06:55, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 25. studenoga 2017.

Objavljeno: 25.11.2017 u 00:20
Pregledano 86 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 25. studenoga 2017.

ZAGREB 25. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Diljem Hrvatske održava se 9. Noć kazališta

   
ZAGREB - Više od 70 mjesta diljem Hrvatske priključuje se u subotu svojim programima jedinstvenom slavlju kazališnih i izvedbenih umjetnosti devete po redu Noći kazališta, a ove godine čaroliju pozornice oživjet će više od 80 sudionika, kazališnih ustanova i organizacija, nacionalnih kazališta, javnih i neovisnih kazališta, amaterskih kazališnih skupina i javnih ustanova u 50 mjesta i gradova.

Projekt zamišljen kao platforma za povezivanje i umrežavanje svih kazališnih dionika, od izvođača i autora, preko ljudi koji rade u kulturi, pa sve do gledatelja, Noć kazališta već devetu godinu za redom sustavno radi na popularizaciji kazališne umjetnosti na svim izvedbenim razinama, nastojeći pokrenuti što veći broj sudionika, i to osobito tamo gdje nema sustavnih kazališnih djelovanja.

Jedna od temeljnih strateških pretpostavki  manifestacije je razvoj kazališne publike polazeći od toga da je zanimanje za kazalište nužno poticati od najranije dobi, pa je tako velik broj programa i ove godine posvećen upravo najmlađima.

Od subotnjih jutarnjih sati svoje predstave po popularnim cijenama ili pak posve besplatno, među ostalima, nude Dom kulture Jastrebarsko, Gradsko kazalište Zorin dom Karlovac, Pučko otvoreno učilište Koprivnica, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, Gradsko kazalište lutaka Rijeka i drugi.

U Zagrebu će najiščekivaniju manifestaciju u svijetu kazališta već u deset sati ujutro otvoriti kazalište Mala scena s naslovom "Priča o svjetlu", a bogat i raznovrstan sadržaj koji je za tu priliku u prostorima toga teatra na Medveščaku pripremio kazališni klaster Zmajevo gnijezdo uključuje, tijekom subote, i predstave Lutkarskog studija Kvak, te Dramskog studija Teatra Tirena.

U Noći kazališta sudjeluje ukupno 17 zagrebačkih institucija u kulturi, mnoge nudeći, uz svoje repertoarne naslove, i popratni program radionica, druženja s glumcima, obilazaka te izložbi.

Dok Zagrebački plesni centar Noć kazališta dočekuje s premijernom izvedbom predstave "Podešavanje prostora" koreografkinje Mirjane Preis, organizator i idejni pokretač Noći kazališta, Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu, najavljuje najgušći program koji će u Dječjem kazalištu Dubrava trajati od 17 sati pa sve do ponoći.

Bogat cjelodnevni program nudi i Gradsko kazalište Zorin Dom Karlovac, koji uključuje i program iznenađenja; u Kutini će se ljubitelji kazališta također moći priključiti različitim programima koje je za njih priredilo Pučko otvoreno učilište Kutina, a s ponudom ne zaostaju ni Omiš, Osijek, Varaždin, Zadar.

Jedna je od ideja Noći kazališta poticanje razmjena i gostovanja, pa tako Hrvatsko narodno kazalište Šibenik ugošćuje Teatar Rugantino s predstavom "Moja nuklearna ljubav", a Gradsko kazalište Joza Ivakić u Vinkovcima ugostit će Narodno pozorište Kikinda s predstavom "Nosorog" Eugenea Ionescoa.

Organizatori su najponosniji na mobilizaciju manjih mjesta, kao što su Gata, Grubišno Polje, Sveti Ivan Zelina, Lobor ili Buševec, a svojim se programom u Noć kazališta ponovo uključuje i otok Šolta.

Noć kazališta manifestacija je međunarodnog karaktera, pa se tako, kako bi se lakše koordinirala događanja u svim zemljama sudionicama, od svojih početaka odvija treće subote u mjesecu studenome.

Kako je ove godine taj dan koincidirao s Danom sjećanja na žrtve Vukovara 18. studenoga, održavanje 9. Noći kazališta u Hrvatskoj je pomaknuto na tjedan kasnije. Zbog organizacijskih razloga, ali i zbog velikog interesa, program je u nekim gradovima počeo već 16. studenoga, primjerice u Koprivnici, Belom Manastiru, Crikvenici, Rijeci, a u nekima se nastavlja sve do 28. studenoga, kada će ga u Novoj Gradiški zatvoriti Ludens teatar s predstavom "Sjećanje vode".

Noć kazališta tradicionalno privuče nekoliko desetaka tisuća posjetitelja – prošle se godine ta brojka popela na 38 tisuća – a važnost manifestacije i ove su godine svojim pokroviteljstvima prepoznali Ministarstvo kulture RH, zagrebački Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, te Turistička zajednica Grada Zagreba.

Kao i svake godine, inicijativi su se ponovo priključile i druge europske zemlje, pa se tako istoga dana Europska noć kazališta održava i u Crnoj Gori i Srbiji, dok je Bugarska svoje 'noći' imala 4. i 5. studenoga, a 18. studenoga manifestacija je održana i u Češkoj, Slovačkoj, Austriji, te Bosni i Hercegovini.



Otvoren 26. festival Jazz Time Rijeka

 
RIJEKA - Međunarodni festival Jazz Time Rijeka otvoren je u petak u Rijeci nastupom uglednog američkog trubača Charlesa Tollivera, koji je u pratnji izabranih hrvatskih glazbenika izvodio najveća djela velikana jazza Theloniousa Monka.

 Prve večeri 26. festivala Jazz Time Rijeka, koji se održava u u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, nastupio je domaći glazbenik Damjan Grbac, predstavivši svoj ambijentalni projekt „Forest GIIPUJA“

 U subotu je na programu zajednički koncert Zorana Predina i Giani Poposki Trija te blues-rock atrakcije Jed Backer's blues explosion u glazbenoj suradnji s Elvisom Stanićem. Posljednjeg dana festivala, 26. studenoga, nastupaju riječki jazzeri Denis Razumović Razz i Henry Radanović sa svojim albumom „Urban Minority“ te Vedran Ružić s umjetničkim projektom „Spiritual Market“, temeljenim na istoimenom albumu nagrađenom Porinom za najbolji jazz album 2016. godine.

 U subotu će biti predstaviti monografija festivala, izdana u povodu četvrt stoljeća njegova postojanja.     

 U atriju Hrvatskog kulurnog doma na Sušaku postavljena je izložba fotografija jazz glazbenika autora Davora Hrvoja. Tijekom festivala u tom se prostoru održavaju i glazbeni sessioni u organizaciji mladih snaga riječkoga jazza pod vodstvom Zvonimira Radišića.  

 Umjetnički direktor festivala je Damjan Grbac.



Svečano dodijeljene 25. Nagrade hrvatskog glumišta


ZAGREB - Jubilarne 25. Nagrade hrvatskog glumišta nazivane i "hrvatskim Oscarom" svečano su dodijeljene u petak navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a još jedno slavlje hrvatskog glumišta uveličalo je i uručenje nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame, odnosno, opere glumici Zdenki Heršak i maestru Vladimiru Kranjčeviću.

Pijanistu, dirigentu i glazbenom pedagogu Vladimiru Kranjčeviću nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje u području opere donijela je nemjerljiva uloga u hrvatskome kulturnom životu u 56 godina dugoj i bogatoj profesionalnoj umjetničkoj karijeri tijekom koje je odgojio naraštaje hrvatskih glazbenika i promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora, te bio ravnatelj, umjetnički voditelj i šef-dirigent značajnih ustanova vezanih uz operu i klasičnu glazbu u Hrvatskoj.

Primivši nagradu od ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, maestro Kranjčević je istaknuo kako mu je dobiti tu nagradu velika čast, a posebno mu je čast primati je na pozornici HNK Zagreb, "jer ovo je sveto mjesto, ovo su svete daske".

Posebnu zahvalu uputio je publici, istaknuvši: "Bez vas, bez publike, nema ni nas". "Dao sam uvijek sve ono što sam najbolje u tome trenutku mogao i znao", rekao je Kranjčević, a budućim je generacijama poručio: "Nikada nemojte prezreti prošlost koja je iza vas, sa zanosom živite sadašnjost i mislite što će ostati od vas u budućnosti".

Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame Zdenki Heršak donijela je iznimna glumačka osobnost, te niz nezaboravnih uloga u kazalištu, ali i na filmu, televizijskim dramama i radiju, od kojih je "znala učiniti veliku glumačku kreaciju i tako stvoriti panoptikum ženskih likova neobične životnosti".

Nagradu je od pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i šport Ivice Lovrića u ime Heršak preuzela njezina dugogodišnja suradnica Antonija Kolarić, a tekst zahvale pročitala je Biserka Ipša.

"Hvala ti živote da si dopustio voditi me putevima umjetnika. Što sam publici davala, to mi je publika vraćala. Glumac je samo poslužitelj da od mrtvog slova na papiru stvori živog čovjeka. Umjetnost nema snagu mijenjati svijet, ali čini ravnotežu kroz koju se postiže plemstvo duha", poručila je Heršak u poruci.

Dodijeljena je i posebna Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti, koja je ove godine pripala Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi Arterarij za autorski projekt "Pogledaj me" koja "primarnim scenskim jezikom istražuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti".

Dodjelu tradicionalno obilježava šaroliki glazbeno-scenski performans koji je ove godine hrvatskom himnom otvorila Jasna Bilušić, vodile su ga glumice Dajana Čuljak i Mia Anočić Valentić, a u njemu su, kao i svake godine, sudjelovali svi ansambli HNK-a te njihovi brojni gosti.

U godini u kojoj se nagrada dodjeljuje jubilarni 25. put uoči proglašenja okupljeni su se kratkim pregledom prisjetili svih dosadašnjih dobitnika nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje koji su, kako je rečeno, svoj život i umjetnički rad ugradili u povijest hrvatskog glumišta.


ZKM-u nagrade za najbolju dramsku te predstavu za djecu i mlade

Najboljom dramskom predstavom u cjelini proglašena je predstava "Črna mati zemla" Kristijana Novaka, u dramaturškoj obradi Tomislava Zajeca i režiji Dore Ruždjak Podolski te produkciji Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), a Ruždjak Podolski je za tu predstavu nagrađena i za najbolju režiju, dok je u kategoriji sporedne glumice nagradu dobila Urša Raukar za ulogu bake u istoj predstavi.

Titulu najbolje glavne muške uloge osvojio je Borko Perić za ulogu Frane u predstavi "Jedan sluga, dva gospodara" Vite Taufera (Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb), dok je za glavnu žensku ulogu nagrađena Jasna Ančić za ulogu Žene u predstavi "Ostavljam te" u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskog narodnog  kazališta Zadar.

Za najbolju sporednu mušku ulogu nagradu je dobio Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi "Ljudi od voska" Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Ocjenjujući lutkarske predstave i predstave za djecu i mladež, žiri je najboljom proglasio predstavu za mlade "Sherlock Holmes" u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM).

Anja Đurinović je za ulogu u predstavi "Igra se nastavlja" (Kazalište Prijatelj, Zagreb) dobila nagradu za najbolje žensko glumačko ostvarenje u kategoriji lutkarskih i predstava za djecu i mlade, dok je za najbolju mušku ulogu u toj kategoriji nagrađen Siniša Novković za ulogu u predstavi "Od atoma do stanice" (Gradsko kazalište mladih Split).

Hrvoje Ivanković i Ivica Boban dobili su nagradu za dramaturški koncept i oblikovanje teksta, odnosno, za dramaturšku obradu teksta u kategoriji najboljeg praizvedenog suvremenog dramskog teksta "Marin Držić – Viktorija od neprijatelja" (68. Dubrovačke ljetne igre).

Za najbolju kazališnu scenografiju nagrađena je Dinka Jeričević, za operu "Tosca" (HNK Osijek), a za kostimografiju Manuela Paladin Šabanović za balet "Gospoda Glembayevi" (HNK Zagreb).

Ove godine dodijeljene su i bijenalne nagrade za najbolja glumačka, odnosno, redateljska ostvarenja u radio drami, a nagrađeni su Ozren Grabarić (najbolje glumačko ostvarenje u radio drami), te Goran Kulenović (najbolje redateljsko ostvarenje za režiju tv serije "Crno-bijeli svijet").


"Gospoda Glembayevi" najbolje ostvarenje u baletu, a "Othello" u operi

Najboljom predstavom u cjelini u području baleta ove je godine proglašena predstava "Gospoda Glembajevi" prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji HNK-a Zagreb, a Mujić je dobio i nagradu za koreografiju i režiju tog baleta u kategoriji najboljeg koreografskog ili dirigentskog ostvarenja.

Najbolju žensku baletnu ulogu ostvarila je Iva Vitić Gameiro ("Romeo i Julija", HNK Zagreb), dok je za najbolje muško umjetničko ostvarenje u području baleta nagrađen Tomislav Petranović ("Derviš i smrt", HNK Split).

U području opere najboljom predstavom u cjelini proglašena je opera "Otello" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka, dok je najbolju žensku ulogu u operi ostvarila Lana Kos za ulogu Elvire u operi "Ernani" (HNK Split), a mušku Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi "Don Carlo" (HNK Zagreb).

U istoj kategoriji, nagradu za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje dobio je Filip Pavišić za dirigiranje opere "Tosca" Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

Dodijeljene su i nagrade za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u području baleta, odnosno, do 30 godina u području opere, a dobili su ih Marta Kanazir za balet ("San Ivanjske noći", HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci), te Matija Meić za operu ("Figarov pir", HNK Zagreb). Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u području drame nagrađeni su Ana Marija Veselčić ("Zbunjoza", Playdrama/Gradsko kazalište mladih Split) i Robert Budak ("Taksimetar", Teatar Exit, Zagreb).

U prigodi dodjele 25. Nagrada Hrvatskog glumišta, direktoru Nagrada Dušku Ljuštini uručeno je priznanje za izniman doprinos hrvatskom glumištu, kazališnoj umjetnosti te jedinstveno scensko umijeće i predanost organizaciji Nagrada hrvatskog glumišta.

Nagradu hrvatskog glumišta su 1992. utemeljili Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), Hrvatska radio televizija i Večernji list, sa suutemeljiteljima Ministarstvom kulture, Odsjekom za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a, HNK-a u Zagrebu, Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.

Pokrovitelji nagrade su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo kulture i Hrvatska gospodarska komora.



Izložba posvećena Tesli otvorena u Domu hrvatskih likovnih umjetnika


ZAGREB - Multimedijski izložbeni projekt "Nikola Tesla – Mind from the Future", interakitvna priča o znanstveniku koji je svojim izumima izmijenio tijek povijesti, ali i o utjecaju koji je imao na suvremene umjetnike, otvorena je u petak navečer u Domu hrvatskih likovnih umjetnika.

Pokroviteljica izložbe, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, vjeruje da bi Tesla bio ponosan na izložbu u Meštrovićevom paviljonu, koja je i "primjer kako izložba ne treba biti tek pasivno predstavljanje činjenica, već dinamičan pregled i atraktivan poziv za upoznavanje njegova čudesna svijeta".

Ocijenila ju je "jedinstvenim projektom kojim se ne predstavlja samo život i rad, nego i vrline jednog od najgenijalnijih znanstvenika koji je u mnogočemu bio ispred svoga doba".

"Nekadašnje Tesline vizije danas jednostavno podrazumijevamo, ne razmišljajući o temelju njihova nastanka, temeljima koji počivaju na izumima, mukotrpnom radu, predanosti i energiji čovjeka koji je istraživao granice vlastitih potencijala, kao i granice nepreglednog svijeta znanosti", ustvrdila je.

Po njezinim riječima, Teslin život doista jest filmska priča, primjer dokle sežu mogućnosti ljudi vođenih vjerom u sebe, svoje snove i vlastite kreativne mogućnosti, a iako je njegov put bio fascinantan, za života nije doživio pravo priznanje svog rada.

"Vrijeme koje je prošlo ne možemo mijenjati, no možemo učiniti da Tesla postane poseban uzor mladima u Hrvatskoj, bio je kreativac koji je u život proveo zamisao da je svijet zanimljiv onoliko koliko smo mi znatiželjni, a upravo takvi znanstvenici i kreativci trebaju biti nadahnuće našoj djeci i mladima ukoliko želimo postati društvo znanja koje će cijeniti znanstvenike", istaknula je.

Predsjednica smatra kako izložba upozorava i na pitanje bi li Tesla bio zadovoljan onime što u njegovoj domovini danas činimo kako bismo potaknuli djecu i mlade za interes u području znanosti i kreativnosti. "Poticanje djece i mladih na usvajanje znanja iz matematike, tehnologije, znanosti, inženjerstva temelj su razvojne politike naprednih zemalja. Živimo u suvremenom društvu u kojem moć nema onaj koji posjeduje već onaj koji zna upravljati informacijama i upravo zato zagovaram reformu obrazovanja koja će naše mlade i djecu potaknuti na kritičko razmišljanje, kreativnost, bolju komunikaciju i suradnju, odnosno timski rad", dodala je Grabar-Kitarović.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, također pokrovitelj izložbe, smatra kako tim projektom Grad Zagreb ponovno pokazuje da cijeni i priznaje istinske umjetnike. "Tesla nije bio Hrvat, Srbin, Mađar ili nešto drugo, on je bio kozmopolit, svjetski čovjek i to ovdje još jednom potvrđujemo", rekao je.

Za Bandića izložba je i prilika da Grad ispravi grešku svojih prethodnika koji su Tesli, nakon što im je ponudio svoje usluge i izume, rekli da ga ne trebaju, nakon čega je otišao u Ameriku i napravio karijeru.

"Ponosan sam što smo vratili Teslu u centar grada gdje i pripada, što smo dobili punomoć njegovih nasljednika da Tehnički muzej u Zagrebu nosi njegovo ime i što imamo ovu izložbu kojoj smo pokrovitelji", ustvrdio je Bandić, najavivši da će se iduće godine na Jarunu postaviti najveći toranj Nikole Tesle na svijetu.

Među brojnim uzvanicima otvorenja bili su predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, kao premijerov izaslanik.


Bulaja: Izložba je rezultat suradnje stotine ljudi

Autorica koncepta izložbe Helena Bulaja Madunić, kojoj je Tesla trajna preokupacija u umjetničkom radu, kaže kako se tom izložbom napravio iskorak više na području suradnje umjetnika svih područja i generacija. "Ovo nije rezultat samo jedne glave, oko projekta se u protekle dvije godine okupila nevjerojatna mašinerija, nekoliko stotina ljudi. To je moje najbolje kreativno, radno i životno iskustvo", istaknula je.

Bulaja je napomenula kako je na trenutke izgledalo kao da ih Tesla spaja, mnoge je rad na projektu promijenio, a očekuje i da će projekt promijeniti neke stvari u Hrvatskoj. "Pokazat ćemo da imamo veliki potencijal, nakon dugogodišnjeg iskustva u inozemstvu i rada s najvećim umjetnicima sada prvi put osjećam da nikada ne želim otići odavde", dodala je.

Krešimir Renzo Prosoli iz agencije Real grupa, s kojom je Hrvatsko društvo likovnih umjetnosti realiziralo izložbu, ocijenio je kako dosad niti jedna izložba o Tesli nije bila postavljena u konceptu kakav je napravila Helena Bulaja Madunić.

Kako je cilj izložbe promovirati i Hrvatsku, Prosoli je najavio da se već radi na organizaciji gostovanja izložbe u gradovima u kojima je Tesla živio i radio, New Yorku, Parizu, Pragu te Budimpešti, a zaključno bi 2020. trebala otići na EXPO u Dubai, kojemu će u fokusu biti ljudska genijalnost.

Ravnateljica HDLU-a, Ivana Andabaka rekla je kako je, iako je Tesla često bio portretiran kao izvanredan znanstvenik, na ovoj izložbi dana "druga perspektiva, koja otkriva svu slojevitost njegova lika i djela, slaveći genijalnost i kreativnost kao istinske pokretače razvoja i napretka".

Kako je izložba postavljena u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Meštrovićevom paviljonu, Andabaka je istaknula vezu između dvojice velikih umjetnika koji su bili i prijatelji. "To je i priča o uspjehu dvojice dječaka iz ruralnih krajeva koji su ostvarili svjetsku karijeru, što je pouka koja budi nadu i optimizam za sve genijalne umove", napomenula je.

Po njezinim riječima, izložba je i dobar primjer suradnje javnog i privatnog sektora u projektima važnima za Hrvatsku, te odlična uvertira u 150. godišnjicu HDLU-a i 80. godišnjicu izgradnje Doma HDLU, poznatog i kao Meštrovićev paviljon.


Izložba kao putovanje kroz Teslin život i genijalni um

Interijer popularne "Džamije" za izložbu je gotovo u potpunosti preuređen kako bi se proniknulo u životnu priču osebujnog vizionara i humanista, ne na uobičajeni način nizanja faktografskih podataka, već u spletu video projekcija, računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma.

Postav se sastoji od tri dijela, a kružni prostor galerije postao je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, u kojem "živi" Teslin um, ali i mnogi drugi njegovi i naši suvremenici.

Galerija Prsten postalaje mjesto gdje se krosmedijski dokumentarni film "Mehaničke figure – inspirirani Teslom" Helene Bulaje Madunić rastvara u prostornu galerijsku instalaciju koja vodi posjetitelje od Teslinih rodnih Smiljana i školovanja do odlaska u Europu i New York.

U galeriji PM isto je djelo, predstavljeno diljem svijeta u proteklih jedanaest godina, prikazano kroz galeriju portreta klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori Anderson i Terryja Gilliama koji govore o Tesli.

Središnji prostor, galerija Bačva, predstavlja za izložbu nastala djela suvremenih hrvatskih umjetnika različitih generacija nadahnutih Teslom, među kojima su Ida Blažičko, Vitar Drinković, Nikola Vudrag, Pero Jelisić, Alma Trtovac, Ivana Ožetski, Patricija Purgar i Janko Ivčić, Alana Kajfež, Mile Blažević i Ivan Kujundžić.

Izložba će biti otvorena do 20. ožujka iduće godine.

 

Dogovorena suradnja hrvatskih gradova kandidata za EPK 2020.


RIJEKA - U sklopu četverodnevne konferencije "Sudioničko upravljanje u kulturi: Istraživanje praksi, teorija i politika" u Rijeci su se u petak sastali predstavnici hrvatskih gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture te su se dogovorili o suradnji na projektu EPK 2020. u Rijeci te na drugim područjima vezanim uz kulturu.

 Kako je novinarima nakon sastanka prenijela Irena Kregar-Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva tvrtke Rijeka 2020, koja upravlja projektom EPK 2020., na sastanak su došli predstavnici sedam gradova - Dubrovnika, Osijeka, Đakova, Splita, Pule, Varaždina i Zagreba, a predstavnici Zadra nisu mogli doći jer je u tijeku proslava Dana grada. Rekla je da je sastanak održan jer se uvidjelo da su gradovi kandidati u izradu svojih kandidacijskih knjiga "uložili znatne kreativne resurse", što je ocijenjeno kapitalom koji treba iskoristiti.

 Projekt EPK 2020. u Rijeci je važan lokalni projekt s nacionalnom dimenzijom, ali i jak nacionalni projekt, posebno zato što će u prvoj polovici 2020. godine Hrvatska predsjedati Europskom unijom, rekla je, ističući da je zato interes cijele te godine promicati hrvatsku kulturu u Europi kako bi Rijeka 2020. u suradnji s drugim gradovima dostojno predstavila sve što Hrvatska nudi u kulturi.

 Mogućnost suradnje ponuđena je iz Rijeke drugim gradovima ponajprije u programu Učionici, osmišljenom za jačanje kapaciteta kulturnoga i kreativnog sektora, koji se radi vrlo profesionalno s međunarodnim stručnjacima, rekla je. Ujedno je drugim gradovima ponuđeno da odaberu jedan ili više programa iz svojih kandidacijskih knjiga i realiziraju ga u sklopu EPK 2020. "Otvoreni smo za moguće koprodukcije, s premijerama u Rijeci i gostovanjima u drugim gradovima. Odgovori su vrlo pozitivni i drugi gradovi su dočekali ponudu suradnje s velikim zadovoljstvom", rekla je Irena Kregar-Šegota.  

 Skup o sudioničkom upravljanju u kulturi organizirala je Zaklada "Kultura nova" u partnerstvu s tvrtkom Rijeka 2020. te u suradnji s Europskom kulturnom fondacijom i mrežom IFACCA.

 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je sudjelovala u završnom dijelu konferencije, u izjavi za novinare pohvalila je tu inicijativu Zaklade "Kultura nova". "Drago mi je da otvaraju temu sudjelovanja javnosti u procesima donošenja odluka u području kulture. Mi imamo dugu tradiciju uključivanja strukovnih udruga, umjetnika i drugih u rasprave o kulturnoj politici. Jako je vrijedno kad se potiču rasprave i čuju iskustva iz drugih država kako od najmanje zajednice do razine države uključivati građane u rasprave o kulturnoj politici", rekla je ministrica.

 Na pitanje da istakne neki dobar primjer takvog pristupa, ministrica je spomenula upravo Zakladu "Kultura nova" kao inicijativu pokrenutu 'odozdo', koja uspješno radi nekoliko proteklih godina. "U Hrvatskoj u proces donošenja zakona uključujemo zainteresiranu javnost, kroz sustav kulturnih vijeća, te u procese donošenja odluka o financiranju. Zainteresirana javnost je uključena i u strateško planiranje, a tako će biti i u slučaju izrade nacionalne strategije kulture", rekla je ministrica.



Sisački Goranovci 65 godina na pozornici


SISAK - Svečanim godišnjim koncertom i predstavljanjem monografije o sisačkome Folklornom ansamblu "Ivan Goran Kovačić" to će društvo u subotu, 25. prosinca proslaviti 65. obljetnicu djelovanja, a na koncertu u sisačkoj sportskoj dvorani Brezovici nastupit će 150 izvođača iz svih sekcija, od dječje do veterana.

Ansambl je više od šest desetljeća mjesto okupljanja mnogih naraštaja Siščana, ljubitelja folklora, pjesme, plesa, druženja i zajedništva. Kroz društvo je prošlo oko 1200 članova, od kojih su mnogi nastavili rad u drugim društvima kao voditelji, plesači, pjevači ili koreografi.

Kako je na konferenciji za novinare rekao predsjednik Goranovaca Željko Malić, članovi društva na mnogim su nastupima u zemlji i inozemstvu pronosili ljubav prema plesu, pjesmi i tradiciji, dostojno predstavljajući Sisak, Sisačko-moslavačku županiju i Hrvatsku. Postupno, ali ustrajno ansambl je dosegnuo vrh folklornog amaterizma, o čemu svjedoče mnoge nagrade i priznanja. U šest sekcija ansambla trenutačno je oko 160 članova, od predškolske do 'zlatne' dobi, a iz društva je poteklo i dvadesetak bračnih parova, podsjetio je Malić.

Predstavnici ansambla na uspješnoj su suradnji zahvalili Gradu Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji te sponzoru Ini. Naime, društvo je prije 65 godina osnovano kao tvorničko društvo Rafinerije nafte Sisak, koja mu i danas pomaže u radu. Osim koncertom pod nazivom "65 godina s vama", društvo će obljetnicu proslaviti i predstavljanjem monografije 1952.-2017. u izdanju sisačke Aure, koju je pripremio povjesničar Vlatko Čakširan.



Početkom prosinca dvije premijere u varaždinskom HNK


VARAŽDIN - "Palikuće" Maxa Frischa u režiji Ivice Kunčevića i "Vilenjakov prvi Božić" Mirne Rustemović i Sare Stanić, koja je i redateljica, nove su premijere varaždinskog Hrvatskog narodnog kazališta zakazane za početak prosinca, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare.

Djelo švicarskog književnika Maxa Frischa u Varaždinu će premijerno biti izvedeno 1. prosinca, a kako kaže redatelj Ivica Kunčević, riječ je o komadu našeg trenutka.

"Živimo u svijetu u kojem je duboka moralna, društvena, pa i sigurnosna kriza, a o tome priča komad. O nekoj situaciji u nekom gradu kada su okolo učestali požari i zgarišta, ali uredni građanin neće to prihvatiti kao realnost. Stalno se nada da će izgorjeti susjedova kuća, a ne njegova. Naravno, da na kraju i ta kuća izgori“, rekao je Kunčević o humornoj, zabavnoj i inteligentnoj drami koja je metafora našeg današnjeg trenutka.

Gospodina Jozefa Horvata, hrvatsku inačicu Biedermanna iz originalnog teksta, glumi Pero Juričić koji ponavlja suradnju s varaždinskim kazališnim ansamblom.

"I ovo je priča o ljudima, o ljudskoj gluposti, naivnosti, o tome kako čovjek misli da se loše stvari događaju drugome. I na kraju kad mu se dogodi to što je loše, on i dalje ne vjeruje da mu se to dogodilo", opisao je "Palikuće" glavni glumac uz kojeg će na pozornici biti Ljiljana Bogojević kao njegova žena gospođa Berta, Hana Hegedušić kao služavka Ana, Stojan Matavulj kao Šmic, Marinko Prga kao Vili, Sunčana Zelenika Konjević kao dr. Kopp, Beti Lučić kao policajka, Marija Krpan kao dužnosnik, Karlo Mrkša kao korovođa te Darko Plovanić, Filip i Nikša Eldan te Vid Novak Kralj kao kor vatrogasaca.

"Vilenjakov prvi Božić" nova je predstava za djecu varaždinskoga HNK, a bit će praizvedena 3. prosinca. Predstava u kojoj ulogu Djeda Mraza tumači Zdenko Brlek, Bake Mraz Gordana Slivka, a vilenjaka Zvonko Zečević, Pavle Vrkljan, Karlo Mrkša, Filip i Nikša Eldan, redateljski je debi Sare Stanić.

Priča je to o Djedu Mrazu koji u vrijeme kad mora raspakiravati pisma i pakirati poklone, shvati da nije dobio niti jedno. Istovremeno je zaposlio novog vilenjaka kojem nitko ne da doći do riječi jer je novi.

"I dok oni raspliću kako će transformirati svoju radionicu, a da nitko ne dobije otkaz, prolaze kroz različita zanimanja i na kraju imamo moderni happy end. Htjeli smo ostaviti dijelove predstave koji su za odrasle, koje roditelji, bake i djedovi mogu pratiti, da je i njima duhovito, uz dio koji je komičan za djecu“, ispričala je Stanić o predstavi koju je radila mlada ekipa varaždinskog kazališta.

A kako nastaju predstave vodstvo varaždinskog Hrvatskog narodnog kazališta želi pokazati u Noći kazališta koja će se održati u subotu. Intendantica Jasna Jakovljević najavila je "otvorena vrata kazališta" pa će publika moći pogledati tehničku i rasvjetnu probu "Palikuća" uz razgovor s redateljem i tehničkom ekipom, sudjelovati u lutkarskoj radionici za djecu, odslušati dva koncerta, pogledati izložbu plakata "Boris Bućan za HNK u Varaždinu", uz vođenje zaviriti iza kulisa te pogledati tri predstave. Jednu od njih, "Singericu" Jagode Kralj Novak, gledat će i bivše radnice Kamenskog.



Obilježena 90. obljetnica Hrvatskog PEN-a


ZAGREB - U Dramskom kazalištu Gavella u petak je svečano obilježena 90. obljetnica hrvatskog PEN-a, najstarije udruge književnika koja se zalaže za slobodu pisane riječi te brani prava pisaca i publicista ugroženih represivnom politikom.

Sloboda izražavanja, mir i prijateljstvo, tri su osnovna načela djelovanja međunarodnog P.E.N.-a, najstarije i vodeće svjetske organizacije književnika čiji je Hrvatski PEN član od 1927. godine, istaknuo je predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić na svečanosti na kojoj su se okupili predstavnici hrvatske i međunarodne udruge pisaca.

PEN. senzibilizira javno mnijenje protiv rasnih, spolnih, vjerskih i nacionalnih predrasuda i govora mržnje. Temeljna zadaća te međunarodne udruge je promicanje dobra u svijetu intelektualnom solidarnošću i snagom književne riječi, istaknuto je na svečanosti.

Hrvatski PEN osnovan je 7. siječnja 1927. godine u Gradskom podrumu u Zagrebu na sastanku koji je "prvi put okupio inače nepomirljive literarne protivnike".

Prvi izabrani predsjednik bio mu je Milivoj Dežman, zatim Vladimir Trščec Baranjski, pa Dragutin Domjanić. Neki od istaknutijih članova u počecima Hrvatskog PEN-a bili su Ivana Brlić Mažuranić, Vladimir Nazor, Ksaver Šandor Gjalski i Ivan Mažuranić, no nikada mu nisu pristupili najznačajniji  hrvatski pisci između dva rata - Miroslav Krleža i Tin Ujević.

Na svečanosti obilježavanja 90. obljetnice Hrvatskog PEN-a posebno je istaknut značaj 11. Međunarodnog kongresa PEN-a u Dubrovniku, za koji je rečeno da  je ostao zabilježen u povijesti Međunarodnog PEN-a kao snažna osuda nadirućeg nacizma i apel protiv rasnih i vjerskih progona, zatvaranja pisaca i spaljivanja knjiga.    

Hrvatski PEN je ukinut 1941., a djelatnost mu je obnovljena 1962., kada mu je predsjednik postao Miroslav Feldman, pa Marijan Matković, Antun Šoljan, Saša Vareš, Josip Tabak i Predrag Matvejević.

Upravo je Matvejević 80-ih godina 20. stoljeća pokrenuo značajnu djelatnost zastupanja utamničenih ili progonjenih književnika i intelektualaca od strane režima zbog delikta mišljenja, među kojima se ističe u dva navrata zatvarani hrvatski pjesnik i esejist Vlado Gotovac.

Po uzoru na Matvejevića, koji je uspjevao privući pozornost međunarodne javnosti i na razne načine pomoći zatvorenim piscima i njihovim obiteljima, sadašnji predsjednik PEN-a Tomica Bajsić istaknuo je da bi Zagreb danas mogao postati jednim od gradova u svijetu koji pružaju utočište progonjenim piscima.

 "Apeliram na gradske vlasti i Ministarstvo kulture da podupre ovu inicijativu brige za izbjegle i progonjene pisce", rekao je Bajsić.

PEN je, prisjetio se  Bajsić, u proteklih 90 godina prerastao od  udruge pjesnika, romanopisaca i esejista na organizaciju koja danas obuhvaća i dramske pisce, scenariste, povjesničare, kritičare, prevoditelje i izdavače.

U ime Hrvatskog PEN-a okupljenima su se obratili Tonko Maroević i Sibila Petlevski, koja je istaknula je da je "PEN prostor aktivizma, na kojemu se dokazuje individualna hrabrost za druge"

"PEN treba reagirati na oblake koji su se nadvili na civilno društvo u 'jeftinom medijskom društvu' u kojemu se ne može probiti riječ intelektualaca", istaknula je Petlevski koja je Hrvatskim PEN-om predsjedala 2000-ih.

U ime Međunarodnog centra PEN-a, okupljenima su se obratili estonska književnica Kätlin Kaldmaa, finski pisac Jarkko Tontti te Hori Takeaki, potpredsjednik Međunarodnog PEN-a, koji su upozorili na represiju koju nad piscima provode režimi u Bangladešu, Palestini i afričkim državama.

Obilježavanje obljetnice Hrvatskog PEN-a nastavlja se u danas poslijepodne u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića gdje će se u 18 sati okupiti predstavnici međunarodnog i hrvatskog PEN-a koji će govoriti o djelovanju ovog najstarijeg međunarodnog društva za zaštitu ljudskih prava i najstarije svjetske udruge književnika.  O "PEN-u jučer i danas" bit će riječi i sutra na okruglom stolu koji u 10 sati počinje u Hrvatskom centru PEN-a u Basaričekovoj ulici u Zagrebu.



Izložba "Devet baba po ledu se valja" otvorena u Dubrovniku

 
DUBROVNIK - Izložba Muzeja i galerija Konavala "Devet baba po ledu se valja" autorice Jelene Beželj otvorena je u petak u žitnici Rupe Dubrovačkih muzeja, a predstavlja svojevrstan podsjetnik na stare i gotovo zaboravljene konavoske božićne običaje koje se želi oteti zaboravu, sačuvati i oživotvoriti.

Autorica izložbe Jelena Beželj iz Muzeja i galerija Konavala istaknula je zadovoljstvo što je stvorena prilika da se prikažu stari, ali lijepi konavoski blagdanski običaji.

"Izložba je u Zavičajnom muzeju u Konavlima prvi put predstavljena prije godinu dana, a tada smo primijetili da je u javnosti jako dobro primljena. Shvatili smo da ljude trebamo podsjetiti na tradiciju i stare, a zaboravljene običaje. Izložba pokazuje kako su prije ključni bili ljubav, sreća i zajedništvo, koji su se prožimali i u siromašnim i u bogatim kućama", izjavila je Beželj.

"Sva vremenska razdoblja u pripremi Božića započinju i završavaju s 'babama', a to su 'prikle' od posljednjeg tijesta u 'kačuliću' što se baci na ulje. Značaj je broj 9, jer se 'babe' prigaju devet puta kroz blagdansko doba. Tako je i izložba dobila naslov", rekla je Beželj.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać izjavila je kako je izložba prvo gostovanje Muzeja i galerija Konavala u Dubrovačkim muzejima.

“Dubrovčani se mogu prisjetiti starih i dobrim dijelom zaboravljenih običaja. Vjerujem da će se suradnja dvaju muzeja nastaviti i ubuduće. Drago mi je da smo izložbu uspjeli upriličiti u predblagdansko vrijeme, a uoči Svete Kate, jednog od blagdana u nizu koji najavljuju proslavu velikog blagdana Božića”, rekla je Vilać.

V.d. pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Dubrovačko-neretvanske županije Ana Čeović istaknula je kako Dubrovačko-neretvanska županija uvijek nastoji kroz javne potrebe u kulturi pomoći dvije vrijedne kulturne ustanove.

“Cijenimo rad Dubrovačkih muzeja te Muzeja i galerija Konavala, a nadam se da će se naša suradnja nastaviti. Očekujem da će izložba imati veliku posjećenost”, rekla je Čeović.

Dizajnerica je izložbe, koja ostaje otvorena do 14. prosinca 2017. godine, Nora Mojaš, a autorica likovnog postava Anita Arbulić. U popratnom programu nastupio je mlađi tamburaški sastav Foklornog ansambla Linđo.



Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea obilježava 90. obljetnicu

 
SPLIT - Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea, najveća u Dalmaciji, u petak bogatim koncertnim programom obilježava 90. obljetnicu postojanja, a od iduće školske godine njezina bi se djelatnost, kako najavljuje ravnateljica Vesna Alebić, trebala proširiti i na odjel klasičnoga baleta.

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu. Ukupno ima 950 učenika koje poučava 130 djelatnika.

Dugoročni je cilj škole, koja u Splitu djeluje na tri lokacije, preseliti se u veći prostor koji bi imao oko dvije tisuće kvadrata, a u planu je i otvaranje programa klasičnoga baleta, za što do kraja godine trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu kulture.

U Hrvatskoj postoje četiri nacionalne kazališne kuće s profesionalnim baletnim ansamblom, ali jedino u Splitu ne postoji mogućnost formalnoga obrazovanja za klasični balet, pa je plan Glazbene škole Josipa Hatzea od sljedeće godine otvoriti i program klasičnoga baleta, rekla je Alebić za Hinu.

"S kazalištem zaista imamo odličnu suradnju, kao i s direkcijom Baleta, imamo njihovu podršku, a za to je zainteresiran i ravnatelj Baleta Igor Kirov. Kazalište bi nam ustupilo prostor svog baletnog studija gdje bi naši učenici vježbali do eventualnog preseljenja u novi i veći prostor", kaže Alebić.

Osim toga, želja škole je da njezin Puhački orkestar Hatze Brass2Go u budućnosti preraste u Gradsku glazbu Split.

U školi su, napominje Alebić, najpopularniji instrumenti gitara i klavir, a među učenicima starijega uzrasta i pjevanje, no kandidatima nastoje ponuditi sve simfonijske instrumente jer od njih "kreće budući orkestar" pa stoga, kaže Alebić, rade na promociji deficitarnih simfonijskih instrumenata.

U proteklim desetljećima kroz splitsku glazbenu školu prošli su mnogi ugledni glazbenici, ali i političari poput maestra Harija Zlodre, opernoga pjevača i prvaka berlinske opere Ante Jerkunice, pijanista Kemala Gekića, dekana zagrebačke Muzičke akademije Dalibora Cikojevića, ali i Olivera Dragojevića, Danijele Martinović, Tončija Huljića te gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je učio klarinet.

Škola danas obljetnicu obilježava bogatim programom pa su tako ujutro na koncertu u Muzeju grada nastupili solisti i ansambli, učenici Glazbene škole Josipa Hatzea te studenti Umjetničke akademije Sveučilišta Split.

Puhački orkestar Hatze Brass2Go u 18.30 sati izvest će Promenadni koncert tijekom kojega će svirati od crkve Gospe od Zdravlja do crkve Sv. Frane, a u 19.30 na velikoj pozornici HNK nastupit će Zbor i Gudački orkestar Glazbene škole pod ravnanjem Jure Bučevića, te solisti, nekadašnji učenici škole, a danas profesionalni glazbenici, te glazbenici koji su u posljednjim desetljećima obilježili kulturnu scenu grada Splita.

Na koncertu će nastupiti violinist Valter Lovričević, oboistica Sanja Milić, pijanisti Zoran Velić, Vesna Podrug i Jadranka Garin, bas Ante Jerkunica, violončelist Mihovil Karuza, saksofonist i skladatelj Gordan Tudor, fagotist Žarko Perišić, te klarinetist Željko Milić. Osim njih nastupit će i Simfonijski orkestar sastavljen od profesionalnih glazbenika, nekadašnjih učenika škole okupljenih posebno za taj koncert, pod ravnanjem Harija Zlodre.



Premijera "Šest strastvenih žena" riječke Talijanske drame 29. studenog


RIJEKA - Komediju Marija Frattija "Šest strastvenih žena" premijerno će izvesti Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca u srijedu, 29. studenoga u tom kazalištu.

Predstava je postavljena u koprodukciji s kazalištem "Florian Metateatro" iz Pescare, a redatelj je Vincenzo Manna.

Na konferenciji za novinare u petak, ravnateljica Talijanske drame Rosanna Bubola rekla je da je "Šest strastvenih žena" lepršava komedija, ali sadrži i poruke o manipulaciji i porazu moćnih i ponosnih ljudi.

Redatelj Vincenzo Manna rekao je da je čuveni talijanski dramski pisac koji živi u SAD Mario Fratti tekst napisao 70-tih godina prošlog stoljeća u New Yorku, da je predstava postavljana u cijelom svijetu i da je temelj mjuzikla "Nine" koji je izveden na Broadwayu više od 2000 puta.

U predstavi je riječ o redatelju u 'kreativnoj krizi' koji se za pomoć se obraća svojim ljubavnicama pred očima vjerne supruge. U jednom trenutku tajanstvena američka producentica ponudi ogroman novac da bi režirao film o ženama. On oduševljeno prihvaća, a situacija odlazi u nepredviđenom smjeru.

U glavnoj ulozi Guida nastupit će Mirko Soldano, a igraju i Bruno Nacinovich, Anna Paola Vellacio, Elena Cotugno, Giulia Basel, Leonora Surian Popov, Ivna Bruck, Elvia Nacinovich i Lucio Slama.

Scenograf je Anton Plešić, kostimografkinja Mauela Paladin Šabanović a oblikovatelj svjetla Boris Blidar.

Nakon riječke premijere, predstava ide na turneju po Istri, a u listopadu sljedeće godine po Italiji.



Goran Grgić i Balet HNK-a Zagreb dobitnici Nagrade Tito Strozzi


ZAGREB - Nagradu Tito Strozzi Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu za najbolje umjetničko ostvarenje u protekloj godini ove su godine podijelili glumac toga kazališta Goran Grgić za "glumački ubitačno živu" ulogu koja povezuje dijelove dramskog triptiha "Ljudi od voska", te Balet HNK-a Zagreb, za "cjelovit, potpun i autentičan autorski projekt" baleta "Gospoda Glembayevi".

Nagrade im je na posebnoj svečanosti u HNK-u Zagreb uručila intendantica Dubravka Vrgoč, koja je kazala kako je riječ o iznimno važnoj nagradi, ne samo za taj teatar već i za cijelo hrvatsko glumište.

U protekloj godini HNK Zagreb svojim je produkcijama nastojao doista ući u izravan dijalog s našom stvarnošću, okupiti publiku različitih generacija i biti važan ovom gradu, rekla je intendantica.

"Ono što smo uspjeli, nadam se, je ne samo biti važni ovom gradu nego da smo postali važni i ovoj državi. Prošli smo njezine granice i pokazali da smo apsolutno ravni mnogim europskim kazalištima, te da se nemamo čega sramiti", poručila je.

Ravnatelj Drame HNK-a Ivica Buljan istaknuo je kako je povijest HNK-a i Tita Strozzija gotovo neodvojiva, "zapravo su praktički suvremenici, a sve što je dinastija Strozzi napravila kroz cijelo 20. stoljeće obvezuje nas da ova kuća u svakom trenutku mora biti svjesna svojeg europskog i hrvatskog identiteta koji treba ispreplitati u programu i, prije svega, u kreativnosti".

"Naši umjetnici koji će preuzeti tu nagradu mogu samo biti sretni što u svom opusu ime Strozzija mogu sebi pripisati kao zaslugu, ali i kao veliku obavezu za budućnost", poručio je.

O nagradi koja se tradicionalno dodjeljuje na dan Drame HNK 24. studenoga odlučivao je Kazališni odbor, u kojemu su bili teatrologinja Mani Gotovac kao predsjednica, te kao članovi dekan Muzičke akademije u Zagrebu Dalibor Cikojević, balerina, koreografkinja i pedagoginja Ljiljana Gvozdenović, teatrolog Darko Lukić i glazbeni kritičar Branimir Pofuk.

Za najbolje umjetničko ostvarenje na pozornici zagrebačke nacionalne kuće u sezoni 2016./17., Kazališno vijeće jednoglasno je nagradu dodijelilo prvaku drame Goranu Grgiću za ulogu u drami Mate Matišića "Ljudi od voska", i Baletu HNK u  Zagrebu za izvedbu baleta "Gospoda Glembajevi" prema drami i prozi Miroslava Krleže u koreografiji Lea Mujića, a na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova.

Primajući nagradu, diplomu i plaketu s likom Tita Strozzija, rad kipara Ivana Antolčića, Grgić je istaknuo kako je dobiti nagradu koja se zove po tako grandioznoj kazališnoj osobnosti "velika čast ali i velika obveza za budućnost".

Matišićev tekst je "tekst desetljeća u ovome teatru, u koji je ansambl uložio veliki trud", rekao je Grgić, te ocijenio kako je HNK Zagreb "trenutno na svojem vrhuncu, da leti, da je visoko, da je prepoznat u kazališnoj sredini, ali i od publike".

Čitajući obrazloženje, član prosudbenog povjerenstva Branimir Pofuk istaknuo je kako je Grgić u drami "Ljudi od voska" tijekom tri sata "prisutan cijelim vlastitim bićem, noseći se s najsloženijim pitanjima i izazovima ljudske prirode", emanirajući pritom "i uzrujanost i blagost, muževnost i dječačku bol, samozatajnost i bijes, nerve i etičku promišljenost".

"Nakon četvrt stoljeća glumačkoga vijeka, Goran Grgić bio je spreman na tigrov iskorak. Takvog ga još do sada nismo vidjeli. Nadmašio je sebe, ali je na neki način nadmašio i Matu Matišića. Svojom glumačkom umjetnošću svjedočio je, kako i u ovoj našoj kaotičnoj stvarnosti, postoji čudesnost umjetničkog trenutka, estetska vrijednost spašena od načela svake realnosti", rekao je Pofuk.

Baletni ansambl predstave "Gospoda Glembayevi" pohvaljen je zbog "izvrsnosti svakog elementa – ideje, koncepta, dramaturgije, koreografije, režije, likovnosti, glazbenosti" koji, uz vrhunsku izvedbenu kvalitetu baletnih plesačica i plesača, čine djelo koje s pravom predstavlja i prekretnicu i jednu od važnih točaka u suvremenoj povijesti hrvatskog baleta, u predstavi vrhunske izvedbene razine u širem europskom kontekstu.

"Upustiti se u kreativni dijalog s Krležinim slavnim dramskim (i proznim) djelom svakako je umjetnički hrabar čin, a uspjeti izići iz sjene velikog naslova i velikog predloška, ostvarujući posve novo, izvorno autorsko djelo, projekt je koji nedvojbeno zaslužuje nagradu", mišljenje je žirija.

Nagradu je preuzeo kompletan baletni tim predstave na čelu s ravnateljem Baleta HNK-a Zagreb Leonardom Jakovinom, koji je zahvalio žiriju što je prepoznao trud, rad i profesionalnost tima "koji je podario život djelu koje će sasvim sigurno ostati dugo na repertoaru ovoga teatra".

"Ja sam danas zasigurno jedan od najponosnijih ravnatelja baleta, Iznimna mi je čast što sam dobio priliku biti dio, jedan segment u građenju divne nove generacije predivnih plesača", rekao je Jakovina.

Nagrada Tito Strozzi, prema hrvatskom glumcu, redatelju, piscu i prevoditelju Titu Strozziju, utemeljena je 1993. Prošle godine, nagradu je dobila Nina Violić.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Velika izložba o Princeu u Londonu

 
LONDON - Izložba posvećena pop pjevaču Princeu otvorena je u Londonu, godinu i pol godine od njegove smrti.

Izložba "Moje ime je Prince" sadrži stotine predmeta koje je slavni pjevač i tekstopisac prikupio na svom imanju Paisley Park u američkoj saveznoj državi Minnesoti.

Među predmetima izloženim u 02 Areni u Londonu su instrumenti poput slavne "Gitare oblaka", ekstravagantne odjeće iz kultnog filma "Purpurna kiša" i brojni drugi komadi odjeće koje je nosio u videospotovima i na koncertima.

"Mislim da bi mu se izložba jako svidjela", rekla je Princeova sestra Tyka Nelson.

Prince Rogers Nelson umro je u 57. godini od predoziranja lijekovima protiv bolova u Paisey Parku 21. travnja 2016.



Avatari u liječenju shizofrenije?


LONDON - Pokusno liječenje osobe koja boluje od shizofrenije suočavanjem s računalnim avatarom koji predstavlja glasove koje čuje u glavi pokazalo je obećavajuće rezultate u ranim fazama ispitivanja.

Znanstvenici koji su proveli ispitivanje uspoređivali su terapiju avatarima  sa savjetovanjem u kojemu se pruža potpora pacijentu i utvrdili su da su nakon 12 tjedana avatari bili učinkovitiji u smanjivanju slušnih halucinacija odnosno glasova u glavi.

Potrebno je dodatno istraživanje toga pristupa liječenju u drugim okolnostima pa takva vrsta liječenja još nije na raspolaganju. No ako se daljnja ispitivanja pokažu uspješnima stručnjaci kažu da bi terapija avatarima mogla radikalno promijeniti pristup milijunima osoba koje pate širom svijeta od psihoza.

Shizofrenija je psihijatrijski poremećaj koji pogađa svaku stotu osobu širom svijeta. Njezini najčešći simptomi su umišljanje i slušne halucinacije.

Ti glasovi u pravilu vrijeđaju, muče i prijete izazivajući dodatnu tjeskobu i rastrojenost kod bolesnika. Medikamentno liječenje može smanjiti simptome kod većine pacijenata no svaki četvrti i dalje pati od halucinacija.

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet Psychiatry obuhvatilo je 150 pacijenata u Britaniji koji su od shizofrenije patili oko 20 godina i imali su stalne i uznemirujuće slušne halucinacije više od godinu dana. Od ukupnog broja 75 je bilo na liječenju avatarima  a 75 je primalo potporu u obliku savjetovanja. Svi ispitanici su nastavili uzimati propisanu medikamentnu terapiju tijekom čitavog ispitivanja.

Terapija avatarima trajala je po 50 minuta jednom tjedno tijekom šest tjedana. Prije početka liječenja pacijenti su u suradnji s terapeutima izradili avatara odnosno kompjutoriziranu simulaciju glasa kojeg su najviše htjeli utišati. Pri izradi avatara uzelo se u obzir i što je glas govorio, kako je zvučao i kako je mogao izgledati.

Tom Craig, profesor koji je vodio istraživanje u britanskoj bolnici Maudsley i institutu za psihijatriju, psihologiju i neuroznanosti  King’s College London kazao je kako rezultati daju "prve dokaze da terapija avatarima brzo popravlja problem slušnih halucinacija".
“Poboljšanja čini se da traju do šest mjeseci za te pacijente”, kazao je. “No... potrebno je dodatno istraživanje kako bi se utvrdio najbolji put liječenja i pokazala učinkovitost liječenja u drugim okolnostima”.



Treba li se u odlučivanju oslanjati na intuiciju?


ZAGREB - "Vjerujte svojoj intuiciji". Savjet koji često čujemo, kad god trebamo donijeti važnu odluku. No je li doista pametno oslanjati se na intuiciju umjesto da racionalno proučimo sve mogućnosti?

"Ovisi", kaže Peter Walschburger, biopsiholog s berlinskog sveučilišta Free.

Ako netko ima mnogo iskustva na nekom području često će donijeti bolju odluku ako to učini brzo nego ako pomno prouči sve opcije.

Primjerice, hotelski zaposlenici često vrlo dobro procjenjuju karakter ljudi, iskusni liječnici ponekad 'osjete' bolest od koje pati njihov pacijent a neki istražitelji mogu brzo reći je li netko učinio nešto loše.

Često ti ljudi ne znaju točno objasniti kako su došli do svoga točnog zaključka.

Problem je u tome što smo svi okruženi stereotipima i često ih nismo svjesni. "Primjerice dokazi pokazuju da ljude koji se smiju smatramo inteligentnijima od onih koji djeluju ozbiljno", kaže Walschburger.

Ako vjerujemo svojoj intuiciji nemamo načina znati jesmo li u pravu kad imamo taj osjećaj.

"Intuicija ne čini znanost suvišnom", upozorava stručnjak.

Walschburger predlaže da se djeluje na osnovu intuicije samo kad imamo mnogo iskustva i znanja u području u kojemu treba donijeti odluku, kad situacija zahtijeva brzu odluku i kad odluku ne ćemo morati naknadno opravdavati razlozima.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus