20:14, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 25. svibnja 2017.

Objavljeno: 25.05.2017 u 02:03
Pregledano 276 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 25. svibnja 2017.

ZAGREB, 25. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


ZBF – Teresa Forcades predstavila knjigu "Vjera i sloboda"

 
ZAGREB -
Niti jedna Crkva, obred ili ideologija ne mogu zamijeniti unutarnju gestu slobodne ljubavi koja nas spašava i može spasiti svijet, temeljna je poruka knjige "Vjera i sloboda" kontroverzne katalonske doktorice teologije i benediktinske časne sestre Terese Forcades, predstavljene u četvrtak u Zagrebu.

"Najradikalnija časna sestra Europe" i "ikona europske ljevice", kako ju se često predstavlja, Forcades je u Zagreb doputovala kao gošća književne manifestacije Zagreb Book Festival, koja se od 22. do 28. svibnja održava u Muzeju za umjetnost i obrt.

Spajajući svoju katoličku vjeru i zalaganje za društvenu ravnopravnost, Forcades (1966.) se nametnula svojim stajalištima u kojima često kritizira kapitalizam i sva njegova obilježja, te patrijarhalnost Katoličke crkve, boreći se za prava žena u crkvenoj i javnoj sferi.

Njezino suprotstavljanje najvećim autoritetima današnjice priskrbilo joj je epitet najradikalnije i najutjecajnije intelektualke europske i svjetske ljevice.

Ponešto od tih uvjerenja ta je teologinja, liječnica i politička aktivistica iznijela u svojoj knjizi "Vjera i sloboda" (2015.), u kojoj isprepliće osobna iskustva i promišljanja o moralu, vjeri i politici, prikazujući kršćanstvo kao dinamičnu silu s potencijalom za radikalne promjene.

Knjigu je na hrvatskom objavio riječki nakladnik Ex libris, u prijevodu Karla Ilića, a uvodno ju je na Ljetnoj pozornici MSU-a predstavio teolog i urednik Zoran Grozdanov.



Zamisli s kojima bi se složio svaki ljevičar


Istaknuo je kako je riječ o knjizi koja "širi prostor slobode onima koji su žrtve nepravde, bez obzira da li rasne, spolne, rodne, ekonomske ili bilo koje druge, knjizi koja ima što reći Hrvatskoj".

"Ta je knjiga na neki način ikonoklastična jer s jedne strane ruši mitove sekularnih iluzija da religija nema što raditi u javnom prostoru, da je treba vezivati uz privatni identitet. S druge strane, ona ruši mitove unutar religijskih zajednica koje smatraju da trebaju društvu govoriti kako bi se ono trebalo ponašati u određenim situacijama", rekao je Grozdanov.

Ta teologinja u njoj nije borbena, ona ne govori revolucionarnim stilom, već iz svojeg duhovnog iskustva progovara o pitanjima kao što su feminizam, socijalna pravednost, osobni odnosi. "Ako ogolimo priču njenog osobnog iskustva, mogli bismo tu naći tekstova i teza s kojima bi se svaki lijevi intelektualac složio", poručio je Grozdanov.

Uzimajući kao polazište moćnu tradiciju katoličke socijalne doktrine i teologije oslobođenja, u knjizi Forcades primjenjuje svoja stajališta na pitanja koja smatra najvažnijima – slobodu i ljubav, društvenu pravednost i političko sudjelovanje, javno zdravstvo, feminizam, vjeru i oprost.



Bog je tu da hoda s nama a ne protiv nas


Forcades je istaknula kako njena vjera ne dolazi iz seta ideja, iz nekih knjiga, niti je odlučila zarediti se iz nekog racionalnog razloga: "Ja vjerujem da Bog postoji i da me on na to nadahnuo. No, mogu li to dokazati? Ne. Ja tu riskiram, a riskiram jer to je bit života u vjeri", rekla je.

Sebe ne vidi kao nekoga tko izmišlja novu tradiciju mira, jer su sve ideje za koje se zalaže već sadržane u samom tekstu Biblije: "Negdje u Bibliji i u evanđeljima zapisano je sve što pomaže osobi da raste kao takva", kazala je.

"Budući da taj tekst sadrži neke dijelove koje već i sama Katolička crkva izbacuje, ja i moje istomišljenice pitamo se zašto, primjerice, ne bismo mogli izbaciti i onaj dio koji govori da žene moraju šutjeti(?)", zapitala se Forcades.

Mi vjerujemo da je Biblija otkrivenje, ali teološki gledano, otkrivenje je ono što se događa kada mi prema katoličkom nauku – dakle ne u privatnosti nego s drugim vjernicima – tumačimo taj nadahnuti tekst iz prošlosti i pokušavamo ga primijeniti na današnje okolnosti, smatra Forcades.

"Otkrivenje znači da Bog koji je, kako ga ja doživljavam, jedna neograničena inteligencija i bezgranična ljubav, nadahnjuje ljudsko biće, koje je ograničeno. U toj se razmjeni nešto događa riječju koja je posredovana i dovodi do mnogih stvari", pojasnila je.

"Ono što Bog, kako ja čitam Bibliju, iz nje poručuje jest: Ja sam tu da hodam s vama ali ne na način da poništavam vašu slobodu", zaključila je.



Vjera i sloboda nisu kontradiktorne


Podnaslovljena "Sekularno i religijsko u razgovoru" i strukturirana prema dnevnom benediktinskom molitvenom ciklusu, njezina je knjiga promišljen i hrabar manifest protiv eksploatacije i nepravdi koje proizlaze iz nečinjenja.

Forcades poziva na slobodu, ljubav i pravdu u sustavu obilježenom okrutnim i destruktivnim političkim i gospodarskim silnicama koje marginaliziraju i ubijaju siromašne i potkopavaju samo tkanje društvenog života.

"Vjera i sloboda – je li to kontradikcija? Mnogim ljudima jest, jer sloboda karakterizira modernost, a modernost karakterizira stav odbijanja da nama upravljaju institucije", rekla je Forcades.

Pitanje je, međutim, što je uopće sloboda? Ako je to puko ispunjavanje želja, onda nam je potreban prostor u kojemu bismo bili potpuno sami i u stanju ostvarivati svoje želje bez ikakvih kontradikcija, smatra.

Slobodu se može definirati na razne načine, polazeći od vjerskih, filozofskih, anarhističnih stajališta. "Ali ona definicija koja mi se najviše sviđa jest da je slobodno društvo ono društvo ili institucija gdje su oni koji donose odluke isti oni koji ih i provode. Drugim riječima, ako ja moram nešto učiniti, ja sam dio tog procesa donošenja odluke", istaknula je Forcades.



Bog njeguje našu originalnost


Forcades objavljuje knjige o teološkim temama, farmaceutskoj industriji i feminizmu te je ustrajna zagovornica katalonske neovisnosti i aktivistica španjolskog pokreta Indignadosa (Ogorčeni), nastalog na temelju masovnih prosvjeda protiv politike štednje 2011. Na hrvatskome je objavljena i njezina knjiga "Bez straha" (Algoritam, prijevod Nikola Pezić).

Kapitalizam se ne može reformirati i trebalo bi ga nečim zamijeniti, drži Forcades: "Ako želite vjerovati kršćanskom nadahnuću, ne možete imati društvo koje je organizirano oko maksimizacije profita. To načelo je potpuno izopačeno", pojasnila je svoje stajalište.

Ona se također zalaže za zaređivanje žena, ne vidi zašto žena ne bi mogla biti papa, opravdava pobačaj, kao i homoseksualnu ljubav: "Život znači razvijati vlastitu originalnost, ta originalnost je ono što Bog njeguje u svima nama", rekla je.

Na sve kontroverze koje izaziva, ta časna sestra, koja inače živi povučeno sa svojim sestrama u slavnome samostanu i hodočasničkom odredištu Montserrat, u svojoj knjizi "Vjera i sloboda" jednostavno odgovara: "Niti jedna Crkva, obred ili ideologija ne mogu zamijeniti unutarnju gestu slobodne ljubavi koja nas spašava i može spasiti svijet".

Forcades je jedna od dvanaest renomiranih inozemnih gostiju trećeg izdanja ZBF-a, koji se ove godine održava u MUO-u od 22. do 28 svibnja s fokusom na austrijsku književnost i kulturu i središnjom temom 'fragilnost'.

O mogućnosti dijaloga različitih vrijednosti i života u pluralizmu Forcades će govoriti i na tribini "Isus Krist Komunist i ostali režimi" koja je u programu u petak, 26. svibnja.



Nova sezona Art Parka počinje u petak

 
ZAGREB -
Projekt Art Park svoje drugo izdanje počinje u petak, 26. svibnja u zagrebačkom parku između Tomićeve, Ilice i Strossmayerovog šetališta, festivalom Meeting of Styles koji se održava u sklopu 11. Festivala tolerancije.

"Trodnevno događanje će ugostiti svjetski poznate ulične umjetnike iz cijelog svijeta koji će uz hrvatske majstore kao što su Chez186, Bare i Lunar uživo oslikavati zidne površine Art Parku", najavili su organizatori. 

Održat će se i besplatne umjetničke radionice uz gostovanje i predavanja renomiranih stručnjaka Rienke Enghardt, organizatorice i inicijatorice projekta Hope Box te Manuela Gerullisa, organizator projekta Meeting of Styles.

DJ-a Kune uvest će posjetitelje u filmski dio večeri tog "produženog umjetničkog vikenda koji"na najbolji način spaja multikulturalnost, umjetnost i toleranciju i obilježava početak druge sezone Art Parka".

Nakon festivala parkić će svakodnevno od 11 do 23 sata nastaviti funkcionirati po principu umjetničke galerije na otvorenom, mjesta za druženja uz različite kulturne i sportske sadržaje, umjetničke intervencije, filmske večeri, radionice, izložbe, koncerte. 

Ondje će se obilježiti Dan Grada Zagreba, 31. svibnja, Animafest će gostovati od 6. do 8. lipnja, Nordijski festival od 7. do 9. srpnja, a bit će tu i događanja vezana uz festival Organ Vida te projekt "Mali plac". 

Najavljeno je i kako će se na poseban način obilježiti ljetni solisticij dok će "Džunglaona by Jungle Tribe" kao koncept čitaone, igraone i chillaone biti stalno prisutan kutak u parku.  

Posjetitelje u kolovozu očekuje natjecanje u bacanju aviončića u dalj te prigodne nagrade za najuspješnije.

Za organizaciju većine dječjih radionica pod nazivom "Kreativno ljeto" ponovno je zadužena Udruga Praktikum. Ove će ih godine biti nešto više te će uz svoje poznate likovne radionice održati i praktične radionice sadnje i matematike.  

Radionicama za mlade pridružit će se Udruga Balkon u suradnji s Volonterskim centrom Zagreb i Dječjim domom Matoš, a kreativni program u parku ispunit će još i buvljaci za velike i male u suradnji s Udrugom Rode te filmske večeri Kiosk skateshopa. 

Projekt se održava uz podršku Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba te niza sponzora.



DHF: za nagrade se natječe 68 filmova


ZAGREB -
Između 217 prijavljenih filmova za natjecateljski program ovogodišnjih Dana hrvatskog filma (DHF), koji će se održati od 16. do 20. lipnja u Zagrebu, odabrano je njih 68 u kategorijama animiranog, igranog, dokumentarnog, eksperimentalnog i namjenskog filma.

Filmove, za razliku od prethodnih godina, nije birao po jedan izbornik za svaku kategoriju ili umjetnički ravnatelj, nego ih je pregledalo desetero članova Hrvatskog društva filmskih kritičara, a najbolje ocijenjeni su uvršteni u konkurenciju.

"Svi filmovi dobili su ocjenu višu od 4.5, a najbolje su ocjene bile u najživahnijoj i nakreativnijoj kategoriji animiranog filma. Svaki autor imao je svoju ideju koju je razvio neovisno od nekog trenda", rekao je Janko Heidl, koordinator izborničkog tijela DHF-a na konferenciji za novinare.

Uz Heidla filmove su birali Marijana Jakovljević, Josip Grozdanić, Robert Jukić, Krešimir Košutić, Silvestar Mileta, Siniša Paić, Hrvoje Pukšec, Stipe Radić i Ivan Ramljak.

Animiranom konkurencijom dominiraju autorice s čak devet od dvanaest izabranih filmova, među kojima su neki već afirmirani na međunarodnim festivalima - "Ježeva kuća" Eve Cvijanović i "Noćna ptica" Špele Čadež.

U tom se programu ističu još film Danijela Žeželja, crno-bijela vizije poznate bajke, "Crvenkapica Redux" te  "Posljednji izazov" Božidara Trkulje.

Heidl kaže kako su teme ovogodišnjih filmova vrlo raznolike i teško je među njima izdvojiti ono po čemu su slični, no kod igranog i dokumentarnog filma primjećuje se utjecaj svjetskog trenda, odnosno "pomalo usporeni i promatrački pristup koji traži od gledatelja da se udubi".

Za kategoriju igranog filma izabrano je 18 filmova, među kojima su i "Zvir" Miroslava Sikavice nagrađen u paralelenom programu festivala u Cannesu te "Mliječni zub" Saše Bana, pobjednika programa "Kockice" Zagreb Film Festivala.

Među igranim filmovima je i "Kako je Iva otišla 16. rujna 2016", posveta jednom od najhvaljenijih hrvatskih filmova "Što je Iva snimila 21. listopada 2003" Tomislava Radića. Redatelj tog filma, Tomislav Šoban, student zagrebačke Akademije dramske umjetnosti snimio je film u kojem se odrasla junakinja Iva sprema emigrirati u Norvešku. Dobitnica prošlogodišnjeg Oktavijana za igrani film Jasna Nanut predstavit će svoj prvi profesionalni film "Tanja".



Dio autora u konkurenciji s nekoliko filmova


Svojevrsna rekorderka po broju filmova uvrštenih u natjecateljski program je studentica ADU Nikica Zdunić, koja u igranoj konkurenciji ima dva filma, "13+" i "Opet, unedogled", a u kategoriji dokumentarnog jedan - "Žene, žene, žene".

"Novi sustav ocjenjivanja rezultirao je time da su neki autori prošli s nekoliko filmova, kao Nikica Zdunić, Saša Ban, Tomislav Šoban, Viktor Zahtila, Dario Juričan. Nije se gledalo je li netko podzastupljen ili prezastupljen, što se možda neće svidjeti onima koji nisu ušli u selekciju", rekla je Diana Nenadić, predsjednica Vijeća DHF-a.

Dokumentarna konkurencija među trinaest naslova donosi i već poznate uratke -"Gazda" Darija Juričana (koji na Danima sudjeluje i s filmom "Fimi za početnike" u kategoriji namjenskoga filma), te "Neželjena baština" Irene Škorić i "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka.

Mirna Zgrabljić u "Kiki" prati mladu striptizetu na poslu, Sanja Bistričić u filmu "Ispred zastava" zagrebačkog pankera koji mrzi Srbe, ali ženi Srpkinju, a Dario Bukovski u "Florianu" trojicu muškaraca koji su odbacivši materijalno odabrali život umjetnika.

Autodokumentaristički pristup primjetan je u filmovima "After Party" Viktora Zahtile, u kojemu kojem autor bilježi posljednje dane svoje ljubavne veze, i "Naslijeđe" Sanje Šamanović, koji je snimila sa svojom majkom.

Od dvadesetak filmova prijavljenih za kategoriju eksperimentalnog filma odabrano ih je šest, među kojima su, "Sve bih ostavio ovdje" Ivana Faktora, "Volim te, Ines" Ane Hušman, "Treptaji" Petre Šporčić i Ide Krstulović, "Sve je još uvijek u orbiti" Dane Komljena i Jamesa Lattimera.

Konkurencija namjenskih filmova donosi 19 ostvarenja - tu su i prošlogodišnji dobitnici Oktavijana u kategoriji namjenskog filma, Marko Šesnić i Goran Turković s novim radom, teaserom igrane serije "Područje bez signala", nastalim u suradnji s animatorom Manuelom Šumbercem.

Jedna od tema prezentacije i predavanja posvećenog namjenskog filmu bit će "Iskustvo (ne)sporazuma između naručitelja i filmaša", o čemu govori film "Umjetnost feedbacka" Vanje Blumenšajna.

Nova kategorija je "Izvan okvira", s filmovima izvan konkurencije koji su, ocijenio je Heidl, zaslužili da ih se prikaže, ali nisu ušli u selekciju jer odudaraju od standarda. "Ti filmovi imaju posebnu živost i zanesenost, kod njih je manje važna profesionalna izvedba, a prevladava strast, zanos i veselje da se proizvede film", ustvrdio je.

Tu će biti filmovi, među ostalim, Zvonimira Rumboldta, Josipa Viskovića, Zorka Sirotića, Damira Radića, Antona Mezulića.



Nenadić: nismo bili sigurni hoće li se festival održati


Organizacija ovogodišnjeg, 26. izdanja Dana nije prošla bez poteškoća - kako organizator nije odabran na niti jednom od dva provedena natječaja, osnovano je organizacijsko tijelo za prijelazno razdoblje, Vijeće Dana je ulogu pravnog nositelja i koordinatora povjerilo Centru za kulturu Trešnjevka, dok su programski organizatori udruge i ustanove članice Vijeća.

Grad Zagreb sufinancira festival s 90 tisuća kuna, HAVC sa 180 tisuća, a Društvo hrvatskih filmskih redatelja s 25 tisuća kuna.

"Ove je godine sve dosta kasnilo, nismo bili niti sigurni hoće li festivala biti, pa bi ubuduće trebalo sjesti za stol i reći trebaju li nam Dani hrvatskog filma ili ne. Ako nam trebaju neka se tretiraju kao i ostali festivali", istaknula je Nenadić.

Ulaz je besplatan, a zbog praćenja broja posjetitelja postoje ulaznice koje će se preuzimati na blagajni kina Tuškanac.

Osim u kinu Tuškanac i na Ljetnoj pozornici tog kina, Dani hrvatskog filma održat će se u Centru za kulturu Trešnjevka te obližnjem Parku Stara Trešnjevka.

Ljiljana Perišić, ravnateljica Centra za kulturu Trešnjevka, izrazila je zadovoljstvo što sudjeluju na Danima, ustvrdivši kako je bolje da film osvaja nove prostore i da se sve ne događa u najužoj gradskoj jezgri. 



Zlatni Oktavijan za životno djelo osvojio Pavao Štalter


Nagradu za životno djelo Zlatni Oktavijan osvojio je ove godine ugledni hrvatski animator, redatelj, scenograf i scenarist animiranih filmova Pavao Štalter. Tradicionalno, ta će se nagrada dodijeliti na otvorenju festivala, kada će se prikazati i njegov film "Maska crvene smrti" iz 1969.

Na Danima će se dodijeliti i Nagrade Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara u kategorijama igranog, dokumentarnog, animiranog, eksperimentalnog i namjenskog filma, te nagrade Vladimir Vuković za rad u protekloj godini ili najboljeg mladog kritičara

Filmove iz natjecateljskog programa ocjenjivat će snimatelj Živko Zalar, redateljica Katarina-Zrinka Matijević i montažer Jan Klemsche.

U žiriju Nagrade Jelena Rajković koja se dodjeljuje redateljicama i redateljima do 30 godina starosti su filmski autori Dalija Dozet, Tiha K. Gudac i Damir Janeček.

Zlatnu uljanicu dodjeljuje žiri Glasa Koncila teolog i komunikolog Danijel Labaš, teologinja i komunikologinja Irena Sever Globan i filmski kritičar Tomislav Čegir.

Nagradu za etiku i ljudska prava dodijelit će Sanja Sarnavka, aktivistica i predsjednica udruge B.a.b.e te Maja Mamula, psihologinja i koordinatorica u Ženskoj sobi.

Uz glavni natjecateljski program, održat će se niz popratnih programa, retrospektive filmova iz hrvatske baštine i susjednih zemalja, predavanje, tribine, izložbe, radionice.

U popratnom programu odat će se počast Jagodi Kaloper - posvetit će joj se izložba portreta u kinu Tuškanac, gdje će se prikazati i film "Duga ulica" iz omnibusa "Ključ", u kojemu je debitirala kao glumica te njezin posljednji, autorski autobiografski rad "Iza ogledala".

Predprogram u zagrebačkoj Kinoteci donosi film "Liga džentlmena" Silvija Mirošničenka, posvećen proslavljenom filmskom kritičaru Vladimiru Vukoviću, a u prošlost hrvatskog filma gledatelje će vratiti i odabrani arhivski, nedavno restaurirani kratkometražni filmovi koji će se prikazivati uoči projekcija.



Aleksandar Hemon: Živim u umnom prostoru preklapanja dvaju svjetova

 
ZAGREB -
Književnost je polje komunikacije u kojemu svaka knjiga nudi neki prijedlog stvarnosti s kojom se čitatelj suočava a koju svatko doživljava na različit način, smatra bosansko-američki pisac Aleksandar Hemon, a njegova književnost, kako je rekao u razgovoru za Hinu, nastaje u polju preklapanja dvaju svjetova kojima podjednako pripada – Bosni i Americi.

Rođeni Sarajlija ukrajinskoga podrijetla, Hemon od 1992. živi u SAD-u i na Zapadu slovi za najcjenjenijeg suvremenog književnika s područja bivše Jugoslavije. U Hrvatsku je doputovao kao jedan od gostujućih autora 10. riječkog sajma knjiga i festivala autora vRIsak, čije se jubilarno izdanje održava od 31. svibnja do 10. lipnja s posebnim fokusom na književnost "između egzila i azila".

"Kao osoba sam se formirao u Sarajevu, ali ta je osoba prakticirala svoj život u Americi, na osnovu onoga što je naučila u Sarajevu. Taj život u Americi jest dvojnost, ali u smislu 'uduplanosti'. Ti polovi, aspekti mojega života, nisu međusobno isključivi, niti se nadopunjuju, već se na određeni način kombiniraju", rekao je Hemon.

"Ja nisam između tih dvaju prostora, već sam u umnom prostoru gdje se ta dva prostora preklapaju. To vrijedi za jezik, za koncepte, za povijest, za mnoge druge stvari. Ta je situacija zamršena za organizaciju i razmišljanje, ali je vrlo produktivna, plodna i privilegirana", objašnjava pisac.

Ta "uduplanost" ključna je identitetska odrednica njegove knjige "Kako su nastali ratovi zombija" (2015.), nedavno objavljene u izdanju VBZ-a i prijevodu s engleskog Irene Žlof, čije je predstavljanje u srijedu u riječkom klubu Ex libris organizirano kao svojevrstan pretprogram i najava vRIska.

Knjiga je najavljena kao urnebesno smiješno i potresno štivo u kojemu autor, u maniri najbolje komedije, razotkriva neke neuralgične točke našeg doba, bacajući čitatelja s vrhova kreativne ekscentričnosti u dubine ljudske tragedije.

Riječ je o romanu pisanom u najboljoj američkoj proznoj tradiciji sa, kao što je slučaj sa svim knjigama toga autora, snažnim bosanskim podtekstom. "U svim mojim knjigama Bosna figurira na ovaj ili onaj način", rekao je pisac. "Moja je pretpostavka da to što sadrži ta knjiga nije lako i očigledno na bilo koji način niti jednoj grupi čitatelja – ni američkoj ni bosanskoj, jer je ta situacija postojanja u prostoru preklapanja relativno nova, i u svijetu, i u Bosni i u američkoj književnosti", dodao je.

No, ni jedan književni tekst nije apsolutno i potpuno razumljiv, a najveći književni tekstovi nikad neće ni biti potpuno shvaćeni, kaže. "Ako je knjiga ili tekst živo tkivo, onda se to razumijevanje nikada ne može kompletirati. Meni je važno da postoji zanimanje, komunikacija, ulaz u to polje koje ta knjiga označava. A da li će čitatelji sve shvatiti – vjerojatno neće, ali ni ne trebaju", rekao je.

Hemon (1964.) je u SAD došao 1992. na studentsku razmjenu, gdje ga je zatekao početak rata u Bosni i Hercegovini. Književno se afirmirao zbirkom na bosanskom jeziku "Život i djelo Alfonsa Kaudersa" (1997.), koju je poslije preradio, dopunio i preveo na engleski kao "Pitanje Bruna" (2000.).

Napisao je i romane "Čovjek bez prošlosti" (2002.) i "Projekt Lazarus" (2008.), zbirku eseja "Hemonwood" (2007.), zbirku kratkih priča "Ljubav i prepreke" (2009.) i memoarsku "Knjiga mojih života" (2013.).

Knjige su mu prevedene na više od dvadeset jezika i uvrštene u godišnje liste najboljih knjiga u SAD-u. "Projekt Lazarus" bio je finalist za prestižne nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a roman je New York Times uvrstio na listu sto najboljih knjiga milenija. Dobitnik je stipendije Guggenheim i "stipendije za umjetnike genijalce" fondacije MacArthur.

Živi u Chicagu, objavljuje članke u The New Yorkeru, Esquireu, The Paris Reviewu te piše kolumne za New York Times. Kolumne objavljuje i na bosanskom, okupljene u tri knjige kolumni.



Metafora svijeta lišenog smjernica


"Knjige mijenjaju čitatelje, književnost je polje komunikacije gdje je svaka knjiga na neki način prijedlog stvarnosti s kojom se onda čitatelj suočava i koju razmatra. Svaki je čitatelj različit, čak isti čitatelj drugačije čita knjigu jednoga pisca a drugačije drugoga", rekao je Hemon.

"Moj idealni čitatelj – koji možda još ne postoji – zapravo je netko tko je u istoj situaciji kao ja, tko operira u prostoru preklapanja, i to ne nužno u prostoru preklapanja Bosne i Amerike", dodao je.

Osnovna fabularna nit romana "Kako su nastali ratovi zombija" je put mladog Amerikanca Joshue Levina iz pasivnog čekanja da mu se u životu nešto ostvari, u neku vrstu, doduše prisilnog, "poduzimanja". Joshuina je suprotnost njegova ambiciozna djevojka Kimmy, dječja psihologinja čija je uspješna životna putanja pod apsolutnom kontrolom.

Do katastrofe dolazi kad se Joshua upusti u seksualni odnos sa svojom učenicom u školi engleskog za imigrante, bosanskom imigranticom Anom, a teme kojih se Hemon dotiče u urnebesno smiješnom raspletu obuhvaćaju sve, od seksa, smrti, obitelji, rata, preko administracije Busha mlađeg (radnja romana odvija se 2003.), imigracije, morala, Amerike i smisla života.

Zrcalna slika svijeta lišena morala i pravih vrijednosti, u kojemu većina gladna leševa proganja nekoliko preostalih izdanaka ljudske vrste, odvija se u paralelnom svijetu Joshuina scenarija za "Ratove zombija", koji je upravo počeo pisati i koji mu se čini kao konačno nešto dobro i ozbiljno.

"Narativna je pretpostavka romana da Joshua mora biti izbačen iz svoje pasivnosti, biti na određen način izmješten iz udobnosti, da se mora kretati u pravcu gdje mora donositi odluke. No, budući da je Amerika takva kakva jest, ili takva kakva je bila 2003., njegova je odluka zapravo samo odluka da počini nasilje, nema druge. To je dominantni koncept moći djelovanja u Americi jer kad se Amerika dvoumi o tome što da učini u povijesti, onda se organizira neki čin nasilja – da li rat, invazija Iraka, neka tučnjava, ili samo John Wayne ubije negativce", kazao je Hemon.

"U Americi postoji ta problematična ideologija, i time se dijelom knjiga bavi, da ako nešto zaista želiš, onda će ta želja i volja jednostavno učiniti da se to dogodi. Mi s ovih prostora znamo da se to ne događa. Ja sam htio da rat prestane pa nije prestao, htio sam biti tu pa sam bio tamo, htio sam da Željezničar dobije Sarajevo u prvenstvu, ali ne reagira na snagu moje volje", pojasnio je.

Dok je Joshuina pasivnost simptom privilegije izbjegavanja donošenja odluka, simbol snage djelovanja – koje opet ne donosi željene rezultate – lik je Bosanke Ane, ratne izbjeglice iz Sarajeva koja je u ratu izgubila muža i s kćeri te drugim suprugom, PTSP-ovcem, izbjegla u SAD. Njezina je tragičnost dodatno naglašena u svjetlu tekućih antiimigracijskih politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.



Amerika kakvu smo poznavali nikad više neće postojati


Većina Amerikanaca, naviknutih na privilegij pasivnosti, ne može pojmiti koliko je 'trumpizam' ozbiljna prijetnja za koncept Amerike kao zemlje različitih ali jedinstvenih ljudi – to može samo netko poput Ane, imigrant, osoba s određenim povijesnim iskustvom koja dolazi odnekud gdje se neki društveni sustav raspao gotovo preko noći, smatra Hemon.

"Prosječni Amerikanac bi trebao biti netko čije je podrijetlo komplicirano i dolazi iz raznih smjerova, no on je nepostojeća, imaginarna kategorija. Takav prosječni Amerikanac shvaća kakve su zločinačke pretpostavke 'trumpizma'. Taj rasizam nije samo nepristojnost nego ideološki okvir koji će dovesti do nasilja ili nekog rata", kazao je.

"Meni je sasvim jasno da se u jednoj generaciji ili manje, kao što je to bilo kod nas, može potpuno promijeniti društveni sustav, jednostavno se raspasti, i promijeniti se čitav pogled na svijet. Ta osjetljivost na simptome serijskih promjena, to je ljudima kao što sam ja i prednost i mora, zato što se ja budim ujutro i čekam da nešto počne. Onda bude gore, i biva gore, svaki dan, u Americi, dok mi Amerikanci odgovaraju da će se sve to samo od sebe nekako srediti", kazao je pisac, koji "koristi sve prilike da piše protiv Trumpa".

Jedan od najgorih republikanskih, 'trumpističkih' projekata je potpuna, nepovratna promjena i reorganizacija društva u smjeru pravne, strukturalne dominacije bijelih Amerikanaca: "Drugim riječima, odlučili su razoriti prethodnu strukturu 'jer nema dovoljno Amerike za sve'. Onda bi oni dobili više od svih nas ostalih".

Događa se jedan "otvoreni, klasni rat, rastače se koncept Amerike, koji je uvijek bio pomalo fantazija, zajedničkog građanskog prostora, zajedničkog političkog i društvenog projekta, u kojemu svi sudjeluju, imaju različite ideje ali su svi građani istog prostora", kaže Hemon.

Ideja Amerike kao društveno-političkog projekta ujedinjenja, koji stremi tome da se različitosti na neki način spoje u jedinstvenu cjelinu, grubo je ukinuta: "Stvari nikad više neće biti kao što su bile", upozorava pisac.

On je, kako je kazao, sve to već jednom prošao, a sa Sarajevom ga danas vežu prijatelji i zajedničko iskustvo. No, ne osjeća se iskorijenjeno: "Korijeni su komplicirana stvar. Moji su s očeve strane u Ukrajini, ali to je za mene apstraktna veza. Stablo je preveliko da bi taj korijen imao neku veliku važnost. Ta mitologija korijena je malo problematična, ja više vjerujem u horizontalno življenje, širenje grana", rekao je.



U petak premijera drame "Knjiga mog života"


Hemon piše na oba jezika – na engleskom i bosanskom, a razlika je, kako je rekao, jedino u broju ljudi koji ih govore.

"Svaka misao koja se može izraziti na engleskom, može se izraziti i na bosanskom. Razlika je samo u tome što engleski jezik ima veći doseg, pa ima i više riječi, dijalekata, utjecaja. Veći je, ima više materijala, ali to ne znači da je bosanski inferioran", istaknuo je.

I Hemon je, poput Joshue, predavao engleski imigrantima. Pisac ističe kako je sve što je u njegovim knjigama autobiografsko – istinito, dok je u fikciji, kao što je knjiga "Kako su nastali ratovi zombija", iskustvo tek početak na kojemu gradi priču.

Njegova je ambicija s tom knjigom bila "da bude smiješna", i to mu je i uspjelo – roman je pun komičnih situacija i gotovo filmskih zapleta.

Filmski svijet mu nije nepoznat – godine 2013. zajedno s bosanskohercegovačkom redateljicom Jasmilom Žbanić napisao je scenarij za film "Otok ljubavi", a trenutno radi kao konzultant za Netflixovu seriju "Sense8".

No, ističe da je on prvenstveno književnik, i to jedan od onih kojima je pisanje "pravi posao".

Trenutno radi na četiri projekta: "Jedan je roman, drugi knjiga eseja o mojim roditeljima, treći memoaristička knjiga sjećanja iz ranog djetinjstva, a jedna knjiga je projekt koji provodim s Veliborom Božovićem, fotografom koji živi u Kanadi – intervjuiramo ljude iz bosanske dijaspore, skupljamo njihove odgovore na temeljno pitanje 'Odakle ti ovdje', gdje god da je to 'ovdje'".

Povrh svega toga, u petak će u sarajevskom Kamernom teatru 55 premijerno biti postavljena drama koju po njegovoj autobiografskoj knjizi "Knjiga mog života" režira Sabrina Begović.


Počinju 9. Dani hrvatskih svetaca i blaženika


KRIŽEVCI - Udruga za promicanje znamenitih Križevčana "Dr. Stjepan Kranjčić", Župa svete Ane i Župa Blažene Djevice Marije Žalosne i svetog Marka Križevčanina organiziraju od četvrtka do nedjelje, 25. do 28. svibnja, "9. Dane hrvatskih svetaca i blaženika" pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Manifestacija je ovaj puta posvećena svetom Marku Križevčaninu, hrvatskim janjevačkim blaženicima Serafinu Glasnoviću Kodiću i Antonu Muziću te slugi Božjem Alojziju Paliću, mučeniku dominikancu Dominiku Baraču i slugi Božjem Franji Kuhariću.

U Likovnoj galeriji u četvrtak se otvara izložba slika hrvatskih svetaca i blaženika akademske slikarice Ivane Ćavar. U petak će u crkvi svete Ane biti prikazan dokumentarni film Bože Vodopije "Svete vjere mučenici: hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola", a u subotu film Nade Prkačin "U ime naroda" posvećen dubrovačkim mučenicima i fra Dominiku Baraču.

U nedjelju će biti predstavljena slikovnica "Čarobna riječ – pričao o Franji Kuhariću", a utorice Sonje Tomić.


Dokumentarac "Last Men in Aleppo" pretpremijerno na VERN-u

ZAGREB - U organizaciji dokumentarne platforme VERN' Foruma, FORUM.dok, te u suradnji s distribucijskom kućom Restart u četvrtak će se na Veleučilištu VERN' pretpremijerno prikazati dokumentarni film "The Last Men in Aleppo".

Putem videolinka gledatelje će u radnju tog potresnog filma, kao i motive za njegov nastanak, uvesti sam redatelj filma, proslavljeni i višestruko nagrađivani sirijski filmaš Feras Fayyad, kroz razgovor s hrvatskim dokumentaristom i novinarom Robertom Zuberom, najavljeno je s tog zagrebačkog veleučilišta.

Film nakon pet godina rata u Siriji prati kako se među preostalim stanovnicima Alepa trojica muškaraca, Khalid, Subhi i Mahmoud, odlučuju ostati u gradu.

Unatoč svim opasnostima osnovali su tzv. Bijele kacige i pomažu svojim sugrađanima, svakodnevno se s njima boreći za život i prkoseći ratnom ludilu.

Po redateljevim riječima, film govori o nadi i pokušaju da se istraže naši ljudski korijeni, pripadnost i zajedničkoj zadaći da preuzmemo kontrolu kada smo suočeni s besmislenim i iracionalnim ubojicom. "To je alat za razumijevanje opraštanja i nadilaženje osvete", ustvrdio je.

Fayyad je dosad režirao više dokumentarnih i igranih filmova, za koje je osvajao nagrade na međunarodnim festivalima, gdje je primio i više priznanja za svoj aktivistički rad na temu sirijske krize i političkih transformacija u arapskom svijetu.

Njegov film "Last Men in Aleppo" snimljen je u koprodukciji Larm Filma, Alepskog medijskog centra i Danskog filmskog instituta, te u kreativnoj suradnji Fayyada s danskim kolegom Steenom Johanseenom.

Dosad je osvojio nagradu žirija za najbolji dokumentarni film izvan SAD-a na Sundance Film Festivalu, najprestižnijem svjetskom festivalu nezavisnog filma.


"Reli po galerijama" u Zagrebu i Rijeci

ZAGREB - Četvrto izdanje "Relija po galerijama", kulturne manifestacije koja okuplja i mapira galerije kako bi umjetnicima i umjetničkim prostorima pružila veću vidljivost, održat će se u četvrtak, 25. svibnja u tridesetak zagrebačkih i riječkih galerija.

Programom, koji traje od 17 do 22 sata, nastoji se skrenuti pozornost javnosti na brojne gradske galerije i zanimljive izložbe koje se u njima održavaju.

Za one koji u tom vremenskom razdoblju obiđu najviše galerija pripremljena je i nagrada - Povelja za poseban doprinos u kulturi, koju će dobiti posjetitelji koji uspiju obići sve galerije koje sudjeluju u projektu.

U svakoj od galerija sakupljaju se naljepnice i posjet se obilježava na mapi s kojom se, kada je popunjena preuzimaju Povelje na završnim lokacijama - u Zagrebu je to novootvorena galerija Garaža Kamba u dvorištu Ilice 37, a u Rijeci Galerija Studentskog kulturnog centra u Kružnoj 8.

Zagrepčani će moći obići sedamnaest galerija - u Street art Studiju Lapo Lapo razgledat će stalni postav street art umjetnika iz Hrvatske i regije, u Galeriji 3.14 uz postav se priprema i program iznenađenja, kao i u Kući arhtekture Oris.

Galerija Kranjčar donosi izložbu iz ciklusa "Mentalni sklop 02/07 mentor – sljedbenik" strip autora Danijela Žeželja i mladog slikara Sebastijan Dračića, a Galerija Contra izložbu proslavljenog suvremenog umjetnika Brace Dimitrijevića.

U Galeriji VN Marko Marković na izložbi "Anti tijelo" podsjeća na svoje dosadašnje performanse, u Galeriji Šira održava se izložba "U svijetu umjetnosti-komunikacija i razmjena ideja Cash& Carry-Dan otvorenih vrata umjetnosti", dok Galerija Mala predstavlja svoj postav radova hrvatskih suvremenih umjetnika.

Galerija Beck izlaže akvizicije iz ove godine, Galerija Laval Nugent predstavlja izložbu "Introspekcija" Sonje Pavlina, a Galerija Pikto nove modne kolekcije (LP design, DI Dizajn, Buqele).

U Reliju sudjeluju i Galerija Matice Hrvatske, koja će tom prigodom zatvoriti izložbu pejzaža trojice mladih umjetnika, Andreja Tomića, Johna Miličića i Luke Kuševića te Galerija SC s izložbom "Spekulativno" splitskog konceptualnog umjetnika Gorkog Žuvele.

Galerija ULUPUH otvara izložbu "Paradigma kostima/Figure u teatru objekta" i priprema radionicu "Junk Puppet", a Galerija Greta donosi izložbu "Fotografije" Stjepe Kaleba.

Dom hrvatskih likovnih umjetnika ima program u tri galerije, Bačvi, Prsten i PM, gdje su postavljene izložbe "Vreće bez dna 2" Božice Dee Matasić, "Rule of three" Maje Vržina i "Ne-obične stvarnosti" Maše Bajc.

Na završnoj lokaciji, u Galeriji Garaža Kamba moći će se razgledati izložba "Siti kapa rano sata soja" Tomislava Hršaka.

Riječki "Reli" održat će se u devet galerija, među kojima će Mali salon imati vodstvo po izložbi "Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima", Galerija Filodrammatica izložbu "Zabranjeno fotografiranje" mlade riječke vizualne umjetnice Dorotee Škrabo, a Galerija Kortil izložbu "Crvena Rijeka"

U manifestaciji sudjeluje i Erste Club galerija, Galerija Juraj Klović HDLU Rijeka s konceptualnim projektom "Dijalog na kvadrat", Galerija Principij s izložbom fotografija franjevca Stanka Dujmovića te Galerija RiArt, u čijem su stalnom postavu izložene umjetnine desetak akademskih slikara i keramičara te nekolicine neafirmiranih umjetnika.

Atelje akademske slikarice Gee Golović bit će otvoren za javnost i razgledavanje njenih novih, ali i ranijih radova.

Klub mladih Rijeka donosi izložbu "Korina u klubu" Korine Đurkin, a Galerija SKC, finalna riječka lokacija relija smještena u Palachu, izložbu "Magični kvadrati" interaktivnih instalacija, objekata i eksperimentalnog filma Dalibora Jurasa i Lea Friščića.

Ulaz u galerije je besplatan.


Obilježena 25. obljetnice časopisa Matka

ZAGREB - Na zagrebačkom Prirodoslovno matematičkom fakultetu (PMF) u srijedu je obilježeno velikih 25 godina časopisa za djecu Matka i predstavljena knjiga „Čudesni svijet matke“ autora Petra Mladinića i ilustratora Ninoslava Kunca.

Knjiga je dio Matkine biblioteke Hrvatskog matematičkog društva, a cilj popularizacija i približavanje matematike djeci i mladima. Priče i matematički zadaci u knjizi izbor su najzanimljivijih zadataka objavljivanih u časopisu Matka namijenjenom učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola i popularizaciji matematike.

Moje dugogodišnje iskustvo u radu s djecom na ovakav način je više nego pozitivno, napomenuo je Mladinić dodavši kako zahtjevne zadatke, postavljene uz pomoć stripa, na zanimljiv i djeci blizak način, učenici su rješavali s mnogo više entuzijazma.

 Uvijek sam vjerovao, poručio je, da matematika može biti svakome zanimljiva ako se objasni na jednostavan način i poveže sa svakodnevnim okruženjem. "Za mene, ova je knjiga realizacija ideje da je matematika za sve i da je svuda oko nas,“ rekao je Mladinić.

Zamisli Petra Mladinića, jednog od utemeljitelja časopisa Matka i dugogodišnjeg nastavnika i ravnatelja zagrebačke V. Gimnazije, oslikao je i oživio poznati ilustrator dječjih knjiga i časopisa Ninoslav Kunc. 51 zagonetka i mozgalica u stripu zahtjevne jednadžbe, postotke, geometriju, grafove i mnoge druge matematičke izazove, djeci i mladima približit će na inovativan i zabavan način. Od lakših do onih zahtjevnijih zadataka čitatelji knjige „Čudesni svijet matke“ dobit će uvid u bogatstvo i raznolikost matematike. Zadaci u knjizi namijenjeni su djeci od deset do sedamnaest godina, ali svakako mogu biti zanimljivi i izazovni i mlađoj i starijoj publici.

 
Prva izvedba Moliereovog "Mizantropa" u Rijeci

RIJEKA - Komedija Jeana-Baptistea Poquelina Molierea "Mizantrop" premijeno je izvedena u srijedu u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u režiji Igora Vuka Torbice, a to je bila prva izvedba uopće tog teksta u Rijeci.

U glavnoj ulozi Alcestea nastupio je Jerko Marčić, a ulogu njegove ljubavi Celimene je odigrala Katarina Bistrović Darvaš. Nastupili su još i Leon Lučev, Jasmin Mekić, Marija Tadić, Olivera Baljak, Dražen Mikulić i Davor Jureško.

Dramaturginja je Nataša Antulov, scenograf Branko Hojnik a kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović.

"Mizantrop" se bavi pitanjem koliko je ekstremno istinoljublje i otvoreno iznošenje vlastitih stavova i ocjena pozitivna društvena vrijednost, a koliko s druge strane može počiniti štete i onome tko se tako ponaša. Predstava je u potpunosti koncentrirana na glumce, tako da je scenografija u vidu nekoliko reflektora s jedne strane te niza činela na koje kaplju kapi stvarajući neujednačenu ritmičku podlogu, s druge strane, te nekoliko stolica.

Igor Vuk Torbica je jedan od najznačajnijih i najintresantnijih mladih redatelja u regiji. Svojim predstavama redovito pobuđuje pažnju, gdje god se izvode a dobitnik je i nekoliko vrijednih nagrada. Torbica je za dobio nagradu za režiju predstave "Hinkemann" po tekstu Ernsta Tollera i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih na Jugoslavenskom kazališnom festivalu "Bez prevoda" u Užicu u Srbiji, a publika i stručni žiri su ocijenili da je to najbolja predstava festivala u cjelini. Na 31. Gavellinim večerima je ova predstava ponovno bila najbolja, a Torbica je dobio nagradu za režiju. "Hinekmann" je osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu a na nedavno završenom 24. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci je Torbica osvojio nagradu za najbolju režiju, a predstava je proglašena najboljom u cjelini.

Igor Vuk Torbica je diplomirao 2013. godine na Katedri za kazališnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, a trenutno je na doktorskom studiju radi kao stručni suradnik na Odsjeku kazališna režija.  

 Odabrani dobitnici "Nagrde Vladimir Nazor" za 2016.

ZAGREB - "Nagardu Vladimr Nazor" za životno djelo 2016. godine dobili akademik Dubravko Jelčić za književnost, prof. emeritus Vladimir Kranjčević za glazbu, glumac Božidar Smiljanić za filmsku umjetnost, slikar Eugen Feller za likovne i primijenjene umjetnosti, glumac i redatelj Mustafa Nadarević za kazališnu umjetnost te akademik Branko Kincl za arhitekturu i urbanizam, priopćilo je Ministarstvo kulture.

Godišnju nagradu za književnost dobio je akademik Krešimir Nemec za monografiju "Gospodar priče: Poetika Ive Andrića".

Godišnja nagrada za glazbu pripala je pijanistu Rubenu Dalibaltayanu za diskografsko ostvarenje Blagoje Bersa: za glasovir.

Za filmsku umjetnost godišnja je nagrada pripala redateljici Hani Jušić za scenarij i režiju debitantskog dugometražnog filma "Ne gledaj mi u pijat".

Godišnju nagradu za likovne i primijenjene umjetnosti dobio je akademski kipar Peruško Bogdanovuić za izložbu "Kipar Bogdanić u sinkronijskom čitanju" u Galeriji umjetnina Slavonskog Broda.

Za kazališne umjetnosti godišnja nagrada je pripala baletnoj solistici Ivi Vitić Gameiro za ulogu Julije u baletu "Romeo i Julija".

Arhitektici Vjeri Bakić za "Bazenski kompleks Svetice" (ostvaren u suautorstvu s Matthiasom Kulstrunkom) pripala je godišnja nagrada Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam.

Odbor "Nagrade Vladimir Nazor" za najbolja umjetnička ostvarenja u Hrvatskoj za 2016. na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma odluke je pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića donio na sjednici 22. svibnja.

 

Institut Plavi svijet - 30 godina Jadranskog projekta dupin


RIJEKA – U povodu 30. obljetnice Jadranskog projekta dupin i 25 godina Direktive o staništima i programa LIFE Europske Unije, Institut Plavi svijet i Hrvatski prirodoslovni muzej proslavit će u petak Europski dan za zaštitu prirode „Europski Natura 2000 dan“  u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju.

Kako navode iz lošinjskog Instituta Plavi svijet , prezentacijama tijekom proslave Europskog Natura 2000 dana žele pokazati javnosti kako se zajedničkim snagama svih zainteresiranih strana može prinijeti uspješnoj zaštiti okoliša. Naglašavaju da su očuvanje biološke raznolikosti, “plavi rast” i održivi turizam temeljen na očuvanom i zdravom okolišu ciljevi i Europske unije i Hrvatske.

Institut Plavi svijet ove godine slavi 30 godina od početka svog najuspješnijeg projekta – Jadranskog projekta dupin, koje je jedno od najdužih istraživanja zajednice dobrih dupina i koje je doprinijelo zakonskoj zaštiti dupina. Uz to, Europska unija ove godine slavi 25 godina od stupanja na snagu Direktive o staništima i mreže zaštićenih područja Natura 2000 te od pokretanja financijskog instrumenta LIFE, kojim se podupiru projekti i aktivnosti zaštite vrsta i okoliša u EU. Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i Europskim vijećem te Europskim odborom regija proglasila je  21. svibnja Europskim Natura 2000 danom.

Kako ističu iz Plavog svijeta, Jadranski projekt dupin je svojevrsni začetnik istraživanja dupina u Europi i jedno od najdužih kontinuiranih istraživanja jedne rezidentne zajednice dobrih dupina. Naglašavaju da su lošinjski dobri dupini danas prepoznatljivi u cijelom Jadranu te da su podaci prikupljani tijekom 30 godina doprinijeli zakonskoj zaštiti te vrste i uspostavi šest ekoloških Natura 2000 područja , važnih za očuvanje dobrih dupina u Hrvatskoj.

Institut sada istražuje dupine i kitove u cijelom Jadranu, iz tri istraživačke postaje - Lošinj, Murter, Vis, te u suradnji s kolegama u Italiji, Albaniji, Sloveniji i Crnoj Gori. Sada se, ističu, u katalogu dobrih dupina, koji je 1987. imao svega nekoliko desetaka jediniki, nalazi više od 2000 leđnih peraja dobrih dupina iz Jadrana koje je moguće pojedinačno prepoznati.

Iz Plavog svijeta navode  da su aktivnosti zaštite prirode temeljene na rezultatima istraživanja dupina na Lošinju i u Jadranu dovele i do organiziranja Dana dupina, manifestacije namijenjene podizanju svijesti javnosti o potrebi zaštite dupina i jadranskog morskog okoliša. Tako će i ove godine u srpnju obilježiti 25. Dan dupina, a dio programa čini pokretanje umjetničke zbirke Instituta Plavi svijet. Na izložbama diljem Hrvatske bit će predstavljena grafička mapa s radovima koje je osam umjetnika (Bašić, Buntak, Dračić, Hraste, Kosanović, Resner, Tomasović, Vernić) poklonilo institutu. Ciklus izložbi počeo je u riječkom Malom salonu u sredini svibnja, a radovi će biti predstavljeni i tijekom proslave u Malom Lošinju.

Hrvatski prirodoslovni muzej kao vodeći partner te Institut Plavi svijet  od rujna 2016. zajedno sa sedam partnera iz još pet zemalja Europske unije, provode petogodišnji projekt “Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske Unije - LIFE Euroturtles” kojeg sufinancira LIFE financijski instrument EU, a provodi se u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu. Cilj projekta je utvrditi moguća nova Natura 2000 područja za očuvanje populacije glavate želve u Jadranskom moru te umanjiti antropogeni utjecaj na glavate želve, smanjiti smrtnost morskih kornjača u ribolovnim alatima i motivirati javnosti za sudjelovanje u aktivnostima zaštite morskih kornjača.


Simpozij o životu i djelu glasovite dvostruke nobelovke Marie Sklodowske-Curie


ZAGREB - Glasovita francuska znanstvenica poljskoga podrijetla Marie (Maria) Skłodowska-Curie jedina je žena u dosadašnjoj povijesti dodjele Nobelove nagrade koja je to visoko priznanje primila dva put, a toj izuzetnoj znanstvenici i ženi bio je posvećen simpozij održan u četvrtak u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge stipendista francuske vlade.

Simpozij je priređen u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u Zvonimirovoj ulici gdje su okupljene pozdravili potpredsjednica Hrvatske udruge stipendista francuske vlade prof.  Yvonne Vrhovac i  kulturni ataše Veleposlanstva Republike Poljske u Hrvatskoj Slaven Kale.

Sudionici su mogli pobliže upoznati osobnost te izuzetne žene i znanstvenice, te važnost i primjenu njezinih velikih otkrića, a simpozij je i bio osmišljen u dva dijela. Prvim dijelom u kojemu je bilo više riječi o životnu putu i osobnosti Marie Curie predsjedao je prof. emeritus Amir Hamzić, a drugim dijelom usredotočenom na njezina znanstvena postignuća i njihove odjeke voditeljica službe za okoliš i radioaktivni otpad Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost  dr. Sanja Krča.

Nobelovka na biciklu i legenda obitelji s tri Nobelove nagrade

Na dio nekonvencionalne osobnosti Marie Curie podsjetila je dr. Đurđica Čilić Škeljo u izlaganju pod nazivom "Nobelovka na biciklu", dr. Snježana Paušek-Baždar govorila je o njezinu putu do uspjeha, a o života i nasljeđu Marie Sklodowske Curie dr. Ruža Frkanec

Akademik Nenad Trinajstić podsjetio je na istaknute znanstvenice koje su u proteklome stoljeću dobile Nobelovu nagradu za kemiju, a u njezine laureate se 1911. "upisala" i Marie Curie, dok je prof. dr. Nina Canki-Klain ispripovijedala "legendu obitelji s tri Nobelove nagrade" koje su dobili majka, otaci i starija kći (Irène Joliot-Curie dobila je Nobelovu nagradu za kemiju 1934.).   

Dr. Iva Bogdanović Radović s Instituta Ruđera Boškovića ukazala je na to gdje sve danas koristimo zračenje – od istraživanja na Marsu do čuvanja kulturne baštine, prof. dr. sc.  Ana Fröbe govorila je o brahiterapija u liječenju malignih bolesti,  a dr. Martin Kuhar o primjeni radija u medicini u Hrvatskoj u prvoj polovini XX. stoljeća .

Maria Skłodowska-Curie rođena je u Varšavi 7. studenoga 1867., a umrla je u lječilištu Sallanches pored Passyja. Uzrok smrti bila je leukemija, najvjerojatnije uzrokovana prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanj. Na Sveučilištu u Parizu (Sorbona) diplomirala je 1893., doktorirala 1903. i radila kao prva profesorica od 1906.  Otkrila je i istraživala radioaktivnost. Drugi radioaktivni kemijski element koji je otkrila u čast njezinoj domovini nazvan je polonij. Dobila je Nobelovu nagradu za fiziku sa suprugom Pierrom Curijem i A. H. Becquerelom 1903., a 1911. Nobelovu nagradu za kemiju. Bila je prva članica pariške Académie de médicine od 1922., prva ravnateljica Radijskog instituta u Parizu. Njezina mlađa kći Eva napisala je majčinu biografiju, a starija kći Irène Joliot-Curie dobila je Nobelovu nagradu za kemiju 1934.



IZ SVIJETA - MOZAIK


Ariana Grande prekinula turneju nakon napada u Manchesteru - agenti

 
NEW YORK - Američka pjevačica Ariana Grande prekinula je do početka lipnja svoju turneju nakon napada bombaša samoubojice u ponedjeljak u Manchesteru, u Velikoj Britaniji, nakon njezina koncerta, priopćili su u srijedu njezini agenti.

"Zbog tragičnog događaja u Manchesteru, turneja 'Dangerous Woman' Ariane Grande prekida se sve dok ne budemo mogli bolje procijeniti stanje i ne odamo počast žrtvama", napisali su agenti u priopćenju.

Ariana Grande je po prvotnom planu trebala u četvrtak i u petak održati koncerte u Londonu, a zatim nastaviti turneju u Europi i u Latinskoj Americi.

Američka tinejdžerska zvijezda (23) izjavila je neposredno nakon tragedije da joj je jako žao zbog onoga što se dogodilo, da je slomljena zbog spoznaje da je do napada došlo na njenom koncertu te se ispričala i ponudila novčanu pomoć obiteljima žrtava.  

"Noćas su naša srca slomljena. Ne možemo riječima izraziti tugu koju osjećamo zbog žrtava koje su stradale u ovom napadu. Tugujemo zbog života koji su ugašeni u ovom činu. Zahvalni smo djelatnicima hitne službe na nesebičnoj pomoći", napisao je povodom napada Arianin menadžer.


Papina slovenska "potica" izgubila se u prijevodu dok je stigla do Trumpa i Melanije

LJUBLJANA - Papina suptilna pohvala slovenskom uskrsnom kolaču, izrečena pri susretu s američkim predsjedničkim parom, ostala je izgubljena u prijevodu, požalili su slovenski mediji i otkrili da je papina nećakinja, udata za Argentinca slovenskog podrijetla, rado pekla slovensku "poticu" za blagdane.

U izvješćima iz Vatikana većina stranih novinskih agencija razumjela je da je Sveti otac Melaniju, nekoć manekenku, rođenu u Sevnici kod Krškog,  pitao čime hrani Donalda Trumpa, možda "pizzom", na što je ona u neprilici odgovorila potvrdno.

Papa je, međutim, pitao za poticu, tradicionalni bogati slovenski blagdanski kolač, vrlo sličan hrvatskoj orehnjači, ali se zavijeno tijesto prije stavljanja u pećnicu, umjesto mljevenim orasima, može ispuniti i nekim jeftinijim nadjevom, na primjer makom ili mljevenim rogačem, a nekada se čak punila i čvarcima, baš kao i tradicionalna hrvatska žumberačka "povitica".

Slovenski mediji navode da je papa Franjo, Argentinac talijanskog podrijetla, ljubitelj pizze, ali i slovenske potice koju je upoznao kao ukusno jelo, jer je njegova nećakinja Maria Ines Narvajo udata za Argentinca slovenskog podrijetla, u čijoj se obitelji i nakon preseljenja preko Atlantika potica često pekla pred velike blagdane i što je smatrano kao slovenski gastronomski specijalitet.

Možda je pizzu u svojoj mladosti u Sevnici doista pekla i Melanija Knavs, koja se kasnije udala za američkog milijardera i sadašnjeg predsjednika, iako je malo vjerojatno da to i sada čini i Trumpa hrani tim specijalitetom, kako se našalio papa Franjo.

Tajne slovenske potice i pozna li slovensku slasticu i sam Trump možda će se razotkriti prilikom predstojećeg summita NATO-a u Bruxellesu na koji će, kako navode slovenski mediji, otputovati i Mojca Stropnik, sadašnja pratilja predsjednika slovenske vlade Mire Cerara.

I ona dolazi iz kraja gdje je popularno peći poticu te, iako nije poznato hoće li neki recept prenijeti Melaniji, potvrđeno je da će ona i premijer Cerar američkom predsjedničkom paru ponoviti poziv da posjete staru Melanijinu domovinu, pišu slovenski mediji.


Čokolada smanjuje srčane aritmije

BOSTON - Umjereno konzumiranje čokolade za petinu smanjuje rizik od nepravilnog rada srca, objavili su američki znanstvenici.

Analizirajući podatke o 55 tisuća odraslih Danaca, znanstvenici su ustanovili da konzumiranje od 50 do 170 grama čokolade tjedno za 20 posto smanjuje rizik od fibrilacije atrija.

Vodeća autorica studije Elizabeth Mostofsky, voditeljica odjela za epidemiologiju Škole javnog zdravlja u Bostonu, i njezine kolege o svojem su otkriću izvijestile u časopisu Heart.

Fibrilaciju atrija krakteriziraju izrazito brzi i nepravilni električni impulsi u srčanim pretklijetkama što rezultira smanjenim dotokom krvi u klijetke.

Pacijenti s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik za moždani i dvaput veći rizik za srčani udar.

Zdrava prehrana jedan je od ključnih čimbenika prevencije te bolesti. U to, po američkim znanstvenicima, pripada i čokolada.

Oni su analizirajući prehrambene navike 55 tisuća Danaca iz studije provedene od 1993. do 1997. godine, zaključili da umjerena konzumacija čokolade, od 50 do 170 grama tjedno, za 20 posto smanjuje rizik pojave fibrilacije atrija.

Povećavanjem unosa čokolade korist se smanjila, pa su tako oni koji su jeli 25 grama čokolade dnevno imali 16 posto manji rizik.

Po doktorici Mostofsky, rezultati sugeriraju da konzumacija malih količina čokolade, posebno crne, koja je bogatija antioksidansima, može biti dobra za srce.

"Pretjerivanje s čokoladom, međutim, nije preporučljivo jer su mnogi čokoladni proizvodi bogati kalorijama, šećerom i mastima što može dovesti do povećanja tjelesne težine i ostalih metaboličkih problema", rekla je.

Ronnieju Woodu uklonjena lezija s pluća

 LONDON - Gitaristu Rolling Stonesa Ronnieju Woodu kirurškim je putem uklonjena lezija s pluća i osjeća se dobro, objavio je njegov glasnogovornik.

Wood (69) ne će trebati nikakva dodatna liječenja i predstojeća europska turneja slavnog benda nije dovedena u pitanje.

Lezija je otkrivena tijekom rutinskog sistematskog pregleda i uklonjena je laparoskopski. U priopćenju se otkriva je li lezija bila maligna ili benigna.

"Zahvalan sam modernoj medicinskoj tehnologiji što je ovo otkriveno tako rano i zahvaljujem se svim liječnicima", poručio je Wood.

Wood će idućeg tjedna proslaviti 70. rođendan i najmlađi je član benda. Prošle je godine učinio nezamislivo - prestao je pušiti. Pedeset godina staru naviku sada zatomljuje e-cigaretama, na užas svog neuništivog kolege Keitha Richardsa koji mu je poručio da je to "neozbiljno".

 

Maribor uskoro dobiva plutajuću pozornicu na rijeci Dravi


LJUBLJANA - Mariborski gradonačelnik Andrej Fištravec planira na rijeci Dravi postaviti "plivajuću pozornicu", prenosi mariborski list "Večer".

Nova pozornica na vodi bi se koristila u vrijeme ljetnog festivala Lent, koji se već 25 godina održava u tom gradu tijekom ljetnih mjeseci, a s vremenom bi postala stalna kazališna pozornica, što neki smatraju megalomanskim potezom, no plan je pohvalio i upravitelj mariborskog Narodnog doma i umjetnički vođa festivala Vladimir Rukavina.

"Nema mnogo gradova u Europi i svijetu pozornicu na vodi. Nastupiti na takvoj pozornici poseban je doživljaj, a isto tako i slušati koncert u tom ozračju. Za Maribor će to biti velika stvar, a naš će festival u vrijeme održavanja moći privući više posjetitelja", rekao je Rukavina za Slovensku tiskovnu agenciju STA, upozorivši da će se raditi i o svojevrsnoj turističkoj atrakciji i umjetničkom obogaćenju, prvom većem nakon što je Maribor prije nekoliko godina bio proglašen Europskom prijestolnicom kulture.

Rukavina očekuje da će festival Lent na obale Drave i ove godine privući oko pola milijuna posjetitelja, kao i lani, a to bi se svakako moglo dogoditi s obzirom na bogat umjetnički program na festivalu koji će ove godine potrajati od 23. lipnja do 1. srpnja.

Svoj dolazak u Maribor već je potvrdio irski glazbenik Bob Geldof, a Gradsko kazalište iz Brna nastupit će s mjuziklom Isus Krist Superstar, Andrewa Lloyda Webera.
Domaćini i posjetitelji Maribora moći će uživati i u operi La Traviata, te baletnom triptihu Faun - Carmen - Bolero,  u izvedbi Slovenskog narodnog gledališča (SNG) iz Maribora, te u brojnim nastupima mnogo folklornih skupina iz  Bocvane, Kube, Gruzije, Hrvatske, Mađarske i Bugarske

 

Nedostatak sna može udvostručiti rizik od smrti


WASHINGTON - Nedostatak sna može dvostruko povećati rizik od smrti zbog zatajenja srca ili moždanog udara kod osoba s višestrukim čimbenicima kardiovaskularnog rizika kao što su pretilost, povišen krvni tlak, povišen kolesterol i dijabetes, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu.

Istraživači su nasumce izabrali 1.344 odrasle osobe kojih je prosječna dob bila 49 godina, među kojima je 42 posto muškaraca pristalo prespavati noć u laboratoriju.

Rezultati obavljenih ispitivanja i pretraga pokazuju da je više od 39 posto sudionika imalo barem tri faktora rizika koji zajedno čine metabolički sindrom, dodaju autori čija je studija objavljena u časopisu American Heart Association.

Tijekom razdoblja praćenja koje je u prosjeku trajalo više od 16 godina, 22 posto ih je umrlo.

Osobe koje pate od metaboličkog sindroma i koje su u laboratoriju spavale manje od 6 sati, bile su tijekom tih 16 godina više od dva puta izloženije riziku od smrti zbog srčanog zatajenja i moždanog udara u odnosu na one koje nisu imali te čimbenike kariovaskularnog rizika.

Iste osobe su usto imale gotovo dvaput veći rizik od smrti zbog drugih uzroka u odnosu na one koji nisu patili od metaboličkog sindroma.

Medicinske vlasti preporučuju odraslima šest do osam sati noćnog sna.

Kako navode autori, riječ je o prvoj ovakvoj studiji koja mjeri trajanje sna u laboratoriju.

Dosad su se istraživanja temeljila na odgovorima sudionika na upitnik.

No budući da je riječ o istraživanju, ova studija ne omogućuje da se ustanovi uzročna veza između osoba koje pate od metaboličkog sindroma i dvostrukog povećanja rizika od smrti, ističu istraživači.
















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus