15:20, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 26. svibnja 2017.

Objavljeno: 26.05.2017 u 01:51
Pregledano 164 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 26. svibnja 2017.

ZAGREB, 26. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

ZBF – Predstavljena autobiografija Nede Mirande Blažević-Krietzman

 
ZAGREB - Nagrađivana hrvatsko-američka književnica i umjetnica Neda Miranda Blažević-Krietzman boravila je u petak u Zagrebu, gdje je kao gošća književne manifestacije Zagreb Book Festival predstavila svoju autobiografsku knjigu "Opseg otpora", najavljenu kao hrabro umjetničko djelo svestrane i iznimno zanimljive autorice.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Frakture, koji je dosad objavio i njezinu knjigu pripovijedaka "Marilyn Monroe, moja majka" (2012.), roman "Potres" (2014.) te zbirku poezije "Vezuvska vrata" (2011.).

Najavljujući autoricu na Ljetnoj pozornici Muzeja za umjetnost i obrt, glavni urednik Frakture Seid Serdarević istaknuo je kako je riječ o obimnom, važnom i zanimljivom rukopisu jedne svestrane umjetnice izuzetno zanimljive biografije.

"Pred nama je osoba koja ima iznimnu umjetničku biografiju, koja se oblikovala u nekoliko umjetničkih smjerova, prije svega kao pjesnikinja a zatim i kao prozaistica, pa kao likovna umjetnica koja trenutno živi na dva kontinenta, na zapadnoj obali SAD-a u San Diegu, te u Zagrebu", rekao je Serdarević.

"Svako autobiografsko iskustvo na neki je način iskustvo promišljanja o sebi i rekreiranja svojeg umjetničkog ja i onoga što stvara umjetnost. Autobiografija Nede Mirande Blažević-Krietzman pokazuje osobu s jedne strane itekako hrabru, koja kroči naprijed, a s druge fragilnu", ocijenio je.

Otpor iz naslova o kojemu autorica govori "otpor je prema životu koji se može proživjeti lagano".

"No, ona ide težim putem koji zahtijeva promišljanje i dubinu. Samoga sebe stalno iznova graditi i razmišljati o sebi, biti svoj vlastiti umjetnički materijal, to je nešto što umjetniku daje snagu feniksa, regenerativnu mogućnost sagledavanja svojeg dosadašnjeg puta, pa da kroz to pročišćavajuće iskustvo može krenuti dalje, u neka nova, sasvim drugačija djela", poručio je Serdarević.

Neda Miranda Blažević-Krietzman bivša je urednica u Obrazovnome programu na Radio Zagrebu (1981.-1989.) i profesorica komparativne književnosti i interdisciplinarnih studija na Sveučilištu St. Catherine u St. Paulu u Minneapolisu u SAD-u (1991.-2007.). Pjesnikinja i prozaistkinja, slikarica, kiparica i fotografkinja, do sada je objavila jedanaest zbirki pjesama, četiri romana, među kojima se posebno ističe "Američka predigra", te tri zbirke pripovijedaka.

Piše i na hrvatskom i na engleskom i dobitnica je mnogih nagrada i priznanja, a svoje je pjesme, eseje i pripovijetke objavila u mnogim hrvatskim, njemačkim, francuskim, talijanskim i američkim časopisima i antologijama. Izložbe slika, fotografija, skulptura i instalacija održala je u Zagrebu, Hvaru, Berlinu, Minneapolisu, St. Paulu, Winoni, Elk Riveru, New Yorku i San Diegu. Od 2007. živi i radi u San Diegu u Kaliforniji te u Zagrebu.



Pročišćavajuće iskustvo sagledavanja sebe


U svojoj knjizi autobiografskih zapisa "Opseg otpora" autorica obuhvaća razdoblje od svojeg najranijeg djetinjstva do suvremenosti, od Gračaca do San Diega, od Zagreba do Berlina, od knjiga do skulptura, od ljubavi do bolnih operacija.

Govoreći o bifokalnosti, "dvostrukom pristupu životu i stvarima ključnom za razumijevanje njezine umjetničke i životne biografije", autorica je istaknula kako je pravo pitanje za nju uvijek bilo "da li se uopće radi o gledanju ili samo tome da nešto naprosto vidite".

"Sama riječ bifokalnost ima beskrajno puno konotacija. Mene su upravo te dvije stvari zanimale: da li nešto gledam ili i vidim, jer često samo gledamo ali ne vidimo", pojasnila je.

Pisati je počela vrlo rano, još u osnovnoj školi, a pišući tu knjigu, "u kojoj je sve istinito", željela je rekreirati "nešto od one svježine koju imamo u djetinjstvu", rekla je Blažević-Krietzman.

Esejistica i književnica Dunja Detoni Dujmović ocijenila je kako je riječ o knjizi posebne privlačnosti koja se, unatoč svojoj priličnoj opsežnosti, čita u jednom dahu.

"Riječ je kolažu memorabilija iz života jednog postmodernog umjetničkog nomada čija je atraktivnost u izrazitoj protežnosti priče, širenju priče prostorom kojim kao da je autorica htjela obuhvatiti čitav svijet", rekla je Detoni.

"Istodobno, njezina je iznimnost i u fascinantnom sadržajnom sloju građe, kojom se veliki narativni prostor sustavno, umalo nezaustavljivo popunjuje. Kao pripovjedačica koja zna što čini, Blažević-Krietzman u knjigu unosi napetost, dramu iščekivanja, koje isprepliće s impresionističkim opisima krajolika, čime postiže narativnu živost i žanrovsku fluidnost teksta", dodala je.

Neda Miranda Blažević-Krietzman gostovala je u ZBF-ovu programu posvećenom domaćim autorima pod nazivom "Svježe i domaće", kao jedna od stotinjak istaknutih domaćih i stranih gostiju trećeg izdanja festivala koji se do 28. svibnja održava u MUO-u.



Na Medvedgradu u subotu izložba "Zakaj Prigorci voziju ladice?"


ZAGREB - Izložbu "Zakaj Prigorci voziju ladice?", koja prikazuje tradicionalnu prigorsku svadbu sa svim negdašnjim običajima i ritualima, građani će moći razgledati na Medvedgradu, u subotu, 27. svibnja, priopćeno je u petak iz Javne ustanove Park prirode "Medvednica".

Izložba je nastala u suradnji Muzeja Prigorja i Javne ustanove "Park prirode Medvednica", kojom se predstavlja kulturna baština istočnog dijela Medvednice, odnosno Sesvetskog prigorja.

Uz prikaz tradicionalne prigorske svadbe, u čijem se nazivu govori o prijevozu škrinje sa ladicama u kojima je mladenkin miraz, kroz izložbu se provlači i usporedba s današnjom svadbom.

Izložba će se moći pogledati od 11 sati do 19 sati, bit će to i prilika za razgledavanje Medvedgrada, uz posebnu ugostiteljsku ponudu - tradicionalna prigorska jela iz Sesvetskog Prigorja, Kašine, Prekvršja, Vugrovca i drugih mjesta.

Posjetitelji će moći vidjeti i tradicijsku izradu cvijeća od krep papira, unikatni tradicionalni nakit i suvenirsku ponudu Parka prirode Medvednica. Navečer, od 19 do 20,30 sati na Medvedgradu će se održati koncert grupe "The Strings".



Vinkovci: Počeli V. rimski dani


VINKOVCI - Sajmom rimskih proizvoda te Olimpijadom znanja uz sudjelovanje učenika vinkovačkih osnovnih škola, u Vinkovcima su u petak počeli  V. rimski dani koji se ove godine održavaju pod geslom “Quam Caesar, vos postulo vincere Pannoniis? Saltem tres! (Koliko Cezara treba da se pobijede Panonci? Barem tri!) ​​​​​.​​

 Manifestacija je to koja promiče duh rimskog razdoblja na tlu Vinkovaca u vrijeme kojega se je na užem gradskom području nalazilo značajno rimsko naselje Colonia Aurelia Cibalae u kojem su rođena i dva rimska cara,  Valentinijan I. (321.-375.) i Valens (328.-378.), jedini rimski carevi rođeni na tlu Hrvatske, a u blizini Cibala 314. godine vodila se bitka za prevlast i moć između careva Konstantina Velikog i Licinija.

 Po riječima kustosa Gradskog muzeja u Vinkovcima Hrvoja Vulića, geslo ovogodišnjih Rimskih dana  vezano je za pobunu panonskih plemena protiv Rima pod vodstvom Batona, a za čije gušenje je bio potreban angažman čak tri Cezara; Tiberija, Germanika i Augusta.

 U Gradskom parku u samom središtu Vinkovaca podignut je keltski logor koji su "nastanili" keltski ratnici, članovi povijesne postrojbe iz Trsta koji će uz članove Dioklecijanove legije iz Splita tijekom trajanja manifestacije uprizoriti način života kojim se živjelo u Panoniji u rimsko doba. Oni će se predstaviti i u večernjem programu- u svečanoj povorci u petak te u subotu u uprizorenoj velikoj bitki u gradskom središtu.

 Tijekom dvodnevnog trajanja manifestacije koja se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, održavat će se i keramčarske radonice kao i Sajam rimskih proizvoda na kojemu posjetitelji mogu kupiti drvene igrače, kušati vino i pivo i ostale gastronomske specijalitete omiljene i u rimsko doba.



Riječki festival Fiumare od 31. svibnja do 7. lipnja


RIJEKA – Kvarnerski Festival mora i pomorske tradicije Fiumare, koji raznim događanjima i sadržajima podsjeća na prošlost, na vrijeme od prije oko stotinu godina kada je prostor uz riječki Mrtvi kanal bio mjesto svakodnevnog i intenzivnog trgovanja, održat će se od 31. svibnja do 7. lipnja na više lokacija u Rijeci, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare.

Festival mora i pomorske tradicije  povezuje pomorsku i trgovačku tradiciju s današnjom svakodnevnicom, on je, kako ističu organizatori,  svojevrsni vremeplov na autentičnim lokacijama  - uz Mrtvi kanal, u Verdijevoj ulici i na Korzu.  

Ovogodišnji, šesti po redu festival bit će svečano otvoren 1. lipnja ispred HNK Ivana pl. Zajca, uz bogati kulturni i zabavni program. Ove godine prvi put će biti priređeno uprizorenje spašavanja Rijeke od razaranja engleske flote, u kojem je glavnu ulogu imala Karolina Riječka. Uprizorenje je najavljeno za 2. lipnja u moru ispred Gata Karoline Riječke, a u spektaklu će sudjelovati brodovi „Kraljica mora“, „Otac Roko“, „Paša“ i tradicijske barke na jedra iz Istre i s Kvarnera.

Tijekom festivala će se tradicijske barke i drvene barke na jedra moći vidjeti na više lokacija, a svoje proizvode predstavit će i nuditi kvarnerski trgovci i obrtnici u tradicijskim nošnjama. Najavljene su interaktivne radionice pomorskih i ribarskih vještina, promocije starih običaja, gastronomska ponuda autohtonih jela i vina, organizirani razgledi povijesnih lokacija užeg središta grada, regate tradicijskih barki na jedra, izložbe, predavanja, dani otvorenih paluba i muzeja...


Split: Izveden baletni triptih East West

 
SPLIT - Baletni triptih East West u koreografiji Saše Evtimove, Martina Chaixa i Igora Kirova izveden je u četvrtak navečer u splitskom HNK kao posljednja premijera u sezoni.

Izvedbom je posebno bio zadovoljan ravnatelj Baleta HNK Split Igor Kirov koji je nakon predstave novinarima izjavio da je osjećaj fantastičan i da je Europa došla u Split.

Kazao je da su predstavom prešli granice i donijeli nešto novo, raznolikije i drukčije od onoga što je bilo prije toga te da su odradili odličnu sezonu, a  večerašnja predstava donijela je jedan aplauz više, još jednu uspješnu premijeru i punu dvoranu.

"Ono što smo mi radili večeras je ono pravo, nešto što je drugačije i što je prvi put u Splitu. Čuli smo pljesak publike, a ja sam još uvijek pod dojmom. Koristim ovu priliku čestitati svim mojim plesačima i reći im da sam ponosan ravnatelj. Fantastičan posao s mojim ansamblom su odradili i ostali koreografi. Splitski je balet najbolji", kazao je Kirov dodavši da će se taj baletni triptih izvoditi i u sklopu Splitskog ljeta.

I koreograf, ujedno i scenograf Martin Chaix koji je ostvario Sinfoniettu, nije skrivao zadovoljstvo nakon izvedbe baletnog triptiha kazavši da je sretan i zadovoljan zbog plesača i same predstave.

"Jako smo sretni što smo tu, bilo je lijepo. Zahvalan sam na poslu koji su odradili plesači. Bilo je super iskustvo otkriti Split. Sve je to pozitivno iskustvo. Ovo mi je prvi put da sam u Hrvatskoj i nadam se da ću se vratiti kao turist", izjavio je Chaix.

Prezadovoljna izvedbom, ali i dugotrajnim aplauzom publike, bila je i koreografkinja Sasha Evtimova koja je radila Patterns. Kazala je da je više nego zadovoljna zato što su plesači dali sve od sebe da postignu ono što je željela.

"Baš mi je drago što je publika primila predstavu onako kako treba. Sve što mogu reći je da čestitam svima, odnosno cijeloj ekipi i svima koji su se potrudili da sve ispadne ovako", zaključila je Evtimova.

Patterns je izveden na glazbu Cesara Franka (Sonata za klavir i violinu u A-duru), a Sinfonietta na glazbu Krzysztofa Pendereckog (Sinfonietta per archi), u koreografiji i scenografiji Martina Chaixa. Igor Kirov potpisao je koreografiju za The edge na  glazbu Alessandra Marcella, a kostimografiju za sva tri dijela triptiha osmislio je Aleksandr Noshpal.

Ukupno 30 plesača sudjelovalo je u baletnom triptihu koji je na programu i u petak.



Izložbu "Strasna ljepota" otvorio premijer Plenković


ZAGREB - Izložbu "Strasna ljepota", na kojoj je predstavljen izbor iz opsežne zbirke galeristice, mecene i kolekcionarke Dagmar Meneghello, otvorio je u Galeriji Klovićevi dvori premijer Andrej Plenković poručivši kako će Vlada i Ministarstvo kulture naći institucionalnih i financijskih načina da pomažu brojne projekte u hrvatskoj kulturi.

Dio Mediterana i prekrasne Palmižane, koja je dom gospođe Meneghello već više od pet desetljeća i gdje je stvorila vrlo cijenjenu umjetničku oazu, u njezin rodni Zagreb donijeli su odabrani radovi umjetnika među kojima i Nives Kavurić Kurtović, Ivana Lesjaka, Željka Hegedušića, Ive Šebalja, Ferdinanda Kulmera i Tonija Franovića. Premijer Plenković zahvalio je gospođi Meneghello  na njezinu dugogodišnjem radu i na mogućnosti da posjetitelji vide ono što je skupila tijekom godina.

Izniman trud i doprinos hrvatskoj umjetnosti i umjetnicima

Spomenuvši se i svojih hvarskih korijena, Plenković je posebice zahvalio i autoru izložbe, rođenu Hvaraninu, akademiku Tonku Maroeviću. Podsjetio je kako je prošle godine u Europskome parlamentu obilježeno 2400 godina Staroga Grada na Hvaru te da je tada rekao kolegama da "nakon svih govora, elaboracija i inspiracija o kojoj odiše Mediteran i Jadran, civilizacija, hrvatska i europska kultura teško je, na način na koji to radi Tonko, više i kvalitetnije reći".

Plenković je istaknuo kako je Maroević to "potvrdio i večeras evocirajući glavne akcente 50 godina nastojanja gospođe Meneghello kao Zagrepčanke na Hvaru, a i njega kao Hvaranina u Zagrebu, pa i mene kao pola Hvaranina u Zagrebu, da imamo prigodu vidjeti vrlo temeljito i pažljivo odabrane radove brojnih hrvatskih umjetnika koji su sigurno u ambijentu otoka Hvara i Palmižane mogli osjetiti tu divotu Mediterana".

"Visoko cijeneći Vaš rad, trud i doprinos razvoju brojnih etabliranih umjetnika, ali i šanse koje ste pružili mladim umjetnicima, vezama koje imate s kolegama diljem svijeta, pridonijeli su stvaranju ovako bogate kolekcije", riječi su kojima je premijer zahvalio gospođi Meneghello. Dodao je kako se veseli, zajedno sa svima da možemo vidjeti "dio vašega acquisa, da nazovem to tako europski, jer će i Rijeka biti europska prijestolnica kulture 2020. a i to je još jedna poruka koliko je Hrvatska otvorena kulturi, Europi i svijetu".      

Premijer je ustvrdio "da ćemo, kada je riječ o aktivnostima Ministarstva kulture, ministrice Obuljen Koržinek i državnoga tajnika Poljička naći i institucionalnih i finacijskih načina da pomažemo i promičemo brojne projekte u hrvatskoj kulturi".

Slavimo umjetnost, ali najprije djelovanje

Autor izložbe akademik Tonko Maroević smatra kako je Dagmar Meneghello uspjela upravo zbog umjetnosti izdržati izolaciju jer, rekao je, sasvim sigurno znate da živjeti na otoku nije uvijek lako.

"Ovdje naravno slavimo umjetnine i zbirku, ali ja bih najprije slavio djelovanje koje je mnogim mladim ljudima na početku karijere značilo prvi stimulans da ih netko priznaje, prepoznaje i poziva", rekao je.   

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zahvalio je svima koji su, svojom vizijom i trudom, omogućili, da možemo uživati u umjetničkim djelima iz kolekcije Dagmar Meneghello koja,  kako je rekao, "pulsiraju bogatim koloritom prenoseći nam ritam, harmoniju i melodiju, ali i miris Mediterana". Ne čudi ga, dodao je, što su se brojni umjetnici odazvali pozivu gospođe Meneghello jer je, uvjeren je Bandić, teško zamisliti mjesto koje u čovjeku pobuđuje više inspiracije od ljepote naših otoka koji se još uvijek uspješno brane od zagađenosti ljudskom taštinom.

"Večerašnja je izložba od iznimne važnosti za predstavljanje ponekad skrovitih aspekata hrvatske kulture svim Zagrepčankama i Zagrepčanima, kao i turistima koji u sve većem broju posjećuju naš grad", zaključio je Bandić.   

Izložba "Strasna ljepota" bit će otvorena do 24. lipnja.

 

ZBF – Pisci o slobodi govora kao pravu ili obavezi


ZAGREB - Iako danas živimo u najslobodnije vrijeme, barem što se tiče slobode govora u ovom dijelu svijeta, ona je i dalje ugrožena a pitanjima da li je društvena kritika piscima pravo ili obaveza, te da li je angažirana književnost prava književnost bavila se tribina koja je na Zagreb Book Festivalu okupila u četvrtak troje suvremenih pisaca iz Hrvatske i Austrije.

Tribina "Pravo ili obaveza pisca?" dio je ZBF-ova programa večernjih razgovora posvećenih središnjoj festivalskoj temi 'fragilnosti', dok je fokus festivalskih predstavljanja na ovogodišnjoj zemlji partneru Austriji.

O trenutnom statusu stoljećima duge borbe za slobodu izražavanja na Ljetnoj pozornici Muzeja za umjetnost i obrt na tribini posvećenoj fragilnosti slobode govora razgovarali su istaknuti austrijski književnik Franz Hammerbacher, "najurbaniji hrvatski pisac" Edo Popović i nagrađivana spisateljica i novinarka Slađana Bukovac.

Uvodno je temu najavio publicist, esejist i književni kritičar Boris Postnikov. Istaknuo je kako se ta tema nametnula kao aktualna jer je pitanje slobode govora, za koje se smatralo da je odavno apsolvirano, u današnje doba jačanja populističke desnice ponovno postalo polje zaoštrenih rasprava, te se opet otvaraju pitanja poput granice koja dijeli slobodu govora od govora mržnje ili one između satire i nedopustivog vrijeđanja.

Svoju motivaciju za angažirane književne i javne istupe prvi je iznio Popović, bivši urednik i novinar, autor 15 knjiga, koji piše angažiranu društveno-kritičku prozu te je kao pisac i intelektualac angažiran na javnoj sceni.

Popović je istaknuo kako on zapravo uopće ne vjeruje u angažiranu književnost: "Moji su romani posljedica mog izravnog angažmana u nešto pa ako sam time, uvjetno rečeno, i izgubio ponešto na literarnosti, spreman sam na to kako bih napisao nešto što mislim da bi moglo nekoga zanimati", rekao je.

Temeljna je pretpostavka tribine da je sloboda govora i dalje ugrožena, a društvo, njegovi pojedinci, umjetnici i intelektualci suočeni s novim izazovima.

Pitanja koja se nameću su: Koliko smo svjesni cenzure i autocenzure te u kojim društvenim mehanizmima počiva njezin korijen? Koliko je granica slobode govora u medijima ograničena oglašivačima te koliko se umjetnost trudi biti lijepa i prihvatljiva, a koliko autentična? Je li upravo zbog te osvojene i podrazumijevajuće slobode govora pisana riječ izgubila svoju težinu i, u konačnici, je li sloboda govora piscima pravo ili obaveza?

Evidentni pad društvenog utjecaja pisaca Popović vezuje uz epohu. "Nije to samo specijalitet Hrvatske, mi živimo u vremenu potpune trivijalizacije ama baš svega, u vremenu u kojemu je sve potpuno izokrenuto, a uloga pisca se potpuno promijenila", rekao je.

S njim se složio i austrijski književnik Hammerbacher. "Izgubio se autoritet pisca i to ima veze s tim što su ovo histerična vremena u kojima se sve polarizira", rekao je. Opasnost u toj polarizaciji je ta da se oni koji se drže 'izvan' marginaliziraju i ne shvaća ih se ozbiljno.

"Mi danas živimo u kulturi koja nam omogućuje da imamo gomilu mišljenja koja cirkuliraju ali o njima ne postoji rasprava, nema debate. To je problem našeg vremena. Uloga pisca je drugačija od one običnih ljudi, mi jednostavno moramo ponuditi drugačiji pogled na svijet", istaknuo je Hammerbacher, koji unutar austrijske književnosti slovi kao sakupljač ekstremnih pripovijedaka.

Na hrvatski su prevedene njegove knjige "Brodski dnevnik" i "Bravo Hotel", "napisane na zanimljivoj žanrovskoj granici feljtona, dnevnika i literarizirane reportaže".

Na pitanje uloge pisca u društvenoj kritici osvrnula se i Bukovac, koja piše o društvenim anomalijama. "Ja ne vjerujem u obavezu pisanja o društvu. Ne pišem iz obaveze, nego iz potrebe, a to je potpuno drugačije", rekla je.

No, ne smatra da postoji neutralna distancirana pozicija spram društveno-političkog ili ideološkog konteksta u kojemu piše: "Ništa nije moguće iz neutralne pozicije, iz neutralne pozicije nemoguće je i živjeti a kamoli pisati", rekla je Bukovac, nagrađivana spisateljica i novinarka HRT-a kojoj je upravo objavljen treći roman "Stajska bolest".

Popović, Hammerbacher i Bukovac troje su od stotinjak istaknutih domaćih i stranih gostiju trećeg izadnja Zagreb Book Festivala, koji od 22. do 28. svibnja donosi u MUO-u, klubu Vinyl i Kinu Tuškanac pedesetak događanja, predavanja, predstavljanja knjiga, glazbenih nastupa i filmskih projekcija.

Programski naglasak ove je godine upravo na programu tribina, koje u večernjim satima zaključuju svaki festivalski dan razgovorima o "našim svakodnevnim fragilnostima" – ravnopravnosti, društvenih sustava, dijaloga o vrijednostima, virtualnih identiteta i drugima.

U nastavku programa, u petak 26. svibnja, tribina "Isus Krist Komunist i ostali režimi" bavit će se fragilnostima dijaloga o vrijednostima, u subotu program donosi tribinu o fragilnostima početaka "Prognani iz djetinjstva", dok će festival u nedjelju zaključiti razgovor "Black Mirror – Alternativna prisutnost" o fragilnostima virtualnih identiteta.




IZ SVIJETA - MOZAIK



Bečka filharmonija održala koncert na otvorenom u Schoenbrunnu

 
BEČ -  Bečka filharmonija pod ravnanjem njemačkog maestra međunarodna ugleda Christopha Eschenbacha u četvrtak navečer održala je u baroknom parku dvorca Schoenbrunn 14. po redu koncert na otvorenom u kojem je uživalo oko 100 tisuća posjetitelja.

Ovogodišnji koncert održan je pod naslovom "Bajke i mitovi", a na programu su bila djela Antonina Dvoraka, Petra Iliča Čajkovskog, Sergeja Rahmanjinova, Engelberta Humperdincka, Igora Stravinskog i Johna Williamsa.

Uz Bečku filharmoniju, koja ove godine obilježava 175. obljetnicu osnutka, nastupila je američka operna  zvijezda,  sopranistica Renne Fleming.

Vrhunac koncerta bila je virtuozna izvedba Williamsove glazbe iz filma Harry Potter, a tradicionalno je završio valcerom "Bečka krv" Johanna Straussa .

"Beč je grad glazbe s prekrasnom publikom. Za mene je poseban događaj nastupiti uz najbolji orkestar na svijetu na otvorenoj pozornici u Beču", izjavila je   sopranistica Renne Fleming.

"Besplatni koncert - Sommernachtskonzert Bečkih filharmoničara postao je tradicija i dar je građanima i gostima Beča", rekao je predsjednik upravnog odbora orkestra  Andreas Grossbauer.

Naglasio je da glazba  povezuje,  ona je bogatstvo koje treba podijeliti i nazvao je koncert "Projektom mira".

Mnogi članovi austrijske vlade među kojima novi vicekancelar Wolfgang Brandstetter te ministar kulture, umjetnosti i medija Thomas Drozda bili su na koncertu koji su izravno prenosile televizije u osamdesetak država, a protekao  je uz goleme mjere sigurnosti i kontrolu.

 

Umrla Laura Biagiotti, kraljica kašmira


RIM - Talijanska modna dizajnerica Laura Biagiotti, poznata kao "kraljica kašmira", preminula je u dobi od 73 godine, objavila je u petak njezina modna kuća.

Laura Biagiotti, osnivačica jedne od najvećih modnih kuća u Italiji, umrla je u bolnici u Rimu nakon srčanog udara.

Svjetsku je slavu stekla svojim pletenim kreacijama zbog kojih ju New York Times nazvao "kraljicom kašira", nadimkom koji joj je ostao do kraja karijere.

Karijeru je počela 1965. sa svojom majkom Deliom,  koja je izrađivala odore za posade Alitalije.

Prvu samostalnu kolekciju predstavila je 1972. godine u Firenci.

Zajedno s drugim modnim dizajnerima, poput Ottavija Missonija i Gianfranca Ferrea, odlučila je preseliti iz Firence u Milan, iako je sama živjela u Rimu u dvorcu iz 11. stoljeća.

Laura Biagiotti poznata je i po ljubavi prema umjetninama te je sponzorirala obnovu nekoliko talijanskih povijesnih građevina.



Zuckerberg konačno dobio diplomu na Harvardu


WASHINGTON - Utemeljitelj Facebooka Mark Zuckerberg konačno je dobio diplomu, počasnu, u četvrtak na Harvardu, trinaest godina nakon što je napustio klupe uglednog američkog sveučilišta.

Mladi 33-godišnji milijarder vratio se na sveučilište na kojem je pokrenuo projekt koji je postao njegova društvena mreža kako bi dobio počasnu diplomu doktora prava.

Njegov posjet Harvardu popratilo je nekoliko nostalgičnih fotografija na Facebooku, primjerice kad se vratio u svoju nekadašnju sobu na sveučilištu ili kad je pozirao s roditeljima. "Mama, uvijek sam ti govorio da ću se vratiti i dobiti diplomu", može se pročitati u komentaru.

Primajući diplomu, održao je govor u kojem poziva studente da iskoriste prilike koje im se pružaju.

"Ovdje sam kako bih vam rekao da nije dovoljno pronaći svoj put", kazao je Zuckerberg i dodao kako nije samo stvar u "stvaranju napretka već i stvaranju smisla".

Jedan od najvećih izazova s kojim će se suočiti nova generacija po njemu je "razina nejednakosti u bogatstvu".

"Nešto ne valja u našem sustavu kad se pogleda da ja mogu otići odavde i zaraditi milijarde dolara u 10 godina dok milijuni studenata ne mogu niti vratiti svoj kredit", naglasio je on.



Posvete Titu ukradene iz Muzeja povijesti Jugoslavije uskoro na aukcijskoj prodaji u Španjolskoj


BEOGRAD - Medijska mreža Antidot za zapadni Balkan priopćila je da će 12 izložaka ukradenih iz Muzeja povijesti Jugoslavije na kojima su potpisi svjetskih državnika i njihove pisane izjave iz Knjige žalosti u povodu smrti Josipa Broza Tita, biti izloženi na aukcijskoj prodaji u španjolskom  gradu Malagi 3. lipnja.

Prema saznanjima te mreže, radi se o 12 stranica koje su svjetski državnici osamdesetih godina prošlog stoljeća zapisali u Titovu Knjigu žalosti u Kući cvijeća, prenosi N1.

Posvete državnika poput Norodoma Sihanouka, Indire Gandhi, Mihaila Gorbačova, Nikolae Causeskog, Jasera Arafata, Olofa Palmea i Georga Busha predstavljaju samo dio znatno veće kolekcije od 40 stranica koje su istrgnute i ukradene iz Muzeja povijesti Jugoslavije.

Antidot je kontaktirao ravnatelja aukcijske kuće International Autograph Auctions Europe koja organizira dražbu a koji je potvrdio da su ponuđeni eksponati provjereno autentični.
    
Prema njegovim navodima, kolekcija se nalazi u vlasništvu jednog od najpoznatijih europskih kolekcionara iz tog područja, ali njegovo ime nije želio otkriti.
    
Antidot je, navodi N1,  o svojim  saznanjima obavijestio ministarstva kulture i unutarnjih poslova, ali od njih do danas nisu dobili povratne informacije o tome jesu li i koje aktivnosti poduzete na razriješenju slučaja krađe i aukcijske prodaje eksponata.
 
Ne navodi se, međutim, o kojim se državama radi kada se kaže da su obaviještena ministarstva.



U Sloveniji inicijativa da se "potica" zaštiti na razini EU-a


LJUBLJANA - Nakon što je papa Franjo napravio globalnu reklamu slovenskoj orahnjači "potici" kada je u srijedu primio u Vatikanu američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovu suprugu Melaniju, u staroj se domovini američke prve dame odmah pojavila inicijativa da se ta slastica zaštiti na razini Europske unije i registrira kao kolač s izvornim slovenskim geografskim podrijetlom.

"Moramo se sustavno uključiti u tzv. gastronomsku diplomaciju koja se u svijetu razvija već 15-ak godina. To je posebna metoda i pristup u promoviranju nacionalnih specijaliteta, a ne samo kulinarska promocija. Ta djelatnost na dugi rok donosi velike financijske učinke", kazao je za Slovensku tiskovnu agenciju STA etnolog i povjesničar slovenske gastronomije Janez Bogataj.

Bogataj se smatra autoritetom u stvaranju brendova koji ističu nacionalni identitet, a među ostalim je prvi iznio inicijativu da se u Europskoj uniji zaštiti kranjska kobasica, izazvavši zanimanje pričom da ju je obožavao i austrijski car Franjo Josip i naručivao kad je dolazio u Sloveniju.

Slovenija bi, po tvrdnjama Bogataja, mogla imati jaku gastronomsku diplomaciju jer iako je mala zemlja ima 316 karakterističnih jela i poslastica iz 24 različite regije.

Dobar primjer uspješne  gastronomske diplomacije kojoj je kumovao i Bogataj bio je događaj kad je američka astronautica  Sunita Williams, koja ima jednu slovensku baku, na međunarodnu svemirsku postaju ponijela komad potice i kranjsku kobasicu, što su popratili mnogi mediji u svijetu, a osobito u Sloveniji gdje su vijest objavili pod naslovom "Kranjska kobasica lansirana u svemir".

Poduzetnica Janja Štrumbelj koja u niz dućana prodaje svoje slastice, pa i potice pod brendom "le-potica" podržala je ideju da se ministarstvo poljoprivrede angažira na većoj promociji tog specijaliteta koji velik dio Slovenaca, a osobito iseljenici, povezuju s domaćim krajem i vlastitim identitetom, ali je protiv "komercijalizacije" proizvodnje te slastice.

Uz ostalo je upozorila da Amerikanci slovenskog podrijetla već u drugoj ili trećoj generaciji zaboravljaju materinji jezik, ali da se znanje kako ispeći poticu održava i u kasnijim generacijama iako je u receptu za američku poticu primjetan utjecaj drugih emigranata iz istočne Europe koji imaju slične kolače od oraha, pa bi se izvorna slovenska potica uspješno mogla plasirati i na američko tržište.

Papa Franjo malo se našalio prilikom jučerašnjeg primanja američkog predsjedničkog para, upitavši Melaniju Trump čime hrani svog supruga, da li "poticom", na što je ona zbunjeno odgovorila potvrdno iako je gostima prevedeno da je Papa rekao "pizza".

I Bijela kuća i vatikanski izvori potvrdili su međutim kasnije da je Papa stvarno mislio na "poticu", slovenski uskrski kolač, jednu vrstu orahnjače s dodatkom meda i nekih drugih sastojaka, koji se smatra nacionalnom slasticom, a u jednu ruku i nacionalnim simbolom slovenske gastronomije.

Papa se s tim specijalitetom upoznao još dok je živio u Argentini, gdje postoji jaka slovenska dijaspora. Prema drugim izvorima, za papino poznavanje slovenske potice zaslužna je njegova nećakinja koja se udala za Argentinca slovenskih korijena.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus