21:38, 23. Travanj 2018

kultura...

Kultura 25. prosinca 2017.

Objavljeno: 25.12.2017 u 03:23
Pregledano 427 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 25. prosinca 2017.

ZAGREB, 25. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Likovnu scenu u 2017. obilježile velike izložbe i retrospektive hrvatskih umjetnika


ZAGREB - Izložbena likovna scena u Hrvatskoj i u protekloj je godini bila vrlo živa, uz velike projekte poput izložbe "Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900", muzeji i galerije tradicionalno su priređivali monografske i retrospektivne izložbe istaknutih hrvatskih umjetnika.

"Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900." bila je ujedno vrhunac austrijsko-hrvatskog bilateralnog projekta - izložba je najprije postavljena u Klovićevim dvorima te s malim izmjenama i u galeriji bečkog dvorca Belvedere.

S djelima Gustava Klimta, Kolomana Mosera i Karla Molla te Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana i Ivana Meštrovića prvi je put istodobno predočeno stvaralaštvo zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture, arhitekture i primijenjene umjetnosti, ukazujući na podudarnosti i razlike tih dvaju gradova na razmeđu stoljeća.

U sklopu projekta "Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017" bilo je ostvareno više od 100 kulturnih priredbi samo u Austriji, a obje su se zemlje predstavile u partnerskoj zemlji s brojnim, dobro posjećenim izložbama, koncertima, predavanjima, književnim večerima, simpozijima, kazališnim gostovanjima.

Na veliko zanimanje medija i publike naišla je i bečka izložba ulja na platnu, akvarela i pastela "Hommage a Nasta Rojc", posvećena toj istaknutoj hrvatskoj slikarici prve polovice 20. stoljeća, a zapažene su bile i izložbe suvremenog slikara Zlatka Kesera te akademkinje Nives Kavurić-Kurtović iz privatne zbirke "Ars Croatiae" austrijskog kolekcionara i promicatelja hrvatske umjetnosti Alfreda Brogyanyia

Galerija Klovićevi dvori, koja je obilježila 35 godina izložbenog djelovanja, imala je ove godine i retrospektivu "Misterij metamorfoza" Dimitrija Popovića, na kojoj je s oko 350 djela tog uglednog slikara, kipara, grafičara, dizajnera i literata.

Velika Popovićeva retrospektiva priređena je tri desetljeća nakon njegove prve retrospektive u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu, i bila je dosad najcjelovitije predstavljanje pola stoljeća njegovog umjetničkog stvaralaštva.

Klovićevi dvori priredili su, među ostalim, veliku retrospektivu Vaska Lipovca, s oko 250 skulptura, slika, grafika, crteća, reljefa i instalacija, koji svjedoče o medijskoj i poetskoj raznolikosti bogatog opusa tog hrvatskog umjetnika.

Zapažene su i retrospektiva strip autora Edvina Eddyja Biukovića, izložba "Strasna ljepota" iz opsežne zbirke galeristice, mecene i kolekcionarke Dagmar Meneghello te izložba "Vjetrovi sjene" ilustratora, redatelja i umjetnika Zdenka Bašića.


Godinu u MUO obilježili venecijanski umjetnici i donacije

Proteklu su godinu u Muzeju za umjetnost i obrt obilježile izložbe "Barokni sjaj Venecije – Tiepolo i suvremenici" te nekoliko važnih donacija.

S četrdesetak odabranih djela baroknog venecijanskog slikarstva iz Pinakoteke grada Vicenze izložba "Barokni sjaj Venecije" bila dosad najcjelovitiji prikaz venecijanskog baroknog slikarstva u Hrvatskoj.

Uz Giambattistu Tiepola, kao najistaknutijeg protagonista 'galantnog stoljeća', bili su tu ostali predstavnici venecijanskog slikarskog kruga 18. stoljeća, njegova sina Giandomenica, Gimabattiste Piazzette, Marca i Sebastiana Riccija, Giambattiste Pittonija, Francesca Avianija, Giuseppea Zaisa, Elisabette Marchioni i mnogih drugih.

Tom je izložbom MUO zaokružio svoj uspješan ciklus izložbi posvećenih talijanskim umjetnicima 17. i 18. stoljeća - uz Caravaggiovu "Večeru u Emausu" iz milanske Pinakoteke Brera i Guercinova djela iz Pinakoteke u Centu na izložbi "Svjetlo baroka".

Za kraj godine MUO je priredio još jednu atraktivnu izložbu "Balet i strast", s predmetima iz donacije britansko-hrvatskog baletnog umjetnika Jelka Yureshe, na kojoj su prvi put bili predstavljeni raskošni kostimi dizajnirani za njega i njegovu životnu i plesnu partnericu Belindu Wright.

Uz pomoć kostima, baletnih papučica, nakita, ukrasa za kosu, plakata, naslovnica časopisa i raznih umjetnina izložba donosi priču o tome kako je dječak iz Zagreba, Željko Jureša - kasnije Jelko Yuresha, postao jedan od najistaknutijih britanskih baletnih umjetnika.

Na samom kraju godine MUO je predstavio i novu sliku svog Stalnog postava, dosad nepoznato remek djelo - ulje na platnu "Bogorodica s djetetom" kasnorenesanskog slikara Andrije Medulića Schiavonea, koje je u zagrebački muzej stiglo zahvaljujući Dinku Podrugu, uglednom psihijatru iz New Yorka. 


Umjetnički paviljon i strast stvaranja s Fundacijom Maeght

Kao najvažnije ovogodišnje događanje u Umjetničkom paviljonu održala se skupna izložba nekih od najvećih imena likovne umjetnosti 20. stoljeća, "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght".

Izložba je predstavila djela Chagalla, Picassa i Miroa te prvi put i dvadesetak djela Georgesa Braquea, na svojevrsnoj maloj retrospektivi koja prati razvoj njegova djela od početka stoljeća do polovice šezdesetih 20. stoljeća te još dvadesetak autora koje nikada nisu bili izloženi u Hrvatskoj,

Hrvatska publika imala je priliku premijerno vidjeti umjetnike koji se mogu pronaći u svim pregledima povijesti moderne i suvremene umjetnosti, poput Valeria Adamija, Barbare Hepworth, Pierrea Soulagesa, Jörga Immendorffa, Erroa , a prvi put su predstavljeni i američki umjetnici, Alexander Calder, Sam Francis, Ellsworth Kelly i Paul Jenkins.

Sa 64 slika, skulptura, litografija, grafika i crteža izložba prati razvoj cijele europske likovne scene, te od kubizma i ekspresionizma do apstraktne umjetnosti svjedoči o strasti koju je osnivač fundacije Aime Maeght imao prema umjetnosti, ali i strasti samih umjetnika koji su mu pomagali izgraditi Fundaciju.

Muzej suvremene umjetnosti svoju je veliku retrospektivu ove godine posvetilo hrvatskom arhitektu i umjetniku Vjenceslavu Richteru.

Na izložbi "Buntovnik s vizijom", koja je s više od dvije stotine radova u cijelosti predstavila njegov opus, Richter je prikazan kao umjetnik i arhitekt koji je djelujući na različitim područjima, od likovnosti do teorijskih istraživanja imao jednu misao - sudjelovati u stvaranju boljeg i humanijeg svijeta.

Njegovo je stvaralaštvo predstavljeno putem maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika, posuđenih iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

Bila su tu su i njegova najvažnija ostvarenja s područja primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije, neki od njegovih najranijih projekata namještaja te djela koja svjedoče o povezanosti arhitekture i likovnosti, što je prikazano kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike.

U MSU se održala još jedna važna retrospektiva - Brace Dimitrijevića, pionira konceptualne umjetnosti, na kojoj su obuhvaćene sve najvažnije faze njegova stvaralaštva, od samih početaka s kraja šezdesetih godina do danas.

Izložba je na dva kata muzeja predstavila 160 radova, velike instalacije, monumentalne fotografije, video uratke, od najranijih radova, "Slučajnih prolaznika" predstavljenih dosad u mnogim svjetskim metropolama, do najnovijih, kreiranih posebno za izložbu, poput slikarskog ambijenta Lascaux 3000.

Kao znak zahvalnosti na vrijednim donacijama Moderna galerija u Zagrebu predstavila je na izložbi veliki dio slikarskog opusa Slavka Šohaja, stotinjak umjetnikovih ostvarenja nastalih u razdoblju od ranih tridesetih do kasnih devedesetih godina.

Izložene su uljene slike, studije, crteži i grafike, najvećim dijelom iz donacije umjetnikove udovice Hede Šohaj 2016., kao i iz ranijih umjetnikovih donacija Modernoj galeriji 1999. i 2000. te ponešto iz starijeg fundusa MG te nekoliko djela iz drugih muzejsko-galerijskih institucija, kolekcija i pojedinih vlasnika. 


Tesla na izložbi u Domu hrvatskih likovnih umjetnika

Uz veliku aktivnost tijekom cijele godine, s nizom izložbi domaćih i inozemnih suvremenih umjetnika u svim prostorima Meštrovićeva paviljona, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika nedavno je otvorilo veliku multimedijsku izložbu "Nikola Tesla – Mind from the Future".

Riječ je o interaktivnom projektu koji u spletu video projekcija, računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma donosi priču o znanstveniku koji je svojim izumima izmijenio tijek povijesti, ali i o utjecaju koji je taj osebujni vizionar i humanist imao na suvremene umjetnike,

Postav se sastoji od tri dijela, a kružni prostor galerije postao je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, u kojem "živi" Teslin um, ali i mnogi drugi njegovi i naši suvremenici.

Galerija Prsten postala je mjesto gdje se krosmedijski dokumentarni film "Mehaničke figure – inspirirani Teslom" Helene Bulaje Madunić rastvara u prostornu galerijsku instalaciju koja vodi posjetitelje od Teslinih rodnih Smiljana i školovanja do odlaska u Europu i New York.

U galeriji PM isto je djelo, predstavljeno diljem svijeta u proteklih jedanaest godina, prikazano kroz galeriju portreta klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori Anderson i Terryja Gilliama koji govore o Tesli.

Središnji prostor, galerija Bačva, predstavlja za izložbu nastala djela suvremenih hrvatskih umjetnika različitih generacija nadahnutih Teslom, među kojima su Ida Blažičko, Vitar Drinković, Nikola Vudrag, Pero Jelisić, Alma Trtovac, Ivana Ožetski, Patricija Purgar i Janko Ivčić, Alana Kajfež, Mile Blažević i Ivan Kujundžić.

Na Venecijanskom bijenalu, 57. međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti, domaću su umjetnost s radovima Tine Gverović i Marka Tadića predstavile dvije suvremene hrvatske umjetničke pozicije, objedinjene pod nazivom "Horizont očekivanja".

Ovogodišnja deseta HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost bila je dodijeljena Igoru Grubiću, za njegov poetsko-eksperimentalni video rad "Spomenik", kojim ukazuje na potrebu očuvanja spomenika NOB-a.

Grubićev rad strukturiran je kao niz od devet portreta spomenika u različitim fazama propadanja, koji su tek dio mnogih koji su zapušteni devedesetih godina i promatrani isključivo kroz ideološku prizmu bivše države.


Muzeji u tvornicama traže nove prostore za svoju djelatnost

Otvorenjem retrospektive Tomislava Gotovca "Anticipator kriza - Kuda idemo ne pitajte" u Rijeci je otvoren novi prostor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU), u kompleksu bivše tvornice Rikard Benčić u Rijeci

Muzej je smješten u tzv. H-objekt nekadašnje tvornice Rikard Benčić, nazvane prema tlocrtnom obliku građevine i prostire se na 1550 četvornih metara prizemlja i prvog kata. Prostor je uređen minimalno i zadržano je ozračje industrijskog pogona, prema projektu arhitekta Dinka Peračića.

U još jednu bivšu tvornicu - Tvornicu duhana Zagreb u Klaićevoj želio bi s Gornjeg grada preseliti Hrvatski povijesni muzej, povodom čega je otvorio izložbu "Nedostupna baština - tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja".

Njome se nastoji ukazati na potrebu da se zbog manjka prostora za adekvatno čuvanje muzejske građe i izložbenu djelatnost, taj muzej što prije preseli u novi prostor, s obzirom da se prostire na vše od dvije tisuće četvornih metara, a izložbe se postavljaju na samo 240 četvornih metara.

Kroz sedam tematskih cjelina - politika, gospodarstvo, svakodnevica, obrazovanje, znanost, kultura i mediji, izložba predstavlja 216 predmeta, mali dio fundusa Muzeja koji je u Matoševoj ulici privremeno još od 1959. godine.

Muzejska djelatnost trebala bi se uskoro definirati prema novom prijedlogu Zakona o muzejima, koji je prošao javnu raspravu, a kojemu je glavni cilj jasno razdvojiti i precizno urediti djelatnost javnih muzeja te učiniti lakšim osnivanje manjih muzeja i zbirki, uključujući i uređenje pitanja muzeja vjerskih zajednica.

Tim se zakonom nastoji i potaknuti međumuzejsku posudbu, a sustav napraviti liberalnijim, u cilju bolje prezentacije kulturne baštine, a njegov važan element je i rok koji sve muzeje obvezuje na inventarizaciju do kraja 2020. godine.

Zakonom je precizno određen odnos Upravnog vijeća, ravnatelja muzeja, djelovanja stručnog vijeća, predviđa se osnaživanje uloge ravnatelja u upravnom smislu riječi, a Upravno vijeće će zamijeniti dosadašnje muzejsko vijeće.

Likovna scena ostala je u prošloj godini bez nekoliko istaknutih umjetnika, među kojima su i Vjekoslav Vojo Radoičić, hrvatski slikar, grafičar, ilustrator, scenograf, kipar te likovni umjetnik Gorki Žuvela.



Godina 2017. za knjižni sektor izazovna, ali ne bez optimizma

   
ZAGREB - Godinu koja je na izmaku u domaćem je knjižnom sektoru ponajviše obilježila propast knjižarskog diva Algoritma APM-a, no unatoč izazovima hrvatski su nakladnici u 2017. nastavili objavljivati gotovo nesmanjenom brzinom, svjetlo dana ugledao je čitav niz kvalitetnih naslova prijevodne i novih knjiga domaće literature, a posjećenost književnih sajmova rušila je sve rekorde.

Zbog nagomilanih dugova, tvrtka Algoritam APM otišla je u svibnju u stečaj, zbog čega je zatvorena 31 knjižara toga maloprodajnog knjižarskog lanca, što je ozbiljno dovelo u pitanje opstanak nekih nakladnika, koji su tako prisiljeni ovisiti o stečajnome postupku za izvršenje svojih ukupno 40 milijuna kuna vrijednih potraživanja.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek promptno je reagirala s nizom mjera koje je njeno ministarstvo pokrenulo kako bi se izbjeglo produbljivanje krize i sektor revitalizirao, te su osigurana dodatna sredstva za programe potpore poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva, a povećani su i iznosi za otkup knjiga.

U pomoć je priskočilo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je povećalo iznos za otkup knjiga za školske knjižnice, te najavilo dodatno povećanje sredstava za tu namjenu u idućoj godini. Kulminacija napora dvaju ministarstava je nacionalna Strategija za poticanje čitanja za razdoblje do 2022., koju je Vlada usvojila početkom studenoga, a kojoj je cilj razvoj kulture čitanja prilagođene suvremenom digitalnom okruženju, za društvo budućnosti spremno na izazove modernoga doba i s vizijom knjige dostupne svima.


Djelomična konsolidacija i neometano stvaralaštvo

Nakladnici su na propast Algoritma APM reagirali donekle i s olakšanjem, tvrdeći kako je raniji sustav bio na potpuno trulim temeljima, a s vremenom se tržište djelomično konsolidiralo pojavom nekih novih 'igrača' – nova tvrtka Hoću knjigu preuzela je šest Algoritmovih knjižara, uključujući ključno prodajno mjesto, knjižaru Megastore u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici, dok je u kolovozu vrata druge velike Algoritmove knjižare u glavnome gradu, simbola domaćeg knjižarskog sektora u Hotelu Dubrovnik u Gajevoj 1, otvorila nakladnička kuća Znanje.

Nakladnici ističu da je broj izdanja u cjelini nešto umanjen, no sektorski problemi kao da nisu omeli spisateljski mar, koji je u 2017. godini urodio brojnim novim naslovima domaće fikcije, među kojima se kao velika uspješnica nametnuo novi roman Kristiana Novaka "Ciganin, ali najljepši" (OceanMore), knjiga koja je odnijela i tportalovu nagradu za najbolji roman i nagrade Ksaver Šandor Gjalski te Fran Galović. Zapažen je i roman Damira Karakaša "Sjećanje šume" (Sandorf), koji je dobio nagradu Kočićevo pero kao i novoutemeljenu Nagradu Fric za najbolju suvremenu prozu.

Uručene su i Nagrade Vladimir Nazor, najviše državne nagrade za umjetnička ostvarenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a nagradu za životno djelo u području književnosti ove je godine primio akademik Dubravko Jelčić, dok je godišnju nagradu za književnost dobio akademik Krešimir Nemec, za monografiju "Gospodar priče: Poetika Ive Andrića".

HAZU-ova nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća ove je godine za područje književnosti pripala Nikoli Đuretiću za knjigu "Posljednja predaja", dok je pjesnik Goran Gatalica dobitnik ovogodišnje Nagrade "Dragutin Tadijanović" koju dodjeljuje Zaklada HAZU-a. Dodijeljena je i nagrada Hrvatskog društva pisaca "Janko Polić Kamov" za najbolje književno djelo, a ove je godine uručena Zoranu Rošku za roman "Minus sapiens."


Rekordna posjećenost književnih sajmova

Vjerojatno najviše pozornosti čitateljske publike u 2017. su godini privukla dvojica doajena hrvatske kulture; književnik, intelektualac i društveni kritičar Igor Mandić ("Predsmrtni dnevnik", VBZ) i glumac, pjesnik i glazbenik Rade Šerbedžija ("Poslije kiše", Hena com), čiji su nastupi na ovogodišnjim sajmovima Interliber u Zagrebu i pulskome Sa(n)jmu knjige u Istri bili među najposjećenijim događanjima obiju manifestacija.

Jubilarni 40. međunarodni sajam knjiga Interliber, koji se ove godine održao od 7. do 12. studenoga, brojčano se pokazao izuzetno uspješnim: organizatori su izvijestili o rastu posjeta za barem 10 posto u odnosu na prošlu godinu, na preko 130 tisuća, dok su nakladnici uknjižili 10 do 20 posto veće prihode.

Godinu je obilježio i čitav niz manjih književnih sajmova, poput Zagreb Book Festa (ZBF), koji je od 22. do 28. svibnja ugostio u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) više od stotinjak gostiju iz zemlje i svijeta; dok je Festival svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna predstavio 52 autora iz 17 zemalja.

Festival europske kratke priče (FEKP) u svojem se 16. izdanju održao od 28. svibnja do 2. lipnja u Zagrebu i Rijeci s tridesetak renomiranih gostiju iz svijeta domaće i strane kratkopričaške scene, a više od stotinu umjetnika i kritičara sudjelovalo je od 31. svibnja do 10. lipnja u programu riječkoga vRiska nakladnika VBZ-a.


Pojačan naglasak na knjigu i čitanje

Uz brojne domaće goste, festivalska se publika imala prilike upoznati s brojnim važnim imenima svjetske kulturne književne scene. ZBF je, tako, ugostio istaknutu austrijsku novinarku i književnicu Ericu Fischer, nizozemskog kulturalnog filozofa i esejista Roba Riemena, kontroverznu katalonsku doktoricu teologije i benediktinsku časnu sestru Teresu Forcades, te uglednog austrijskog pisca i intelektualca Karla-Markusa Gaussa.

Na FEKP-u su se domaćim čitateljima, među ostalima, predstavili istaknuti iračko-finski književnik Hassan Blasim, ugledna španjolska spisateljica i novinarka Rosa Montero i najprevođeniji argentinski autor Guillermo Martinez. Na FSK-u su, uz ostale, gostovali nagrađivani austrijsko-njemački književnik Daniel Kehlmann, istaknuti gvaltemalski književnik Eduardo Halfon, ugledni francuski pisac, scenarist i redatelj Philippe Claudel, te jedan od najčitanijih suvremenih autora u Finskoj Tuomas Kyro.

Sa(n)jam knjige u Istri ove je godine imao poseban program "A propos" posvećen francuskoj književnosti, a najveća zvijezda sajma bio je pisac, političar i ekonomist armenskog podrijetla Varužan Vosganjan.

Pozornost nastavlja privlačiti i festival Europea U Dvorištu Naklade Ljevak, koji periodično tijekom čitave godine domaćim čitateljima predstavlja dobitnike Nagrade Europske unije za književnost, a 13. Revija malih književnosti književnog kluba Bookse predstavila je od 5. do 10. prosinca u Zagrebu po prvi puta suvremenu književnost na arapskom jeziku.

Da Hrvatska stavlja pojačani naglasak na knjigu i čitanje, te da za to nalazi dovoljno opravdanja u posjećenosti književnih događanja pokazuje i podatak da je 6. Noć knjige ove godine trajala čak četiri dana, od 21. do 24. travnja, te da je okupila više od 500 sudionika s preko tisuću programa u 234 hrvatska grada.

Razlog za blagi optimizam daju i ovogodišnji podaci o čitanosti koji su, prema anketi koju je provela agencija za istraživanje tržišta Gfk, pokazali da je u proteklih godinu dana zabilježen i 6-postotni rast čitanosti.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)



Kineski car naredio da mu pronađu eliksir besmrtnosti


PEKING - Prvi kineski car, zastrašujući Qin Shihuang, naredio je svojim službenicima da mu pronađu eliksir besmrtnosti, otkriva dvije tisuće godina star tekst otkriven za arheoloških iskapanja na jugu zemlje, izvješćuje novinska agencija Xinhua.

Opsesija prvog kineskog cara vječnim životom bila je dobro poznata. Dao si je izgraditi ogroman podzemni mauzolej u Xianu, ispunjen s gotovo 8000 vojnika od terakote koji su ga trebali štititi s one strane života. Ta zagrobna vojska otkrivena je 1974.

No, proučavajući tekstove pronađene 2002. na dnu bunara u pokrajini Hunan, arheolozi su utvrdili da je Qin Shihuang naredio nacionalnu potragu za eliksirom koji bi dao vječni život.

Tekst sadrži carski ukaz kojim se naređuje ta potraga kao i nelagodne odgovore lokalnih vlastiju, željnih ugoditi zastrašujućem vladaru.

"Selo po imenu Duxiang izvijestilo je da još nije pronađen čudesni napitak dajući naslutiti da će se potraga nastaviti", javlja Xinhua.

Selo Langya, u sadašnjoj pokrajini Shandong, "ubralo je biljku na svetoj planini".

Napitak očito nije imao učinka budući da je Qin Shihuang umro po povjesničarima 210. godine prije Krista, nakon 11 godina carevanja.



Mariah Carey ponovno na Times Squareu za doček Nove godine


NEW YORK - Izgleda da je američka glazbena diva Mariah Carey odlučila da 2018. neće završiti neuspješno te je najavila da će ponovno pjevati na Times Squareu za Novu godinu, 365 dana nakon kaotičnog nastupa na njujorškom središnjem trgu.

Na ispraćaju prošle godine superzvijezda je nanizala tehničke probleme na pozornici neposredno prije tradicionalnog "spuštanja kugle" pred gotovo milijun osoba.

Neusklađenost njezina glasa i zvučne vrpce te problemi s mikrofonom totalno su omeli Mariahu Carey koja je prestala pjevati dok su plesači nastavili s koreografijom. Zbog te neugodne epizode dobila je salvu zajedljivih komentara na društvenim mrežama.

"Svi se slažemo da se prošle godine nije sve odvijalo kao što smo predvidjeli", priznala je pjevačica u petak u priopćenju izdanom zajedno s producentskom tvrtkom Dicka Clarka, zaduženog za šou.

"Sretni smo što idemo dalje i što ćemo moći prirediti nevjerojatnu noć glazbe i zabave".

Na dočeku ove godine Nick Jonas i Camila Cabello također će nastupiti na najpoznatijem trgu u New Yorku.



NORAD: Djed Božićnjak zasad se kreće "po redu vožnje"


WASHINGTON - Zapovjedni stožer sjevernoameričke zračne i svemirske obrane (NORAD), čija je zadaća čuvati nebo iznad SAD-a od neprijateljskih rakleta, mogao bi znati i gdje se u ovom trenutku nalazi Djed Božićnjak.

NORAD prati Djeda Božićnjak i njegove saonice te tradicionalno objavljuje pojedinosti o njegovom putovanju od 1955. godine.

Djed Božićnjak i njegovi sobovi kreću se "točno prema redu vožnje" i već su isporučili poklone djeci u Japanu, Tajlandu, Singapuru i drugdje na istočnoj polutci, objavio je NORAD na svom Twitter računu.

Javnost može pristupiti programu Santa Tracker, kako se formalno zove, na internetskim stranicama noradsanta.org ili na Twitteru gdje će se do ponedjeljka stalno ažurirati podaci o kretanju Djeda Božićnjaka po svijetu.

Kako će se Djed Božićnjak približiti Sjedinjenim Državama očekuje se da se predsjednik Donald Trump i prva dama Melania priključe timu koji odgovara na telefonske pozive javnosti.

Santa Tracker, u kojemu radi više do 1000 dragovoljaca, počeo je greškom u novinama koje su u oglasu jedne robne kuće umjesto broja koji je trebao predstavljati izravnu vezu s Djedom Božićnjakom objavile broj Kontinentalne zračne obrane, prethodnika NORAD-a, u Koloradu.

Časnik koji je bio na dužnosti prihvatio je pozive pretvarajući se da je Djed Božićnjak.

Prije digitalnog doba cijela se operacija temeljila samo na telefonskim pozivima no od pojave interneta prerasla je u složeni program kojime se vojska želi približiti javnosti.



Grönland priznao da teško može konkurirati Finskoj kao postojbini Djeda Božičnjaka


STOCKHOLM - Arktički otok Grönland odavna tvrdi da je upravo on postojbina Djeda Božičnjaka, ali priznaje da teško može konkurirati Finskoj koja se medijski i financijski uspješnije nametnula kao domovina najdražeg djedice na svijetu.

Tradicija bi se mogla promijeniti, objavila je danska javna televizija DR u subotu, dan prije Badnjaka kada se tradicionalno razmjenjuju darovi  u nordijskoj regiji.

"U Danskoj je poznato da Djed Božičnjak pozdravlja s Grönlanda no u drugim državama djedicu povezuju s Finskom. Mi se ne možemo nositi s cirkusom koji imaju Finci", rekla je Lykke Geisler Yakaboylu, voditeljica turističke promidžbene agencije Visit Grönland.

Prema finskom folkloru, stvarni dom Djeda Božičnjaka leži u udaljenim planinama Korvantuturi na istoku Laponije. Ali u Finskoj ga često povezuju sa selom Djeda Božičnjaka blizu Rovaniemija na Arktičkom krugu, omiljenom turističkom odredištu prepunom trgovina, restorana, sobova i drugih privlačnosti poput vožnja saonicama.

"Grönland bi rado bio poznat kao odredište pustolovnog turizma, mjesto u kojem možete doživjeti Sjeverno svjetlo i vožnju saonicama koje vuku psi", kaže Yakaboylu.

Devedesetih godina na Grönlandu je počela promidžbena kampanja da se taj otok nametne kao postojbina Djeda Mraza no "to nije donijelo financijski uspjeh", rekla je.

"No mi i dalje tvrdimo da je on s Grönlanda", rekla je.

Međutim, nisu Finska i Grönland jedini jer postoje i druga mjesta koje tvrde da upravo ondje živi najdraži djedica - a to su Sjeverni pol, Turska i Rusija.



Na Tajlandu božićne darove djeci donose slonovi


BANGKOK - Skupina slonova natovarena darovima i s voditeljima odjevenima u odjeću Djeda Mraza posjetila je grad Ayutthaya, drevnu prijestolnicu budističkog Tajlanda, kako bi djeci podijelila darove za Božić.

Četiri slona stigla su u školu Jirasartwitthaya i uručila djeci igračke i slatkiše.

"Tako sam sretna što su slonovi došli u školu. I donijeli nam darove", rekla je devetogodišnja Patcharamon Udomsanti.

Slonovi su djecu zabavljali i nekim plesnim pokretima koje su naučili.

"Prekrasno je da s nama sudjeluju na proslavi naših blagdana kao što i mi činimo slaveći s njima festival poput Songkrana (tajlandske Nove godine)", rekla je Rita Laureys, belgijska učiteljica koja podučava engleski na Tajlandu.

Tajland je većinski budistička zemlja, a kršćani čine tek 0,7 posto stanovništva. Međutim, brojni stanovnici uživaju u božićnim svečanostima.  



Tisuće djece u New Delhiju formirale najveća ljudska pluća


NEW DELHI - Više od 5000 indijskih školaraca postavilo je svjetski rekord formirajući najveća ljudska pluća u New Delhiju, jednom od najonečišćenijih gradova svijeta kako bi podigli svijest o opasnostima zagađenja.

Pet tisuća i devet učenika iz 35 škola poredali su se u subotu jedni pored drugih kako bi stvorili oblik ljudskih pluća na stadionu Thyaragaj, objavio je organizator, zaklada Lung Care.

Guinessova knjiga rekorda potvrdila je da se radi o najvećem prikazu nekog ljudskog organa, rekao je osnivač zaklade Arvinf Kumar.

Ranije rekorde držao je Abu Dhabi s 3196, odnosno Kina s 1500 ljudi.

Glavni grad Indije, u kojem živi više od 20 milijuna stanovnika, guši se u smogu svake zime.

Studija znanstvenog časopisa Lancet u listopadu povezala je s onečišćenjem 2,5 milijuna smrtnih slučajeva u Indiji 2015.



Kina testirala najveći amfibijski zrakoplov na svijetu


PEKING - Kina je u nedjelju uspješno testirala najveći amfibijski zrakoplov na svijetu, a prvi let uživo je prenosila državna televizija.

Zrakoplov AG600 dug je 37 metara, s rasponom krila od 38,8 metara, prenijela je novinska agencija Xinhua. Po dimenzijama sličan je američkom Boeingu 737.

Avion je poletio iz zračne luke Zhuhai u južnoj pokrajini Guangdong i sletio je sat vremena poslije.

Nazvan "Kunlong", zrakoplov AG600 može ostati do 12 sati u zraku i može ukrcati 50 osoba.

Državna tvrtka Aviation Industry Corporation of China razvijala je projekt gotovo osam godina.

Hidroavion AG600 opremljen je za vojno djelovanje, ali koristit će se prvenstveno u gašenju šumskih požara i akcijama spašavanja na moru, prenosi televizija China GLobal Television Network.

Kina provodi kampanju modernizacije svoje vojske pod predsjednikom Xiom Jinpingom koji je došao na vlast 2012.

S oko dva milijuna vojnika, kineska vojska najveća je na svijetu, ali u pogledu tehnologije zaostaju za naprednim vojskama, poput američke.



Gradski prijevoz Milana od 2020. na električni pogon


RIM - Talijanski grad Milano planira postati jedan od prvih u Europi koji će cjelokupan javni prijevoz obavljati vozilima na električni pogon i nada se da će taj plan ostvariti 2030. godine.

Trenutno 97 posto gradskih autobusa vozi na dizel, a od 2020. Milano planira prestati kupovati takva vozila, priopćila je tvrtka javnog prijevoza ATM.

Do kraja 2030., ATM planira potpuno izbaciti iz javnog prijevoza vozila na fosilna goriva. Tako bi grad tada trebao imati 1200 električnih autobusa čime bi emisije CO2 smanjio za gotovo 75.000 tona na godinu.

"Milano će biti jedan od prvih gradova u Italiji i Europi koji će svoj javni prijevoz potpuno organizirati vozilima na električni pogon", navodi se.

U prijelaznim godinama dio javnog prijevoza obavljat će se hibridnim autobusima.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus