00:12, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 26. travnja 2017.

Objavljeno: 26.04.2017 u 12:48
Pregledano 121 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 26. travnja 2017.

ZAGREB, 26. travnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Predstavljena knjiga "4 brave" Željke Horvat Čeč


ZAGREB - Pjesnikinja i prozaistica Željka Horvat Čeč predstavila je u srijedu u Zagrebu svoju knjigu "4 brave", najavljenu kao 'domaći pandan' "Velikoj bilježnici" Agote Kristof, kojemu je u središtu borba za preživljavanje i opstanak nevinosti u priči o odrastanju u međimurskom selu u ratno vrijeme početka 90-ih godina prošlog stoljeća.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladničke kuće VBZ, a o njoj je u klubu Botaničar uvodno govorio glavni urednik Drago Glamuzina.

Kazao je kako je riječ o knjizi koja iz dječje perspektive govori o netoleranciji, isključivanu drugoga, nerazumijevanju, a puna je situacija nasilja.

Koristeći infantilnu pripovjedačku perspektivu, Horvat Čeč stvara drastičniji sraz i postiže efekt uzbuđenja, rekao je Glamuzina, a iako je vrijeme radnje početak 90-ih godina prošloga stoljeća, dakle – rat i poraće, ta je knjiga i danas strahovito aktualna "i savršeno odgovara na ovaj trenutak".

VBZ je objavio i njezinu zbirku pjesama "Moramo postati konkretni" koja je uvrštena u finale nagrade Kamov za knjigu godine i u Booksinu je izboru šest najboljih knjiga objavljenih u 2015., a nakon reakcija koje je već dobila ova knjiga doista se može reći kako je riječ o autorici koja je na velika vrata u ušla u hrvatsku književnost, poručio je.

Željka Horvat Čeč rođena je u Čakovcu 1986.. Objavila je još i zbirku priča "Kauboj u crvenom golfu" (2010.), te još jednu zbirku pjesama, "I zvijezde se smiju krhkosti" (2005.).

Objavljuje u književnim časopisima, te je uvrštena u nekoliko književnih antologija. Dobitnica je nagrade Ulaznica 2013. Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski i švedski. Živi u Rijeci, gdje organizira književne tribine "Pisac i građanin".

Njezina knjiga "4 brave" podnaslovljena "Crtice sa sela, bez svinje", najavljena je kao knjiga o traumama na tragu "Velike bilježnice" Agote Kristof iz pera autorice čije ime nećemo zaboraviti.



Dječji glas "jače udara"

Glavna junakinja je djevojčica koja ratne godine, od 1991.-96.,  provodi u međimurskom selu, u koje se ne uklapa jer ne ide na vjeronauk kao sva druga djeca, i zato što su neki članovi njezine obitelji bili članovi Saveza komunista.

Miješajući standard i dijalekt, koristeći jednostavnu sintaksu, infantilna pripovjedačica u pričama – crticama koje čine proznu cjelinu knjige "4 brave" razotkriva okrutnost male licemjerne sredine koja ne tolerira da je netko drugačiji.

Roman jest fikcija ali ima i puno momenata autobiografije, otkrila je autorica, a kad ga je počela pisati, dio crtica pisala je iz dječje perspektive a dio iz perspektive odrasle osobe, kao neki oblik retrospektive, ali je kasnije shvatila da dječji glas "jače udara".

Glamuzina je istaknuo kako je knjiga praćena dokumentarnim materijalima, preslikama školskih sastavaka, izrezaka iz novina, ali i "pisama smrti", koji nisu "samo puka ilustracija već daju dodatan naglasak priči, komplementarni su s tekstom i integralni su njegov dio".

Stare školske bilježnice čuvala je autoričina mama a poslužile su joj, kako je rekla, u prvome redu kao temelj za stvaranje vjerodostojnog infantilnog glasa, uspoređivanje leksika.

"Zanimalo me vidjeti na koji način zaista govori dijete u dobi od prvog do petog razreda osnovne škole, kakva mu je rečenica", rekla je Horvat Čeč. Čitajući svoje školske sastavke, prvo što joj se nametnulo je u koliko je mjeri ta djevojčica bila "pod pritiskom indoktrinacije".

Isječci iz novina i prijeteća pisma su stvarni a osoba koja je pokušala smaknuti njezinu obitelj i dalje je živa i na slobodi, napomenula je. "No, Međimurje je ipak jedno pitomo područje, mada se to možda iz knjige ne vidi", dodala je.

Za književnika Kristiana Novaka, koji također tematizira Međimurje u svojim djelima a jednako je tako odrastao u području o kojemu govori knjiga Željke Horvat Čeč, ta je knjiga bila "jedan neočekivani tekst u kojemu autorica dotiče neuralgične točke društva koristeći perspektivu dječjeg lika, a da pritom taj roman ni u jednom trenutku nije manipulativan, ne izaziva sažaljenje već istinsku empatiju".

Urednik knjige Kruno Lokotar istaknuo je kako je riječ o "maloj knjizi nevjerojatne razorne moći, knjizi za hrabre, u kojoj se radi o zapretenim stvarima i obiteljskim traumama a koja je u kontekstu hrvatske književnosti jedna vrlo važna knjiga".



HAZU proslavila 90. rođendan akademika Milana Moguša


ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) prigodnom je svečanošću u srijedu proslavila 90. rođendan svog nekadašnjeg predsjednika akademika Milana Moguša, istaknutoga hrvatskog filologa koji je na čelu najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije bio od 2004. do 2010.

Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić tom je prilikom istaknuo kako je u 156 godina dugoj povijesti Akademije rijetko koji član imao takav utjecaj na njeno djelovanje kao akademik Moguš, koji je 1977. postao izvanredni, a 1986. redoviti član Akademije.

Podsjetio je da je Moguš bio učenik slavnih hrvatskih jezikoslovaca Stjepana Ivšića, Ljudevita Jonkea, Mate Hraste, Petra Skoka i Josipa Hamma te da je jedan od najvećih filologa u Hrvatskoj uopće. U svom radu Moguš nikad nije težio samoisticanju već je bio pouzdan, marljiv, staložen, discipliniran, te čvrstog karaktera, kazao je Kusić.

"Pridonio je pozicioniranju Hrvatske akademije kao pouzdane referentne institucije koja je glas razuma i mudrosti. Imao je velik utjecaj na sve nas koji smo ga naslijedili i bez njega bi Hrvatska akademija drugačije izgledala. Akademik Milan Moguš zadužio je Hrvatsku akademiju i hrvatsku znanost jer bio je jedan od onih koji su čuvali i gradili hrvatski identitet“, poručio je.

Prije nego je postao predsjednik Akademije, Moguš je od 1986. do 1991. bio tajnik Razreda za filološke znanosti, od 1991. do 1997. glavni tajnik HAZU, a zatim do 2003. potpredsjednik.

Milan Moguš rodio se 25. travnja 1927. u Senju, a diplomirao je 1953. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine postao je asistent u Akademijinom Zavodu za jezik, a 1956. asistent na Filozofskom fakultetu na kojem je djelovao do umirovljenja 1992., na dužnosti šefa Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika.

O djelovanju HAZU-a u doba predsjedničkog mandata akademika Moguša govorila je akademkinja Alica Wertheimer Baletić, koja je u to vrijeme bila potpredsjednica.

Podsjetila je da su od 2004. do 2010. u HAZU organizirana 964 događanja, od čega 232 znanstvena skupa, 166 predavanja i 60 skupština. Organizirano je i 118 predstavljanja knjiga i 212 izložbi te je objavljeno ukupno 976 publikacija.

O djelu akademika Moguša govorio je tajnik razreda za filološke znanosti August Kovačec, koji je istaknuo da je akademik Moguš do sada objavio 274 publikacije, među kojima 21 knjigu te 208 članaka i rasprava.

Spomenuo je njegovo djelovanje u sklopu Zagrebačkoga lingvističkog kruga osnovanog 1956. na načelima strukturalizma koja je primijenio u svojoj doktorskoj disertaciji posvećenoj govoru rodnoga Senja, te istaknuo važnost njegove knjige "Povijest hrvatskog književnog jezika".

Milena Žic Fuchs osvrnula se na Moguševo djelovanje u Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta gdje je pokrenuo nekoliko važnih projekata, među ostalim i računalnu analizu tekstova starije hrvatske književnosti, a ravnatelj Školske knjige Ante Žužul podsjetio je na "Hrvatski pravopis" iz 1971., kojem je akademik Milan Moguš bio jedan od koautora.

Na proslavi 90. rođendana akademika Milana Moguša uz članove njegove obitelji bili su i brojni članovi i djelatnici Hrvatske akademije, kao i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.



"Kako je tata osvojio mamu" premijerno 5. svibnja u Žar ptici


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Žar ptica kao svoju sljedeću premijeru najavljuje u petak, 5. svibnja premijeru predstave "Kako je tata osvojio mamu" u režiji Slađane Kilibarda, po tekstu Mire Gavrana o dječaku koji nakon razvoda roditelja odluči učiniti sve kao bi njegov otac ponovno osvojio njegovu majku.
 
Kako se ističe u najavi, predstava nastala prema istoimenu romanu poznatoga suvremenog hrvatskog romanopisca i dramatičara, vrlo prisutnu pojavu razvoda roditelja sagledava iz dječje perspektive - iskreno i izravno.

Priča je to o dječaku koji koji teško podnosi činjenicu da njegovi majka i otac ne žive više zajedno, pa uz pomoć djevojčice koju simpatizira čini sve ne bi li njegov otac ponovno osvojio njegovu majku.

Suočen s mogućnošću rastanka roditelja, Antun odlučuje pronaći način kako ih nanovo spojiti, odnosno, kako pomoći tati da nanovo "osvoji mamu". U tome će mu uvelike pomoći Bernarda koja će, pri tome, osvojiti i njegovo srce (a i organizirati nezaboravnu rođendansku proslavu).

"Antun ima deset godina, nogu broj trideset sedam i pol, veliko srce, neposrednu komunikaciju i želju da postane istraživač Egipta. Bernarda također ima deset godina, nevoljko ide na niz slobodnih aktivnosti, a želi postati 'istraživačica ljudske psihe' i 'sakupljačica poštanskih maraka'", stoji u najavi.

"Kroz pat poziciju protagonista u koju ga je doveo odnos njegovih roditelja, kroz njegovu želju da se izbori za opstanak obitelji, ali i za vlastitu sreću, djetinjstvo i zaigranost, pokazuju se i prokazuju često neosviješteni i sebični mehanizmi odraslih, potpomognuti vrijednosti svijeta koji nas okružuje", dodaje se.

Igraju Ugo Korani, Gorana Marin, Berislav Tomičić, Nina Erak Svrtan, Ana Marija Vrdoljak, Ante Krstulović i Dunja Fajdić.

Dramatizaciju za prvo postavljanje na scenu nekog Gavranovog romana za djecu i mlade potpisuje Ana Prolić, a režira Kilibarda, kojoj je to prva suradnja sa Žar pticom.

Kilibarda je osmislila i scenografiju, za kostime je odgovorna Hana Letica, a skladatelj je Nenad Borgudan iz grupe Detour, čija će se pjesma i koristiti u predstavi.



Ciklus francuskih filmskih zvijezda u kinu Tuškanac

 
ZAGREB - Filmom "Lola" s Anouk Aimée u naslovnoj ulozi, u utorak, 2. svibnja počinje ciklus filmova zvijezda francuske kinematografije, u okviru kojega će se u naredna dva mjeseca u kinu Tuškanac prikazati izbor filmova s glumicama koje su, unatoč dominaciji holivudskih kolega, uspjele postići svjetsku slavu.

"U vremenu kada velikim ekranom nije dominirao isključivo Hollywood većina se njih, posebice u Europi, mogla mjeriti s popularnošću američkih 'starova', a i u manje sretnoj situaciji posljednjih desetljeća barem nekoliko njih to i dalje uspijeva", istaknuo je u najavi ciklusa filmski kritičar Tomislav Kurelec.

Uz neke od najvećih zvijezda francuskog filma ciklus predstavlja reprezentativan izbor filmova koji ukazuju na najznačajnija kretanja u francuskoj kinematografiji od Drugog svjetskog rata do novog tisućljeća.

"O raznovrsnosti i iznimnim dometima francuskog filma u rasponu od više od šezdeset godina, te o načinu na koji su svojim interpretacijama i glumačkim ličnostima tim uspjesima pridonijele velike francuske zvijezde na impresivan način govori i taj izbor vrlo vrijednih filmova među kojima ima i pravih remek-djela", ocijenio je Kurelec. 
Romantična drama "Lola" iz 1961., koju je redatelj Jacques Demy posvetio velikom prethodniku Maxu Ophülsu, u ulozi cabaret zabavljačice u Nantesu i majke mladog dječaka predstavlja Anouk Aimée. 

Do 1. srpnja u ciklusu će se prikazati i Malleov "Lift za gubilište" (1958.) , nakon kojega je Jeanne Moreau postala zvijezda novog vala, te Demyjeve "Gospođice iz Rocheforta" (1967.) u kojemu glume sestre Catherine Deneuve i Francoise Dorléac.

Ulogom u filmu "Loulou" (1980.) Mauricea Pialata, Isabelle Huppert je potvrdila svoj visoki glumački status, dok u jednom od vrhunaca francuske kinematografije, psihološkom pustolovnom trileru "Nadnica za strah" (1953.) Henri-Georgesa Clouzota glumi njegova supruga Vera Cluzot, rodom Brazilka i najmanje tipična francuska zvijezda. 

Najpopularnija francuska zvijezda Brigitte Bardot, dugo godina najveći svjetski seks-simbol društva zastupljena je u ciklusu s Godardovim filmom "Prezir" iz 1963.  

Najstariji film u ciklusu je klasik Marcela Carnéa "Djeca raja" iz 1944. godine, jedan je od vrhunaca poetskog realizma, u kojemu glumi Arletty, prije tog filma popularna kazališna i filmska glumica koja je tek u svojim četrdesetima postala velika zvijezda. 

Lik žene u neobičnom ljubavnom odnosu s dvojicom muškaraca u Sautetovom filmu "Cesar i Rosalie" (1972.) tumači Romy Schneider, dok je Simone Signoret za ulogu u Beckerovom filmu "Zlatna kaciga" iz 1952. bila nagrađena BAFTA nagradom. 

Za naslovnu ulogu slavne kiparice i Rodinove ljubavnice u filmu "Camille Claudel" iz 1988. godine, Isabelle Adjani je dobila svoju drugu nominaciju za Oscara te nagradu za najbolju žensku ulogu na festivalu u Berlinu.  

Još jedna velika zvijezda francuskog filma, Juliette Binoche, bit će zagrebačkoj publici predstavljena filmom "Ljetno doba" iz 2008. suvremenog francuskog autora Oliviera Assayasa.   

Program je ostvaren u suradnji s Francuskim institutom.



Predstava "Zoološka priča" nova premijera osječkog HNK-a


OSIJEK - Predstava "Zoološka priča" na temelju djela američkog dramatičara Edwarda Albeea, u režiji Miroslava Čabraje, posljednja je ovosezonska dramska premijera osječkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), izvijestili su u srijedu u tome kazalištu.

Predstava govori o suvremenom i užurbanom načinu života, o životu u svijetu konzumerizma, u kojem su ljudi prihvatili norme toga sustava, uslijed čega su se otuđili od drugih ljudi, od prirode čovjeka, i od sebe samih, rekao je Čabraja.

Jedino što se opire takvom sistemu je upravo ta čovjekova priroda, i to je moto cijele ove predstave, koja je nastajala skoro tri godine, poručio je Čabraja.

Likove Jerrya i Petera u drami utjelovljuju glumci Vladimir Tintor i Aleksandar Bogdanović.

Tintor je istaknuo kako je ovo je bio studijski rad u kojem su se vratili temeljima, ne samo glume, već i ljudskosti.

Na prvi pogled drama govori o dvojici potpuno različitih ljudi, ali na kraju se shvati da su svi u suštini isti, da svatko ima svoj problem, a najveći problem je što su ljudi okrenuti sami sebi, i imaju osjećaj da se nikom drugom ne mogu obratiti za pomoć, kazao je Tintor.

Scenografiju za predstavu izradio je Davor Molnar, oblikovatelj svijelta je Tomislav Kobla, a glazbu je odabrao Vladimir Tintor.



HDLU iduće godine slavi 150 godina djelovanja


ZAGREB - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) raspisalo je natječaj za kustosku koncepciju izložbe kojom će iduće godine obilježiti 150 godina svog djelovanja, kao i osamdeset godina od izgradnje Doma hrvatskih likovnih umjetnika.

Planira se da će se izložba održati u galerijama Bačva, Prsten i PM Doma hrvatskih likovnih umjetnika od listopada do prosinca iduće godine, a kandidati mogu ponuditi i prijedloge za popratni program.

Izložba bi trebala biti problemska, utemeljena na povijesti društva, odnosno 150 godina likovne umjetnosti u Hrvatskoj, a ne treba biti retrospektivna ili nužno kronološka.

Tijekom trajanja izložbe predstavit će se monografija "Hrvatsko društvo likovnih umjetnika - 150 godina likovne umjetnosti u Hrvatskoj" skupine autora Irene Kraševac, Ivane Mance, Ane Šeparović, Sandre Križić Roban, koja će podsjetiti na povijest i značaj Društva, koje je bilo platforma za Muzej za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtnu škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnosti i dizajn (1882.), Umjetnički paviljon (1898.), Modernu galerija (1905.) i Privremenu višu školu za umjetnost i umjetnički obrt, današnja Akademija likovnih umjetnosti (1907.)

"Društvo je tijekom svoje stoljeće i pol duge povijesti prolazilo brojne mijene koje su bile uzrokovane različitim unutarnjim promjenama i političkim predznacima, ali je uvijek davalo važan i čvrst okvir i potporanj za odvijanje i razvoj likovne umjetnosti u Hrvatskoj", ustvrdila je urednica monografije Irena Kraševac u uvodnom tekstu o velikoj obljetnici.

"Od formativnih godina krajem 19. stoljeća i prvih izložaba u Zagrebu, preko promjena institucionalne umjetničke djelatnosti koju su donosili novi društveni okviri tijekom cijelog 20. stoljeća, od malog Društva umjetnosti razvilo se respektabilno Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, danas najveće umjetničko udruženje u Hrvatskoj", dodala je.

Kraševac smatra kako je 150. obljetnica djelovanja izuzetno važna za cjelokupnu hrvatsku kulturu i umjetnost, "jer se upravo kroz prošlost HDLU ponajbolje zrcali povijest naše moderne i suvremene likovne umjetnosti".

Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijaviti se mogu kustosi, kustoske platforme, umjetničke organizacije i umjetnici, isključivo u elektronskom obliku na mail natjecaj@hdlu.hr s naznakom "150 HDLU".

Do istog je datuma raspisan i natječaj za kustoski koncept 34. Salona mladih, koji će se održati u svibnju i lipnju iduće godine na istome mjestu.

S obzirom da se ta izložba namijenjena predstavljanju hrvatskih vizualnih umjetnika do 35 godina starosti održava u obljetničkoj godini, HDLU poziva kustose da se u svojim prijedlozima, u užem ili širem smislu, problemski, na cijelom salonu ili u određenoj galeriji, dotaknu te godišnjice, odnosno posljednjih 150 godina likovne umjetnosti u Hrvatskoj.

Prijave se šalju isključivo u elektronskom obliku na adresu galerije.hdlu@gmail.com, s naznakom "34. Salon mladih".



Raspisan Javni poziv za predlaganje programa/projekata poduzetništva u kulturi za 2017.


ZAGREB - Ministarstvo kulture raspisalo je Javni poziv za predlaganje programa/projekata poduzetništva u kulturi za 2017. godinu namijenjen poduzetnicima usmjerenim na nova tržišta, za stvaranje novih proizvoda i novih potrošača te novih tehnologija radi uvećavanja vrijednosti, zapošljavanja, rasta i razvoja.

Cilj Programa je jačanje kapaciteta kulturnih/kreativnih industrija i poduzetništva u području kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i kulturne proizvodnje, navodi Ministarstvo kulture.

Programom se potiču nakladništvo i knjižarstvo, izvedbene umjetnosti i vizualne (likovne) umjetnosti, a odobravaju se za sufinanciranje troškova bruto plaće novozaposlene osobe, nabavu novih tehnologija i promidžbene aktivnosti.

Za provedbu Javnog poziva za predlaganje programa/projekata poduzetništva u kulturi za 2017. godinu u proračunu Ministarstva kulture osigurano je ukupno 2 milijuna kuna, a potpore se odobravaju u visini do 85 posto prihvatljivih troškova predloženog projekta. Najniža pojedinačna potpora iznosi 20 tisuća, a najviša 100 tisuća kuna.

Bespovratna sredstva odobravaju se kao potpore male vrijednosti, a pravo prijave imaju subjekti malog gospodarstva kojima je pretežita – glavna djelatnost, prema Odluci o nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007., određena za područja knjižarstva i nakladništva te izvedbenih i vizualnih (likovnih) umjetnosti.

Javni poziv traje od 25. travnja do 25. svibnja, a objavljen je na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

Ispisane prijavnice, koje se mogu pronaći na adresi www.min-kulture.hr/prijavnice, mogu se uz svu traženu dokumentaciju i s naznakom "Poduzetništvo u kulturi - prijava" poslati poštom ili predati osobno u pisarnici Ministarstva kulture, Zagreb, Runjaninova 2.



Ištvančićev film "Sve je bio dobar san" na festivalu u Beču

 
ZAGREB - Dokumentarni film "Sve je bio dobar san" redatelja Branka Ištvančića o vukovarskom heroju  Jean-Michelu Nicolieru uvršten je u glavni program festivala Ethnocineca 2017 koji će se održati u Beču od 4. do 10. svibnja, priopćila je udruga za audiovizualno stvaralaštvo Artizana.

Dokumentarac proučava događaje iz vremena početka rata u Hrvatskoj, dolazak mladog francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera u Hrvatsku, njegovu borbu, tragiku obrane grada Vukovara, te smrt na Ovčari.

Sve se odvija kroz vizuru njegove majke Lyliane Fournier, koja u filmu traga za informacijama kako bi došla do posmrtnih ostataka svojeg sina.

Pokretači projekta su autor filma Branko Ištvančić i producent Antun Ivanković, uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, Zaklade Adris i Vukovarsko srijemske županije.

Film je snimljen u produkciji Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, Udruge Dr. Ante Starčević iz Tovarnika, Udruge za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba i u koprodukciji sa HRT-om.

Premijerno je prikazan u veljači 2016., a tijekom prošle godine u digitaliziranim kino dvoranama diljem Hrvatske pogledalo ga je više od 15 tisuća gledatelja.

Nakon što je uvršten među deset finalista u konkurenciji za uglednu nagradu URTI Grand Prix for Autor's Documentary u Francuskoj, film je nagrađen nagradom Grand Prix za najbolji film festivala, Nagradom za najbolju režiju i Nagradom za najbolju glazbu na festivalu Trsat u Rijeci, a na međunarodnom festivalu Beyond the Borders u Grčkoj proglašen je najboljim dokumentarnim filmom.

Na prestižnom festivalu dokumentarnog filma IDFA u Amsterdamu film je uvršten u program Docs for Sale, a značajniju je gledanost postigao i prilikom emitiranja u prigodnom programu na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenog 2016., kada je prikazan u prime time terminu na Prvom programu HRT-a.

Austrijska premijera filma predviđena je u petak 5. svibnja u prostoru dvorane Kino De France | Saal 1 s početkom u 22 sata.



IZ SVIJETA


Izložba umjetničkih fotografija Olivera Marka u Akademiji likovnih umjetnosti i Prirodoslovnom muzeju u Beču


BEČ - Izložba "Natura Morta - fotografije Olivera Marka" posvećena temi ponašanja ljudi prema prirodi, okolišu, a posebice životinjskom svijetu, otvara se u srijedu navečer u bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti i Prirodoslovnom muzeju u Beču.

Izložba obuhvaća šezdesetak eksponata - umjetničke fotografije jednoga od najpoznatijih umjetnika fotografije njemačkoga govornog područja Olivera Mark i ulja na platnu nizozemskih slikara mrtve prirode 17. stoljeća, postavljena je većim dijelom u povijesnom izložbenom prostoru Galerije slika bečke Akademije likovnih umjetnosti, a 17 fotografija u Prirodoslovnom muzeju u Beču.

"Izuzetan umjetnički projekt Natura Morta Olivera Marka prikazuje različite aspekte odnosa fotografije i slikarstva, između fotografske i slikarske mrtve prirode, estetike i ljepote, suprotnosti između prirode, života i smrti", rekla je konferenciji za novinare u Galeriji slika Akademije likovnih umjetnosti u Beču njezina ravnateljica i kustosica izložbe Julia M. Nauhaus.

Ocijenila je velikim izazovom Markove moderne dojmljive umjetničke fotografije, izložiti zajedno s majstorskim djelima nizozemskih slikara mrtve prirode 17. stoljeća uz ostale Willema van Aelsta, Philipsa Angela van Middelburga, Abrahama van Beyerena, Jana van der Heydena, nasljednika Petera Paula Rubensa. Ta se djela čuvaju u fundusu zbirke Galerije slika Akademije likovnih umjetnosti.

"Tema Natura Morta sadržajno je jako važna za Prirodoslovni muzej", naglasio je glavni direktor muzeja Christian Koeberl.

Fotografije Olivera Marka u tom muzeju postavljene su u vitrinama između prepariranih životinja. "Veza između prepariranih životinja u starim vitrinama s modernim fotografijama životinja i biljaka u dijalogu su novog i starog, prirodne znanosti i umjetnosti i daju izložbi posebno obilježje", rekao je direktor Koeberl dodavši  da na Markovim fotografijama otkrivamo ono što je nekad živjelo, a ljudska ruka je uništila.

Oliver Mark rođen je 1963. živi i radi kao međunarodni fotograf portreta u Berlinu, radio je uz ostalo za Time, Vogue, Vanity Fair, Der Spiegel, Stern, Die Zeit , a izlagao je na brojnim pojedinačnim i skupnim izložbama u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Irskoj, Rusiji, Lichtensteinu.

Izložba ostaje otvorena do 16.srpnja 2017.



Umro Oscarima nagrađeni redatelj Jonathan Demme


NEW YORK – Redatelj Jonathan Demme, najpoznatiji po filmu "Kad jaganjci utihnu", umro je u 73. godini,  objavila je u srijedu njegova glasnogovornica.

Demme je bolovao od raka jednjaka, priopćila je Annalee Paulo.

"Jonathan je preminuo danas rano ujutro u svom stanu na Manhattanu, uz svoju suprugu Joanne Howard i troje djece", napisala je Paulo.

Njegov posljednji film bila je komedija "Rock kraljica" iz 2015. u kojoj Meryl Streep glumi ostarjelu rokericu.

Opus ovog redatelja uključuje razne žanrove, od komedija i trilera do pionirskih filmova poput Oscarom nagrađene "Philadelphije" koji je bio prvi uradak u Hollywoodu koji je progovorio o AIDS-u.

Demme je režirao i glazbene dokumentarce o zvijezdama poput Brucea Springsteena, Kennyja Chesneya, Neila Younga i Talking Headsa.

Newyorčanin Demme osvojio je Oscara za režiju svog debitantskog trilera "Kad jaganjci utihnu" iz 1991. koji je tada proglašen i najboljim filmom. Anthony Hopkins i Jodie Foster za svoje su uloge u filmu također nagrađeni Oscarom.

Paulo je napisala kako će ispraćaj biti privatan, te da je obitelj zatražila da se umjesto slanja cvijeća uplate donacije za udrugu Amerikanci za imigrantsku pravdu u Miamiju na Floridi.



Madonna bijesna zbog najave filma o njezinim počecima


NEW YORK - Američka pjevačica Madonna narogušila se na holivudski studio Universal koji priprema film o njezinim početcima 80-ih godina u New Yorku i poručila da je svatko tko se upušta na njemu nepoznat teren površan i glup.

"Nitko ne zna ono što ja znam i što sam vidjela. Jedino ja mogu ispričati svoju priču", napisala je Madonna na Instagramu reagirajući na glasine da holivudski studio priprema film o njezinim umjetničkim početcima.

"Svako tko to pokuša šarlatan je i glupan", poručila je pjevačica i ocijenila da je "bolest našeg društva" napraviti nešto bez truda.

Film "Blond Ambition", prema nazivu njezine svjetske turneje 1990., trebao bi se snimati prema scenariju Elyse Hollander koja je bila pomoćnica redatelju Alejandru Inarrituu nagrađenom Oskarom 2015. za film "Birdman".

Časopis The Hollywood Reporter, specijaliziran za filmske aktualnosti, napisao je u ponedjeljak da Universal priprema taj projekt.

Film bi trebao ispričati početke današnje Madonne, a tada Louise Ciccone koja je iz rodnog Michigana stigla u New York g. 1978. Sama Madonna je o tom razdoblju često govorila zadnjih godina spominjući svoj ljubavni život, silovanje i sukobe s glazbenom industrijom koja prema ženama postupa kao uporabnim predmetima.

Prije nego što je objavila album 1983. Madonna je radila u cafeu Dunkin' Donuts na Times Squareu i počinjala karijeru plesačice.

Smatra se da su mnoge njezine pjesme nadahnute njezinim životom, no sama megazvijezda, danas 58-godišnja Madonna nije nikada objavila autobiografiju.



Velazquezovo platno prodano za 8 milijuna eura u Madridu


MADRID - Slika španjolskog baroknog majstora Diega Velazqueza prodana je u utorak navečer za 8 milijuna eura u Madridu, objavila je dražbovna kuća Abalarte.

"Portret djevojčice" ručižastog, tužnog lica, prodan je po ponuđenoj cijeni bez imalo nadmetanja, a kupac je privatna osoba jer se španjolska država odrekla prava prvokupa, objavila je kuća Alabarte.

Platno je vjerojatno nastalo oko g. 1616., kada je majstor koji će besmrtnost steći svojim "Meninas" tek počeo karijeru u Sevilji.

Abalarte ističe da je autentičnost slike potvrdio stručnjak za španjolsku umjetnost 17. stoljeća Richard de Willermin.

Španjolski zakon brani da slika koja je dio nacionalne baštine napusti španjolski teritorij.

Velazquez (1599-1660), jedan je od velikih majstora baroka. Sačuvano je oko 120 njegovih slika i zbog toga je postignuta tako visoka prodajna cijena nekog njegovog platna.



Disney najavio 9. epizodu Zvjezdanih ratova za svibanj 2019.


LOS ANGELES - Filmski studiji Disney objavili su da će deveta epizoda Zvjezdanih ratova biti premijerno prikazana 24. svibnja 2019., a premijeru nove epizode u sagi filmova "Indiana Jones" odgodili su za godinu dana.

Holivudski filmski studiji objavili su vrlo malo pojedinosti o novom filmskom ostvarenju iz galaktičke sage, koji još nema naslov. Poznato je tek da scenarij potpisuju Colin Trevorrow i Derek Connolly, koji su već zajedno radili "Jurski svijet" i njegov nastavak.

Glumci John Boyega, Daisy Ridley, Adam Driver i Oscar Isaac trebali bi se ponovno okupiti u 9. nastavku Zvjezdanih ratova, a snimanje bi trebalo početi 2018.

Filmovi u seriji Zvjezdanih ratova uobičajeno su premijerno prikazivani sredinom godine sve do epizode "Sila se budi" i nastavaka kojih su premijere bile u prosincu 2015., prosincu 2016., a u prosincu se očekuje i osmi nastavak "Posljednji Jedi".

Najava premijere 9. epizode za svibanj 2019. godine znači da se Disney vraća tradiciji proljetnih premijera.  

Peta epizoda u seriji filmova "Indiana Jones", a ni ona još nema naslov, odgođena je do 10. srpnja 2020. Time se omogućuje snimanje 'remakea' "Kralja lavova", koji će režirati Jon Favreau, a premijera se očekuje 19. srpnja 2019.

 

Odabran žiri filmskog festivala u Cannesu kojim predsjeda Pedro Almodovar


PARIS - Glumci Will Smith, Jessica Chastain i Fan Bingbing izabrani su za članove žirija kojim će predsjedati proslavljeni španjolski redatelj, oskarovac Pedro Almodovar, u svibnju i odlučivati o nagradama na jubilarnom 70. filmskom festivalu u Cannesu.

U devetčlanom žiriju na ovogodišnjem najslavnijem filmskom festivalu u Francuskoj bit će još trojica redatelja. To su  Maren Ade, koji je potpisao režiju slatkogorke komedije "Toni Erdmann", zatim Park Chan-wook iz Južne Koreje, autor filma "Oldboy" te njihov talijanski kolega Paolo Sorrentino, koji je ostvario film "Velika ljepota".

Na popisu su i francuska scenaristica, pjevačica i glumica Agnes Jaoui te dobitnik Oscara za glazbu Gabriel Yared.

Festival počinje 17. svibnja, a proglašenje dobitnika  Zlatne palme očekuje se 28. svibnja.

 

Paul McCartney ponovno nastupa u mitskoj dvorani Madison Square Gardena


NEW YORK - Britanski glazbenik Paul McCartney nastupit će 15. rujna u mitskoj dvorani Madison Square Gardena prvi put nakon 2005., a također i na još tri njujorške scene u sklopu svoje turneje "One on One tour".

Koncerti su dio te turneje počete 13. travnja 2016., u sklopu koje je već nastupio u desetak gradova po Sjedinjenim Državama, Kanadi, Europi, Japanu i Južnoj Americi.

Početkom listopada 2016., bivši Beatle svirao je pred ukupno 150.000 gledatelja u dva koncerta na festivalu legendi rocka "Desert Trip" u mjestu Indio u Kaliforniji.

Više od deset nastupa pridodano je njegovoj turneji u SAD-u u srpnju i rujnu. McCartney će tako osim u Madison Square Gardenu nastupiti još u Centru Barclays u Brooklynu, Centru Prudential Newark u New Jerseyju i Nassau Veterans Memorial Coliseumu na Long Islandu.

Osim turneje, Paul McCartney je u lipnju 2016. objavio kompilaciju 67 skladbi pod naslovom "Pure McCartney".

Neumorni bivši Beatle proslavit će 18. lipnja svoj 75. rođendan.

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus