14:10, 18. Lipanj 2018

kultura...

Kultura 25. svibnja 2018.

Objavljeno: 24.05.2018 u 23:27
Pregledano 228 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 25. svibnja 2018.

ZAGREB, 25. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Izložbom "Na rubu fotografije" otvorena revija kratkometražnih filmova "Filmska runda"

OSIJEK - U osječkoj Galeriji "Kazamat" u petak je počelo treće izdanje revije hrvatskih kratkometražnih filmova "Filmska runda" otvorenjem izložbe fotografija "Na rubu fotografije" s radovima sadašnjih i bivših studenata Odsjeka za likovnu umjetnost Akademije za umjetnost i kulturu, nastalih pod mentorstvom Vjerana Hrpke.

"Radovi su nastali u posljednjih pet godina. Odlučili smo se za izlaganje u tehnikama alternativnih fotografskih procesa pri čemu se vidi izravan utjecaj svjetla na podlogu. Izlaže 25 autora sa stotinjak fotografija u tehnikama koje datiraju iz 19. stoljeća. Ovo je prva takva izložba u Hrvatskoj", rekao je Hrpka.

Prve večeri revije nastale u produkciji neprofitne umjetničke organizacije "Teatar to go" mogu se pogledati dvije premijere osječkih autora. To su eksperimentalni film Edgara Njarija "Instar" i eksperimentalni film "Tragovi" Tonija Baloga. U Studentskoj rundi mogu se vidjeti filmovi "Precijenjena dramaturgija" Sunčice Ane Veldić, "Stranac u mojoj sobi" Petre Balekić, "Institucija" Kristine Marić i "Marica" Judite Gamulin.

Revija kratkometražnih filmova traje do nedjelje, 27. svibnja i do tada se mogu pogledati filmovi "Oni sami dolaze i odlaze" Borisa Poljaka, "Manivald" Chintisa Lundgrena, "Skoro ništa – i dalje noć" Davora Sanvincentija, "Tanja" Jasne Nanut, "Marija" Jurja Primorca, "Sve bih ostavio ovdje" osječkog autora Ivana Faktora, "Siguran let" Alda Tardozzija te "Iza lica zrcala" Katarine Zrinke Matijević.

Nedjelja je namijenjena najmlađima koji će, u suradnji s Bacačima Sjenki, gledati filmove različitih formi i tema koje su snimili polaznici dječjih filmskih radionica FROOOM! u Zagrebu, Koprivnici, Sinju, Prelogu i Rijeci.



ZBF – Predstavljen novi roman Dražena Ilinčića "Neobičan slučaj novinara N."

 
ZAGREB - Dugogodišnji novinar Hrvatske televizije Dražen Ilinčić predstavio je u petak u Zagrebu svoju novu knjigu "Neobičan slučaj novinara N.", roman u kojemu se dokumentarno i publicističko životno iskustvo prepliće u književno oblikovanu zbilju.

O knjizi je uvodno u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) govorio urednik Neven Vulić iz Ilinčićeva nakladnika OceanMora.

Rekao je kako je riječ o "kratkom i slatkom" romanu u kojemu oduševljava igra fakcije i fikcije. "Roman je jako citatan i humorističan, pun autoironije", ocijenio je Vulić na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Pisac i kritičar Srđan Sandić posebno se osvrnuo na "očekivano autoironičnu naslovnicu" te "odlično pisane kvazi-autobiografske fikcije vjerojatno najpoznatijeg televizijskog lica kulture".

Novinar, scenarist i redatelj Dražen Ilinčić (1962.) dugo je godina radio za Večernji list, a od 2001. prelazi na HRT, u čijoj emisiji Pola ure kulture sudjeluje od samog početka. Radio je na raznim televizijskim projektima, poput emisije Dobro jutro: kultura, te kao urednik redakcije kulture u Informativnom programu HTV-a. Trenutno je zaposlen kao komentator. Scenarist je i redatelj dokumentarnog filma "Amato" (Hrvatski filmski savez, 2008.), a dosad je objavio romane "Berlinski ručnik" (2006.) i "Posljednji korak" (2013.) te zbirku "Najkraće priče"  (2008.).

Njegov najnoviji roman "Neobičan slučaj novinara N.", temeljen na stvarnim iskustvima televizijskoga novinara, najavljen je kao spoj dokumentarnog i publicističkog životnog iskustva koje pokazuje da se stara izreka o "deset posto talenta i devedeset posto rada" nužno mora dopuniti izvjesnim postotkom sreće, "ponekad posve svojeglave".

Ilinčić je otkrio kako je čitava priča oko te knjige krenula 2008., od ideje pisanja publicističke knjige o njegovoj karijeri u prvome licu. "To mi nikako nije išlo od ruke, i na kraju je ispao jedan literarizirani tekst, dulja pripovijest ili kraći roman, pri čemu sam posve napustio prvi koncept", rekao je Ilinčić.

Umjesto toga, novinar koji nosi njegova iskustva samo je lik u knjizi, a njezin pripovjedač u trećem licu marketinški stručnjak koji se za njega iz nekog razloga zainteresira.

Pitanje koje muči novinara N.-a, cijenjenog televizijskog novinara koji prati kulturu je – kako nakon dvadeset godina intenzivnog rada i dalje održavati kreativnu svježinu? Slična dvojba zaokuplja i marketinškog stručnjaka s kojim će se N. slučajno susresti na televiziji. Zajednički interesi, u očigledno pristranim životnim okolnostima, odvest će ih u sasvim neočekivanom smjeru. I dok jedna priča o uspjehu nastaje, druga stvaralačka sudbina gubi dah i polako zalazi.

Knjiga obilato crpi iz Ilinčićeva osobnoga iskustva, a govoreći o tome, autor je kazao kako je televizija izrazito doslovan medij – time se u povodio u svojem profesionalnom radu, a to je ugradio i u priču o novinaru N.-u.

"Biti novinar u našoj sredini nikad nije bilo nešto s čime bi se moglo doći na nekakav vrh", rekao je Ilinčić: "Mogli ste biti sjajan novinar ali uvijek se smatralo da novinari samo prate određene stvari, a nekako se zaboravi da je i to vrlo kreativno zanimanje i da je ono što novinar treba napraviti to da sintetizira stvari, da donese neki novi pogled a ne samo da prenese tuđi".

"Danas novinar može biti svatko – više nema nikakvih preduvjeta, a u vrijeme kada sam ja počinjao u novinarstvu se tražilo puno više od toga, od novinara se zahtijevalo da imaju sjajno obrazovanje, rečenicu i stil. Svijet se atomizirao, više nema preduvjeta i nitko o tome ne vodi računa", istaknuo je Ilinčić.

Napomenuo je kako i u književnosti, kao i u novinarstvu, u kojemu voli prvo napisati tekst pa onda montirati materijal, kreće od gotove ideje "koju onda samo treba ispisati": "Meni je bitno da je načelno stvar u glavi gotova prije nego što počnem pisati", rekao je.

Njegove su narativne strukture "kratke i jednostavne", dodao je, "a osobito volim ich-formu, ona mi je nekako najtoplija".

Dražen Ilinčić jedan je od 80-ak gostiju ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala (ZBF), čije se četvrto izdanje održava od 21. do 27. svibnja u MUO-u s temom "Selfie kultura – mit i stvarnost".



Nova predstava GKL Rijeka "Čarobna svirala" u obliku priče u pokretu


RIJEKA - Ravnateljica Gradskog kazališta lutaka (GKL) Rijeka Magdalena Lupi Alvir u petak je predstavila novu scensku igru "Čarobna svirala" autorice Almire Štifanić koja će se izvoditi u školama i dječjim vrtićima, a bit će i na programu 2. dječjeg festivala "Tobogan" ovoga ljeta u Rijeci.

Ta predstava je scenska igra, kojoj je ishodište u osnovnoj dječjoj potrebi za kretanjem, rekla je Lupi Alvir na konferenciji za novinare.

Kako je istaknula, kroz jednostavne vježbe djeca slušaju priču "Čarobna svirala" te tako obogaćuju jezični korpus i rekreiraju se. Uz autoricu, koja je i glumica GKL Rijeka, u predstavi sudjeluje i Alex Đaković, glumac-lutkar i sportaš zadužen za sportski dio te priče.

Predstava je namijenjena djeci, ali u njoj mogu sudjelovati i roditelji, odgajatelji ili učitelji.

"Čarobna svirala" postat će dio programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. i sastavni dio programske linije Dječja kuća.

Likovni identitet osmislile su umjetnice Andreja Jandrečić i Sara Ivančan.

Najavljujući gostovanja riječkog Gradskog kazališta lutaka Lupi Alvir rekla je da predstava "Wanda LaVanda" autorice Jelene Tondini i redateljice Morane Dolenc tijekom ljeta ide na "malu turneju" pa će 28. lipnja gostovati na 58. Dječjem festivalu u Šibeniku, 29. lipnja na Festivalu levande u Velom Grablju, a 30. lipnja u Starom Gradu na Hvaru.

Osim toga, „Wanda LaVanda“ će otputovati u Atiju, na 17. Teheran Mobarak International Puppet Festival u Iranu, koji se održava pod pokroviteljstvom Centra dramskih umjetnosti Irana.

Festival ima veliku tradiciju; prvi je međunarodni kazališni festival nakon Islamske revolucije 1979. godine i jedan je od pet glavnih kazališnih festivala Irana. Održava se svake dvije godine, a GKL Rijeka je u njemu sudjelovao i 1996.  s predstavama "Pinocchio" i "Sabor ptica".

Predstava "Zamrznute pjesme" autorice i redateljice Tamare Kučinović 17. rujna sudjelovat će na Međunarodnom festivalu kazališta lutaka PIF u Zagrebu.
 


Godišnja skupština europske udruge audiovizualnih prevoditelja AVTE u Zagrebu


ZAGREB - Na godišnjoj skupštini krovne organizacije audiovizualnih prevoditelja iz cijele Europe - Audiovisual translators Europe (AVTE), koja se 24. i 25. svibnja održala u Zagrebu u Upravni odbor AVTE-a izabrana je i Petra Matić, potpredsjednica Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP), koje je bilo organizator skupa.

AVTE okuplja nacionalna udruženja i organizacije prevoditelja audiovizualnih sadržaja za televiziju, kinematografe i internet te koordinira njihov rad kako bi se promovirala ova profesija i stvorili dobri uvjeti rada.

"Hrvatska udruga postoji tek šest godina i jako je dobro da smo već ove godine imali priliku organizirati godišnju skupštinu i da je naša potpredsjednica Petra Matić ušla u Upravni odbor AVTE-a", istaknula je tim povodom članica UO DHAP-a Lara Hölbling Matković.

Jedna od glavnih tema skupštine koja je okupila dvadesetak sudionika iz 14 zemalja bile su čuvanje autorskih prava AV prevoditelja, posebice onih koja se odnose na sve češću praksu distributera da prevoditelje ne potpisuju, te problem sklapanja za njih štetnih ugovora, ističu iz DHAP-a.

Kao krovna udruga, AVTE potiče razmjenu informacija između nacionalnih udruženja i institucija i zakonodavaca u EU, a cilj udruge je približiti ovo zanimanje europskim zakonodavcima i uputiti ih u važnost dobre audiovizualne prevoditeljske prakse.

Audiovizualni prijevod, napominju iz AVTE-a, završni je prijevodni filtar koji povezuje europske građane i omogućava transfer kultura između svih europskih zemalja. "Zahvaljujući kvalitetnim profesionalnim prijevodima, kulturni proizvodi dostupniji su svim Europljanima te pružaju održivu alternativu inače sveprisutnom utjecaju anglofone kulture i održavanju europske kulturne raznolikosti", ističu iz AVTE-a.

Jedna od zadaća udruge je i obrazovanje budućih audiovizualnih prevoditelja, odnosno suradnja s predavačima na specijaliziranim studijskim grupama, kako bi budući prevoditelji stekli potrebne vještine, ali i upoznali se sa svojim pravima.

Među problemima s kojima se susreću AV prevoditelji, kažu iz DHAP-a, nalazi se i sve češće posezanje velikih distributera za kompjuterskim prevođenjem u nadi da će uz pomoć tehnologije preskočiti "skupu stavku" prevoditelja, kojega se u tom slučaju angažira samo kao posteditora.

AVTE trenutačno okuplja audiovizualne prevoditelje iz 14 zemalja. Osnovale su ga 2011. udruge i organizacije audiovizualnih prevoditelja iz Danske, Poljske, Francuske, Norveške, Finske, Slovačke i Velike Britanije, kojima su se nakon toga pridružile nacionalne udruge iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Slovenije, Španjolske i Švedske.

Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP) osnovano je 2012. godine, a od 2016. uvršteno je na popis umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture. Dugoročni je cilj društva okupiti sve prevoditelje koji se profesionalno bave audiovizualnim prevodilaštvom u Hrvatskoj.



Festival mora i pomorske tradicije Fiumare od 29. svibnja do 6. lipnja


RIJEKA - Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije Fiumare 2018. održat će se u Rijeci sedmi put od od 29. svibnja do 6. lipnja, a posjetitelje će još jedanput podsjetiti kako je prije stotinjak godina izgledao prostor uz Mrtvi kanal, kada se ondje svaki dan intenzivno trgovalo.

Fiumare povezuje pomorsku i trgovačku tradiciju, prošlost i sadašnjost kao svojevrsni vremeplov na autentičnim lokacijama – uz  Mrtvi kanal, u Verdijevoj ulici i na Korzu te u riječkoj luci.

Na festivalu će biti izložene mnoge tradicijske barke, sudjelovat će trgovci i obrtnici u tradicijskim nošnjama iz svih dijelova Kvarnera. Najavljene su interaktivne radionice pomorskih i ribarskih vještina, promocije starih običaja i gastronomska ponuda autohtonih jela i vina. Posjetitelji će moći razgledati brodove, promatrati regatu u mornarskom veslanju i regate tradicijskih barki na jedra, pogledati razne izložbe i muzeje te poslušati predavanja.

Svečano otvorenje festivala bit će 29. svibnja na Korzu uz svečani mimohod sudionika, a uprizorenje povijesnog događaja "Karolina Riječka spašava Rijeku" najavljeno je za 1. lipnja u moru ispred riječke putničke luke.

Festival Fiumare organiziraju Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija,  turističke zajednice Rijeke i Kvarnera, Lučka uprava Rijeka i Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre "Tradicijska jedra Kvarnera i Istre".

 
U programu 11. FMFS hrvatske premijere brojnih festivalskih laureata


SPLIT - Festival mediteranskog filma Split (FMFS), čije će se 11. izdanje održati od 7. do 16. lipnja u ljetnom kinu "Bačvice" i kinoteci "Zlatna vrata", objavio je program koji sadrži brojne regionalne i hrvatske premijere filmova koji su već izazvali pažnju na najvećim svjetskim festivalima.

Kako se navodi u priopćenju organizatora, "Skrivena boja stvari" Silvija Soldinija otvara manifestaciju, a pod pokroviteljstvom Talijanskog instituta za kulturu u natjecateljskom programu je i prvi mjuzikl o mafiji "Ljubav i podzemlje" za koji je redateljski dvojac Manetti dobio pet nacionalnih nagrada uključujući onu za najbolji film, te "Sicilijanska bajka" premijerno prikazana u Cannesu.

"Izvještaji o Sari i Saleemu", koji prati zabranjenu ljubav između Izraelke i Palestinca, Muayadu Alayanu donio je dvije nagrade u Rotterdamu, sirijsko-libanonski dokumentarac "O očevima i sinovima" redatelju Talalu Derkiju priznanja diljem svijeta, između ostalog i nagradu žirija na Sundanceu, gdje su slavili i turski "Leptiri" redatelja Tolge Karaçelika, šarmantni naslov idealan za sezonu ljetnih kina.

Španjolce na Bačvicama ove godine predstavlja film "Div" za koji su Jon Garano i Aitor Arregi osvojili deset nagrada Goya i priznanje žirija u San Sebastianu, na programu je i "Pas", novi uradak FMFS-ova znanca Samuela Benchetrita, dok je za ljubitelje grčkog novog vala uvršteno "Sažaljenje" Babisa Makridisa. Posjetitelji će moći pogledati i "Fantastičnu ženu" za koju je redatelj Sebastian Lelio dobio Oscara za najbolji film izvan engleskog govornog područja, ali i u francusko-libanonsku "Uvredu" Ziada Doueirija koji mu je bio ozbiljan konkurent za ovu najprestižniju nagradu.

Direktor Festivala Alen Munitić poručio je da su većinu naslova pogledali u Rotterdamu i Berlinu, te je program uglavnom bio dogovoren već u veljači. "Bili smo jako nestrpljivi da detalje podijelimo sa svojom publikom jer ove godine teško je pronaći film kojeg bi se moglo preskočiti. Osim što smo osigurali ovako kvalitetan dugometražni program ponosni smo i na činjenicu da sve više domaćih filmaša za nacionalne premijere svojih kratkih filmova odabire naš program Ješke. Radujemo se i njihovim dugometražnim premijerama na Bačvicama u godinama koje su pred nama", kazao je Munitić.

Program "Ješke" ove godine otvaraju "Biciklisti" Veljka Popovića, a slijede novi filmovi Igora Bezinovića, Judite Gamulin, Arsena Oremovića, Ivana Ramljaka, Igora Jelinovića i drugih, a redateljica Vlatka Vorkapić premijerno će predstaviti svoj uradak srednjeg metra "Pusti Dobre, pusti", navodi se u priopćenju.



Otvoren hrvatski paviljon na Venecijanskom bijenalu


VENECIJA - U sklopu 16. Venecijanskog bijenala, međunarodne izložbe arhitekture, u petak je u Veneciji svečano otvoren hrvatski paviljon i predstavljena izložba "Oblak Pergola / Arhitektura gostoljubivosti", autora Alise Andrašek, Vlatke Horvat, Maje Kuzmanović i Brune Juričića kojom će se Hrvatska predstaviti svijetu.

Paviljon je otvorila pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo koja je istaknula značaj hrvatske izložbe koja "predstavlja korak u područje eksperimenta i tehnološkog razvoja".

Hrvatski paviljon smješten je na atraktivnoj lokaciji u Arsenalu, gdje je na 70 četvornih metara predstavljena ambijentalna izložba koja prelazi granice arhitekture, objedinjujući umjetnost, robotiku i modele kompjutorskog programiranja.

Izložba je osmišljena kroz interakciju triju intervencija: Crtež oblaka (Cloud drawing) Alise Andrašek i Bruna Juričića, Umiriti oči (To Still the Eye) Vlatke Horvat i Efemeran vrt (Ephemeral garden) Maje Kuzmanović.

Kustos izložbe i glavni arhitekt Bruno Juričić uvjeren je da će izložena instalacija  kao prostor koji prelazi granice arhitekture, umjetnosti, robotike i modela kompjutorskog programiranja, pridonijeti pozicioniranju i osvještavanju uloge inovacije i tehnologije u arhitekturi i umjetnosti.

"I to ne samo u hrvatskoj arhitekturi, nego i na svjetskoj razini!", rekao je  Juričić

Kustoska savjetnica Branka Benčić istaknula je kako hrvatski paviljon na bijenalu arhitekture obuhvaća različite umjetničke, arhitektonske i kustoske pozicije i prakse.

"Diskurzivnost i interdisciplinarnost takvog pristupa uključila je u ovom kontekstu i recentnu produkciju umjetnica iz područja suvremene umjetnosti, nove produkcije Vlatke Horvat i Maje Kuzmanović. Kolonizirajući prostor pergole, intervencije u hrvatskom paviljonu upisuju, pamte ili anticipiraju atmosferu, moguće scenarije i situacije tog jednog nama bliskog zajedničkog prostora Mediterana", rekla je Benčić na otvorenju izložbe.

U zvučnoj instalaciji Ephemeral Garden se ljudsko, životinjsko i tehnološko čavrljanje spaja s biljnim, vodenim i geološkim zvukovima.

Autorica Maja Kuzmanić rekla je kako je riječ o atmosferičnoj kompoziciji, snimljenoj ovog proljeća u Istri, koja stvara gostoljubiv doživljaj ispod Oblak Pergole u prostoru hrvatskog paviljona.

Izložba "Oblak Pergola / Arhitektura gostoljubivosti" moći će se pogledati za trajanja ovogodišnjeg bijenala, od 26. svibnja do 25. studenoga.



Le Monde objavio pohvalnu kritiku filma "Takva su pravila"


ZAGREB - Ugledni francuski dnevni list Le Monde objavio je pohvalnu kritiku hrvatskog filma "Takva su pravila" Ognjena Sviličića, koji je ovaj tjedan, pod naslovom "Mirni ljudi: Jedan dan u Zagrebu", krenuo u redovitu kino distribuciju u francuskim kinima.
 
Nagrađivani Sviličićev film nastao je 2014. u hrvatsko-francusko-srpsko-makedonskoj koprodukciji, uz potporu francuskog Nacionalnog centra za kinematografiju (CNC) – fonda Aide aux cinémas du monde.

Film prati bračni par sa zagrebačke Savice, u interpretaciji bosanskohercegovačkih glumaca Emira Hadžihafizbegovića i Jasne Žalice, koji se, nakon što im sin nastrada u uličnom okršaju, suočavaju s malodušnošću državnih institucija.

U Le Mondeovom tekstu "Katastrofa nestala iza rutine" film se opisuje kao suptilan i zadivljujući, drugačiji od još jedne ružne i grube društvene drame.

Kako se navodi, redateljev peti dugometražni film doista vrijedi, ponajviše zbog svojih nekoliko likova koje uvijek nadilaze sami događaji u čijoj je pozadini drama koja ih skamenjuje, trauma njihova sina i nepažnja nadležnih tijela, policije i bolničke uprave.

"Usredotočujući se na taj osjećaj zaprepaštenosti, Ognjen Sviličić izbjegava mnoge klišeje, neočekivano povezujući pojedinu tešku situaciju s nekim oblikom smiješnog apsurda", dodaje se.

Sviličića se hvali i što je prikazao kako preveliko oslanjanje na institucije, lažni komfor i rutina mogu dovesti do katastrofe, pri čemu ne krivi svoje likove, ne optužuje ih i ne ismijava, već ih okružuje i povezuje međusobnom bezuvjetnom ljubavlju.

Film je tijekom godina osvojio mnoga priznanja na domaćim i međunarodnim festivalima, među kojima je i nagrada za najboljeg glumca na venecijanskoj Mostri, koja je pripala Emiru Hadžihafizbegoviću.

Bio je nagrađen i na međunarodnim festivalima u Vašravi, Cottbusu, Los Angelesu, Stockhlomu, Minsku, Beogradu i drugima.

Uz Hadžihafizbegovića i Žalicu, uloge u filmu glumem Hrvoje Vladisavljević i Veronika Mach.

Producenti su Damir Terešak (MaXima Film, HR) i Janja Kralj (KinoElektron, FR), a koproducenti Nikolina Vučetić Zečević (Biberche Productions, SR) i Svetozar Ristovski (Trice Films, MK).

Direktorica fotografije bila je Crystel Fournier, montažer Atanas Georgiev, scenograf Ivan Veljača, kostimografkinja Katarina Zaninović, a dizajneri zvuka Tomislav Gašparić i Jean-Guy Veran.

Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Hrvatske radiotelevizije.

Objavljen novi roman Hrvoja Hitreca "Samo sreća, ništa drugo"

 ZAGREB -
Novi povijesni roman hrvatskoga književnika Hrvoja Hitreca "Samo sreća, ništa drugo - Romansirani životopis Nikole VII. Zrinskog" objavila je zagrebačka nakladna kuća AGM.

Nikola VII. Zrinski bio je hrvatski ban i pjesnik, brat petra Zrinskoga, ističe nakladnik i dodaje kako je Nikola bio isusovački đak, koji nakon školovanja s bratom Petrom odlazi u posjet papi Urbanu VII.

Naglašava kako nakon punoljetnosti braća dijele imanje, a njihove utvrde i dvorci, objektivno su hrvatski dvorovi. Svakodnevica im je borba s Osmanlijama, a nakladnik napominje kako je upravo ta svakodnevica temelj Hitrecova romana "Samo sreća, ništa drugo".

Nakladnik ističe kako Nikola u stanci između bitaka piše na mađarskom jeziku poznato djelo "Jadranskoga mora sirena" te dodaje kako u tom spjevu slavi Sigetsku bitku iz 1566. i svoga pradjeda sigetskoga junaka Nikolu Šubića Zrinskog.

"Autor Hitrec, oslanjajući se na povijesne činjenice, doista prati život tog jedinog stvarnog hrvatskog dvora, svakodnevicu od kuhinje do radionica i odgoja djece", piše nakladnik i dodaje kako istodobno prati probleme s katoličkom Europom koja obećava pomoć na granicama i uglavnom zaboravlja obećanja.

Podsjeća kako se Nikola VII. borio oružjem i diplomacijom te napominje kako je legendu o njem prekinulo nesretno, a mnogi smatraju i sumnjivo, stradanje u lovu.

Nit vodilja djela, smatra nakladnik, sadržana je u naslovu romana, nastalom prema latinskoj poslovici "Sors bona, nihil aliud", koju je Nikola VII. izabrao za svoje geslo.

Nakladnik podsjeća kako se Hitrec zadnjih godina posvetio pisanju povijesnih romana. Dodaje kako je romanom "Što Bog dade i sreća junačka" romansirao doba bana Jospa Jelačića dok je u epistolarnom romanu "Špilberg" oživotvorio lik baruna Trenka.

Suvremeni hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist Hrvoje Hitrec rođen je u Zagrebu 1943. Posebno je poznat po svojim brojnim knjigama za djecu i mladež. Bio je glavnim urednikom humorističnoga lista Kerempuh, ravnatelj kazališta Trešnja te prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije a potom ministar informiranja u Hrvatskoj vladi.

Najveću su popularnost doživjeli Hitrecovi Smogovci, priča o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po njima je napravljena tv-serija. Hitrec je autor i drugih romana, kako za djecu "Eko Eko", "Humandel", tako i za odrasle "Ur", "Pustinjakov pupak", "Ljubavi na crnom baršunu" te troknjižje "Kolarovi" koje prate sudbinu zagrebačke obitelji kroz cijelo 20. stoljeće.


 
"Malograđani" premijerno u varaždinskom HNK


VARAŽDIN -
Posljednja ovosezonska premijera varaždinskoga HNK, predstava "Malograđani" Maksima Gorkog u režiji Helene Petković bit će izvedena 2. lipnja, najavljeno je na konferenciji za novinare održanoj u petak u varaždinskom Klubu Europa media.

Redateljica Helena Petković izrazila je zadovoljstvo što joj se pružila prilika surađivati s ansamblom varaždinskoga kazališta. "Oduševljena sam ansamblom i mislim da su svi stvarno dali svoj maksimum. Rad je bio dosta složen, radili smo u čudnim uvjetima, ali svi su se pokazali kao odlični suradnici i nisu se bavili samo svojim dijelom posla, što je čest slučaj u kazalištu, nego su bili ravnopravni sudionici u nastanku predstave", kazala je Petković.

Podsjetivši da je Gorki "Malograđane" napisao 1901. godine u osvit revolucionarnih zbivanja u Rusiji, Petković je istaknula da su bili suočeni s velikim pitanjem na koji način to prebaciti u sadašnjost, omogućiti da komunicira s današnjim vremenom.

"Mislim da smo uspjeli u tome jer je riječ o svevremenskim temama", rekla je redateljica koja smatra da bi nas sam naslov možda mogao odvesti u nekom drugom smjeru.

"Treba naglasiti da se ovaj tekst prvenstveno bavi nekom duhovnom malograđanštinom, a ne na onaj način na koji je često percipirana. U ovom se slučaju malograđanština odnosi na potpuno odsustvo duha, odsustvo ideje, nade, vjere...", dodala je Petković.

U predstavi "Malograđani" sudjeluje niz varaždinskih glumaca predvođenih Stojanom Matavuljem koji glumi imućnog malograđanina Vasilija Vasiljeviča Besemjonova. Uloga njegove supruge Akuline Ivanovne pripala je Ljiljani Bogojević, a bivšeg studenta Petra glumi Jan Kerekeš.

"Ovo je moja prva suradnja s Helenom, a nadam se da neće biti i posljednja. Ista smo generacija, bili smo zajedno na Akademiji i drago mi je da sad imamo priliku i zajedno raditi u Varaždinu", rekao je Kerekeš, dok je Katarina Arbanas, u predstavi učiteljica Tatjana, istaknula da svi mi stalno imamo osjećaj da je sreća negdje vani.

"Imamo osjećaj da je izvan nas, da je život koji bismo htjeli živjeti i o kojem sanjamo samo na ekranima, plakatima, video-spotovima. No, trebalo bi ovdje, u prostoru u kojem djelujemo, tražiti sreću i istinu i to je na neki način upisano i u ovaj komad. Mislim da odlično komunicira s vremenom u kojem živimo danas", kazala je Arbanas.

U predstavi glume i Karlo Mrkša (Nil), Marinko Prga (Perčihin), Hana Kunić (Polja), Robert Plemić (Teterev), Mirna Medaković Stepinac (Cvetajeva), Marija Krpan (Stepanida) i Barbara Rocco (Jelena Nikolajevna Krivcova).

Scenograf i kostimograf je Silvio Vujičić, skladatelj Damir Šimunović, a za rasvjetu je zadužena Vesna Kolarec.

 

Premijera predstave "Predsjednice" Wernera Schwaba u riječkom HNK 28. svibnja


RIJEKA -
Predstava "Predsjednice" Wernera Schwaba u režiji Bojane Lazić premijerno će se odigrati u HNK Ivana pl. Zajca 28. svibnja, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u petak.

Intendant Marin Blažević sa zadovoljstvom je istaknuo da se ovim projektom nastavlja trend suradnje s redateljicama. "Predstava je na neki način mračna i groteskna bajka, koja se u jednom trenutku pokaže stvarnijom od stvarnosti", kazao je.

Redateljica Bojana Lazić iz Srbije prvi put radi u kazalištu u Hrvatskoj. Navela je da je prvi put tijekom svoje karijere sve tri glumice upoznala tek na prvoj probi, ali da su se brzo zbližile i nastavile odlično surađivati.

Nastupit će Katarina Bistrović Darvaš, Olivera Baljak i Tanja Smoje. Riječ je o drami koja opisuje malograđanski svijet, opreku između uglađene pojavnosti i prljavštine i doslovnih i metaforičkih tjelesnih izlučevina ispod površine.

Werner Schwab je austrijski pisac i jedan od najkontroverznijih dramatičara suvremenog kazališta. U kazalištima se pojavio 1989. godine i djelovao samo četiri godine kao dramatičar, ali ostavio veliki trag iza sebe. Preminuo je 1994. godine, u dobi od 35 godina.

Dramaturginja riječke predstave je Olga Dimitrijević, scenografkinja je Zorana Petrov, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, autor glazbe Vladimir Pejković a oblikovatelj svjetla Boris Blidar.



Ulični festival Cest is d' Best od 30. svibnja do 3. lipnja


ZAGREB -
Cest is d' Best, najstariji i najveći ulični festival u Hrvatskoj okupit će od 30. svibnja do 3. lipnja u Zagrebu oko 700 izvođača s isto toliko sati dinamičnog programa, koncerata, uličnog teatra, cirkusa, plesa, likovnog, sportskog, dječjeg programa.

Zlatan Jaganjac, direktor festivala i selektor performerskog programa, najavio je "iznimno zanimljiv" program ove godine, koji će se održavati na osam pozornica u središtu grada, od Trga bana Jelačića i Zrinjevca do Bogovićeve i Cvjetnog trga.

"Ta ćemo mjesta pretvoriti u svjetsku pozornicu na kojoj će se izmjenjivati fantastični performeri, širiti pozitivna energija, nasmijavati i razveseljavati publiku", rekao je Jaganjac na konferenciji za novinare u Talijanskom institutu za kulturu, koji je odabran s obzirom da je Italija ove godine 'zemlja partner' zagrebačkog festivala.

Po njegovim riječima, inspiraciju za kreiranje programa festival je ovaj put pronašao u životu i djelu Nikole Tesle, kao i u korištenju recikliranja otpada u umjetničkom izričaju.

Stefania Del Bravo, direktorica Talijanskog instituta za kulturu, partnera festivala, izrazila je uvjerenje kako će 22. Cest is d'Best ponoviti prošlogodišnji uspjeh od prošle godine kada se ona, dolaskom u Zagreb, prvi put susrela s njim.

"Program je i ove godine vrlo bogat, dolaze mnogi performeri koji će nam skrenuti misli s problema svakodnevice", napomenula je.

Bogati glazbeni program za različite ukuse

Zlatko Petrović, suosnivač festivala i selektor glazbenog programa, zahvalio je svim kulturnim centrima koji su, dok je festival imao financijskih teškoća, pomogli da se održi. "Zagreb je sada prihvatio Cest is D'Best" kao svoj, nešto što je dio naše urbane kulture", dodao je.

Cest is D'Best smatra posebnim jer "zagrebačke ulice i trgove pretvara u dnevne boravke i mjesta druženja. "Kada se pojavimo s performerima i izmamimo ljudima osmijehe na lica, potaknemo ih da se druže, to je uspješan festival", istaknuo je.

Petrović je najavio kako će glazbeni program biti raznolik i pokrivat će razne generacije i ukuse, među ostalima, nastupit će Ajngemahtec - tribute bend Ivi Robiću, Zoran Predin, sarajevska grupa Letu Štuke, mostarski bend Zoster, zagrebački Los Caballeros.

Tradicionalno ulični svirači će popuniti sva mala prazna mjesta koja festival nije zauzeo - ove godine nastupaju zbor Kamene babe, Roberto Bitton, Vito Pianist, Mr. Bevanda, Mr. Gruber, Indijanac.

Nova pozornica festivala je Muzej suvremene umjetnosti koji će u subotu, 2. lipnja, postati likovna, glazbena i performerska pozornica.

Bogovićeva ulica udomit će kod Prizemljenog Sunca programe s "udvaranjem, ljubljenjem, žongliranjem, sviranjem, recitiranjem".

Program na Trgu bit će ispunjen nastupima performera,  uličnih svirača i plesom, a posebno rasplesano biti će u nedjelju, 3. lipnja u petosatnom nastupu plesnih skupina u tradicionalnoj plesnoj Zgroznici, te u programu Zagreb pleše.

Zrinjevac je i ove godine zamišljen kao mjesto za dječji program, cijeli će dan biti ispunjem programom za najmlađe 'cestoljupce' - likovne radionice, igraonice, nastupi klaunova, zborova, pričaonice.

Iz svog 'sportskog' programa festival priprema tradicionalnu utrku smetlara, veliku šahovsku simultanku u suradnji s Crvenim križem i u povodu Svjetskog dana darivatelja krvi, 'usporku' u kojoj pobjeđuje najsporiji biciklist i 'plutrku' - utrku pasa i njihovih vlasnika u znak sjećanja na psa Pluta.

Likovne instalacije kao nezaobilazni dio festivala

Likovni program "Cesta", na koji će prolaznici nailaziti na raznim, neuobičajenim mjestima, najavila je njegova voditeljica Dijana Nazor, rekavši kako je ove godine bilo raspisano čak pet javnih natječaja u kojima sudjeluje više od stotinu umjetnika.

Bijela golubica, koja je Nikoli Tesli bila inspiracija za nova otkrića oživjet će kroz umjetničku instalaciju “Teslina golubica”, izvedenu kao skulpturu koja svijetli u mraku i metafora je za energiju kao izvor života u modernom svijetu, kao transcendentalna produhovljenost i univerzalni mir.

Tradicionalno, kod Zrinjevca se priprema 'pastelizacija pločnika', oslikavanje u kojemu mogu sudjelovati svi koji se žele likovno izraziti, a ponovno se priprema i izložba umjetničkih zastavica renomiranih likovnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva nastalih na temu "Svjetlost svijetu - hommage Tesli".

Zanimljiva će biti i modna revija “Pogledaj me “ u kojoj se infracrvenom kamerom otkrivaju skrivene poruke na haljinama nastalima  zahvaljujući  Infrared slikarstvu i dizajnu, prva hrvatska hodajuća galerija Galiot u svom postavu na stjenkama plašta, predstaviti slike Korane Gjalski Filipović, dok će skupina lutajućih umjetnika svakodnevno će raditi portrete prolaznika

Najbolje fotografije nastale na festivalu ponovno će biti nagrađene - odabrat će ih tročlani žiri (Vinko Šebrek, Neda Rački i Antun Krešić), a izložit će se u Fotogaleriji Dubrava, Narodnog sveučilišta Dubrava, 18. lipnja.

Uz glazbene, scenske i likovne umjetnike festival na Zrinjevcu i na Trgu Europe priprema gastronomsku ponudu turske, indijske, indonezijske, kineske, meksičke i hrvatske kuhinje.

Na Cest is d'Best u Zagreb dolaze umjetnici iz dvadesetak zemalja, Italije, Australije, Argentine, Belgije, Slovenije, Brazila, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske, Francuske, Finske, Kosova, SAD-a, Makedonije, Španjolske, Venezuele, Japana i prvi puta u povijesti festivala iz Južne Koreje.

Cjelokupan program Cest is d'Besta je besplatan.



Muzej Mimara: Izložba fotografija na temu "Zajedno"


ZAGREB -
Bijenalna izložba "Aktualno", što se otvara u petak u Muzeju Mimara, predstavlja recentne radove članova ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju, koji ove godine svojim radovima obrađuju temu "Zajedno".

"Aktualno" je kustoski projekt koji se od 2008. realizira kao niz bijenalnih, tematski koncipiranih, žiriranih i kuriranih izložbi fotografa koji svojim radovima komentiraju aktualne društvene teme.

Ovogodišnje, šesto izdanje označava i završetak projekta, kojemu je bila namjera kroz mnoštvo osobnih vizura umjetnika-fotografa i njihove autorske interpretacije pokazati slojevitu, raznoliku, mozaičnu i zanimljivu sliku današnjice, pokrivajući gotovo sve aspekte suvremenog života, od javnoga do privatnoga.

"Zajedno je danas jedna od najaktualnijih suvremenih tema. Problematizira život u zajednici, ističući u tom kontekstu niz svakodnevnih životnih situacija s kojima se susreće prosječan čovjek današnjice", ističe se u predgovoru izložbe.

"U okolnostima stalnih prijetnji i nesigurnosti, tema aktualizira pitanje koliko smo danas u nekoj zajednici spremni živjeti zajedno. i možemo li, s rastućim nepovjerenjem, unutar zajednice prihvatiti različitosti koje nas razdvajaju, a ne zbližavaju", dodaje se.

Na izložbi se predstavlja osamnaest autora, fotografa ULUPUH-a, koji su u svojim radovima, ustvrdila je  autorica koncepcije i kustosica izložbe Višnja Slavica Gabout, pokazali da je, zbog novih komunikacijskih alata i novih digitalnih medija, došlo do pomaka i promjene u suvremenoj interpretaciji zajedništva.

"Stabilnost, neskrivenu emotivnu povezanost i otvorenu komunikativnost pokazuje još jedino obiteljska zajednica, sve ostalo se većim dijelom preselilo u zatvorenu zonu unutarnje introspekcije ili fikcije, gdje autori, u intimnom zajedništvu, preko simbola i metafora komuniciraju sa svojim drugim licima, svojim alter egom , svojim snovima i fantazijama – ili se suočavaju sa svojim furijama, osobnim demonima i strahovima", ocijenila je.  

Selekciju radova za izložbu uz kustosicu potpisuju fotografi Alan Matuka, Dag Oršić, Tomislav Rastić i Maja Strgar Kurečić.

Izlažu Janko Belaj, Saša Ćetković, Marin Dražančić, Nina Đurđević, Damir Hoyka, Maja Hrnjak, Željko Jelenski, Ines Ljubetić Fišer, Anto Magzan, Mario Majcan, Alan Matuka, Ratko Mavar, Ana Mihalić, Karmen Orlić, Petra Slobodnjak, Vladimir Šimunić, Dragutin Škreblin, Zvonimir Tanocki.

Izložba će se u Muzeju Mimara moći pogledati do 12. lipnja, a ulaz je slobodan. U srpnju izložba gostuje u Rovinju, u Photo Art Gallery „Batana“.

U ozračju 50. rođendana prvoga Salona mladih otvoreno njegovo 34. izdanje - Panoptikon

ZAGREB - Panoptikon - tip zatvorske zgrade koji omogućava optimalan nadzor zatvorenika, tema je 34. Salona mladih na koju se u njegovim različitim metaforičkim značenjima referiraju mlade umjetnice i umjetnici, a ta bijenalna priredba otvorena je u četvrtak navečer u Meštrovićevu paviljonu.

Meštrovićev paviljon - Dom hrvatskih likovnih umjetnika mjesto je gdje je prije 50 godina otvoren prvi Salon mladih, podsjetio je potpredsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) Tomislav Buntak. Time ovo izdanje ima i obljetničarski ugođaj koji je, istaknuo je Bunatak, upotpunjeno s još dvije obljetnice - stoljećem i pol postojanja HDLU-a, te osamdeset godina od dovršetka Meštrovićeva paviljona- jednoga od najvažnijih hrvatskih spomenika arhitekture.

Buntak se kratko osvrnuo na sve tri obljetnice i rekao kako se za 150. obljetnicu HDLU-a može reći "kako smo zaista imali veliku sreću da razdoblje od 186., do danas obilježimo kao društvo koje je zaista utjecalo na razvoj likovne scene i likovne umjetnosti, osnivanje institucija, muzeja i galerija te srednjoškolskoga i visokoškolskog umjetničkog obrazovanja".

Kad je pak riječ o Meštrovićevu paviljonu Buntak je podsjetio kako je ta zgrada i građena za umjetnike, za izložbe, promociju umjetnosti. Ipak, dodao je, "Meštrovićev paviljon je imao pomalo čudnu sudbinu pa je hram umjetnosti bio samo nešto manje od dvije godine, a onda je 'desna opcija' pokazala svoje lice i oduzela ga, pa je onda, nakon Drugoga svjetskog rata to učinila i 'lijeva opcija', a umjetnicima je vraćena tek 1992. na 1993. godinu".


Prvi Salon mladih pokrenut prije 50 godina u studentskoj revolucionarnoj '68.

Ovdje nas je pak, rekao je Buntak, okupila ta treća obljetnica - 50 godina otkako je pokrenut prvi Salon mladih u studentskoj revolucionarnoj '68. godini , da bi kao jednogodišnja izložba imao kontinuitet do 1991. Slijedila je ratna pauza do 1996. a nakon toga se salon održava kao bijenalna manifestacija pa smo tako ove godine dočekali 34. Salon mladih.

Ocijenio je kako je Salon mladih izrazito važan jer je početak i promocija novih generacija mladih umjetnica i umjetnika, kreativnosti, likovne i vizualne umjetnosti. Buntak vjeruje kako će posjetitelji na ovome salonu sigurno vidjeti djela umjetnika koji će imati važno mjesto u likovnoj umjetnosti u nekoliko naredih desetljeća.

Na 34. Salonu mladih izlažu 24 mlade umjetnice i umjetnici - Maja Bachler, Maša Barišić, Vitar Drinković, Tomislav Hršak, Tea Ivković, Valerija Jakuš, Marija Koruga, Anja Leko, Kristina Marić, Marija Matić, Vida Meić, Niko Mihaljević, Anita Miloš, Vladimir Novak, Filip Pilj, Kristina Pongrac, Ana Sladetić, Josipa Stojanović, Lana Stojićević, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Ivan Tudek, Vendi Vernić i Nebojša Vuković.

Kustosica ovogodišnjega Salona mladih je Mirna Rul, a na njezin poziv na izložbi sudjeluju Marija Ančić, Ana Kovačić, Vanda Kreutz, Jelena Lovrec i Mario Matoković. Autori pozvani na sudjelovanje u sklopu Art Lab-a su Mihael Giba i Frane Rogić, te Petar Popijač i Maja Flajsig.


Umjetnici se na panoptikon referiraju na različite načine

Panoptikon je tip zatvorske zgrade koju koju je u XVIII. stoljeću dizajnirao i osmislio engleski filozof Jeremy Bentham. Kustosica Mirna Rul objasnila je da panoptikon omogućava optimalan nadzor zatvorenika, a u apsolutnom značenju je svaka vrst kontrole ili nadzora. S obzirom na način na koji umjetnice i umjetnici pristupaju toj temi možemo ih, rekla je kustosica, uvjetno podijeliti u nekoliko skupina. U prvoj skupini su oni koji panoptikon prepoznaju u društvu kontrole i u svojim se radovima kritički odnose naspram vršitelja nadzora, ali i kazne (pa i one koja se očituje kao izostanak nagrade).

Dio umjetnika pak pomalo strepi od odlaska iz sigurnog okrilja institucije - Akademije likovnih umjetnosti. Pojedini radovi, dodala je Rul, propituju odnos institucije, umjetnika i recipijenta, neki oštro kritiziraju političke centre moći čije su malverzacije i nebriga doveli do propasti industrije, ali i čitavih regija. Umjetnici se bave i nemarom gradskih vlasti prema napuštenim prostorima, ekstenzivnom izgradnjom zagrebačkih fontana te položajem umjetnica u Hrvatskoj u odnosu na muške kolege. Dio umjetnika osvijestio je u svojim radovima potrebu za prilagođavanjem raznovrsnim pozicijama moći, a neki izražavaju suptilnu subverziju tako uređene stvarnosti, tjeskobu zbog stvarnosti od koje se ne može pobjeći ili joj pristupaju gotovo ludički i pomalo ironično.

Otvorenje izložba popraćeno je s dva performansa i DJ setom, a bogat popratni program priređen je i za trajanja izložbe koja je biti otvorena do 26. lipnja.

Održavanje 34. Salon mladih poduprlo je Ministarstvo kulture, donator novčanih nagrada je Hrvatska poštanska banka, a bit će dodijeljene i druge nagrade, među kojima i jedna Muzeja suvremene umjetnosti (MSU).

 

VIJESTI IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

LONDON - Britanski redatelj Danny Boyle režirat će 25. film o Jamesu Bondu, a u ulozi slavnog agenta 007 peti put će se pojaviti Daniel Craig, objavili su producenti u petak.

Produkcija filma počet će u studijima Pinewood u Velikoj Britaniji u prosincu. Boyle će prilagoditi scenarij Johna Hodgea, najpoznatijeg po radu za Boyleov film "Trainspotting" 1996.

Predviđeno je da još neimenovani film o Bondu najprije bude prikazan u Velikoj Britaniji u listopadu 2019. , a u SAD-u mjesec dana kasnije, objavili su u zajedničkoj izjavi EON Productions, Metro Goldwyn Mayer Studios (MGM) i Universal Pictures.

"Drago nam je da možemo objaviti da će iznimno talentirani Danny Boyle režirati novi film o Jamesu Bondu čiji lik peti put tumači Daniel Craig u 25. nastavku franšize", rekli su producenti Michael G. Wilson i Barbara Broccoli.

 "Jedinstvena kombinacija Dannyjeve inovativne režije i Danielova utjelovljenja agenta 007 osigurali su da smo jednostavno morali biti partneri u sljedećem poglavlju kultne serije", rekla je Donna Langley, direktorica Universal Pictures, međunarodnog filmskog distributera.

Optužnica protiv Weinsteina

WASHINGTON -
Bivši holivudski producent Harvey Weinstein mogao bi se u petak predati istražiteljima, pišu američki mediji. Protiv Weinsteina, kojega je desetak žena prošle godine optužilo za seksualno zlostavljanje, optužnicu bi trebalo podignuti tužiteljstvo na njujorškom Manhattanu, naveo je list New York Times pozivajući se na dvojicu neidentificiranih pripadnika pravosuđa. Do njegove predaje pravosuđu došlo bi tako nakon pokretanja istrage o optužbama za seksualno napastvovanje brojnih glumica i zaposlenica njegove producentske kuće. Zasad se ne zna sadržaj vjerojatne optužnice s kojom će se suočiti. Glasnogovornik Weinsteinova pravnog tima nije htio komentirati najnoviji rasplet događaja, a okružni tužitelj odbio je govoriti o ovim navodima.

Morgan Freeman ispričao se nakon optužbi za spolno napastvovanje

    
LOS ANGELES -
Osamdesetogodišnji oskarovac Morgan Freeman ispričao se u četvrtak nakon izvješća o spolnom napastvovanju pridruživši se tako velikom broju poznatih osoba suočenih s optužbama za spolno uznemiravanje u doba širenja pokreta #MeToo.

Šesnaest osoba, od kojih je osam reklo da su žrtve, opisalo je za CNN raspon problematičnog Freemenova ponašanja na filmskim setovima i na promidžbenim turnejama.

Pad holivudskog mogula Harveya Weinsteina u listopadu prošle godine u SAD-u je pokrenuo obračun zbog spolnog uznemiravanja i napastvovanja koji je srušio mnoge moćne muškarce u svijetu zabave, politike i medija.

 Glumac koji sljedeći tjedan navršava 81 godinu odmah je objavio ispriku nakon što su mediji objavili izvješće.

"Svatko tko me pozna ili je radio sa mnom zna da nisam osoba koja bi namjerno uvrijedila nekoga ili učinila da se osjeća neugodno", kaže Freeman u izjavi.

"Ispričavam se svima koji su se osjetili neugodno ili obezvrijeđeno - to mi nije bila nakana", dodaje.

Jedan od najpoštovanijih i najvjerodostojnijih glumaca, Freeman je  u siječnju dobio nagradu za životno djelo Udruge glumaca, koja sada razmišlja o tome da nagradu povuče, kako je u izjavi za AFP navela sama udruga.

Glasnogovornica udruge rekla je da priznaje Freemanu pravo na pošteno suđenje, no da su optužbe "uvjerljive i razorne" te da polazi od toga da vjeruje tim "hrabrim" ženama koje su ih izrekle.

CNN navodi izjavu mlade asistentice producenta koja je rekla da ju je Freeman uznemiravao tijekom ljetnog razdoblja 2015. za vrijeme snimanja komedije "Going in Style".

Ona je optužila glumca da ju je stalno dodirivao, spuštao ruku na donji dio leđa te često komentirao njezin izgled.

Također je rekla da je neprekidno pokušavao skinuti joj košulju i ispitivao nosi li grudnjak.

Kad mu je glumac Alan Arkin, jedan od partnera u filmu, rekao da prestane, "Morgan je bio izbezumljen i nije znao što bi rekao", rekla je.

U ostalim optužbama Freemana optužuju za neprimjereno ponašanje na snimanju zbog kojega se glumice u njegovoj blizini ne bi ugodno osjećale, poput buljenja ženama u grudi i traženja da se pred njim okreću.

Freeman je dobitnik Oscara 2005. za najbolju sporednu ulogu za dramu "Djevojka od milijun dolara" i četiri puta je predložen za tu nagradu Akademije.

Značajni filmovi su mu također "Iskušenje u Shawshanku", "Sedam", "Vozeći gospođicu Daisy" kao i nekoliko filmova "Batman".

 

Venecijanski bijenale pokazuje ljudsko lice arhitekture


VENECIJA -
Venecijanski bijenale - 16. Međunarodna izložba arhitekture otvara se u subotu predstavljajući jednostavne i konkretne projekte koji su odraz znanstvene i umjetničke discipline podijeljene između etike i estetike.

Najvažnija izložba svjetske arhitekture održava se ove godine na temu "slobodan prostor" ("freespace") a kustosice izložbe su irske arhitektice Yvonne Farrell i Shelley McNamara.

Pojam "slobodan prostor" odnosi se na poboljšanje javnog prostora, uz poruku da arhitektura mora odražavati "plemenitost duha" i čovjekoljublje".

"Stvaralački dar arhitekta mora biti u službi zajednice", rekla je za AFP McNamara koja, kao i Yvonne Farrell, u svojoj profesorskoj karijeri posebnu pozornost pridaje društvenoj ulozi arhitekture.

Izložba se održava na 3.000 četvornih metara Arsenala i Vrtova (Giardini) gdje je smješteno sto arhitektonskih studija 65 zemalja sudionica.

Arhitekti pozivaju posjetitelje da otkriju iznimne projekte, razmišljaju o glasovitim povijesnim zgradama i shvate važnost prenošenja znanja.

Mnoga ostvarenja su minimalistička, ali zadivljuju, poput "Sna" arhitekata Ramona Vilalte, Carmen Pigem i Rafaela Arande iz studija RCR koji je lani dobio nagradu Pritzker koju smatraju Nobelovom nagradom u arhitekturi.

"San" je neka vrsta pećine sa svjetlom u pokretu koji nastaje zahvaljujući uporabi 6.000 povećala.

Na ovogodišnjem bijenalu koji traje do 25. studenog, sedam zemalja - Antigva i Barbuda, Saudijska Arabija, Gvatemala, Libanon, Mongolija, Pakistan i Sveta Stolica - imaju prvi put poseban paviljon na venecijanskom otoku Svetog Jurja.

Nesvakidašnja inicijativa Svete Stolice predviđa realizaciju deset kapelica po zamisli desetero poznatih arhitekata, među kojima su Britanac Norman Foster i Portugalac Eduardo Souto de Moura, također dobitnik Pritzkerove nagrade.

Zlatnog lava za životno djelo na bijenalu će dobiti glasoviti engleski arhitekt i povjesničar Kenneth Frampton (88), autor brojnih eseja o modernoj i suvremenoj arhitekturi koji je utjecao na više naraštaja studenata i kolega.

"Svaki bijenale se bavi nekom temom, ovaj put je to zajednički, slobodan i besplatan prostor", rekao je predsjednik Venecijanskog bijenala Paolo Baratta.

 

Uzbuna u Turkmenistanu zbog toaletnog papira


LONDON -
Mjesna policija u Turkmenistanu pregledava zahode u potrazi za dokazima da se ljudi nakon velike nužde brišu novinama s fotografijama predsjednika Gurbangulija Berdimuhamedova, piše BBC.

Policija u zapadnoj pokrajini  Balkan dobila je naredbu da pregleda zahode na javnim mjestima i u kućama i pronađe dokaze da umjesto toaletnog papira ljudi koriste novine s fotografijama predsjednika, prenosi internetski portal Fergana sa sjedištem u Moskvi.

Policajci moraju pronaći "uprljane" fotografije čelnika države u kantama za smeće i odlagalištima otpada, piše portal.

Dodaje da će oni koji su "oštetili" predsjednikove fotografije dobiti upozorenje. No, prema portalu Alternativnnyy Novosti Turkmenistana , takvih će biti puno jer Turkmeni, osiromašeni dugom gospodarskom krizom, nerado troše novac na toaletni papir.

"Zašto kupovati WC papir kada imaš gomilu novina na koje se stanovnici Turkmenistana moraju pretplatiti", piše portal. Ističe i kako je teško "promašiti" predsjednikovu fotografiju jer su ih novine prepune.

Najnoviji progon uslijedio je nakon što je nekoliko djece uhićeno jer su oštetili plakate Berdimuhamedova, tvrdi Radio Azatlyk.

Navodi jedan takav slučaj u kojem su djeca bacila na pod Berdimuhamedov poster i po njemu skakali dok su se igrali. U drugom slučaju, djeca su uhićena jer su nacrtala brkove i bradu na fotografiji autokratskog čelnika države, piše BBC.

Koja zemlja ima najviše vremenskih zona? Moglo bi vas iznenaditi

PARIS - Svatko tko je ikada putovao na drugi kontinent zna da mora namjestiti sat, i pravi i biološki, prema vremenskoj zoni destinacije.

Na svijetu postoje 24 vremenske zone, a jedna zemlja može imati više njih, poput SAD-a koji samo na kopnu ima četiri, plus petu na Aljasci.

To ne iznenađuje s obzirom na to o kako velikoj zemlji se radi. No, koja država na svijetu ima najviše vremenskih zona?

Puno ljudi na prvu bi pomislilo da se radi o Rusiji, uzimajući u obzir da se prostire na dva kontinenta, Europu i Aziju.

No, odgovor je bitno dručačiji i iznenađujući: Francuska! Zašto?

Sama Francuska nalazi se u zoni srednjoeuropskog vremena (CET), kao i ostatak središnje Europe. No, titulu je zaslužila zbog velikog broja bivših kolonija, danas francuskih prekomorskih teritorija.

Među njima su Guadeloupe na Karibima, La Reunion u Indijskom oceanu i Francuska Polinezija na Pacifiku.

Iduće dvije zemlje s najviše vremenskih zona su SAD i Rusija, svaka s njih jedanaest.

Kod SAD-a to je također zbog nekih prekomorskih teritorija, npr. Havaja u Tihom oceanu.

Što se Rusije tiče, radi se jednostavno o golemom prostoru koji se proteže od rta Dežnjev na istoku do oblasti Pskov koja na zapadu graniči s Estonijom.


Kako je ljudski mozak postao tako velik

GLASGOW - Ljudski mozak nesrazmjerno je velik. I dok to nesporno donosi određene intelektualne prednosti, održavanje velikog mozga je skupo - zahtijeva petinu tjelesne energije.

Znanstvenike to dugo zbunjuje, dok se velika većina organizama razvija s malim mozgom, ili čak i bez njega, ljudi su odlučili djelomično žrtvovati tjelesni rast kako bi dobili više cerebralnog kapaciteta.

Sada su napokon otkrili zašto je tome tako.

Ljudski mozak, sugeriraju znanstvenici, proširio se uglavnom kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njezinim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima.

Škotski znanstvenici u časopisu Nature objavili su rad koji je dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije.

Oni misle da je zapravo suprotno.

"Naši rezultati su intrigantni jer sugeriraju da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerojatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga", kazao je jedan od autora, Mauricio Gonzalez-Forero sa škotskog sveučilišta St Andrews.

"Njegova veličina je vjerojatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva", dodao je.

Mozak moderna čovjeka triput je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak australopitek.

Ali 'hranjenje' tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu. Ljudski potomci, naime, mnogo su duže ovisni o svojim roditeljima i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj s drugim životinjama.

Prijašnja istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao "kultura". Ali dosad nijedna nije uspjela zaključiti jesu li ti čimbenici potaknuli rast mozga ili su bili njihova posljedica.

Škotski su znanstvenici razvili matematički model kojim su nastojali utvrditi imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi utjecaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko.

Modeli "mozgova" bili su suočeni s ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uvjetima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše.

Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko suradnja i kompetitivnost utječu na razvoj mozga.

Zanimljivo, suradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu znanstvenici, vjerojatno zato jer su se pojedinci mogli osloniti na zajedničke resurse i uštedjeti energiju.

"Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nisu", rekao je Gonzalez-Forero.

Ali pošto i druge vrste nailaze na izazove u prirodi, zašto je ljudski mozak jedini tako narastao?

To je vjerojatno zbog kulture, odnosno sposobnosti da vještine nauče od drugih umjesto da sve otkrivaju sami.

"Stoga, naša studija sugerira da je interakcija teških problema u prirodi i kulture zaslužna za ovakvu veličinu mozga", ustvrdio je Gonzalez-Forero.


Etnička mržnja je zarazna

BRATISLAVA - Odbojnost prema etničkim manjinama je zarazna, a prihvatljivost destruktivnog ponašanja prema njima vrlo se lako mijenja ovisno o ponašanju drugih, pokazuju rezultati istraživanja koju je o temi etničke snošljivosti proveo češko-slovački tim stručnjaka.

"Društvena pravila koja uređuju asocijalno ponašanje vrlo su krhka kada je riječ o odnosu prema etničkim manjinama", navode istraživači Michal Bauer i Julie Chytilova.

Studija, koju su proveli Institut CERGE-EI koji djeluje pri praškom Karlovom sveučilištu, münhenski Institut Maxa Plancka i Tehničko sveučilište u Košicama u Slovačkoj, provedena je u istočnoj Slovačkoj, na području na kojem živi velika etnička romska manjina.

Objavljena u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, studija se temelji na igri u kojoj igrači - 327 djece školskog uzrasta u dobi 13-15 godina većinske etničke slovačke populacije, dobiju po dva eura.

Potom moraju odlučiti hoće li platiti 10 posto svoga iznosa kako bi smanjili fond svoga suparnika za pola, što je "destruktivan" izbor, ili će zadržati isplate nepromijenjene.

U skupini po tri igrača oni igraju s potencijalnim suparnicima koji su predstavljeni na listi s tipičnim slovačkim imenima ili na listi s tipičnim romskim imenima, a sva tri igrača moraju jedan za drugim odabirati ime s liste.

"Ispitali smo hipotezu po kojoj raste povodljivost da se slijede potezi vršnjaka kada se povrijedi pripadnik etničke manjine, u usporedbi s pripadnicima vlastite", navodi se u studiji.


Krhke društvene norme

Rezultati su bili "zapanjujući", ističu istraživači, naglašavajući kako je studija ukazala na velik utjecaj vršnjaka u donošenju odluke da se pričini šteta pripadniku manjine.

Ako je prvo dijete koje je trebalo odabrati partnere na suprotnoj strani u izboru bilo "miroljubivo" prema manjini, samo je 19 posto djece koji su ga slijedili donijelo suprotnu odluku, 'neprijateljsku' prema pripadnicima manjine.

No ako je prvo dijete pokazalo neprijateljstvo, čak je 77 posto djece koja su birala poslije njega iskazalo jednaku odbojnost prema manjini.

Kada je treće dijete iz tročlane skupine došlo na red za odabir, samo ih je 18 posto bilo destruktivno prema pripadnicima manjine ako su oba njegova prethodnika prethodno bila miroljubiva, ali je čak 88 posto onih koji su birali kao treći bilo destruktivno ako su i dva prethodnika bila takva.

Uz to, "sudionici su smatrali da je neprijateljsko ponašanje prema Romima društveno prihvatljivije ukoliko se netko prije prema Romima odnosio s mržnjom", navode u studiji Bauer i Chytilova.


Švedske vlasti savjetovale djevojčice prisiljene na brak da stave žlicu u donje rublje na aerodromu

STOCKHOLM - Djevojčicama u Švedskoj vlasti su savjetovale da ukoliko strahuju da će biti odvedene u inozemstvo te prisiljene na sklapanje braka ili ako ih je strah da će biti metom sakaćenja genitalija, da sakriju žlicu u svoje donje rublje na aerodromima. Na taj način detektori metala bi otkrili nepravilnost, a vlasti znale o čemu se radi.

„Žlica će aktivirati detektor metala kada prolazite sigurnosnu provjeru,“ izjavila je Katarina Idegård koja vodi jedinicu usmjerenu na borbu protiv nasilja zasnovanog na „časti“ u Gothenburgu, piše Reuters.

„Biti ćete stavljeni po strani i tada ćete moći osobno razgovarati s osobljem,“ dodala je.

Osoblje na aerodromu u Gothenburgu već je obučeno kako reagirati u takvim situacijama, a isto se očekuje i na drugim aerodromima u Švedskoj.

Švedske vlasti ne prate statistiku o broju djevojčica koje se šalju iz zemlje kako bi se prisilno udavale, ali Idegård navodi kako je prošle godine zaprimila 139 poziva vezanih za prisilne dječje brakove.

Problem s ovim dječjim brakovima i sakaćenjem ženskih genitalija tek su odnedavno tema kojoj se posvetila pažnja. Vjeruje se kako je oko 38.000 djevojčica u Švedskoj prošlo neki oblik sakaćenja genitalija, a žrtve su uglavnom porijeklom iz Eritreje, Etiopije, Gambije i Somalije.


Kreme za sunčanje umanjuju plodnost

KOPENHAGEN - Opadanje kvalitete sperme muškaraca čini se da je djelomično uzrokovano UV filterima koji se koriste u kremama za sunčanje, kao i u drugim proizvodima, poput boja i tekstila.

Znanstvenici iz istraživačkog centra Edmarc u Kopenhagenu, utvrdili su da danas sperma muškaraca sadrži puno manje spermatozoe nego što je to bilo prije 70 godina. Djelomično su za to krivi kemijski UV filteri povezani s reprodukcijskim poremećajima u životinja i ljudi.

Oni su otkrili da 13 od 29 UV filtera koji se u Europi koriste za kreme za sunčanje utječu na spermu kao i ženski hormon progesteron, koji služi kao signalizator u kojem pravcu spermiji trebaju plivati da bi oplodili jajašce. Ti UV filteri tada zbunjuju spermatozou i potencijalno mogu biti jedan od uzročnika problema s plodnošću.

Nadalje, barem četiri od tih UV filtera imaju sposobnost prodiranja kroz kožu, te se absorbiraju u krvotok. Jednom kad ta supstanca uđe u krvotok, ona direktno utječe na tijelo.

Kako bi uvidjeli koliko je rasprostranjena uporaba UV filtera, dovoljno je upamtiti da 90 posto ispitane djece u svojem urinu tijekom ljetnih mjeseci ima tragove barem jednog UV filtera. No, kod mnogih ljudi tragovi UV filtera nalaze se i zimi, iz jednostavnog razloga što se iste supstance koriste u plastici, bojama i tekstilu. Istraživanje je pokazalo da se najviši udio UV filtera može pronaći kod djevojaka u dobi između 16 i 21 godinu, što se pripisuje korištenju kozmetičkih proizvoda.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus