02:57, 21. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 26. siječnja 2018.

Objavljeno: 25.01.2018 u 23:59
Pregledano 123 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 26. siječnja 2018.

ZAGREB, 26. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Predstavljena knjiga "U osječkom Nutarnjem gradu"


ZAGREB - Knjiga "U osječkom Nutarnjem gradu / In der Inneren Stadt von Essek" posvećena osječkoj Tvrđi predstavljena je u HAZU-u, a autorica prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić istaknula je povijesnu i umjetničku vrijednost Tvrđe i smatra da bi zbog toga trebala biti uvrštena na popis svjetske baštine UNESCO-a.

Knjigu je objavio Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku, a riječ je o trećoj knjizi u ediciji "Mursa aeterna" u kojoj su ranije objavljene knjige "Mursa" i "Veliki osječki most", a do kraja 2018. trebalo bi izaći još osam knjiga posvećenih povijesti Osijeka. Knjiga je objavljena na hrvatskom i njemačkom jeziku, izvijestio je HAZU.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić istaknula je interdisciplinarni pristup kojim autorica knjige iščitava "tajnopis" Osijeka.

"Osijek je još početkom 18. stoljeća imao vodovod i kanalizaciju, a gimnaziju je dobio 1729., prije nego su osnovana sveučilišta u Londonu i Moskvi", rekla je akademkinja Oraić Tolić na predstavljanju održanom u četvrtak navečer.

Istaknula je da se srednjoeuropski identitet Osijeka prepoznaje od graditeljstva do gastronomije, a među zanimljivostima iz osječke povijesti spomenula je porez bećarinu koji su plaćale osobe koje su noću remetile javni red i mir.
 
Opširnije je o početcima osječkoga Nutarnjeg grada govorio glavni urednik knjige akademik Andrija Mutnjaković koji je podsjetio na prvog gradonačelnika (tada nazivan sudac) Osijeka, trgovca Danijela Ferdinanda Vesentina kojeg su zbog skromnosti nazivali "sudac prosjak", a koji je zbog zauzimanja za dobrobit građana došao u sukob s vojnim zapovjednicima i deset mjeseci proveo u zatvoru.

Akademik Mutnjaković je objasnio da je Nutarnji grad sagrađen na mjestu otomanskog grada, ali kao potpuno novi grad s osnaženim fortifikacijskim sustavom, dok su dotadašnji stanovnici preseljeni na područje Gornjeg grada. Kao posebnu vrijednost osječke Tvrđe naveo je zeleni pojas sastavljen od parkova i travnjaka kojima je okružena, što predstavlja posebnu urbanističku pojavu.

Na predstavljanju knjige je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio na početak novovjekovnog grada Osijeka nastalog tri godine nakon oslobođenja od Osmanlija 1690. na geostrateški važnom mjestu pokraj ušća Drave u Dunav. Uz Nutarnji grad u kojem se nalazi osječka Tvrđa s vremenom su nastali Gornji i Donji grad koji su 1786. ujedinjeni u jedinstveni grad Osijek.

Istaknuo je zasluge upravitelja Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku prof. emer. Antuna Tucaka, dopisnog člana HAZU, za afirmaciju Slavonije i njene baštine, a posebno povezanosti s Hrvatskom akademijom.

Akademik Kusić spomenuo je da je u Osijeku rođen utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer, da su osječku gimnaziju pohađala dvojica Akademijinih počasnih članova, nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, te da je na području Osječko-baranjske županije u razdoblju proteklih 150 godina rođeno ili djelovalo 44 redovitih članova Hrvatske akademije.



U Histrionskom domu premijerno izvedena glazbena komedija "Famozna"


ZAGREB - Glazbena komedija "Famozna" u režiji Krešimira Dolenčića, premijerno postavljena u četvrtak u Histrionskom domu u Zagrebu, zabavan je komad o američkoj pjevačici Florence Foster Jenkins, "najgoroj sopranistici svih vremena", iz pera engleskog dramatičara Petera Quiltera, pun potpuno upropaštenih glazbenih klasika u slikovitoj glumi Anje Šovagović Despot.

Histrionsko uprizorenje Quilterova dramskog teksta "Glorious!", temeljenog na istinitoj priči o astronomskom uspjehu najgore operne pjevačice u povijesti, premijerna je publika nagradila velikim pljeskom za glumce i autorski tim.

Florence Foster Jenkins (1868.-1944.) bila je osebujna figura na newyorškoj glazbenoj sceni 20-ih, 30-ih i 40-ih godina prošloga stoljeća, žena koja nije imala nimalo smisla za ritam i intonaciju, niti osobito sluha, ali je unatoč tome postala izuzetno popularna, i to zahvaljujući samo svojoj nepresušnoj vjeri u vlastite pjevačke sposobnosti.

Koristila je svaku priliku za nastupe, "mučeći" publiku masakriranjem slavnih i zahtjevnih opernih arija Mozarta, Brahmsa, Verdija i Straussa, koje je pjevala na smiješno neprirodan način. U svoje je nastupe ulagala puno vlastitoga naslijeđenog novca, osobno se upoznavala sa svakim čovjekom koji bi ju došao slušati, a svakome je iz publike poklanjala, barem tako kaže Quilterov tekst, po bocu šerija.

Time je, naravno, osvojila srca publike, a navodno je među njezinim obožavateljima bio i Cole Porter.

Navukla je na sebe i nešto kritike no, potpuno uvjerena u veličinu svojeg talenta, odbacivala ju je kao ljubomoru konkurencije, poručujući, kako sama kaže u predstavi: "Ljudi mogu reći da ne znam pjevati, ali nitko ne može reći da nisam pjevala".

Glazbena komedija po motivima njezina života "Glorious!", u hrvatskom prijevodu Petre Mrduljaš Doležal "Famozna", premijerno je izvedena 2005. na londonskom West Endu, i od tada je prevedena na 27 jezika svijeta te ju je vidjela publika u više od 40 zemalja. Prema njezinoj je životnoj priči nastao i film "Neslavno slavna Florence" s Meryl Streep, Rebeccom Ferguson i Hughom Grantom.

Radnja predstave počinje u New Yorku 1944.; 'madame' Jenkins, kako su je zvali njezini bliski prijatelji, u svojem salonu upravo prima novoga pijanista, mladog i siromašnog Cosma McMoona. Madame je već dobrano zagazila u svoju pjevačku karijeru i već je potrošila gotovo sav novac koji je naslijedila od oca plaćajući svoje neobične nastupe, snimanja, pratnju.

Utjelovljuje ju Anja Šovagović Despot, čije pogrjršno pjevanje nasmijava publiku i mami pljesak, a Cosma (Fabijan Komljenović) isprva baca u očaj, da bi s vremenom, istinski zavolio tu neprirodnu, potpuno iz stvarnosti iščašenu ženu.

Zoran Gogić glumi propaloga glumca St. Claira, Florencina "dečka" i prijatelja, a Vanja Matujec je njezina susjeda i prijateljica Dorothy, dvoje živopisnih likova koji su u bijegu od vlastitih sumornih i neispunjujućih usamljenosti s razdraganom privrženošću prigrlili neopterećen odnos koji Florence ima prema stvarnosti.

Tu je i Maria, meksička kuharica i sobarica i istinski pjevački talent, čega Florence, naravno, nije svjesna, niti bi to znala cijeniti i da jest, a utjelovljuje ju Ivana Lazar, istaknuta sopranistica mlađe generacije čije pjevanje služi kao kontrapunkt Florencinim "pjevačkim izgredima".

Cosmo, koji je u stvarnosti činio velik dio Florencine karijere i života, u predstavi prvo prati Florence prilikom snimanja njezine nove ploče, zatim na godišnjem balu koji tradicionalno organizira, a vrhunac je svega njezin nastup u slavnom Carnegie Hallu, i to usprkos prosvjedima gospođe Johnson (Marija Sekelez), glazbene kritičarke koja pokušava stati na kraj tom "cirkusu" i "nacionalnoj sramoti".

Florence je u Carnegie Hallu nastupila pred punim gledalištem od tri tisuće ljudi, a još su dvije tisuće ostale vani. Imala je 76 godina i bilo je to ispunjenje njezina sna. Umrla je mjesec dana kasnije, sretna.

Priča je to koja potvrđuje američki san o uspjehu bez obzira na sve, a koja je, u interpretaciji glumaca histrionske produkcije, zabavila i nasmijala premijernu publiku Histrionskoga doma.



Šesta riječka Noć velikog čitanja


RIJEKA - Šesta priredba Noć velikog čitanja u kojoj su članovi neslužbene riječke književne skupine RiLit tumačili svoja djela održana je u četvrtak pred punim gledalištem dvorane Filodrammatice u Rijeci.

Ri Lit je neslužbena književna skupina koju čine riječki autori povezani s ciljem jačanja vrijednosti beletristike, promidžbe i snaženja književnog stvaralaštva.  Prvi javni zajednički nastup održali su u dvorani Filodrammatice u siječnju g. 2013. kao projekt bez namjere književnog ujedinjenja. No, zahvaljujući izuzetnoj posjećenosti i vrlo dobrom dočeku posjetitelja autori su se odlučili na zajedničko tiskano izdanje vlastitih tekstova, objavljeno g. 2014., s Milanom Zagorcem, članom skupine kao urednikom.

 Nakon toga, skupina RiLit je nastupila desetak puta po cijeloj Hrvatskoj.  Do sad je RiLit okupio nešto manje od 20 autora, a na šestom izdanju u četvrtak bilo je osam autora, Tea Tulić, Željka Horvat Čeč, Igor Beleš, Enver Krivac, Davor Mandić, Gordana Brkić Žagar, Dunja Matić i Doris Pandžić, među kojima su Brkić Žagar, Matić i Pandžić novi članovi.   

Skupina se od početnog okupljanja širi, a postava koja nastupa na središnjoj Noći čitanja se mijenja svake godine, dopunjavajući se novim piscima.
 


Osječki MLU- Izložbom japanskih umjetnika počeli 8. Dani grafike


OSIJEK - Otvaranjem dviju izložbi, samostalnom izložbom Harumija Sonoyame i skupnom izložbom tokyjske udruge grafičkih umjetnika HAN17, u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti (MLU) u četvrtak uvečer  počeli su 8. Dani grafike.

 Izložbe je otvorio Keiji Takiguchi, veleposlanik Japana u Hrvatskoj, jer su izložbe ostvarene posredovanjem japanskog veleposlanstva te označavaju početak proslave 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa Japana i Republike Hrvatske.

 Posebna mi je čast otvoriti ove izložbe u 25. godini uspostave diplomatskih odnosa naših dviju zemalja. Pozivam hvatske građane da ih posjete i upoznaju se japanskom grafičkom umjetnošću, rekao je veleposlanik Takiguchi.

  O velikoj važnosti i utjecaju suvremene japanske grafike govorio je jedan od autora izložbe Leon Zakrajšek, naglasivši kako je njegovanje tradicije duboko ukorijenjeno u likovnoj umjetnosti, zapravo u japanskoj kulturi uopće.  No, u suvremenom likovnom jeziku japanske grafike osjetan je utjecaj zapadnjačke grafike. Taj utjecaj jest osjetan, ali nije sveobuhvatan budući da su svi umjetnici izrasli na duboko ukorijenjenim temeljima tradicionalne japanske grafike, dodao je Zakrajšek.

 Osječko-baranjski dožupan Goran Ivanović istaknuo je kako ga raduje suradnja hrvatskih i japanskih umjetnika, posebice kad je povod 25. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Japana.

 Otvorenju izložbi nazočili su i Ivana Sudić, izaslanica ministrice kulture RH, te gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić.

 Izložba će u Muzeju likovnih umjetnosti biti postavljena do 8. ožujka.

 Osmi dani grafike u Osijeku u programu imaju i popratne sadržaje, pa će u petak, 26. siječnja biti će predstavljena grafička mapa autora Krunoslava Dundovića, a tijekom veljače također su planirani dodatni sadržaji, predavanja i edukativne radionice, s ciljem popularizacije medija grafike, a svakoga četvrtka u veljači bit će organizirana stručna vodstva kroz postav izložbe napominju u MLU.



Odgađa se svečana izvedba "Stilskih vježbi"

   
ZAGREB - Zbog bolesti glumca odgađa se svečana izvedba u povodu 50 godina izvođenja predstave "Stilske vježbe", koja se trebala održati u nedjelju 28. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, a obilježavanje će se umjesto toga održati u nedjelju 25. veljače, također u HNK-u Zagreb.

Ulaznice kupljene za 28. siječnja vrijede za 25. veljače, a povrat novca za kupljenje ulaznice moguć je putem kojim su kupljene, priopćeno je iz Kazališta Planet Art.

Također, izvedbe "Stilskih vježbi" u Maloj sceni 2., 4. i 25. veljače prebacuju se za 16. i 17. veljače i 2. ožujka, također u Maloj sceni. Ulaznice kupljene za 2. veljače vrijede za 16. veljače. Ulaznice kupljene za 4. veljače vrijede za 17. veljače. Ulaznice kupljene za 25. veljače vrijede za 2. ožujka. Povrat novca za kupljenje ulaznice moguć je putem kojim su kupljene.

Legendarna predstava "Stilske vježbe", u kojoj glumci Pero Kvrgić i Lela Margitić na dvadesetak različitih načina tumače jednu zgodu iz tramvaja, ove godine obilježavaju 50 godina kontinuiranog izvođenja.

"Stilske vježbe" je 1968. u Teatru ITD postavio redatelj Tomislav Radić po djelu francuskoga književnika, pjesnika i esejista Raymonda Queneaua "Exercices de style" iz 1947., u kojemu je na 99 načina ispripovijedao priču iz crne kronike. Radić, uz Tonka Maroevića, potpisuje prijevod i prilagodbu.

Prvotno zamišljena kao studentski projekt, predstava je nadrasla očekivanja i postala hit sezone odmah po premijeri, održanoj 19. siječnja 1968. u maloj dvorani Teatra ITD, s Mijom Oremović kao prvom partnericom Kvrgiću.

Oremović je igrala u šezdesetak predstava prve sezone izvođenja, da bi 1970. ulogu Nje preuzela Lela Margitić. U međuvremenu, predstava je ušla u legendu - snimljena je za televiziju i radio, te postala pojava svjetskih razmjera kao najdulje izvođena predstava na svijetu s istim glumačkim postavom, što joj je 2008. donijelo uvrštenje u Guinessovu knjigu rekorda.

Tijekom 50 godina izvođenja predstava je osvojila brojne nagrade, te gostovala u gotovo svim većim gradovima i mjestima diljem Hrvatske i regije. Od 2007. izvodi se u produkciji Kazališta Planet Art.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Češko-hrvatska koprodukcija "U slučaju rata" u Berlinu se natječe za nagrade

BERLIN - Dugometražni dokumentarni film "U slučaju rata" češkog redatelja Jana Geberta, nastao u zajedničkoj češko-hrvatskoj proizvodnji, uvršten je u službeni program prestižnog Berlinskog filmskog festivala.

Gebertov film dio je službenog programa "Panorama" Berlinalea, čije će se 68. izdanje održati od 15. do 25. veljače. 

Radnja filma "U slučaju rata", koji će u Berlinu imati svoju svjetsku premijeru, smještena je u Slovačku, gdje paravojna skupina, uz prešutno odobravanje vlasti, novači stotine tinejdžera. Cilj im je stvoriti sveukupno zajednicu koja se temelji na odvojenosti i životu u strahu, izvijestio je HAVC, koji je film sufinancirao.  

Producent je češki Pink, a koproducenti su HBO Czech Republic i zagrebački Hulahop. 

Program "Panorama" u kojem se film prikazuje kao jedan od 47 naslova iz 40 zemalja (od čega je 37 svjetskih premijera i 16 prvijenaca), daje pozornost novim filmovima priznatih redatelja, debitantskim filmovima i otkrićima te uratcima s jakim autorskim pogledima. 

Filmovi prikazani u tom programu konkuriraju za osam prestižnih nagrada, od kojih je najznačajnija Panorama Audience Award, koju dodjeljuje više od 20.000 posjetitelja Berlinalea.  

U istom programu je 2016. prikazan dugometražni film Zrinka Ogreste "S one strane", dok su svoje svjetske premijere u programu Generation prošle godine imali kratkometražni igrani "U plavetnilo" Antonete Alamat Kusijanović i animirani film "Ježeva kuća" Eve Cvijanović. Sva tri filma iz Berlina su se vratila s posebnim priznanjima.



Beč: Izložba u povodu 650. obljetnice Austrijske nacionalne knjižnice (OeNB)


BEČ - Izložba "Riznica znanja, 650 godina Austrijske nacionalne biblioteke", koja dokumentira stoljetnu povijest razvoja i promjena najstarije i najskuplje kulturne ustanove u Austriji, otvara se u četvrtak navečer u svečanoj dvorani (Prunksaal), koja se ubraja u jednu od najljepših knjižničnih dvorana u svijetu.

"Austrijska nacionalna knjižnica u Beču posebno je mjesto austrijske povijesti, simbol austrijskog identiteta i ubraja se u jednu od najbogatijih knjižnica u svijetu", rekla je na konferenciji za novinare u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici (Oesterreichische National Bibliothek - OeNB) njezina glavna upraviteljica Johanna Rachinger.

U njezinom imanju nalazi se oko 12 milijuna knjiga i drugih predmeta, a ova izložba prikazuje najvrednije i najznačajnije umjetničke izloške knjižnice koji se vrlo rijetko izlažu.

"Izložba je putovanje kroz povijest i dokumentira povijesne promjene od srednjeg vijeka do danas te daje uvid u najznačajnije i najdragocjenije izloške", istaknula je Rachinger.

Velika jubilarna izložba obuhvaća oko 170 izložaka: knjiga, rukopisa, akvarela, gvaševa, crteža, bakroreza, papirusa, grafika, glazbenih partitura, zemljopisnih karata, fotografija. Najstarija knjiga na izložbi je evanđelje "Evangeliar" iz g. 1368., raskošno oslikano zlatnim slovima, a rad je svećenika Johannesa Troppaua iz Brna.
Ta knjiga smatra se osnivačkim kodeksom biblioteke, a dao ju je izraditi vojvoda Albrecht III. Habsburški (1349- 1395), koji je objedinio knjige iz više bečkih  zbirki  i utemeljio  knjižnicu.

Albrecht je također organizirao prijevode značajnih latinskih knjiga na njemački, a osnivač je kraljevske radionice za oslikavanje rukopisnih tekstova.

Uz ostale dragocjene izloške izložena je i Gutenbergova Biblija iz 1454. te izvorna glazbena partitura "Requiema" Wolfganga Amadeusa Mozarta (1791.), a mogu se razgledati i izvorni glazbeni rukopisi Sedme simfonije Antona Brucknera  kao i skice za skladbu za orkestar Gustava Mahlera.

Izlošci su postavljeni u staklenim vitrinama, a postava  je podijeljena u nekoliko cjelina.

Posebna cjelina "Knjižnica i ideologije" bavi se Prvim i Drugim Svjetskim ratom.

"Pripojenje (Anschluss) Austrije Trećem Reichu 12. ožujka 1938. bilo je najmračnije razdoblje u povijesti OeNB", rekla je kustosica izložbe Michaela Pfundner. Dodala je, kako je tada novi voditelj Paul Heigl, koji je bio blizak Gestapou, omogućio veliko otuđenje knjiga i drugih umjetničkih predmeta posebice od Židova.

"Nakon rata katalogizirano je više od 52 tisuće opljačkanih predmeta, koji su prema austrijskom zakonu o uspostavljanju prijašnjeg stanja vraćeni nasljednicima žrtava nacističkog režima", rekla je Pfundner.

Austrijska nacionalna knjižnica u svojem skladištu ima oko 12 milijuna knjiga i drugih predmeta u raznovrsnim  zbirkama. Smještena je u južnom krilu dvorca Hofburg, a dio zbirke od 2005. u palači Mollard u Herren ulici u središtu Beča.

Knjižnicu su osnovali Habsburgovci, a današnji je naziv dobila g. 1966.

Kompleks knjižnice uključuje četiri muzeja kao i nekoliko posebnih zbirka i arhiv, koji je prema upraviteljici Rachinger, postao kulturno istraživačko središte, a knjižnica se razvila u pravu riznicu znanja. "Posebna se pozornost pridaje području digitalizacije i već je dva milijuna stranica digitalizirano i Online se mogu koristiti diljem svijeta", rekla je.

Izložba jedinstvenih povijesnih knjiga, rukopisa, papirusa, glazbenih nota itd. ostaje otvorena do 13. siječnja 2019., a u godini značajnog jubileja predviđen je bogat i raznovrstan popratni kulturni program.



Glumac Casey Affleck povukao se kao predstavljač s dodjele Oscara


LOS ANGELES - Casey Affleck, glumac kojega su dvije članice filmske ekipe na jednom filmskom setu optužile za seksualno uznemiravanje, povukao se kao predstavljač s dodjele nagrada Oscar 2018., objavila je u četvrtak glasnogovornica dodjele američke filmske nagrade.   

Očekivalo se da će Affleck (42), koji je lani osvojio nagradu Oscar za najboljeg glumca za ulogu u filmu "Manchester by the Sea", ove godine predati nagradu Oscar za najbolju glumicu, u skladu s običajem.

Affleckova glasnogovornica Mara Buxbaum potvrdila je da Affleck ne će sudjelovati na ovogodišnjoj dodjeli nagrade Američke filmske akademije, no odbila je bilo kakva daljnja objašnjenja.

Affleck, mlađi brat glumca i redatelja Bena Afflecka, osvojio je g. 2017. nagradu za najboljeg glumca u konkurenciji s Denzelom Washingtonom i Ryanom Goslingom. Osvojio je i Zlatni globus te brojne nagrade filmskih kritičara.

Tada je pobijedio unatoč tome što su se uoči dodjele pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje. Optužile su ga dvije članice filmske ekipe koja je s njim radila na jednom ranijem filmu, a optužbe su navodno riješene bez suda, nagodbom uz nepoznati iznos naknade.

Affleckov odvjetnik tada je odbacio sve optužbe na račun Afflecka.  



Trećina koraljnih grebena preplavljena plastikom


ZAGREB - Nakon globalnog zatopljavanja plastika je jedna od najvećih prijetnji budućnosti koraljnih grebena, kažu znanstvenici.

Više od 11 milijarda komada plastike pronađeno je u trećini koraljnih grebena proučavanih na području azijsko-pacifičkog područja, prenosi BBC.

 Procjenjuje se da će taj broj porasti na više od 15 milijarda do g. 2025.

 Plastika, prema istraživanju, dvadesetak puta povećava rizik pojave bolesti na koraljnim grebenima. Plastične vreće, boce i vreće riže su među pronađenim predmetima.

 "Mogu reći da je plastika jedna od najvećih prijetnji u oceanima u ovom trenutku, osim klimatskih promjena", kaže Joleah Lamb sa sveučilišta Cornell u Ithaci.

"Tužno je koliko je komada plastike na koraljnim grebenima... ako možemo početi utjecati na te velike zagađivače plastikom onda se možemo nadati da možemo početi smanjivati količinu koja završava na tim grebenima".

 Više od 275 milijuna ljudi na svijetu ovisi o koraljnim grebenima kao izvorima hrane, turističkom prihodu te za njih imaju kulturno značenje i štite obalna područja.

Vjeruje se da plastika omogućava bolesti koje napadaju morske beskralježnjake koji omogućavaju bujanje koraljnih grebena.

 Velika je vjerojatnost da se grane koralja zapetljaju u plastiku.  To su važna staništa riba i za ribarenje, kažu znanstvenici.

 "Mnogo puta naiđemo na velike vreće riže ili plastične folije za omatanje" kaže dr. Lamb koji je vodio istraživanje.

Ono što otkrivamo je da je osam puta veća vjerojatnost da se oko tih koralja s mnogo grana omota plastika.

U istraživanju objavljenom u časopisu Science međunarodni su istraživači proučili više od 150 grebena iz četiri zemlje na azijsko-pacifičkom području od 2011. do 2014.

Plastika je otkrivena u trećini proučenih grebena. Grebeni blizu Indonezije imali su najviše plastike, dok su je australski grebeni imali najmanje. Tajland i Mjanmar su bili u sredini.

Ranija istraživanja otkrila su da plastični otpad može predstavljati stres za koralje sprječavanjem prodiranja svjetla i kisika pa se patogeni organizmi mogu zadržavati.

 Na temelju procjena o plastičnom otpadu koji završava u oceanima znanstvenici nagovještavaju da se broj komada plastičnog otpada koji završava na koraljima u azijsko-pacifičkoj regiji može povećati s 11,1 milijarda na 15,7 milijarda komada do g. 2025.

 Svake godine, prema procjenama u oceanima završava 4,8 do 12,7 milijuna tona plastike.

 

Otkriveno da je švicarska mumija daleki predak britanskog šefa diplomacije


ŽENEVA - Švicarska je ovih dana doznala da njihova najpoznatija mumija ima i dobro poznatog rođaka: britanskog ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona.

Mumificirani ostatci pronađeni su g 1975. tijekom obnove gotičke crkve Barfuesserkirche u Baselu, objavio je u četvrtak prirodoslovni muzej u tom gradu.

Kasnije je utvrđeno da tijelo pripada Anni Catharini Bischoff, pastorovoj supruzi koja je umrla g. 1787., navodi se u priopćenju.

Uz pomoć povijesnih dokumenata, paleoatropoloških i DNA uzoraka istraživački tim došao je do iznenađujućeg otkrića. Muzej je otkrio da je kćer gospođe Bischoff, Anna Katharina Gernler, pra-pra-pra-pra-pra-pra-prabaka britanskog šefa diplomacije Borisa Johnsona.

Gospođa Bischoff živjela je od 1719 do 1787 godine. Njeni ostatci sadržavaju visoke razine žive, koja se obično u ona doba pa sve do 19. stoljeća koristila za liječenje sifilisa. Dok je tretman živom obično završavao smrću pacijenta, kod gospođe Bischoff pomogao je očuvanju njezina tijela.

Britanski šef diplomacije Johnson rekao je da je sretan zbog otkrića obiteljskih veza.

"Vrlo sam uzbuđen zbog vijesti o mojoj pokojnoj pra-pra-prabaki, pioniru brige o seksualnom zdravlju", napisao je Johnson na Twitter računu. "Vrlo sam ponosan", dodao je.

Prije dvije godine otkriveni su povijesni dokumenti koji su pokazali moguću vezu između otkrivenih mumificiranih ostataka i pastorove žene.

To je pokrenulo potragu za živim nasljednikom kako bi se mogla obaviti DNA analiza korištenjem uzorka sline.

Stručnjak Albert Zink, koji je postao poznat 1991. zbog svojih istraživanja o Oetziju, mumiji pronađenoj u Oetztalskim Alpama, planinskom lancu između Italije i Austrije, izdvojio je DNA iz nožnog prsta mumije.

Iako je samo dvoje od sedmero djece pastora Bischoffa preživjelo, a jedna od dviju kćerki nije nikada imala djece, istraživači su uspjeli doći do nasljednika, koji i danas žive u istome gradu.

Analizom sline identitet gospođe Bischoff potvrđen je s 99.8-postotnom sigurnošću.



Pronađen dosad nepoznati dio Berlinskog zida


BERLIN - Povjesničar-amater otkrio je na granici između berlinskih četvrti Pankow i Reinickendorf ostatke zida za koji se vjeruje da je pripadao Berlinskom zidu, prenijeli su njemački mediji.

”Nakon svega što sam mogao pronaći u arhivima, izgleda da se zaista radi o posljednjem dijelu Berlinskog zida”, rekao je za dnevnik Berliner Zeitung Christian Bormann koji je Berlinskom uredu za zaštitu spomenika prijavio ”izgubljeni” dio zida.

Pritom se radi o prvobitnom zidu od cigle na vrhu kojeg se nalazila bodljikava žica. U desetjećima nakon gradnje zida pa sve do njegovog pada 1989. zid, tj. utvrđena granica oko Zapadnog Berlina je u nekoliko navrata iznova građena i nadopunjavana dodatnim uređajima.

Usporedno s gradnjom novih i sigurnijih zidova, pa tako i onog najpoznatijeg od betona, DDR vlasti su rušile stari, prvobitni zid od cigle. Izgleda da su pritom previdjele ovaj posljednji dio u četvrti Pankow.

”Zaboravljeni” dio zida se nalazi usred jednog šumarka koji je u vrijeme DDR-a slovio kao zabranjena zona jer je bio okružen Zapadnim Berlinom.

Ured za zaštitu spomenika isprva nije vjerovao ”nalazu” hobi povjesničara Bormanna. Naknadno se ispostavilo da su vlasti polazile od toga da je i ovaj, 80 metara dugi zid u međuvremenu skinut kao i najveći ostatak Berlinskog zida čiji dijelovi se nalaze posvuda po svijetu.

Sada bi Berlin mogao dobiti novu atrakciju. Spomen park Bernauer Strasse s ostatcima zida godišnje posjeti preko milijun turista.



Slovenskog predsjednika napadaju zbog objave na Instagramu kako se boriti protiv bora


LJUBLJANA - Slovenskog predsjednika Boruta Pahora ovih dana opet napadaju zbog neobične objave na Instagramu, na kojoj je uz svoju fotografiju s grimasom na licu pisao o borbi protiv bora.

Pahor je napisao: "Imam 55 godina i bore na licu kao pas pasmine mops. To je danak grijesima  iz mladosti, kad sam previše pušio i cijele se dane na plaži izlagao jakom suncu. Možda večeras neću ići u solarij".

Pahora  na društvenim mrežama prati mnogo sljedbenika, pa je na svoju objavu dobio dosta "lajkova", osobito mlađih pristaša koji ga smatraju "kraljem Instagrama" i vole zbog njegove neposrednosti, ali još više je bilo onih koji su ga napadali zbog ležernosti i navodne "neozbiljnosti".

Neki su čak naveli da se radi o "neslanoj šali" kojom Pahor unizuje predsjedničku funkciju, makar je nakon zadnje pobjede na predsjedničkim izborima prije nekoliko mjeseci obećao da će se ubuduće drukčije ponašati, te poslušati kritike da se mora posvećivati ozbiljnim političkim a ne banalnim temama, ne bježeći od javnog izjašnjavanja o moralnim i društvenim dilemama jer predsjednik narodu mora biti i moralni autoritet.

Pahoru su neki posebno zamjerili što je svoju  dilemu da li će otići u solarij ili ne objavio u  u srijedu, upravo u vrijeme dok su pred vladom i predsjedničkom palačom prosvjedovali zaposlenici javnih službi koji su štrajkom tražili vraćanje razine plaće na vrijeme prije ograničenja uvedenih zbog krize.

Iz Pahorovog ureda na te su osude odgovorili priopćenjem, navevši da su neopravdane. Predsjednik je objavom na Instagramu, kako su rekli, mlade želio upozoriti na štetnost loših navika. Osim toga, kako su primijetili, predsjednik je o plaćama, već povodom najave štrajka u javnim službama, javno govorio više puta. On smatra da je sazrjelo vrijeme da se o tome postigne socijalni sporazum sindikata, države i poslodavaca i da je pravi način za rješenje takvih pitanja: "Veće plaće, manji porezi i veća fleksibilnost tržišta rada", naveli su u uredu predsjednika Slovenije.

Svojim ponekad neobičnim porukama na Instagramu Pahor često plijeni pažnju sljedbenika, ali zna izazvati kritike, pa i pakosno podrugljive osvrte. To se na primjer dogodilo kad je iz Egipta, gdje je lani bio u službenom posjetu, na Instagramu objavio sliku sa stubišta jednog luksuznog hotela u Kairu, na kojoj je tužnog lica oslonjen na ogradu poručio zemljacima:  "Nostalgija u Kairu".

Jedno je vrijeme bilo nakon toga popularno objavljivanje fotografija na kojima su različiti korisnici društenih mreža podrugljivo oponašali predsjednikovu pozu, a šport je odmah nazvan "borutanje". Kritizirana je i njegova lanjska postava na Instagramu  s predsjednikovom fotografijom na kojoj u svečanom odijelu i s kravatom, stojeći vesla na surfing boardu (tzv. supanje).



WWF: Krivolov na nosoroge u Južnoj Africi sve veća prijetnja lokalnim zajednicama


CAPE TOWN - Krivolov na nosoroge u Južnoj Africi širi se na druge vrste divljih životinja, a utječe i na mjesne zajednice oko zaštićenih područja jer su izložene skupinama organiziranog kriminala, priopćila je u četvrtak Svjetska organizacija za zaštitu prirode - World Wide Fund for Nature (WWF).

WWF je na to upozorio nakon što je južnoafrička služba za zaštitu okoliša priopćila da je tijekom 2017. nezakonito ubijeno 1.028 nosoroga.

Godine 2016. ubijeno je 1.054 nosoroga, a "crna brojka" zabilježena je g. 2014. kad je ubijeno njih više od 1.200.

Prema istraživanjima, krivolov se proširio i na slonove i lavove.

Tako su u Nacionalnom parku Kruger zabilježili porast krivolova na slonove od 50 posto - lani je ubijeno 67 slonova, a godinu prije 46.

U WWF-u ističu kako je taj trend neophodno pravovremeno zaustaviti jer istraživanja iz 2017. pokazuju kako stalna izloženost skupinama organiziranog krivolovnog kriminala uništava društvenu strukturu u mjesnim zajednicama.

Istodobno, povećao se broj optužnica visoko rangiranih ljudi u kriminalnim skupinama i osigurana je veća potpora za uključivanje mjesnih zajednica u zakonite turističke aktivnosti povezane s divljim životinjama.

Međutim, iz WWF-a upozoravaju kako u Južnoj Africi još uvijek nije prihvaćena zajednička Nacionalna strategija za suzbijanje trgovine divljim životinjama niti Pravilnik o domaćoj trgovini rogovima nosoroga. Osim toga, potrebna je bolja suradnja Južne Afrike i zemalja-potrošača u Aziji kako bi moglo istražiti i progoniti nedopušteno trgovanje rogovima i drugim.

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus