.000 djece.

Na MFF-u je izvan konkurencije prikazano još dvadesetak filmova među kojima su "23 grama" Roberta Bubala, "Oteto djetinjstvo" Pavla Crnjca, "Dom" te "Bijeli put" Zdenka Jurilja.

U sklopu 18. MFF-a filmski stvaratelji održali su radionice za velik broj mladih koji su zainteresirani baviti se filmom.



U Gazi nakon više od 30 godina održana filmska projekcija


GAZA - Nekoliko stotina znatiželjnika u subotu navečer sjelo je pred veliki ekran kina Samer u Gazi, prvi put nakon više od 30 godina.

Kinodvorana, izgrađena 1944., a zatvorena šezdesetih godina, otvorena je zbog posebne projekcije filma o Palestincima u izraelskim zatvorima, kojoj je prisustvovalo oko 300 uzvanika.

"I mi imamo potrebu živjeti kao svi ostali ljudi, s kinima, javnim prostorima, parkovima...", rekao je jedan od gledatelja Džavdat Abu Ramadan.

U palestinskoj enklavi, koja je u rukama islamističkog pokreta Hamasa, a otprije deset godina je pod kopnenom, zračnom i pomorskom blokadom Izraela, ne postoji nijedna kinodvorana.

Jedina subotnja predstava bila je vrlo simbolična i predstavlja nastojanja naše zajednice da se "ponovno udahne život ideji o otvaranju kina u Gazi", rekla je jedna od organizatorica predstave, Gada Salmi.

Ostale kinodvorane u Pojasu Gaze postupno su se zatvarale osamdesetih godina, osobito u vrijeme prve intifade. Vjeruje se da su islamisti u jedan od kinematografa 1987. podmetnuli požar, a u ostalima nakon toga više nije bilo projekcija, iz straha da će proći na isti način, kaže Salmi.

Ironično, po podacima francuskoga povjesničara Jean-Pierrea Filiua, ogranak Muslimanske braće iz područja Gaze, iz kojega je nastao Hamas, prvi je sastanak održao upravo u kinu Samer 1946.

U subotu navečer gledatelji su imali priliku vidjeti film pod nazivom "Deset godina", priču o palestinskim zatvorenicima u izraelskim zatvorima, a projekciju je odobrio Hamas.

"Mislim da Hamas ne bi pravio probleme u pogledu otvaranja kinematografa ako bi se radilo o mjestima namijenjenima umjetnosti", smatra Nermine Ziara, koja igra jednu od uloga u filmu. "I Palestinci imaju potrebu za umjetnošću, kao i za mjestom na kojem će se u njoj moći uživati", rekla je za AFP.



Pušači u kasnijim godinama krhkiji od vršnjaka


LONDON -  Stariji pušači imaju veće izglede biti krhkiji od vršnjaka koji nikad nisu pušili ili su bivši pušači, pokazuje nedavno istraživanje.

Znanstvenici su proučavali Britance starije od 60 godina koji nisu pokazivali simptome fragilnosti, stanja u kojem je tjelesna snaga manja i zbog kojeg su te osobe ranjivije i lakše postanu nemoćne u slučaju bolesti ili ozljeda poput pada.

Nakon četiri godine praćenja ispitanika pokazalo se da su pušači imali 60 posto veće izglede postati krhki od drugih sudionika ispitivanja koji nisu pušili.

“Oni koji su u prošlosti prestali pušiti nisu imali isti rizik fragilnosti što sugerira da prestanak pušenja ima vjerojatne koristi čak i kasnije u životu", kazao je voditelj studije Gotaro Kojima s University College London.

Iako je fragilnost povezana sa starenjem, nije neizbježna. Njezini simptomi su gubitak težine, slabost, sporiji hod, niska razina tjelesne aktivnosti i smanjena mišićna masa. Krhke starije osobe imaju veći rizik padova, fraktura, hospitalizacija i smanjenja mentalnih sposobnosti.

Britansko istraživanje obuhvatilo je 2542 starije osobe.
Na početku istraživanja 56 posto sudionika opisano je kao snažno i nisu imali nijedan znak krhkosti, a ostali su imali jedan ili dva simptoma no nedovoljno da bi ih se uključilo u skupinu fragilnih osoba. Bivših pušača bilo je 1113, a sadašnjih 261.

Pušači su imali povećani rizik fragilnosti čak i kad su znanstvenici uzeli u obzir druge činitelje koji mogu igrati ulogu poput dobi, spola, konzumiranja alkohola, obrazovanja, prihoda i kognitivnih funkcija.

Bivši pušači, čini se, nisu imali povećani rizik od krhkosti, neovisno o tome jesu li prestali pušiti prije mnogo godina ili ne.

Slika je bila drugačija kod onih koji su patili od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), uobičajene komplikacije pušenja, koja je povezana s povećanim rizikom neravnoteže, slabosti mišića, slabljenja kostiju, nesvjestica i padova.

Znanstvenici su zaključili da pušači imaju veće izglede razviti fragilnost zbog KOPB-a a ne zbog samog pušenja.

Studija daje pušačima još jedan razlog da prestanu pušiti, kaže dr. Teemu Niiranen s Bostonskog sveučilišta.

“Osim što izaziva rak, pušenje može oštetiti srce, pluća, krvne žile, usnu šupljinu, reproduktivne organe, kosti, kožu i oči”, kaže Niiranen koji nije bio uključen u studiju.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus