20:38, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 25. listopada 2017.

Objavljeno: 24.10.2017 u 23:48
Pregledano 67 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 25. listopada 2017.

ZAGREB 25. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Eurimages financijski podupro i tri hrvatske koprodukcije


ZAGREB -
Upravni odbor europskog koprodukcijskog fonda Eurimages podržao je 22 dugometražne europske filmske koprodukcije, među kojima i tri hrvatske - većinsku "Država?" redatelja Vinka Brešana te dvije manjinske, "Bog postoji, njeno ime je Petrunija" redateljice Teone Strugar Mitevske i "Otac" Srdana Golubovića.

Brešanov novi dugometražni igrani film "Država?" koprodukcija je Hrvatske, Srbije i Poljske, a Eurimages ju je podupro s 240 tisuća eura. Film nastaje prema scenariju Mate Matišića i u produkciji Interfilma.

"Bog postoji, njeno ime je Petrunija", koprodukcija između Makedonije, Belgije i Hrvatske, podržana je s iznosom od 224 tisuće eura.

Hrvatski koproducent filma tog filma makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske je Spiritus movens.

Golubovićev film "Otac", inspiriran istinitim događajem, koprodukcija Srbije, Francuske, Njemačke, Hrvatske i Slovenije, podržana je s 240 tisuća eura. Uz režiju, Golubović s Ognjenom Sviličićem potpisuje i scenarij.

Eurimages je odluke o financijskoj potpori europskim filmovima donio na svojoj 148. sjednici, koja se održala od 16. do 20. listopada u Skoplju, izvijestio je u srijedu Hrvatski audiovizualni centar.



Otvorena izložba "Povijest Društva hrvatskih književnika 1900. – 1971."


ZAGREB - 
Izložba "Povijest Društva hrvatskih književnika 1900.–1971. - Iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti" otvorena je u srijedu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

O Društvu hrvatskih književnika (DHK) i izložbi govorili su voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU Tomislav Sabljak, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, predsjednik DHK Đuro Vidmarović te u ime Razreda za književnost HAZU akademik Dubravko Jelčić.

Kusić je podsjetio kako je, uz Sveučilište utemeljeno 1669., HAZU 1861. i Maticu hrvatsku 1842., 1900. osnovan i DHK kao kulturna ustanova koja čuva hrvatski nacionalni identitet.

Napomenuo je kako je samo godinu dana nakon osnutka, DHK zajedno s Akademijom i Maticom hrvatskom organizirao obilježavanje 400. obljetnice čuvene "Judite" Marka Marulića, koja se, kako je rekao danas spominje u kurikulumu.

DHK svojim djelovanjem, kako je rekao, pridonosi pripadnosti hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti i društva uopće temeljnim načelima na kojima počiva Europa.

Po Sabljakovim riječima Arhivski fond DHK čuva se u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU u 57 arhivskih kutija i obuhvaća gradivo od osnutka 1900. do 1971. godine.

Arhivski fond DHK neiscrpan je izvor najrazličitijih dokumenata važnih za proučavanje književne, društvene, kulturne, povijesne i političke povijesti, rekao je Sabljak dodavši kako je nemoguće zaobići ulogu koju je u hrvatskoj književnosti odigrao časopis Društva "Savremenik" i antologiju "Hrvatska mlada lirika".

Predsjednik DHK Đuro Vidmarović podsjetio na pripreme za osnivanje DHK te naglasio kako je za prvoga predsjednika Društva izabran Ivan Trnski.

Jelčić je ocijenio kako dokumenti pokazuju svojevrsnu povijest hrvatske književnosti i prijelomne trenutke za opstojnost Društva i hrvatskoga naroda.

Naglasio je kako je vjerojatno uništen fond DHK iz razdoblja od 1941. do 1945. nakon što su ga komunističke vlasti iskoristile za donošenje zabrana pisanja i izgona svojih članova iz zagreba, kao što je to bio slučaj s Gustavom Krklecom. Odmah po dolasku komunista na vlast, 1945. Društvo mijenja naziv u Društvo književnika Hrvatske, osniva se Sud časti, provode se se čistke, zabranjuje se objavljivanje velikanima poput Cesarića i Ujevića, podsjetio Jelčić koji smatra da se povijest DHK-a može podijeliti u tri razdoblja.

Prvo je od osnutka do 1945., koje obilježava vrijedna nakladna djelatnost, rekao je dodavši kako drugo razdoblje traje od 1945. do 1989./90. koje karakterizira promjena imena.

Napomenuo je  kako u razdoblju poslije rata režim propisao i način književnoga pisanja poznat pod nazovom socrealizam te dodao kako se tomu prvi usprotivio 1949. Petar Šegedin, a 1952. Miroslav Krleža.

U prostorijama Društva izglasovana je 15. ožujka 1967. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a u veljači 1989. na Tribini DKH začeta priča i ideja o demokratizaciji hrvatskoga društva i potrebi Hrvatske da nađe svoj samostalni, neovisni put.



Kuliš, Braut i Pavić na izložbi "Umjetnost Zagreba u Lisabonu"

 
ZAGREB -
Zagreb i Lisabon obilježit će 40. obljetnicu prijateljstva izložbom "Umjetnost Zagreba u Lisabonu", koja se otvara 3. studenog u glavnom portugalskom gradu.

Dugogodišnja kulturno-umjetnička razmjena i četiri desetljeća prijateljstva između dvaju gradova obilježit će se dvjema zasebnim izložbama u Nacionalnom muzeju kočija u Lisabonu - "Centripetalne fuge" slikara i grafičara Vatroslava Kuliša i "Zagreb iz drugog ugla" istaknutih fotografkinja Marije Braut i Slavke Pavić.

Autorice izložaba su Iva Prosoli (Marija Braut i Slavka Pavić) i Katarina Srdarev (Vatroslav Kuliš).

"Kuliševa izložba u Lisabonu na zanimljiv će i intrigantan način približiti kulturu i likovnu baštinu Hrvatske te nesumnjivo probuditi velik interes portugalske publike", ističe se u najavi njegova gostovanja u Portugalu.

Po riječima likovne kritičarke Ive Körbler, Kuliš se u svom posljednjem ciklusu fokusira na tri moguća polazišna motiva: sunce, cvijet i vrtlog, pomoću kojih eksperimentira s dubinom prostora kadra, poliperspektivnošću i brojnim nizanjem pozadinskih planova.

Körbler smatra kako je Kuliš tim ciklusom ponovno otkrio koliko mu je važna glazba koju sluša dok slika te podsjeća da su mnogi istaknuti hrvatski likovni kritičari primijetili kako mu je novi ciklus jedan od prijelomnih trenutaka u radu posljednjih godina.

Akademski slikar Vatroslav Kuliš autor je nekoliko scenografskih i dizajnerskih rješenja u hrvatskim kazalištima te nekoliko grafičkih mapa, opremio je i ilustrirao brojne knjige, a radovima sakralne tematike je opremio i nekoliko crkava.

Nagrađivani umjetnik je izlagao na više od 150 samostalnih i preko 120 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a radovi mu se nalaze u muzejima i galerijama u Hrvatskoj te u privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu.

Izložba "Zagreb iz drugog ugla" predstavlja radove dviju fotografkinja koje su desetljećima bilježile prizore iz zagrebačke svakodnevice - Marije Braut i Slavke Pavić, čije fotografije osim dokumentarne imaju i značajnu umjetničku vrijednost.

Organizatori izložbe su Grad Zagreb, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Portugalu, Galerija Klovićevi dvori i Muzej grada Zagreba, a njeno održavanje podupiru Ministarstvo kulture Portugala, Opća uprava za kulturnu baštinu Portugala, Nacionalni muzej kočija Lisabon i Grad Lisabon.

Izložba se može razgledati do 3. prosinca.



ZFF - Novi filmovi starih znanaca festivala u "Ponovno s nama"


ZAGREB -
Program Zagreb Film Festivala (ZFF) "Ponovno s nama", koji predstavlja nove filmove autora čiji su prvijenci prikazani u glavnom programu ranijih izdanja zagrebačkog festivala, ove godine donosi nove filmove Zvjaginceva, Avranasa, Triera i Coppole.

Ruski redatelj Andrej Zvjagincev, koji je na ranijim izdanjima ZFF-a dobio glavnu nagradu za filmove "Povratak" i "Izgnanstvo", ove se godine predstavlja trilerom "Bez ljubavi", dobitnikom Nagrade žirija ovogodišnjeg Festivala u Cannesu.

"Pričom o tragičnim posljedicama propalog braka u završnoj fazi i otmici djeteta Zvjagincev daje mračan portret suvremene Rusije", napominje se u najavi programa "najvećih od najvećih".

Dekadentnim društvom u financijskoj i etičkoj krizi također se u svom novom filmu "Voli ne voli" bavi istaknuti grčki novovalovac Alexandros Avranas, koji je pažnju filmskog svijeta privukao moćnom dramom o obiteljskom zlostavljanju "Miss Violence", prikazanom na 11. ZFF-u.

Na ovogodišnje, 15. izdanje festivala, koje se održava od 11. do 19. studenog, Avranas donosi priču o bračnom paru bez djece koji unajmljuje mladu imigrantkinju kao surogat majku.

Norveški redatelj Joachim Trier, nakon drama "Oslo, 31. kolovoza" i "Glasnije od bombi" prikazanih na ZFF-u, predstavlja svoje najnovije ostvarenje "Thelma", kojim prvi put ulazi u vode žanrovskog filma koristeći elemente horora i trilera.

Glavna junakinja filma je sramežljiva studentica biologije koja radi studija u Oslu napušta religioznu obitelj, zaljubljuje se u lijepu kolegicu i otkriva da ima telekinetičke moći.

Program "Ponovno s nama" donosi i film "Opčinjen", novi uradak Sofie Coppole, čiji je film "Izgubljeni u prijevodu" prikazan na 10. izdanju zagrebačkog festivala. Riječ je o raskošno kostimiranoj drami s Nicole Kidman, Kirsten Dunst, Elle Fanning i Colinom Farrellom, koja je na Festivalu u Cannesu nagrađena za režiju.

Talijanski redateljski dvojac Antonio Piazza i Fabio Grassadonia, koji je na 8. ZFF-u osvojio Zlatna kolica u kategoriji kratkometražnog filma za film "Rita", a nekoliko godina kasnije u konkurenciji im je prikazan dugometražni film "Salvo", predstavljaju se filmom "Sicilijanska bajka" o misterioznom nestanku dječaka na sicilijanskom selu, u kojoj se motiv mafijaških otmica isprepliće s mitologijom.

Prikazat će se i debitantski cjelovečernji film "Charleston", neobična ljubavna priča s crnohumornim elementima rumunjskog redatelja Andreia Cretulescua, koji je na 12. ZFF-u osvojio Zlatna kolica za kratkometražni film "Kowalski".

Tu su i ostvarenja dvojice autora iz Slovenije - Jana Cvitkoviča i Janeza Burgera.

Cvitkovičev kratkometražni "Srce je komad mesa" prikazan je na prvom festivalskom izdanju, a kasnije su mu prikazani cjelovečernji filmovi "Odgrobadogroba" i "Arheo".

Njegov najnoviji film, četverostruki laureat Festivala slovenskog filma, "Sasvim obična obitelj", priča je o razdoru jedne prosječne obitelji uslijed optužbi oca za seksualno zlostavljanje maloljetnice.

Burger se u Zagrebu predstavio prije deset godina s kratkim filmom "Na sunčanoj strani Alpa", a ove godine donosi film "Ivan", napetu dramu o pogrešnim odlukama i ženi koja pronalazi svoje mjesto u svijetu krojenom po mjeri muškarca.

Film je nastao u koprodukciji Slovenije i Hrvatske, a prikazat će se izvan konkurencije.

Program "Ponovno s nama", pokrenut prije četiri godine, jedan je od najmlađih, ali i najpopularnijih ZFF-ovih programa. Prošle godine je uvođenjem nagrade Zlatni bicikl postao natjecateljskog karaktera, a ovogodišnja novost je da će gostovati u riječkom Art-kinu Croatia i dobiti još jednu nagradu - Nagradu riječke publike.



Sa Zagrebačkom filharmonijom u petak "preko simfonije do Jupitera"


ZAGREB -
Zagrebačka filharmonija u svojem će Crvenom ciklusu u petak 27. listopada ugostiti istaknutog poljskog violinista Jaroslawa Nadrzyckog a na koncertu kojim će ravnati maestro Ernest Hoetzl izvest će, među ostalim, 41. simfoniju u C-duru Wolfganga Amadeusa Mozarta, slavni "Jupiter".

Kako se ističe u najavi, maestro Ernest Hoetzl austrijski je dirigent i cijenjeni ambasador glazbe koji je tijekom svoje karijere ravnao brojnim orkestrima, a njegov ugled podupire i činjenica da je jedini dirigent koji je nastupio i u Sjevernoj, te u Južnoj Koreji.

Osnivač je, umjetnički ravnatelj i glavni dirigent Europskog simfonijskog orkestra SFK, a, osim što je trostruki magistar u područjima filozofije, umjetnosti i glazbe, tečno govori čak osam jezika. Dobitnik je Zlatnog ordena Austrije 2008. godine, dok je godinu dana kasnije nagrađen ordenom za zasluge postignute u pokrajini Koruškoj.

Orkestar Zagrebačke filharmonije pod njegovim će ravnanjem izvesti Zvuke sfera Josepha Straussa, te 41. simfoniju u C-duru, K. 551, poznatiju pod naslovom "Jupiter", najdužu i posljednju Mozartovu simfoniju, jednu od najznačajnijih simfonija impresivnoga grandioznoga finala ikad skladanih.

"Djelo nastalo 1788. savršen je primjerak ostvarenja svih težnji klasične simfonije. Nadimak 'Jupiter' dobila je po vrhovnom rimskom bogu koji ocrtava nadmoć, veličinu, kao i savršenost svih proporcija unutar djela", stoji u najavi.

U sklopu koncerta na pozornici Velike dvorane Lisinski bit će izložena slika "Jupiterova metamorfoza", trodijelna kompozicija akademskog slikara i književnika Dimitrija Popovića, posvećena Mozartovoj simfoniji "Jupiter" i njezinu predlošku, mitu o rimskom vrhovnom bogu Jupiteru.

Višestruko nagrađivani poljski violinist Jaroslaw Nadrzycki solistički će nastupiti s "energičnom izvedbom" Koncerta za violinu i orkestar u e-molu, op.64, Felixa Mendelssohna-Bartholdyja.

"Zagrebačka filharmonija, kao sinonim vrhunskog muziciranja, svakoga tjedna donosi mogućnost uživanja u kvalitetnoj glazbi najznačajnijih svjetskih skladatelja uz nesvakidašnje nastupe istaknutih glazbenika", poručuju Filharmoničari, najavljujući i ovoga petka raskošan i dojmljiv program.


       
MSU: Počeo simpozij o fotografskoj baštini u hrvatskim muzejima

 
ZAGREB -
Hrvatski muzeji u svojim zbirkama čuvaju oko milijun fotografija kao vrijednu kulturnu baštinu koja je suočena s novim, digitalnim izazovima, ali i činjenicom da ne postoji objedinjena na jednom mjestu, rečeno je na simpoziju o fotografskoj baštini u muzejima, koji je počeo u srijedu u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu

Fotografije i fotografska oprema nalazi se u gotovo stotinu muzejskih zbirki šezdesetak hrvatskih muzeja, koje su dragocjen materijal za pojedine gradove, no njihov značaj nerijetko nije dovoljno vidljiv i prepoznat na nacionalnoj razini.

"Fotografska baština je rasparcelirana po cijeloj Hrvatskoj, a ne postoji centar koji bi ih okupio, ne nužno s originalima", ocijenio je Željko Koščević u izlaganju "Niz pitanja vezanih za definiciju pojma fotografska baština".

Koščević smatra da je potrebno objediniti i opuse živućih fotografa koji postoje u pojedinim muzejima, ali nisu dostupni na jednom mjestu, u centru kakvi postoje u cijeloj Europi.

Drži da bi muzejski stručnjaci vezani uz fotografsku baštinu trebali pokrenuti izradu leksikona hrvatske fotografije od polovice 19. stoljeća do danas. "Hrvatska fotografija bez sumnje zaslužuje jedno takvo izdanje o čemu svjedoče muzejski materijali, ona je uvijek bila i danas je sinhronizirana s europskim trendovima", istaknuo je.

Organizator simpozija je Muzejski dokumentacijski centar, u ime kojega se okupljenim muzejskim profesionalcima, kustosima, dokumentaristima, samostalnim istraživačima, arhivistima, privatnim kolekcionarima, fotografima obratila Lada Dražin-Trbuljak.

Podsjetila je kako je Muzejski dokumentacijski centar posljednjih petnaestak godina organizirao pet simpozija na različite teme, od muzejskih publikacija i knjiga u muzeju do filma i glazbe.

"Cilj ovog simpozija je spoznati kakva je situacija u postojećim fondovima, ali i postaviti pitanje što dalje", rekla je Dražin-Trbuljak, najavivši za naredna dva dana simpozijski 'maraton' s 52 izlagača i 46 izlaganja u desetak tematskih blokova.

Želja je organizatora da se nakon simpozija postojeća muzejska fotografska baština bolje valorizira i da se potakne njezino sustavno dokumentiranje, da se istraže strategije digitalizacije fotografske baštine u hrvatskim muzejima te da se kroz iskustva drugih prepoznaju najbolje prakse na području istraživanja i prezentiranja te baštine.

Sudionici će imati priliku saznati više detalja o fotografijama u hrvatskim muzejima, s obzirom da se vjeruje da ih je i više od milijun, s obzirom da su one često uključene i u ostale muzejske i dokumentacijske zbirke, fototeke i medijateke.

Tematski blok koji će se baviti fotografijom kao muzejskim predmetom, na primjeru zbirki u muzejima Koprivnice, Virovitice, Valpovštine, Varaždina, Splita, Rijeke, dok će o izlaganju fotografija i istraživanju baštine kao fragmenta ili teme stalnog postava ili povremenih izložbi govoriti stručnjaci iz Gradskog muzeja Varaždin, Hrvatskog povijesnog muzeja i drugih.

Zasebna cjelina posvećena je otkupima i donacijama kod skupljanja fotografija na primjeru Gradskog muzeja Sisak, avizicija iz starih koprivničkih fotoateljea Karla Plajha i Ivana Šefa te sprovoda Stjepana Radića, dok se druga bavi autorskim pravima i pravnim reguliranjem korištenja fotografske baštine.

Praktični dio simpozija donosi radionicu "Prepoznavanje povijesnih fotografskih procesa s osnovnim uputama za preventivnu zaštitu".

Na radionici će biti predstavljeni najvažniji procesi primjenjivani u izradi fotografija na prostoru Hrvatske, počevši od dagerotipije kao prvoga komercijalno iskoristivoga fotografskog procesa pa do postupaka izrade fotografija u boji kakvi su i danas u upotrebi i osnova su gotovo svih važnijih zbirki fotografija u zemlji.

Izlaganje će biti ilustrirano različitim primjerima iz privatnih referentnih zbirki fotografskih procesa u vlasništvu Miljenka Smokvine i Hrvoja Gržine, koji će voditi radionicu.

U četvrtak će simpozij otvoriti tematska cjelina posvećena muzeološkoj ulozi i mjestu fotografije u muzeju, među ostalim, na primjeru fototeke Dokumentacijske službe Muzeja za umjetnost i obrt, Galerije Antuna Augustinčića i Muzeja grada Zagreba.

Uslijedit će cjelina posvećena istraživačima i teoretičarima fotografije, od Vladimira Tkalčića i Dragutina Gorjanović-Krambergera do fotografa sudionika ratnih zbivanja.

Sudionici će razgovarati i o izazovima u susretu analognog svijeta i digitalne paradigme, te fotografiji u odnosu na izdavačku djelatnost.



Sedam atraktivnih koncerata u sklopu 13. Festivala hrvatske glazbe u Beču


ZAGREB -
Festival hrvatske glazbe u Beču u svojem će trinaestom izdanju od 29. listopada do 26. studenoga kroz sedam koncerata istaknutih hrvatskih glazbenih umjetnika publici jedne od najvećih glazbenih metropola svijeta, kako je rečeno u srijedu u Zagrebu, predstaviti vitalnu i raznoliku hrvatsku glazbenu baštinu, od izvorne tradicijske, preko jazz i klasične glazbe, do novih glazbenih podžanrova.

Najavljujući festival na konferenciji za novinare u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, umjetnički voditelj Davor Merkaš istaknuo je kako je riječ o jednom od vitalnijih i dugovječnijih projekata predstavljanja ne samo glazbe i glazbenika nego i hrvatske kulture u inozemstvu uopće.

Misija je festivala predstaviti hrvatsku glazbu u svoj njezinoj širini, bogatstvu i raznolikosti, s posebnim naglaskom na mlade umjetnike, rekao je Merkaš, a dosadašnji respektabilni broj održanih manifestacija – na ovogodišnjem će festivalu biti održan jubilarni 150. po redu koncert u kontinuitetu – predstavio je u prestižnim bečkim koncertnim prostorima neke od velikana hrvatske glazbe kao što su Boško Petrović, Miljenko Prohaska, Arsen Dedić, pa Zagrebačka filharmonija, Zagrebački solisti, LADO.

Ove godine u programu je najmanji broj koncerata do sad, no on zbog toga nipošto ne zaostaje za svojim prethodnim izdanjima, napomenuo je.

Festival u Palači Echenbach otvara Evelin Novak

Solističkim recitalom u Palači Echenbach festival će 29. listopada otvoriti "jedna od najtalentiranijih mladih hrvatskih glazbenica", sopranistica Evelin Novak, prvakinja Berlinske državne opere, nova zvijezda europske i svjetske operne scene. Za bečku će publiku održati "Večer Lieda", a pratit će ju jedan od najboljih njemačkih korepetitora, pijanist Matthias Samuil.

U jednom od najpoznatijih svjetskih džezističkih klubova Porgy & Bess nastupit će 31. listopada "stari festivalski gost i jedan od najtalentiranijih hrvatskih jazz glazbenika", pijanist Matija Dedić. Ove će godine nastupiti s još dva glazbenika "svjetskog formata": bubnjarom Geneom Jacksonom, jednim od vodećih američkih i svjetskih jazz-glazbenika srednje generacije, te Jorisom Teepeom, "Nizozemcem s newyorškom adresom koji je jedan od najprofiliranijih i najaktivinijih kontrabasista, aranžera i skladatelja jazz scene uopće".

U bečkom Hrvatskom centru ove godine održat će se dva koncerta. Prvi će, 9. studenoga, održati Trio Mate Matišića, "intelektualca renesansnog tipa", književnika, dramatičara, scenarista i glazbenika. Zajedno s Juricom Štelmom i Markom Firstom predstavit će svoje glazbene afinitete u širokom spektru: od gipsy-jazza do obrada tradicijskih izvornih napjeva u "originalnim multiinstrumentalnim aranžmanima".

Na drugom će se koncertu 22. studenoga predstaviti dvojica mladih umjetnika "Bow vs. Plectrum", "nova glazbena senzacija na hrvatskoj sceni" koju čine Filip Novosel (tambura) i Tihomir Hojsak (kontrabas). Duo kombinira stilove koji potječu iz etnoglazbe Balkana i Panonije te suvremenoga jazza, a njihov se nesvakidašnji zvuk temelji na spajanju instrumenata; kontrabasa sviranog gudalom (bow) i tambure svirane nekonvencionalnom pravokutnom trzalicom (plectrum).

Big Band Hrvatske radiotelevizije kao "šećer za kraj"

Posebno mjesto u okviru festivala zauzima nastup Komornog orkestra Muzičke akademije Zagreb i Zbora Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta, uz mlade vokalne soliste 17. studenoga u crkvi sv. Petra, Peterskirche. U samom srcu Beča, pod dirigentskom palicom Zorana Novačića taj će veliki izvođački aparat, među ostalim, praizvesti Novačićev "Magnificat" te, nakon više od dvjesto godina, izvesti sakralnu skladbu dubrovačkog plemića, političara i skladatelja s prijelaza 18. u 19. stoljeće Antuna Sorkočevića, "Tantum ergo".

U godini kulturne suradnje Hrvatske i Austrije u fokusu festivala stavljeno je stvaralaštvo i umjetnost žena u glazbenoj kulturi. "Tako će festival ove godine bečkoj publici predstaviti još jednu jedinstvenu mladu hrvatsku umjetnicu Anu Vidović, briljantnu gitaristicu koja recitalima oduševljava publiku i glazbenu kritiku na svim kontinentima", koja će nastupiti 24. studenoga u bečkom Konzerthausu.

Festivalski će program, "kao sasvim sigurno jedan od vrhunaca i dostojni kraj festivala", zaokružiti jedinstveni Big Band Hrvatske radiotelevizije, koji se kontinuiranim sedamdesetogodišnjim djelovanjem ubraja u najdugovječnije big bendove na svijetu. U klubu Porgy & Bess 26. studenoga predstavit će se sa "šarolikim i uzbudljivim" programom svjetski poznatih jazz-standarda i obrada izvornih tradicijskih hrvatskih napjeva.

Program podupiru Ministarstvo kulture, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Zagrebačka županija.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević ocijenila je da o kvaliteti festivalskog programa najbolje govori činjenica da se ove godine održava u 13. izdanju. "Na tome ponajprije treba zahvaliti ljudima koji su prije 13 i više godina osmislili projekt kojim se na najkvalitetniji način sa svojim ponajboljim glazbenim umjetnicima predstavljamo u Beču, onima koji iz godine u godinu osmišljavaju za njega sve bolje i kvalitetnije glazbene senzacije, jer da ti programi nisu u Beču doživjeli dobar prijem, taj festival ne bi opstao", poručila je Pavičić Vukičević.


Kongres arhivista u Zadru: "Arhivi u Hrvatskoj-(retro)perspektiva"


ZADAR - Pod naslovom "Arhivi u Hrvatskoj – (retro)perspektiva" u utorak navečer u Zadru je otvoren 5. kongres hrvatskih arhivista, a tom je prigodom državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak istaknuo potrebu za liberalizacijom u pristupu arhivima te najavio da Ministarstvo kulture kreće u izmjene Zakona o arhivskoj građi, kojima će se rješavati način čuvanja i digitaliziranja arhivske građe.

"Stvorene su pretpostavke da se dio analognoga gradiva može digitalizirati. Dakle, imat ćemo ga u oba oblika, a gradivo koje se u startu stvara kao digitalno, rješavat će se kroz pravilnik u kojemu će se jasno definirati načini stvaranja i pretvorbe gradiva zbog neprestanog mijenjanja tehnologije i formata. No, morat će se jasno odrediti što će se od tog digitalnog gradiva morati pohraniti u papirnatom obliku", rekao je državni tajnik Poljičak koji je na kongres došao umjesto najavljene ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Na kongresu, koji traje do 27. listopada, sudjelovat će više od 200 hrvatskih arhivista i njihovih gostiju iz strukovnih udruženja iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.


Gverić: Arhivska djelatnost je poslužitelj istine

U ime Državnog arhiva u Zadru, pozdravio ih je ravnatelj Ante Gverić, koji je podsjetio na dugu tradiciju arhiva u Zadru koja neprekidno traje od 1624.

"Aktivno prikupljanje povijesne građe u Zadru traje zapravo 800 godina. To je golema kulturna baština, a nama je zadaća biti joj odgovorni čuvari. Na kongresu sudjeluje većina arhivista u Hrvatskoj, ali je naša djelatnost relativno nepoznata. Osim kad mediji potaknuti politikom ne pokažu zanimanje za nas. Politika i medijski interes za nas su nevažni, ponekad i opterećujući za provođenje zadaća koje nam je društvo povjerilo. Arhivska djelatnost je poslužitelj istine jer je glavni izvor proučavanju povijesti", poručio je ravnatelj zadarskoga arhiva Ante Gverić.

Govoreći o hrvatskim arhivima, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Dinko Čutura rekao je kako hrvatski arhivi imaju 65.000 stalnih korisnika, a u svim arhivima čuva se 115.000 dužnih metara arhivskoga gradiva, 750.000 fotografija i 25 milijuna metara filmske vrpce.


Čutura: Samo 35 posto arhivske građe čuva se u odgovarajućim uvjetima

"Nažalost, samo 35 posto ukupne arhivske građe u Hrvatskoj čuva se u adekvatnim uvjetima, a 57 posto građe nije dovoljno obrađeno. Nadamo se da ćemo u Kerestincu osigurati 10.000 četvornih metara novog, revitaliziranog prostora, čime bi se to pitanje riješilo za dulje vrijeme", dodao je Čutura.

Prvo predavanje na 5. kongresu hrvatskih arhivista "Odgovornosti i sposobnosti arhiva u digitalno doba" održao je saborski zastupnik i nekadašnji ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman.


Otvorena izložba slika "Mare Adriatico – priroda, mit i kultura"


ZAGREB - "Mare Adriatico – priroda, mit i kultura", izložba skupine umjetnika organizirana u suradnji s Hrvatsko-talijanskim društvom, otvorena je u utorak u Europskom domu.

S djelima živopisnog kolorita mediteranskog ozračja, posvećenima Jadranskom moru i zemljama u njegovom okruženju, predstavilo se petnaest umjetnika iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb - Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Andreja Dujnić Žmirić, Juraj Jonke, Morana Jugović, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Hrid Matić, Danko Merin, Višnja Peter, Maja Rajhenbah, Duje Šuvar, Petar Vidak i Mladen Žunjić.

Umjetnica Krešimira Gojanović kaže kako na tim slikama gledatelj uranja u jedan arhetipski Univerzum sastavljen od vode, vjetra i soli, "zaviruje u uske uličice koje okružuju starinske, primorske kamene kuće kao na slici Višnje Peter, ili prati tok boje na površini venecijanskih kanala, koji se prožima sa polumjesečastim obrisima gondola na slici Petra Vidaka". 

''Izgubljeni grad Pompeji'' Mladena Žunjića u mrko crvenim bojama dočarava materičnost vulkanske zemlje, ispunjene ruševinama starih hramova, a ''Ljeto u Toscani'' Andreje Dujnić Žmirić predstavlja prizor unutar kojega se koloristički suprotstavljaju zlaćena žitna polja u perspektivi s poljima ljubičaste lavande, ustvrdila je Gojanović u predgovoru kataloga.  

Po njezinim riječima, Danko Merin u meditativnom plavetnilu istražuje putanje ribljih jata, a Ana Cerovski svijet ispod površine, Branka Kopeti ocrtava bodljikavo, ružičasto-crveno tijelo škarpine, dok Antonija Cesarec prikazuje susret brodova na pučini u plavičastoj izmaglici sumraka. 

Juraj Jonke slika hobotnicu, Duje Šuvar dinamičnu kompoziciju drvoreda na Zadarskoj rivi, Denis Kaplan nebo i more prikazuje u žarkom srazu toplih i prigušenih boja, Morana Jugović u labirintu prepletenih mreža otkriva riblja tijela, dok mljetski pejzaži Hrida Matića donose večernji smiraj. 

"Brodica Ivane Kolić uljuljkuje nas u snovitu atmosferu bonace, a Maja Rajhenbah u neopterećenoj igri boja prikazuje malu barku, nasukanu na plaži ispod cvijeta oleandera", napomenula je Gojanović, opisujući izložbu.  

"U različitim viđenjima i kompozicijama ovih prikaza naslućuje se bezvremeni prostor, gdje se umjetnička imaginacija stapa sa impresijama iz prirode i kolektivnim sjećanjima na vječni susret čovjeka i mora, prožimanje temeljnih elemenata u energetskom plesu neba, sunca, vode i kamena", zaključila je.  

Izložba "Mare Adriatico – priroda, mit i kultura" ostaje otvorena do 27. studenog.



U "Mimari" otvorena izložba fotografija sakralnih španjolskih skulptura


ZAGREB - Izložba "Sakralno-procesijska skulptura španjolskog baroka", s 26 fotografija skulptura iz fundusa Španjolskog nacionalnog muzeja skulptura u Valladolidu, otvorena je u utorak u Muzeju Mimara.

Španjolski nacionalni muzej čuva najveću zbirku baroknih polikromnih skulptura, uključujući i djela velikih majstora kao što su Gregorio Fernández, Juan Martínez Montañés, Alonso Cano, Pedro de Mena i José de Mora koji su stvarali u gradovima kao što su Valladolid, Granada i Sevilla.

Skulpture od obojanog drva koje su španjolski umjetnici generacijama izrađivali, a koje su se osobito proslavile u vrijeme baroka, postale su jedan od stupova kulturne baštine te zemlje.

Kako se podsjeća u tekstu o izložbi, u razdoblju baroka, od 17. do prvih desetljeća 18. stoljeća, likovne umjetnosti su niknule na podlozi vjerskog raskola i protureformacijske katoličke ofenzive, popularizirale su se svečanosti kolektivne pobožnosti, kao što je Bezgrešno začeće i u takvom su ozračju, crkveni redovi, posebice Isusovci, postali veliki promotori umjetnosti.

"Svi oni likovnu snagu baroka stavili su u službu politike slike, koja u dušu vjernika krišom usađuje vjerske poruke i moralne doktrine. Kroz krajnji naturalizam oponašaju se suze i krv, rane i brazgotine, mučeništvo, anatomski vjerni prikazi mišića i tetiva, sve to zahvaljujući istančanoj kombinaciji polikromije i pridodanih materijala: kože, koplja, kristalnih kapi, pluta, staklenih očiju i zalijepljenih tkanina", napominje se.

Dio te dojmljive i posebne estetike putem fotografija će moći upoznati i zagrebačka publika, na izložbi koja će biti otvorena do 3. studenog.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Maksim Mrvica najavljuje dosad najveću turneju po Kini


PEKING - U Pekingu je u utorak održana konferencija za medije kojom je najavljena dosad najveća kineska turneja hrvatskog pijaniste svjetskog glasa Maksima Mrvice, a radi se o turneji nazvanoj "Phantasy of the Silk Road 2018.", koja će s oko četrdesetak crossover piano koncerata s bendom biti podijeljena na proljetni i jesenski dio.

"U Kinu dolazim oko 12 godina, pa su nove skladbe 'Put svile' i 'Kineska rapsodija' izraz moje naklonosti prema toj zemlji", rekao je Mrvica posebice istaknuvši "Kinesku rapsodiju" čiji je autor Tonči Huljić uz suprugu Vjekoslavu nazočio konferenciji za novinare.

Na konferenciji su ekskluzivno uživo izvedene obje nove skladbe, koje utjelovljuju središnju temu turneje. Brojne novinare, od koji su neki do Pekinga potegli i iz jugoistočnih azijskih zemalja u kojima su Mrvičina glazba i pojava itekako popularni, zanimalo je odakle inspiracija za njih.

Cijela Kina je inspiracija, poručio je Huljić novinarima. "Kada sam počeo raditi na ovome projektu, posebice na skladbi 'Put svile', postavio sam si zadaću da Kinu opišem u jednoj riječi i sve stavim u jednu glazbenu temu. Na kraju sam ipak odabrao tri - veličina, mudrost i skromnost", rekao je splitski skladatelj.

Huljić je izjavio kako je na skladbama radio intenzivnih mjesec i pol dana, te da mu nije bilo lako sjediti non-stop za klavirom i slagati melodije. Temeljna ideja bila je uključiti što je moguće više kineskih tradicionalnih instrumenata i melodija, kako bi slušatelje i gledatelje odveli na glazbeno putovanje drevnom trgovačkom rutom koja je spajala dva kraja svijeta.

Osim tradicionalnog kineskog zvuka, Mrvica će na  turneji promovirati i novi album. "Ovo je prvi puta u zadnjih devet godina da u ovo vrijeme u godini nisam na turneji po Kini, jer sam u potpunosti usmjeren na novi album na kojem će biti i dvije skladbe koje smo danas predstavili. Taj će album biti drukčiji od prijašnjih s mnogo orkestra i klavira", rekao je.

Snimljen je sa simfonijskim orkestrom u Budimpešti, a na njemu će se naći i obrade nekih svjetskih pop hitova, istaknuo je Mrvica koji je za novi uradak odabrao i pjesme "Clocks" grupe Coldplay, "All of Me" Johna Legenda te instrumental iz hit serije "Game of Thrones".

Nakon konferencije uslijedili su intervjui s brojnim azijskim medijima, no prije toga je čelnik kineske tvrtke MingXing ZaiXian ili Star Online Wen Di uručio šibenskom pijanistu vrijedan poklon - kutiju cijenjene vrste tradicionalnog kineskog čaja pu-erh iz pokrajine Yunnan, čija se vrijednost procjenjuje na gotovo 50.000 kuna.

Nakon prošlogodišnjeg uspjeha i 26 koncerata diljem zemlje, čiji je vrhunac bio u Velikoj dvorani naroda pored pekinškog Tiananmena (gdje je u utorak završio povijesni 19. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine), Mrvica predstojeću turneju vidi i kao priliku za susret s obožavateljima u nešto manjim kineskim sredinama.

"Jako se veselim turneji jer po prvi put idemo u neke manje gradove, što je prilika za obožavatelje koji me prije nisu gledali uživo da svjedoče jednom zaista velikom glazbenom projektu", poručio je Mrvica.



Umro Fats Domino, pionir rock&rolla


NEW YORK - Američka rock&roll i blues legenda Fats Domino umro je u dobi od 89 godina, objavile su u srijedu svjetske agencije pozivajući se na izjavu mrtvozornika u Louisiani.

Legendarni pjevač i pijanist iz New Orleansa, čije je pravo ime bilo Antoine Dominique Domino Jr., umro je u miru okružen obitelji i prijateljima, objavila je neworleanska televizijska postaja WWL-TV.

Fats Domino za kojeg se 2005. nakratko vjerovalo da je poginuo u naletu uragana Katrina na New Orleans, bio je pionir rock&rolla 50-tih godina prošlog stoljeća.

Prodao je 65 milijuna ploča, više od ikoga u tom razdoblju izuzev Elvisa Presleya.

Njegovi hitovi bili su brojni: od "Blueberry Hill" i "Ain't That A Shame", preko "Blue Monday", "I'm Walkin'", "Whole Lotta Loving", "Hello, Josephine" do "Walking to New Orleans" i "Let the Four Winds Blow".

"Zbog nedostatka boljeg načina da se to kaže, on je živuća hodajuća legenda među nama u New Orleansu", rekla je Irma Thomas za New York Times 2007.

Rođen je 26. veljače 1928. u New Orelansu kao jedno od devetero djece u obitelji. Šogor ga je učio svirati klavir, i već kao tinejdžer počeo je nastupati u noćnim klubovima.

Kao i njegovi suvremenici Chuck Berry i Little Richard bio je crni izvođač koji je uspio doći do bjelačke publike i zacrtati oblik ranog rocka.

Njegova je slava počela pomalo blijediti nakon što su 60-tih godina prošlog stoljeća na pozornicu došli britanski izvođači i drugi oblici rocka.

Godinama nije želio nastupati i rijetko je napuštao New Orleans, ali jedna od takvih prilika kada je ipak nastupio bilo je 2015. na sprovodu B.B.Kinga gdje je izveo "Amazing Grace".

Domino je dugo godina stanovao u dijelu New Orleansa pod imenom Ninth Ward, četvrti koja je najviše stradala od Katrine i nije poslušao prve pozive za evakuaciju kada se uragan približavao.

Neko vrijeme vjerovalo se da je poginuo u poplavi i riječi "R.I.P. Fats nedostajat ćeš" bile su ispisane na zidovima njegove poplavljene kuće.

Kasnije se saznalo da su Domino i njegova obitelji spašeni i prebačeni u zajedničko sklonište.

Nakon te katastrofe za grad preselio se u drugu četvrt u kojoj je živio sa svojom kćerkom.

Godine 1968. postao je prvi glazbenik - zajedno s Elvisom Presleyem, Churckom Berryjem, Jamesom Brownom i Ray Charlesom - koji je upisan u Dvoranu slavnih.



Novozelandska stranka kažnjena jer je pokrala Eminemovu pjesmu


WELLINGTON - Bio je ovo loš tjedan za novozelandsku Nacionalnu stranku. Ne samo da su morali izaći iz vlade nakon što su oporbeni laburisti postigli koalicijski sporazum, nego im je sud sada zadao još jedan udarac.

Visoki sud u četvrtak je objavio presudu da je stranka prekršila autorska prava koristeći pjesmu koja previše podsjeća na Eminemov hit "Love Yourself" u svojoj predizbornoj kampanji 2004.

Stranka mora platiti 414.000 američkih dolara za "hipotetsku licencu" koju bi platiti da su tražili i dobili dozvolu za korištenje Eminemove pjesme.

Tvrtke sa sjedištem u Detroitu  Eight Mile Style i Martin Affiliated tužile su nacionaliste tvrdeći da su koristili nelicenciraju verziju pjesme.

Kada je tužba podignuta 2014., voditelj predizborne kapmanje Steven Joyce rekao je da je stranka u pravu, jer je kupila licencu od treće strane za 4802 dolara.

Predsjednik Nacionalne stranke Peter Goodfellow priopćio je da je razočaran odlukom suda.

“Kupili smo prava od ugledne australske produkcijske knjižnice, koja ih je pak kupila od američkog dobavljača", tvrdi Goodfellow.



Playboyeva prva transrodna zečica: Korak u pravom smjeru?


ZAGREB - Playboy će u svom idućem broju prvi puta objaviti fotografije transrodne 'zečice' mjeseca. Zajednica transrodnih osoba oduševljena je time što će imati nekoga od svojih na slavnoj duplerici, ali upozoravaju da cijena može biti visoka.

Playboy će u svom idućem broju prvi puta objaviti fotografije transrodne 'zečice' mjeseca. Zajednica transrodnih osoba oduševljena je time što će imati nekoga od svojih na slavnoj duplerici, ali upozoravaju da cijena može biti visoka.

Izdanje za studeni/prosinac bit će prvo otkako je umro osnivač časopisa Hugh Hefner. Izbor francuske transrodne manekenke Ines Rau za zečicu u tom broju, počast je i Hefnerovoj otvorenosti prema LGBT zajednici i njihovim pravima.

To je ujedno i prekretnica za transrodnu zajednicu. "To izaziva suze radosnice jer nas stavlja u istu poziciju sa svakom drugom ženom", kaže transrodna novinarka Zoey Tur.

Ali napominje da to ima i lošu stranu. "Važno je biti u publikaciji poput Playboya jer je to velik korak prema prihvaćanju, ali obnažene fotografije su s druge strane ponižavajuće i seksističke".

Ines Rau ima 26 godina. Pri rođenju je upisana kao muškarac, ali je sa 16 godina operativno promijenila spol.

Već se pojavila u posebnom izdanju Playboya 2014., ali ne na duplerici. Od tada je radila za francusku modnu kuću Balamain i nosila modne revije i drugih dizajnera. Nedavno je potpisala i ugovor za knjigu.

Odabir Ines Rau pokazuje da Playboy, čiji je osnivač bio nepokolebljivi zagovornik seksualne jednakosti, građanskih sloboda i LGBT prava, i dalje njeguje ulogu borca za seksualne slobode.

"Bila je to ispravna odluka. Živimo u vremenu u kojem rodne uloge evoluiraju", rekao je kreativni direktor Playboya Cooper Hefner, osnivačev sin. Rau je bila njegov izbor.

Rau jest prva na duplerici, ali nije prva transrodna manekenka koja se općenito fotografirala za Playboy. Bila je to Engleskinja Caroline Cossey 1991. godine.

Cossey je imala ulogu u  filmu o Jamesu Bondu "Samo za tvoje oči" 1981. i uspješnu manekensku karijeru, sve dok nije otvoreno priznala da je transrodna.

"Nakon toga sam izgubila sve. Hugh Hefner mi je dao posao i prihvatio me kada nitko nije", kazala je svojedobno.

Zato i Zoey Tur upozorava Ines Rau da bude oprezna sa svom tom slavom koju će steći. Kaže kako bi i njoj i drugim transrodnim ženama to moglo donijeti i više neugodnosti.

Rau se osim na duplerici trebala pojaviti i na naslovnici Playboya, ali plan se promijenio nakon Hefnerove smrti. Ona je sada rezervirana za njega. Pokojni osnivač časopisa bit će prvi muškarac koji će se bez ženskog društva pojaviti na naslovnici od osnutka Playboya 1953. godine.
 


Ulažite u šume i urođenike radi borbe protiv klimatskih promjena - stručnjaci


LONDON - U zaštitu svjetskih šuma, koje imaju golemi utjecaj na smanjenje globalnog zatopljavanja, ulaže se tek mali dio od milijardi dolara koje se troše na smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova, objavili su stručnjaci u četvrtak.

Gotovo 40 puta više novca uloženo je u poticanje poljoprivrede i iskorištavanje zemljišta, koji dovode do deforestacije širokih razmjera, nego na samu zaštitu šuma, stoji u njihovu izvješću.

"Šume imaju ogroman potencijal za ograničavanje klimatskih promjena, pa ipak ogromni iznosi ulažu se u njihovo uništavanje", rekla je Charlotte Streck, direktorica nevladine organizacije Climate Focus.

Studija je objavljena uoči međuvladine konferencije u Bonnu o provedbi Pariškog klimatskog sporazuma, nakon što je američki predsjednik Donald Trump ranije najavio da će se SAD povući iz tog važnog međunarodnog dogovora.

Pariškim sporazumom 195 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razvojem.

Stručnjaci tvrde da bi šume mogle apsorbirati dovoljno ugljičnog dioksida da bi se ostvarila trećina tog cilja.

No, samo dva posto od 167 milijardi dolara koje su od 2010. potrošenje na smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova investirano je u šume, navodi se u studiji.

Istraživači su otkrili da se najmanje četvrtina ugljičnog dioksida iznad tropskih šuma nalazi na područjima kojima upravljaju urođenici i lokalne zajednice.

"Urođenici su tužni i zabrinuti što se milijarde dolara ulažu u korporacije koje se bave poljoprivredom i uzrokuju deforestaciju", rekao je Candido Mezua, plemenski vođa iz Paname na skupu o šumama u organizaciji Kraljevskog društva u Londonu.

"Jako se malo ulaže u ono što daje rezultate: urođenike i naše šume koje su najbolje jamstvo stabilnosti klime", istaknuo je.

Najmanje 200 ljudi ubijeno je 2016. u obrani svojih domova, zemlje i šuma od rudarenja, gradnje brana i poljoprivrednih projekata, pokazuju podaci nevladine organizacije Global Witness.



Ubijeni prijestolonasljednik Ferdinand bio protiv aneksije BiH i za ujedinjenu Europu


LJUBLJANA - Da u Sarajevu 1914. nije došlo do atentata, što je bio uvod u Prvi svjetski rat, stari kontinent mogao se je u 20. stoljeću razvijati prema jednoj vrsti konfederacije koju je zagovarao tada ubijeni austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, smatra britanska povjesničarka koja se bavi europskom poviješću s početka prošlog stoljeća.

"Franjo Ferdinand je bio zaprepašten odlukom da se 1908. anektira Bosna i Hercegovina jer je unaprijed znao da će to izazvati napetosti na Balkanu, ali ga nitko o tome nije ništa pitao", rekla je povjesničarka Sue Woolmansu Ljubljani.

"Njegova je politička ideja bila stvaranje nečega što je on zvao Sjedinjene Države Europe, po uzoru na SAD, pri čemu bi  i u Austrijskoj monarhiji svaka zemlja imala određen stupanj neovisnosti", istaaknula je na predstavljanju slovenskog prijevoda knjige "Ubojstvo Franje Ferdinanda - Sarajevo, romansa koja je promijenila svijet", koju je napisala zajedno s američkim povjesničarom Gregom Kingom.

U njoj opisuju intimniju stranu života nadvojvode, njegovu ljubav prema plemkinji nižeg ranga Sofiji, koju je oženio i tako se otuđio od dvora i carske obitelji, Ferdinandove političke ideje te njegov odnos s ostarjelim ocem, carom Franjom Josipom.

Predstavljanju knjige, za koju je napisala i predgovor, prisustvovala je Ferdinandova praunuka, princeza Sophie von Hohenberg, čije su obiteljske uspomene i arhiv  u knjizi također korišteni.

Kazala je da je o povijesti obitelji i o svom pradjedu mnogo pročitala, ali i doznala od rođaka  s kojima ponekad govori o obiteljskim uspomenama i nesretnoj sudbini djece i nasljednika u Sarajavu ubijenih Franje Ferdinanda i princeze Sofije.

Za  vrijeme u kojemu je živio Franjo Ferdinand je izražavao relativno moderne poglede, a slavenske je narode privlačio i idejama o trijalističkom uređenju monarhije, čime je u budućnosti namjeravao izbalansirati komplicirane odnose u njoj, navode neki slovenski povjesničari.



Prvi zapovjednik Challengera umro u 85. godini


WASHINGTON - Bivši američki astronaut i prvi zapovjednik raketoplana Challenger umro je u 85. godini, objavila je u utorak NASA.

Paul Weitz, koji je umro u ponedjeljak u Arizoni, postao je astronaut 1966. i bio je zapovjednik prve misije Challengera u travnju 1983.

Challenger je izveo devet letova prije nego što je eksplodirao neposredno nakon lansiranja 1986.

U nesreći je poginulo sedam astronauta, a NASA je zbog tragedije temeljito presložila američki svemirski program.

Weitz je bio i pilot u Skylabu, svemirskoj postaji prve generacije koja je oko Zemlje kružila 28 dana 1973.

U mirovinu je otišao 1994. s mjesta zamjenika direktora svemirskog centra Johnson u Houstonu.



120 godina Aspirina, najčešće korištenog lijeka protiv boli


ZAGREB - Lijek Aspirin ove godine slavi 120 godina otkako je njemački kemičar Felix Hoffman, koji je radio za farmaceutsku tvrtku Bayer, 1897. godine sintetizirao acetilsalicilatnu kiselinu, djelatnu tvar Aspirina, do danas najčešće korištenog sredstava protiv boli, zbog čega je uvršten i u Guinnessovu knjigu rekorda.

Aspirin se smatra jednim od najvažnijih lijekova 20. stoljeća - iako se gotovo automatski vezuje uz glavobolju, njegova je primjena puno šira pa je danas Aspirin temeljna terapija za sprječavanje ponovnog moždanog i srčanog udara, simptomatsko ublažavanje bolova i snižavanje temperature kod prehlade i gripe.

Aspirin je bio prvi "znanstveni" lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška, tako da je španjolski filozof Ortega y Gasset 20. stoljeće nazvao "erom aspirina".

No, za nastanak acetilsalicilatne kiseline, koja je dobivena kemijskim putem, zaslužno je otkriće salicilata u vrbi,  čija je ljekovitost bila poznata još u Hipokratovo doba, navodi Biljana Blažeković sa Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, govoreći o biljnim lijekovima koji su promijenili svijet.

"Priča o acetilsalicilnoj kiselini počinje još puno godina prije naše ere, kada je prepoznata ljekovitost vrbe. Tako je Hipokrat (oko 400 g. pr. Kr.) ženama davao da žvaču koru vrbe ili piju njezin čaj kako bi im ublažio porođajnu bol. Zahvaljujući otkriću salicina, kao spoja odgovornog za analgetska svojstva vrbe, ubrzo je otkrivena i salicilna kiselina koja se neko vrijeme koristila protiv boli, vrućice i upale. Pokušavajući umanjiti neugodan okus i neželjena djelovanja salicilne kiseline, godine 1897. u Bayerovom laboratoriju njemački je kemičar Hoffman modificirao njenu strukturu i tako dobio acetilsalicilnu kiselinu", navodi Blažeković.

Znanstvenici i dalje istražuju nove mogućnosti primjene Aspirina, među ostalim u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje su najčešći uzrok smrtnosti i invalidnosti širom svijeta.



Tisuće pelikana dobiva besplatni ručak u Izraelu


IZRAEL - Dolazak desetaka tisuća pelikana zasigurno veseli promatrače ptica, ali za izraelske uzgajatelje riba to je "skup sport".

Stoga je vlada odlučila nahraniti te ptice selice i spriječiti štetu ribogojilištima.

Radnici iz državnog uzgajališta riba u Mishmar Hasharon hrane pelikane tri do četiri puta tjedno sa šest tona riba, tijekom tri mjeseca koliko ptice lete nad Izraelom, u projektu koji financira ministarstvo poljoprivrede.

Procjene broja pelikana koje prelaze preko Izraela kreću se od 75.000 do 100.000. Pelikani migrairaju iz južne Europe kako bi proveli zimu u središnjoj Africi.

"Kada prelijeću rade puno štete u bazenima s ribom", rekla je Zvika Gerber, direktorica jednog ribogojilišta.

"Jedu i ovdje i na jugu i tek onda imaju dovoljno hrane za nastavak leta prema južnom Sudanu", dodala je.









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus