00:14, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 26. listopada 2017.

Objavljeno: 26.10.2017 u 01:20
Pregledano 69 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 26. listopada 2017.

ZAGREB 26. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

DHK obilježio 125. obljetnicu rođenja Tita Strozzija

ZAGREB
- Društvo hrvatskih književnika (DHK) obilježilo je u četvrtak 125. godišnjicu rođenja poznatoga hrvatskog glumca, redatelja, pisca i prevoditelja Tita Strozzija, kako bi, istaknuo je predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović, barem djelomice iskoračili iz simptomatskog hrvatskog zaborava.

Tito Strozzi (1892. - 1970.) izuzetna je i kompleksna osobnost nenadmašena u hrvatskome kazališnom životu, suglasni su svi govornici koji su se osvrnuli na njegov život i rad. Tako je povjesničar hrvatske književnosti, književni kritičar i član Upravnog odbora DHK-a Ivica Matičević sažeo glavna razdoblja bogata Strozzijeva privatnoga i kazališnoga života, a pročitao je i tekst koji je pripremila teatrologinja Ana Lederer koja je, među ostalim, istaknula da Strozzi zaslužuje prevrednovanje. U svojim izlaganjima to su potvrdili i akademik Boris Senker i teatrologinja i kazališna kritičarka prof. dr. Sanja Nikčević.


Strozzi još čeka kritičku prosudbu

U građi koju o Strozzijevu životu i radu čuva Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) još su brojne neotvorene stranice, a po svom obujmu građa je to za nekoliko ljudskih i umjetničkih života, rekao je akademik Boris Senker. Smatra kako je Strozzi pravi predstavnik naraštaja koji je oblikovao Prvi svjetski rat koji su se, nakon što su preživjeli taj rat i ostali barem djelomice tjelesno i duševno zdravi, "bacili u život, žeđali za životom i živjeli ga punim plućima".

Senker je podsjetio da je Strozzi 1930. dobio Demetrovu nagradu za komediju, a da je u konkurenciji za tu nagradu iste godine bila i drama "Leda" Miroslava Krleže. Za razliku od toga doba u Hrvatskoj je, rekao je Senker, "taj salonski kazališni niz dosta slabo nastavljen". Dodao je kako je Strozzi začetnik i ideje pokretnoga kazališta, zanimali su ga novi mediji , a zajedno s Mladenom Širolom u sklopu HNK-a vodio je kazalište "Dječje carstvo" koje je okupljalo darovitu djecu među kojima su bile i nezaboravne Lea Deutsch - "čudo od djeteta" i njezina prijateljica Darija Gesteiger o kojima je redatelj Branko Ivanda snimio film "Lea i Darija – Dječje carstvo".


Hajdemo igrati Strozzija!

Teatrologinja i kazališna kritičarka prof. dr.  Sanja Nikčević ustvrdila je kako je "Strozzi punokrvani dramski pisac koji nam je 'izmaknuo'". Jer, smatra, drama je danas "tipski zatvorena" i pobijedilo nas je ekspresionističko-modernističko kazalište. Ipak, dodala je, ne treba misliti da je to samo stanje kod nas jer je "ista tematska pustoš i u Europi".  Za razliku od danas, u prvoj  polovici XX. stoljeća i Hrvatskoj su paralelno radili Strozzi, Krleža i Kalman Mesarić.

Ono po čemu se Strozzi potpuno razlikuje od današnjega subverzivnog odnosa teatra prema života jest, ocijenila je, to što je u svemu što jer radio afirmirao svijet oko sebe. Zato, poručila je Nikčević - Hajdemo igrati Strozzija s pozicije drukčijega dramskog pisma.  

Skup je završio izabranim djelima iz Strozzijeva djela "Igra u dvoje" koju su interpretirali dramski umjetnici Janko Popović Volarić i Dora Fišter Toš, unuka Tita Strozzija i jedina iz njegove obitelji koja je nastavila tradiciju na "daskama koje život znače".

"Igra u dvoje" je humorna drama Tita Strozzija, napisana 1956. u njegovoj najsnažnijoj književnoj, poslijeratnoj fazi. To je djelo hommage autorovoj posvećenosti i dubokoj strasti prema kazalištu kojem je kao glumac, pisac, redatelj, prevoditelj i pedagog posvetio cijeli svoj život. Ovu igru ljubavi, u koju je utkan vječni dvoboj muškarca i žene gdje je jedino pravilo da nema pravila i da su dopuštena sva raspoloživa oružja, autor je napisao za sebe i svoju životnu i scensku partnericu Elizu Gerner.

Na susretu u DHK-u bila je i Stozzijeva kći Maja Strozzi s obitelji.



Predstavljena nagrada 23. Sa(n)jam knjige u Istri "Libar za vajk"


PULA - "Libar za vajk", kao jedinstvena nagrada u Hrvatskoj koja u središte postavlja nakladnika ima za cilj poticanje iznimnih nakladničkih projekata, bit će i ove godine, treći put, dodijeljena u sklopu 23. sajma knjige u Istri koji će se u pulskom Domu hrvatskih branitelja održati od 1. do 10. prosinca, najavila je direktorica Sajma Magdalena Vodopija na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u Puli.

Ustvrdivši kako se ovom nagradom želi uspostaviti prirodan tijek knjige, od autora i nakladnika preko knjižara do publike te se njome želi podsjetiti na važnost knjižarske struke i odlučujuće uloge publike u životu knjige nakon njezina objavljivanja, Vodopija je podsjetila kako su u prethodna dva izdanja dobitnici nagrade bili Miljenko Jergović s knjigom "Sarajevo plan grada" i Olja Savičević Ivančević s knjigom "Pjevač u noći".

"Nagradom se želi potaknuti izdavače da stvaraju knjige koje neće biti isključivo komercijalnog karaktera, ali će biti dostupne i relevantne na tržištu, one knjige koje će u našim bibliotekama ostati čuvane i korištene više generacija te pridonositi ukupnom poimanju naše kulturne baštine", istaknula je Vodopija. Dodala je kako za nagradu Libar za vajk konkuriraju knjižni naslovi nakladnika koji sudjeluju na 23. Sa(n)jam knjige u Istri a objavljeni su od 1. listopada 2016. do 1. listopada 2017. godine.

Prvu selekciju knjiga napravit će stručni ocjenjivački sud sastavljen od četvero knjižara iz Hrvatske, u kojem su Vlatka Balinčić, Dražen Dabić, Dragana Vujatović i Ivica Vuletić. Inače, nagrada Libar za vajk za nakladnika sastoji se od skulpture koju je oblikovao pulski dizajner Mauricio Ferlin, kao i novčane nagrade u iznosu od 15 tisuća kuna dok se nagrada za autora sastoji od iste skulpture, novčane nagrade od pet tisuća kuna i boravka u prvoj pulskoj rezidenciji za autore Azil Giardini 2 u trajanju od 15 dana. Novčani dio nagrade osigurao je sponzor, Arena Hospitality Group.

Nagrada Libar za vajk bit će svečano dodijeljena 10. prosinca, zadnjeg dana 23. Sa(n)jam knjige u Istri, u Domu hrvatskih branitelja u Puli.



Dvije nagrađene autorice u jesenskom ciklusu Europee U dvorištu


ZAGREB - Festival Naklade Ljevak Europea u Dvorištu u svojem jesenskom ciklusu 2017. ugostit će u Zagrebu uglednu mađarsku književnicu Edinu Szvoren, koja će 10. studenog U dvorištu predstaviti svoje nagrađivano prozno djelo "Nema, neka i ne bude", te austrijsku književnicu Carolinu Schutti, čiji će roman "Jednom sam zasigurno mekom travom koračala" biti predstavljen 20. studenog.

"S veseljem predstavljamo nastavak projekta pokrenutog prije pet godina kada je izravan poticaj za takav Festival bio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. I nakon pet godina, potreba za književno-umjetničkim povezivanjem čitavog geografskog i duhovnog područja Europe jednako je jaka, posebno ako uzmemo u obzir sadašnje društveno-političke okolnosti", priopćio je organizator.

U tom smislu danas je možda još i važnije inzistirati na razumijevanju i sličnostima, umjesto na razlikama. Prevođenje i čitanje suvremene književnosti jedan je od najboljih načina prelaženja granica, smatraju u Ljevaku.

"Sa željom da promoviramo suvremenu kvalitetnu književnost koja nastaje kao umjetnički odgovor na okolnosti života i sudbine pojedinca, u jesenskoj sezoni predstavit ćemo dva novoizašla romana u izdanju Naklade Ljevak te u Zagrebu ugostiti dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost", poručili su.

Prva gošća jesenskog ciklusa Europee u Dvorištu, nakon bogatog proljetnog ciklusa festivala, bit će suvremena mađarska spisateljica Edina Szvoren, dobitnica brojnih uglednih nacionalnih nagrada, kao i Nagrade Europske unije za književnost 2015.

Njezina nagrađivana zbirka priča "Nema, neka i ne bude", upravo objavljena u izdanju Naklade Ljevak, sadrži dvanaest zgusnutih priča koje "predstavljaju prave male životne trilere s dodatkom apsurda, začinjene (samo)ironijom i nesvakidašnjom tvrdoglavošću onih koji su ih preživjeli".

"Pri opisivanju autoričina književnog svijeta, kritičari navode primjere dvojice radikalno različitih prethodnika: analitičke proze Pétera Nádasa, kao i skladnog diva groteske Pétera Hajnóczyja", stoji u najavi.

O knjizi će s autoricom u petak 10. studenog u caffe baru U Dvorišu o aktualnoj temi "Definicija obitelji" razgovarati prevoditeljica knjige Xenia Detoni te moderatorica Ivana Bodrožić.

Festivalski će program u studenome ugostiti i austrijsku književnicu Carolinu Schutti o čijem će romanu "Jednom sam zasigurno mekom travom koračala" biti riječi na susretu U dvorištu u ponedjeljak 20. studenog.

Carolina Schutti (1976.) istaknuta je filologinja čiji opus uključuje eseje o književnim studijama, recenzijama i drugim tekstovima objavljenima u književnim časopisima. Napisala je ukupno tri romana za koje je osvojila nekoliko nagrada, a knjiga "Jednom sam zasigurno mekom travom koračala" (objavljena 2012.) donijela joj je 2015. Nagradu EU za književnost.

Roman je na hrvatskom objavljen u prijevodu Borisa Perića i najavljen kao knjiga o važnosti propitivanja vlastitoga identiteta i prihvaćanja Drugoga i Drugačijega. "Roman je to 'posvećen bakama, u kojemu Schutti u jasnom i poetičnom stilu opisuje svijet svoje naratorice – tužan i arhaičan svijet u kojem nema mjesta za ljubav, radost ili bezbrižnu nevinost", stoji u najavi.

Književni festival Europea u Dvorištu ove se godine održava u svojem petom izdanju, a dosad je ugostio brojne važne europske pisce iz različitih zemalja, Rusije (Mihail Šiškin), Nizozemske (Marente de Moor), Turske (Ahmet Umut), Irske (Colm Toibin) i mnoge druge.



Počeli 23. Dani Josipa i Ivana Kozarca


VINKOVCI - Polaganjem vijenaca na grobove Josipa i Ivana Kozarca te na grob Miroslava Slavka Mađera na Gradskome groblju u Vinkovcima, u četvrtak su započeli 23. dani Josipa i Ivana Kozarca, književno-znanstvena manifestacija utemeljena s ciljem valoriziranja i promoviranja zavičajne književnosti i tradicije.

U kavani Aurelia u 18 sati bit će predstavljena knjiga Ivana Sučića - Suleta "Unutra", a potom u istom prostoru održan Hommage Ivo Fici (1927.-1987.) koji zajednički priređuju Građansko društvo "Moji Vinkovci" i Festival glumca.

Sudionici ovogodišnjih Dana Josipa i Ivana Kozarca među kojima se nalaze brojni hrvatski književnici i teoretičari književne riječi u petak će u školama Vukovarsko-srijemske županije održati "Žive kapitale", dok će se u 15 sati u Gradskoj vijećnici održati dodjela književnih i znanstvenih nagrada "Josip i Ivan Kozarac".

Nagrada za životno djelo bit će dodijeljena pjesnikinji, prozaistici i jezikoslovki iz Petrovaradina Jasni Melvinger. Knjigom godine u književnosti proglašena je "Posljednja predaja" Nikole Đuretića iz Zagreba, a u znanosti "U osječkom Nutarnjem gradu" Helene Sablić Tomić iz Osijeka. Povelje uspješnosti dobit će Julijana Adamović, Tanja Belobrajdić, Mateja Jurčević, Đurđica Stuhlreiter i Ružica Pšihistal.

Manifestacija završava u subotu tradicionalnim Jutrom poezije.


Film "Fuck Off I Love You" od četvrtka u hrvatskim kinima

ZAGREB - "Fuck Off I Love You" redatelja i scenarista Anđela Jurkasa, najavljen kao "ljubavni film o ljubavi i posljedicama ljubavi koji ruši tabue i obara rekorde", od četvrtka kreće u redovitu distribuciju u hrvatskim kinima.

Riječ je o središnjem dijelu Jurkasove trilogije - nakon njegova debitantskog uratka "Zbog Tebe", a prije finalnog djela trilogije, komedije “Happy End”. 

Kao i u svom prvijencu, "Zbog tebe" premijerno prikazanom prošle godine, te planiranom završnom trećem dijelu "Happy End", Jurkas se bavi temom ljubavi, a ovaj je put obrađuje u "kombinaciji komedije i drame s elementnima erotike, krimića i akcije, ali punoj feelgood momenta".

"Priča je to o muško ženskim odnosima, ljubavi i posljedicama ljubavi na putu do nalaženja savršene veze", ističe se u najavi filma, nastalog prema motivima redateljeve knjige "Ona" koja bi trebala biti objavljena tijekom iduće godine. 

Ta "ljubavna priča o sukobu koncepta ljubavi 20. i 21. stoljeća i ljudima koji dolaze iz vremena kada su se popravljale stvari" snimana je od veljače prošle do siječnja ove godine na nekoliko lokacija u Zagrebu, Rijeci, Gorskom kotaru, Lici, Beogradu, Slavoniji, Podravini te Bosni i Hercegovini. 

Prema podacima nacionalnih i regionalnih filmskih institucija i teoretičara filma riječ je o prvoj debitantskoj trilogiji u povijesti filma u Hrvatskoj i zemljama regije na Balkanu.  

Jurkasov film okupio je više od 80 hrvatskih i inozemnih glumaca i javnih osoba, a među njima su Judita Franković, Doris Pinčić Rogoznica, Jana Ilić Milić, Elitsa Mateva, Jelena Perčin, Iskra Jirsak, Csilla Barath, Vera Zima, Marko Cindrić, Stojan Matavulj, Mario Kovač, Dora Lipovčan, Petra Cicvarić, Zoran Pribičević, Lucija Šerbedžija, Sanja Vejnović, Ivan Magud, Justina Vojaković Fingler, Nika Ostoić, Latica Cameron, Darija Turina, Vojin Perić. 

Svoje prvo glumačko pojavljivanje u filmu su imali i neki hrvatski glazbenici, Zlatan Stipišić Gibonni, Nina Badrić, Hladno pivo, Zoran Predin, Tonči Huljić, Anđa Marić, pjevač skupine Kawasaki 3p Tomislav Vukelić - Tomfa te manekenka Tina Katanić, stand up komičarka Andrea Andrassy, voditeljica Nives Čanović i drugi.

Kao posebnost hrvatskog filma ističe se soundtrack na koji su, prvi put u nekom hrvatskom filmu, uvršteni respektabilni inozemni izvođači, poput Faith No More, s pjesmom "From The Dead". 

Uz njih tu su indie zvijezde Girls Against Boys, koji su sudjelovali i na kultnom soundtracku filma "Clerks" Kevina Smitha, britanski rockeri Penthouse koji su, nakon što su se proslavili, zbog tužbe istoimenog američkog časopisa morali promijeniti ime i sada se zovu 50 Tons Of Black Terror te punk grupa The Dwarves. 

Kroz glazbu, za koju redatelj kaže da ima jednu od glavnih uloga, film je okupio hrvatske i regionalne izvođače svih stilskih vrsta, od Gibonnija i Urbana preko grupa Jonathan, Krankšvester, Svadbas, Repetitor do Lee Dekleve, Irene Žilić i Lidije Bačić. 

Nedavno su premijerno predstavljeni i video spotovi za dvije pjesme sa službenog soundtracka - grupe The Dwarves koja je ustupila prava za njihovu pjesmu "Sluts Of The USA", a ta je suradnja rezultirala službenim video spotom u Jurkasovoj režiji. 

Soundtrack filma se predstavio i spotom za baladu "Zašto se ne vraća starim ljubavima", u izvedbi glazbene formacije Jurkas Visković Trio, a s Doris Pinčić Rogoznica u glavnoj ulozi.  

Pjesmu je napisao redatelj filma i izveo s pjevačicom i glumicom Ivom Visković Križan, dok je produkciju napravio Nikola Turajlić. Njih troje su članovi sastava Jurkas Visković Trio, kojemu taj singl najavljuje budući glazbeni rad.

Originalnu glazbu potpisuje Dalibor Grubačević. Film je montirao Robert Ferenc zajedno s redateljem, direktor fotografije Marin Kenjović, dok kameru potpisuje Dino Senčar.

Film je nastao u suradnji Hrvatske, Srbije, Bugarske, Slovenije, BiH i Australije te koprodukciji nekoliko tvrtki, DOP Produkcija, ZIA Produkcija, Ratio Video Production, HI Studio, Senna Inovation Factory.



Međunarodna federacija glumaca: U dijalogu s vladama svijeta suočiti se s izazovima današnjice


ZAGREB - Zaštita intelektualnog vlasništva, socijalnih, izvođačkih i drugih prava glumaca, osiguranje umjetničkih sloboda i poštovanja različitosti neki su od ciljeva Međunarodne federacije glumaca (FIA) čiji se godišnji sastanak održava u Zagrebu od 24. do 27. listopada, a kako bi se to postiglo, kako je rečeno u četvrtak na svečanom otvorenju godišnje konferencije Izvršnog odbora FIA-e, potrebna je dugoročna strategija nulte tolerancije prema bilo kakvim oblicima zlostavljanja.

"U digitalnom okruženju današnjice, glumci se suočavaju s nekim od najvećih izazova. Internet nas spaja – danas je umjetnicima lakše nego ikad distribuirati svoja djela po čitavome svijetu. Ali je također lakše drugima njihov rad iskorištavati za vlastiti profit, pritom ni na koji način ne pridonoseći njegovu stvaranju", rekla je otvarajući sastanak u Hotelu Dubrovnik predsjednica FIA-e Ferne Downey.

Izuzetno neizvjesno radno okruženje, neredovita plaćanja, nepoštivanja umjetničkih sloboda i različitosti, seksizam, u mnogim zemljama nepostojanje sustava kolektivnog pregovaranja koji bi glumcima omogućio osiguranje minimalnih uvjeta rada, samo su neki od izazova za čije se rješavanje zalaže FIA, kazala je Downey.

"Danas neki političari umanjuju važnost umjetnosti i vrijednost učenja, zanemarujući činjenice. No, mi znamo da su činjenice bitne, da je kulturna raznolikost bitna. Kao čelništvo ove organizacije, mi zauzimamo stav: ne pristajemo na ništa manje od velike kulturne promjene. Razvit ćemo dugoročnu strategiju nulte tolerancije prema bilo kakvim oblicima zlostavljanja", istaknula je Downey.

"U tome su vlade jedan od ključnih partnera i nadam se da ćemo, u dijalogu s ministarstvima kulture i političarima diljem svijeta, uspjeti ostvariti taj cilj. Umjetnici su često jedini koji mogu pronaći smisao u ovome svijetu. Budemo li radili zajedno, možda ćemo početi pronalaziti i rješenja", poručila je.

FIA, The International Federation of Actors / La Fédération Internationale des Acteurs, svjetska je krovna organizacija koja okuplja 97 glumačkih strukovnih udruga i sindikata iz 65 zemalja. Svojim projektima i aktivnostima FIA ima važnu ulogu u kreiranju kulturnih politika, a njezina je uloga zaštita socijalnih, radnih, ekonomskih, izvođačkih i moralnih prava glumaca, umjetničke slobode i različitosti u svim njenim vidovima – spolne, rasne i druge jednakosti.

Generalni tajnik FIA-e Dominick Luquer posebno je naglasio važnost sustava kolektivnog pregovaranja koji umjetnicima osigurava postojanje barem minimalnih uvjeta rada.

"Uvjeti rada umjetnika i ovako su teški, posao je zahtjevan i nesiguran, konkurencija izuzetno snažna, žive u vrlo neizvjesnom okruženju. Stoga pozivamo lokalne vlasti i nacionalne audio-vizualne kompanije da se uključe u aktivne kolektivne pregovore sa sindikatima glumaca i glumačkim udruženjima", rekao je Luquer.


Moramo učiti od drugih

Domaćin je sastanka Izvršnog odbora FIA-e Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), a okupio je u Zagrebu 60 glumaca i suradnika u glumačkim organizacijama iz 15 država svijeta; SAD-a, Rusije, Maroka, Urugvaja, Japana, Australije, Francuske, Velike Britanije, Danske, Irske, Turske i drugih.

Predsjednica HDDU-a Perica Martinović ocijenila je kako je u vremenu "nedostatka duhovnosti i ustrajanja na materijalnom" posebno važno da umjetnička obitelj svijeta stoji ujedinjena u borbi za svoja prava.

"Vaš dolazak u Hrvatsku poticaj je našim glumačkim udruženjima i sindikatima da bolje rade, uče, i da razmjenjujemo iskustva, na dobrobit glumaca", rekla je Martinović, jer "umjetnici uvijek lete, u nadi da će im se krila dotaknuti".

Hrvatska je organizatorom i domaćinom sastanka postala godinu dana nakon što je na Kongresu u Sao Paulu 2016. izabrana u Izvršni odbor FIA-e. Hrvatska pripada ogranku EuroFIA-e koja dva puta godišnje održava konferencijske sastanke u nekom od europskih gradova.

Predstavnica HDDU-a u FIA-i Ana-Marija Vrdoljak istaknula je kako je Hrvatska relativno mlada zemlja, tek je kratko članica Europske unije, pa se HDDU danas susreće s preprekama koje su mnoge druge zemlje već svladale.

"Zato je biti dijelom Izvršnog odbora FIA-e i domaćinom ovog sastanka od iznimne važnosti za Hrvatsku i HDDU, jer to nam daje poticaj i motivaciju da riješimo probleme s kojima se susrećemo i unaprijedimo položaj izvođača i svih umjetnika koji rade u audiovizualnoj industriji, kako bi njihov rad bio vrednovan na dostojanstven način", rekla je Vrdoljak.

Ispred Ministarstva kulture ugledne je goste pozdravila načelnica sektora za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Perković Tudor.

Ocijenila je kako činjenica da je HDDU članica jedne takve organizacije pokazuje sve veću važnost prisustva Hrvatske u međunarodnom kontekstu. To je prepoznato i u Ministarstvu kulture, koje veliku pozornost posvećuje članstvu u velikim međunarodnim organizacijama, rekla je.

"Mnoge teme koje su nam nacionalno važne, važne su i na međunarodnoj razni, a izuzetno je važno i različita iskustva i znanja koji dolaze iz različitih perspektiva i konteksta ugraditi u rad naših nacionalnih udruženja", ocijenila je Tudor.

"Djelovanjem kroz međunarodne udruge jača se glas struke a nama je, kao relativno maloj zemlji koja je tek odnedavno članica Europske unije, izuzetno važno imati taj glas, nastojati svoja razmišljanja ugraditi u međunarodna tijela", dodala je.

Sastanku Izvršnog odbora FIA-e prethodili su, u utorak i srijedu, sastanci Predsjedništva FIA-e te Engleske govorne skupine, koja okuplja predstavnike Velike Britanije, Kanade, Sjedinjenih Država, Irske i Australije. Zadnjega dana održavanja, u petak 27. listopada, sastat će se Radna skupina za intelektualno vlasništvo.

Među sudionicima okupljenima u Zagrebu našla su se takva svjetski poznata glumačka imena poput Amerikanke Gabrielle Carteris, predsjednice američke glumačke organizacije SAG-AFTRA iz Los Angelesa koja je široj javnosti poznata po ulozi u teen tv seriji "Beverly Hills 90210", te Dankinje Katje Holm, potpredsjednice FIA-e poznate iz treće sezone serije "Most".

Otvorenju sastanka Izvršnog odbora organizacije nazočio je u četvrtak i pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda zaobrazovanje kulturu i šport Ivica Lovrić.


Konferencija o hrvatskoj filmskoj baštini počela u Hrvatskom državnom arhivu

ZAGREB - Filmska baština prepoznata je kao jedna od najvećih vrijednosti nacionalnih kulturnih baština, no još nisu poduzete mjere kojima bi se ona, osobito u Hrvatskoj, na adekvatan način zaštitila, rečeno je u četvrtak na otvaranju dvodnevne Konferencije o hrvatskoj filmskoj baštini u Hrvatskom državnom arhivu.

Prva konferencija o hrvatskoj filmskoj baštini održava se u organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatskog državnog arhiva, a u sklopu obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine.

Audiovizualna baština zasigurno je jedan od značajnijih segmenata onoga što čuvamo i o čemu skrbimo u Hrvatskom državnom arhivu, a ovogodišnji moto Dana audiovizualne baštine "otkrij, pamti i dijeli" odgovara i ciljevima arhivske službe u proteklih nekoliko godina, rekao je Nenad Bukvić, pomoćnik ravnatelja za arhivsku djelatnost i razvoj. "Nije dovoljno samo prikupljati nacionalnu baštinu i o njoj sustavno skrbiti, nego je treba napraviti dostupnom javnosti i senzibilizirati javnost o njoj", dodao je.

Danilo Šerbedžija, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja očekuje da će konferencija ponuditi kreativne prijedloge za očuvanje hrvatske filmske baštine, s obzirom da film ima svoj vijek trajanja i nužno mu je potrebna digitalizacija. "Zasad je restauriran samo mali dio filmova, a jedan od razloga je da još nemamo odgovor na pitanje čiji je hrvatski film prije 1991. Bez tog odgovora ne možemo kvalitetno krenuti u restauraciju", ustvrdio je, dodavši da Hrvatska na tom području zaostaje za drugim zemljama.

Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture, drži kako je najbitnije digitalizirati i restaurirati građu ne bi li ona bila dostupna građanima, u obrazovne, ali i promotivne svrhe kako bi se vidjelo koliki je značaj hrvatskog filma.

"Unutar Ministarstva kulture postoji i europski projekt digitalizacije kulturne baštine u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i zadnjih se dana intenzivno krenulo kako bi se za taj projekt alocirala što veća sredstva", dodao je.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Daniel Rafaelić vjeruje da bi, osobito s obzirom na sinergiju stručnjaka i međunarodne goste koji će prenijeti svoja iskustva, konferencija napokon mogla pokrenuti rješavanje pitanja filmske baštine.

"Dopustili smo si privilegiju da zaboravimo na filmsku baštinu, a do određene mjere nam čak i ideologija uvjetuje kakvo će biti naše filmsko sjećanje. To je nedopustivo", istaknuo je.

Rafaelić smatra kako je već napravljena velika šteta. "Prošlo je 25 godina i nismo napravili ništa, uvijek se izvlačimo da nema novca, no zapravo nikada nije bilo političke volje. Onog trena kada nismo prepoznali da su svi hrvatski filmovi snimljeni do 1991. jednako važni kao Salona, Narona, Pula ili Dioklecijanova palača, zatvorili smo oči i pustili da baština propada", rekao je.

Konferencija je okupila niz stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, koji će raspravljati o ključnim problemima u zaštiti audiovizualne baštine, s ciljem da se potakne rješavanje otvorenih pravnih pitanja vezanih uz autorska i vlasnička prava, razmotre tehnički i etički parametri samog procesa, usporede europske prakse i krenulo ka uspostavi učinkovitih modela koji osiguravaju njezino očuvanje i dostupnost u budućnosti.

Pitanje hrvatske filmske baštine osobito je opterećeno činjenicom da vlasnički status hrvatskog filma u mnogim segmentima još uvijek čeka pravnu regulaciju, nužnost žurnog i koordiniranog djelovanja institucija i pojedinaca koji u njemu sudjeluju posve je očigledna, a to će biti i tema prvog panela "Kome pripada hrvatski film - postsukcesijski i postprivatizacijski izazovi".

Uslijedit će izlaganja o hrvatskoj i europskoj zakonskoj regulativi, o europskim praksama će govoriti stručnjaci iz Italije, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Konferencija će se u petak baviti aspektima zaštite AV gradiva, od restauracije igranog i dokumentarnog filma do restauracije zvuka i animiranog filma te izazovima očuvanja baštine u praksi kao i novim izazovima digitalizacije. Održat će se i dva panela - na temu međudržavne i međuinstitucijske suradnje na zaštiti filmske baštine te dostupnosti zaštićene AV baštine u kinoprikazivačkoj mreži.

Svjetski dan audiovizualne baštine, u okviru čijeg se obilježavanja održava konferencija, UNESCO je proglasio 2008. godine, s ciljem jačanja svijesti o potrebni očuvanja te baštine kao zajedničkog nasljeđa. Tim će se povodom u organizaciji Kino mreže i Hrvatskog filmskog arhiva (Hrvatske kinoteke), u petak u 30 kina podsjetiti na neke od najvažnijih filmova iz povijesti hrvatske kinematografije.



Retrospektiva Edvina Eddyja Biukovića u Klovićevim dvorima


ZAGREB - Retrospektivnom izložbom strip-crtača Edvina Eddyja Biukovića, koja se otvara u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori odaje se priznanje i podsjeća na bogati opus jednog od istaknutijih hrvatskih autora stripa.

Kustosica izložbe Koraljka Jurčec Kos kaže kako retrospektiva Biukovićevih radova podrazumijeva valorizaciju i sažimanje njegova kreativnog raspona, uz selektivnu interpretaciju opusa, zahvaljujući suradnji s Goranom Sudžukom, strip crtačem, scenaristom i prijateljem prerano preminulog autora.

"Izborom radova pokazalo se da je između više od osam stotina originala gotovo svaki pojedinačno jednako vrijedan. Dakako da niti jedan izbor, a pogotovo kada je u pitanju autor koji je kratko stvarao zaustavljen na pragu umjetničke zrelosti bolešću, ubrzo i nepovratno izgubljen za povijest stripa i ilustracije, nije jednostavan", ustvrdila je Jurčec Kos u najavi izložbe.

Edvin Eddy Biuković (Zagreb, 1969. - 1999.) je bio jedan od najperspektivnijih crtača na bogatoj hrvatskoj strip sceni i u manje od petnaest godina stvorio je impresivan opus, postigao uspjeh i ostavio nasljeđe zbog kojeg ga smijemo zvati jednim od najkvalitetnijih i najutjecajnih domaćih strip-crtača svih vremena, ustvrdio je u predgovoru kataloga Goran Sudžuka.

Njegovim su crtežima i stripovima dominirala dva žanra, znanstvenofantastični i ratni, a u oba slučaja su ključna inspiracija bili filmovi Star Wars, Blade Runner, Alien, Apocalypse Now, Full Metal Jacket i The Deer Hunter

Sudžuka podsjeća kako je Biuković 'opsesiju' crtanjem pokazivao od najranijeg djetinjstva i roditelji su ga u tome podržavali, pa je mnogo radova iz toga doba sačuvano.

Po njegovim rjiečima, tijekom karijere Eddy se, pored stripa, često, rado i jednako uspješno bavio ilustracijom, a i u njegovu ilustratorskom opusu mogu se iščitati iste karakteristike kao u stripovskom - prevladavaju znanstvenofantastični i ratni žanrovi, humor je stalno prisutan, a reference na glazbu, filmove i stripove koje je volio su česte.

Bilo je to i područje njegovih eksperimenata sa stilovima i tehnikama. Motivi ranih ilustracija najčešće su znanstvena fantastika i rat, dok kasnije počinje crtati naručene ilustracije za plakate, časopise, te nekoliko knjiga, koje svjedoče o širokom rasponu stilova kojima je vladao – od karikaturalnog do realističnog, uz česte hommage citate omiljenim stripovima i autorima.

Sudžuka napominje kako je, poput mnogih velikana, Biuković crtao opsesivno i stalno, a kako je velik dio toga sačuvan posjetitelji izložbe imaju privilegiju vidjeti gotovo intiman segment njegovog stvaralaštva.

Među najranijim radovima dosta je crteža likova iz stripova koje je sam čitao, volio i od čijih je autora učio, a posebno mjesto zauzimaju brojne skice likova, dizajn odjeće, oružja i vozila koje je radio za gotovo svaki strip.

"Tu su i skice za ilustracije i table stripa na kojima vidimo kreativan proces, traženje najboljeg rješenja za trenutni zadatak, gdje je najvidljivija Eddyjeva strast prema crtanju i odnos prema radu, istovremeno zaigran i profesionalan", zaključio je.

Izložba će biti otvorena do 10. prosinca, a njome Galerija Klovićevi dvori najavljuje  nove značajne dionice posvećene devetoj umjetnosti u tom izložbenom prostoru. 



Izložba antičkog stakla iz dubrovačkog Arheološkog muzeja otvorena u Kneževu dvoru


DUBROVNIK - Izložba „Proziran izvor – Antičko staklo iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku“ otvorena je u srijedu navečer u dubrovačkom Kneževom dvoru, a donosi sedamdesetak predmeta od stakla iz fundusa antičke zbirke Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja.

 Staklo potječe s lokaliteta u Cavtatu, Sustjepanu, Polačama na otoku Mljetu te Ninu i Naroni. Predmeti su stigli u doba osnivanja Domorodnog muzeja, dobrotom starih Dubrovčana koji su ih kupovali i poklanjali zajednici. Analogijom s drugim predmetima ustanovljeno je kako je najveći dio predmeta porijeklom s Cipra.

 Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je na otvaranju izložbe kako predmeti od stakla svojim dimenzijama i materijalom upućuju na krhkost i dragocjenost.

 „Došli su nam iz antičkog doba s dubrovačkih, hrvatskih i istočno mediteranskih arheoloških lokaliteta. Iako možda tako ne izgleda, izložba je tehnički vrlo zahtjevna“, rekla je Vilać.

  Arheološki muzej se još uvijek, u nedostatku stalne i sveobuhvatne prezentacije i interpretacije najstarije dubrovačke spomeničke baštine, predstavlja segmentirano povremenim tematskim izložbama. Veseli činjenica da je nova gradska vlast prepoznala važnost i vrijednost projekta realizacije stalnog postava Arheološkog muzeja u Dubrovniku te je zgradu starog zatvora i prostor Pustijerne namijenila u tu svrhu. To iščekujemo desetljećima, naglasila je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Vilać.

 Voditeljica Arheološkog muzeja u Dubrovniku i autorica izložbe Liljana Kovačić rekla je kako je staklo najstariji umjetni materijal, koji je prema antičkim piscima otkriven sasvim slučajno tri tisuće godina prije Krista.

 „Staklo je bilo posebno omiljeno u antičko doba zbog svoje transparentnosti i ljepote. Razvoj obrade stakla trajao je dugo, a vrhunac je dosegnuo u helenističko i antičko razdoblje. Staklo se moglo bojati, pozlatiti, na njemu urezivati ili mu odstraniti pozadinu. Moglo je služiti kao svagdanje posuđe na stolu, a istovremeno estetski ukras. Mogli ste u njemu prenijeti fine mirise, balzame, ljekovite pomasti, ali ga koristiti i u građevinarstvu, ne samo kao prozorsko okno, već i za stropne mozaike“, objasnila je Kovačić.

 Predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je kako je u današnje vrijeme, kad se Dubrovnik eksploatira i sve ima svoju cijenu a vrlo malo se vraća javnom, lijepo vidjeti da je prije sto godina netko svoju privatnu zbirku poklonio javnom dobru.

 " Jasno smo se odredili prema pitanju Arheološkog muzeja, jer fundus tog muzeja zaslužuje biti predstavljen ne samo sugrađanima i hrvatskim građanima, već i turistima. Narod koji ne poštuje svoju tradiciju nema ni budućnost. Arheološki muzej je budućnost, kao dodatna kulturna ponuda grada. Nećemo reći da će biti realiziran za dvadeset dana ili dogodine, jer je riječ o ozbiljnom projektu, ali imamo jasan smjer“, naglasio je Potrebica.

Autori postava izložbe su Vedrana Vrabec i Marko Rašić iz zagrebačkog studija Rašić+Vrabec.



U Sisku multimedijalna izložba akademskog kipara Ante Rašića


SISAK - U sisačkoj Gradskoj galeriji Striegl upriličena je multimedijalna izložba "Intermezzo" akademskog kipara Ante Rašića, sudionika Likovne kolonije Željezare Sisak 1984. godine, kada je nastala impozantna metalna skulptura "Govornik", koja i danas stoji u sisačkom parku skulptura.

Izložba je organizirana u sklopu projekta predstavljanja umjetnika, bivših sudionika nekad prestižne Likovne kolonije Željezare Sisak. Zbog toga, veći broj izložaka, fotografija, slika, skulptura, instalacija i videa govori o vezi Rašića sa Siskom, rekao je ravnatelj Gradske galerije Striegl, Zoran Burojević,  

 Posebno je zanimanje izazvala maketa Gradske galerije s metalnim šipkama, kojoj je autor dao naziv "Homage Željezari Sisak". Preostali eksponati, kako je na otvorenju istaknuo  likovni kritičar Ivica Župan, predstavljaju malu retrospektivu umjetnika od 1984. godine naovamo.
 
"Rašić ambiciozno istražuje kako u multidisciplinarnoj postavi funkcioniraju različitosti, što ih u nj unose radovi iz različitih faza: postmodernističke dekonstrukcije čvrste kiparske forme uvođenjem novih tehnoloških i prostornih mogućnosti, elementi eklekticizma, kič estetike i estetike reprezentativnosti u kreiranju artefakta. Kao teorijski osvješten i punokrvni modernist, umjetnik je svjestan da je svekolika umjetnost tek bunar iz kojeg se bez skrupula i neograničeno zahvaća, a ono što izvadi njegovo vjedro prilagođava svome vremenu i vlastitu rukopisu", rekao je Župan.

 Dodao je da više radova, poput Rašićevih zrcala, omogućuje motritelju suradnju i stvaralačko sudioništvo u promjeni i pokretu.
 Umjetnik je izrazio zadovoljstvo što mu se pružila prilika da se u gradu s kojim ga vežu ugodne uspomene, predstavi likovnoj publici.   

 Ante Rašić je rođen 1953. godine u Imotskom, a Akademiju likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu završio je 1977. godine u klasi prof. Nikole Reisera. Bio je suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića i suradnik kiparskog ateliera prof. M. Charpentiera na ALU u Parizu. Kao samostalni umjetnik postao je član HDLU i Zajednice umjetnika Hrvatske, a obnašao je i dužnost predsjednika Predsjedništva HDLU. Kao redoviti profesor od 1995. godine radi na ALU u Zagrebu, gdje je i mentor na poslijediplomskom doktorskom studiju.  



Predstavljen novi roman "Šoferi" Ludwiga Bauera


ZAGREB - Novi roman Ludwiga Bauera "Šoferi" predstavljen je u srijedu navečer u Zagrebu, a po riječima autora, izricanje je to književne istine o Domovinskom ratu koja je "istinitija od tzv. realne istine, jer ne vodi računa o društvenoj hijerarhiji i apelira na osjećaje".   

Novi Bauerov roman objavila je nakladnička kuća "Fraktura", a približen je javnosti na tribini "Razotkrivanje" u dvorani Mueller kina Europa kroz razgovor glavnog urednika "Frakture" Seida Serdarevića i autora Ludwiga Bauera.


Bauer: Preko 'staromodnih ambicija' do odjeka Domovinskog rata

Bauer je posvjedočio kako se u pisanju uvijek vodi 'staromodnim ambicijama' - da tekst bude zabavan, da ima spoznajnu vrijednost i da je inspirativan pa se, rekao je, time vodio i u ovom romanu.

Istaknuo je da roman izriče književnu istinu o Domovinskom ratu prikazujući njegove odjeke i stvarnost ulaska 'poganog kapitalizma' u naš svijet na 'mala vrata' i kroz priču o trojici muškaraca koji rade kao vozači u UNPROFOR-u, što je, podsjetio je, uz posao prevoditelja, bilo i jedno od najpoželjnijih zanimanja u to vrijeme u snagama Ujedinjenih naroda.

Na početku razgovora Serdarević je sažeo fabulu romana - pripovijest o trojici muškaraca, koji pripadaju različitim svjetovima, i o njihovim sudbinama. Oni su: mladi izbjeglica Hrvoje - snalažljiv, 'premazan svim mastima' i 'poslovno' najuspješniji od trojice vozača, Tommy - odgojen u katoličkom duhu, neukrotiv mladić koji je izvstan vozač i središnji lik - profesor Rudolf s velikim znanjem jezika, iskusan i smiren čovjek, koji predstavlja izgubljenu srednju generaciju.

Iako se čini da su se dobro snašli u ratnim okolnostima jer primaju plaću u stranoj valuti kada je većini ljudi, rekao je Bauer, "izmaknuto tlo pod nogama", njihovi osobni životi se raspadaju jer propadaju temeljne vrijednosti. Jer, ustvrdio je Bauer, iza apstraktnoga humanizma koji proklamira, kapitalizam je vođen zaradom na bilo koji mogući način, a u romanu je, objasnio je, nastojao prikazati odnos konkretnih likova prema stjecanju kao imperativu.   


Autobiografski elementi postoje, ali istina je veća od neposrednog iskustva

Na Serdarevićevo pitanje - postoje li u romanu autobiografski elementi (Bauer je, među ostalim, radio kao vozač u UNPROFOR-u), autor je odgovorio potvrdno, ali i dodao kako ih ima malo jer je, istina o djelovanju međunarodnih organizacija, veća od neposrednog iskustva.

Naglasio je kako mu je bio potreban vremenski odmak da bi potpuno osvijestio obrazac djelovanja međunarodnih organizacija koji je, ocjenjuje, "po svuda isti od Hrvatske do Sjeverne Irske, neadekvatan i nedostojan, a završava zločinom nad zločinima u Srebrenici - sigurnim UN-ovim skloništem koje je postalo gubilište za ljude". Odnosno, dodao je, "cilj toga obrasca je iznevjeriti proklamirano poslanje".   


Umjetnička istina trebala bi izbjeći sve "šumove na kanalu"

 Bauer smatra kako je umjetnička istina ona koja bi trebala izvjeći "sve šumove na kanalu" osobito one subjektivne kojih je puno u suvremenim medijima poput interneta gdje "smeća ima više od bilo čega drugoga, samo vrlo mali dio su istinski korisne informacije, a dosta je zlonamjernih podataka kojima je cilj uvjeriti nas u nešto što nije točno".

 Dodao je kako je "povijesna istina koju učimo u školi i na fakultetu siromašna, a ovdje na našem području svjedoci smo da se isti povijesni događaju drukčije poučavaju i tumače u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini".

 Zato se je, smatra, "teško orijentirati što je ono pravo, a umjetnost u tome pomaže ne sugerirajući gotova rješenja, nego nudeći mogućnosti da doživimo ono što je pravo i vrijedno vjerovanja, vrijedno latinske krilatice - Historia est magistra vitae (Povijest je učiteljica života), od koje bi se zaista moglo nešto naučiti".      

 Ludwig Bauer rodio se 1941. u Sisku. Diplomirao je slavistiku u Zagrebu, a školovanje je nastavio u Bratislavi i Pragu. Bavio se prevođenjem stručnih djela, bio je profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće Globus i književnoga časopisa "Naša knjiga", analitičar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni vozač, scenarist (među ostalim i na Televiziji UN-a).

 Do sada je objavio četrnaest romana, a za roman "Zavičaj, zaborav" osvojio je prestižnu nagradu Meša Selimović, nagradu Fran Galović i nagradu Kiklop za najbolji roman u 2011.



Predstavljen zbornik učeničkih radova "Na ramenima moga tate"


SPLIT - Knjiga "Na ramenima moga tate," u kojoj je objavljeno 260 literarnih i 64 likovna rada učenika osnovnih i srednjih škola, odabranih na natječaju što ga je lani raspisala Splitsko-dalmatinska nadbiskupija u povodu Godine očinstva i priprema za 3.  Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u rujnu 2018. u Solinu, predstavljena je u srijedu navečer u Splitu.

 Nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić je predstavljajući ovaj zbornik učeničkih radova istaknuo je kako je riječ o "velikoj i dubokoj knjizi," u kojoj djeca osvjetljavaju ulogu svojih očeva bolje no što bi to itko drugi učinio.

 "Zadivljen sam radovima naše djece jer ona su oni pravi koji mogu reći kakav je i tko je otac, a uloga oca u njihovim radovima vrlo je pozitivna i to nas ohrabruje i daje nam perspektivu," rekao je nadbiskup Barišić.

 Ocijenio je kako su sociolozi, propovjednici, svećenici i biskupi kritični i skeptični i katkad smatraju da se otac u hrvatskom društvu "izgubio".
 "Te analize nisu tako točne kao što su analize djece, u kojima vide oca u pozitivnom svjetlu," kazao je nadbiskup Barišić.

 Istaknuo je kako je zbornik radova "Na ramenima moga tate" enciklopedija o ocu i očinstvu, jer su djeca ušla duboko u psihu i karakter svojih očeva.
 "Ovaj zbornik radova predstavlja nevjerojatno bogatstvo za naše društvo našu Crkvu," poručio je Barišić.

 Splitsko-makarski nadbiskup istaknuo je kako ga je najviše potreslo pismo učenika, u kojem svome ocu poručuje - "Nedostaješ mi tata". Dječak, naime, promišlja o rastavljenim roditeljima te, između ostalog navodi. "Znam da se ti i mama ne volite više, ali ja vas oboje volim zauvijek." Po tumačenju biskupa Barišića ovakve poruke govore kako djeca "mudro dodiruju problematiku odsutnosti oca" zbog rastave roditelja te su na kraju spremna oprostiti.

 "Kad čitate ova pisma zaustavit ćete se i osjećaji će proraditi, a to je znak da su djeca pogodila 'u sridu'," kazao je nadbiskup Barišić. Dodao je da je naziv zbornika  "Ramena moga tate" zapravo i metafora.

 "Kroz ulogu oca može se čitati čitava naša povijest, vjerujem kako je otac uvijek bio onaj koji je otvarao nove horizonte ne samo pojedincima nego i generacijama. U tom smislu ovo je jedna dobra metafora naše povijesti ali još više budućnosti," zaključio je nadbiskup Barišić.

 Najavio je da će Splitsko-makarska nadbiskupija ove školske godine raspisati natječaj na temu - "U zagrljaju moje mame."




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus