03:19, 20. Rujan 2018

kultura...

Kultura 24. veljače 2018.

Objavljeno: 24.02.2018 u 01:09
Pregledano 160 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 24. veljače 2018.

ZAGREB, 24. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U osječkom HNK-u premijera komedije "Lukava udovica"

 
OSIJEK - Komedija Carla Goldonia "Lukava udovica", u režiji Želimira Mesarića, u petak navečer premijerno je izvedena u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK), a to je  prva premijera toga kazališta u 2018. godini.

Radnja predstave, koja se u originalnom djelu zbiva u Veneciji u 18. stoljeću, u ovoj adaptaciji premještena je u Osijek 1900. godine, a intendant HNK-a Božidar Šnajder ističe kako je ovo  "lagana i pitka komedija", s vremenskim i prostornim pomakom, koji stvara dojam da se vremeplovom putuje u 1900. godinu, u vrijeme osječke secesije, bezbrižnosti i dobrog života.

Puno je rada uloženo kako bi se dočaralo to vrijeme, kako bi svaki lik bio profiliran, i da bi to bila kompaktna, pitka cjelina za zabavu, uživanje i opuštanje u kazalištu, ocijenio je Šnajder.

 Redatelj Mesarić ističe da je Goldoni kao pisac jako podatan za izmještanje u vrijeme i prostor, a iako je radnja premještena u Osijek na početak 20. stoljeća, ovu su predstavu nastojali raditi iz suvremenog osjećaja današnjih ljudi.

To je djelo iz nekog drugog vremena, ali ga ne možemo raditi izvan konteksta i osjećaja vremena u kojem živimo. Napravili smo ljupku i otmjenu komediju, ali predstavu toga žanra  nije lako napraviti i radili smo vrlo ozbiljno, ocijenio je Mesarić.

 Adaptacije Goldonija nisu nikakva novost i javljaju se od početka njegove dramske karijere u 18. stoljeću, rekao je dramaturg Davor Špišić. Napominje kako su premještanjem radnje u drugačiji vremensko-prostorni kontekst uspješno prilagodili Goldonievo prikazivanje nacionalnih i kulturalnih stereotipa, kroz uloge četiri prosca, koje u originalnom tekstu predstavljaju Francuz, Špajolac, Talijan i Englez, a u ovoj adaptaciji beogradski bankar, mađarski petrolejski magnat, sefardski Židov iz Sarajeva i iločki grof pred bankrotom.

 S obzirom da se u podtekstu provlači jaka ženska priča i feministički naboj, tu smo razinu adaptacijom nastojali još više pojačati, rekao je Špišić.

 U predstavi su, uz ostale, nastupili Ivana Soldo-Čabraja, Matea Grabić-Ćaćić, Ivan Ćaćić, Vjekoslav Janković, Duško Modrinić, Aljoša Čepl i Areta Ćurković.

Scenograf predstave je Miljenko Sekulić, kostimografkinja je Danica Dedijer, glazbeni suradnik je Igor Valeri, a suradnik za scenski pokret je Vuk Ognjenović.



Multimedijalna izložba o Nikoli Tesli - najbolji događaj u prošloj godini


ZAGREB - Na trećem izdanju RSVP festivala, gdje se okupilo više od 300 event stručnjaka i predstavnika industrija povezanih s organizacijom događanja, multimedijski izložbeni projekt Nikola Tesla – Mind from the Future, osvojio je ATTEND nagrade u dvije od osam kategorija – proglašen je najboljim 'eventom' u 2017. godini te najboljim kulturnim događajem u regiji.

Nagrade su preuzeli Hrvoje Markešić i Maja Dujlović iz tima produkcije izložbe, izvijestila je u petak Real grupa, agencija za tržišno komuniciranje i produkcijska kuća nagrađenog projekta.  

Projekt Nikola Tesla – Mind from the Future, autorice i kustosice Helene Bulaje Madunić, kojem je glavni cilj pozicionirati Teslu kao hrvatsku kulturnu baštinu, promovirati i potaknuti umjetničku izvrsnost, originalnost, inventivnost i primjenu najnovijih tehnologija u područjima vizualne umjetnosti, realiziran je kao uspješan primjer javno-privatnog partnerstva Real grupe i Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Izložba u popularnoj "Džamiji", preuređenoj kako bi posjetitelji 'uronili' u um i život slavnog izumitelja, može se razgledati 20. ožujka. 

Umjesto uobičajenog nizanja izuma i faktografskih podataka, izložba posjetitelje vodi kroz njegov život, uz pomoć svega onoga čega ne bi bilo da nije bilo Tesle - video projekcija, računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma. 

U Teslinom duhu izložba spaja znanost i umjetnost, film, animaciju, video umjetnost, skulpturu, instalaciju, sliku i tehničke inovacije. 

Postav se sastoji od tri dijela - kružni prostor galerije postao je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, krosmedijski dokumentarni film "Mehaničke figure – inspirirani Teslom" Helene Bulaje Madunić u galeriji Prsten se rastvara u prostornu galerijsku instalaciju koja vodi od rodnih Smiljana i školovanja do odlaska u Europu i New York, dok je u galeriji PM isto djelo prikazano kroz galeriju portreta klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori Anderson i Terryja Gilliama koji govore o Tesli.



"Comic Sans": Marasović s novim se filmom vraća na Vis


ZAGREB - Nakon hvaljenog filma "Vis-a-Vis", redatelj i scenarist Nevio Marasović s novim se filmom, "Comic Sans", vraća na Vis, ovaj put s pričom o ocu i sinu kojima tek otočna izolacija omogući da se stvarno suoče jedan s drugim i sa samima sobom.

Nakon što mu umre stara teta koje se niti ne sjeća dizajner u tridesetim godinama (Janko Popović Volarić), izmučen nakon što ga ostavi "ljubav njegova života" (Nataša Janjić), odlučuje otići s ocem (Zlatko Burić - Kićo), umjetnikom i bonvivanom, na sprovod na Vis.

Njihov je odnos narušen još od djetinjstva, a kako sin s godinama shvaća da je sve sličniji ocu, čemu se bezuspješno opire, šanse za njihovo pomirenje i smirenje vrlo su male.

Ipak, splet neočekivanih događaja, koje pokreću njihovi raspršeni karakteri, dovede ih do par četvornih metara otoka Jabuke, gdje im ne preostaje ništa drugo nego, možda i prvi put u životu, pogledati jedan drugome u oči.

U filmu "Vis-a-Vis", u kojemu je viška izolacija također imala važnu ulogu u razvoju događaja, Popović Volarić je tumačio glumca, a Rakan Rushaidat redatelja koji pripremaju film "Comic Sans" (na kojemu su sada obojica potpisani kao koscenaristi).

Marasović kaže kako su "Comic Sans" i "Vis-a-Vis" zapravo suludi metafilmski miks dvaju filmova koje bi bilo dobro pogledati jedan nakon drugoga. "Budući da je Vis-a-Vis zapravo meta film, fiktivni 'making of' ovog filma tri godine prije nego što je uopće snimljen, morali smo ga snimiti na Visu", rekao je Marasović nakon novinarske projekcije filma kojom je najavljena njegova hrvatsku kino distribucija od 8. ožujka.

Kaže kako je, osim nekih detalja, sve u filmu fikcija. "Film nije autobiografski, osim što je glavnom liku tata slikar kao i meni, u filmu su korištene njegove slike. Tu je i Vis gdje i on ima galeriju, no tu sličnosti staju", objasnio je.

Za njega je "Comic Sans" više antiljubavni nego ljubavni film, o čemu svjedoči i kraj koji, napomenuo je, samo naizgled djeluje optimistično.

Više ga je zanimalo prikazati kako odnos s roditeljima utječe na naš ljubavni život. "Propitkujem sve faktore koji utječu na čovjeka mojih godina, srednjih tridesetih", dodao je.

Marasović je objasnio i naslov filma. "Uvijek sam želio da glavni lik bude grafički dizajner, a bilo mi je zanimljivo dati naslov po fontu koji dizajneri i svi koji znaju nešto o tipografiji najviše mrze. To je najpoznatiji najgori font, a iskoristio sam ga za igru riječi za film koji je komedija, jer u prijevodu to znači - bez humora", rekao je.

Zanimljiv je i izbor glazbe za film koji prati emocionalna stanja glavnih likova - riječ je o domaćim šlagerima i hitovima iz pedesetih i šezdesetih godina, od Vice Vukova do Miše Kovača i Drage Mlinarca.

"Volim razmišljati uz glazbu kad pišem, montiram, snimam, povezivati pjesme koje me asociraju s likovima i njihovim karakterima", ustvrdio je.

"Comic Sans" će svjetsku premijeru imati u glavnoj konkurenciji Međunarodnog filmskog festivala u Beogradu FEST, koji se održava od 23. veljače do 4. ožujka.

"Mislimo da film ima komercijalnog potencijala u regiji, pitak je i nije neka art house drama, Janko i moji filmovi odlično kotiraju u Srbiji, pa nas se taj festival činio idealan za početak prikazivanja", smatra Marasović.

"Comic Sans" je njegov četvrti projekt sniman na Visu, nakon serije "Instruktor" i filmova "Show Must Go On" i "Vis-a-vis".

Sa svojim idućim filmom, "Luka", redatelj će se vratiti u Gorski kotar, gdje se odvijao njegov film "Goran". Upravo radi na razvoju scenarija, s norveškim scenaristom Gjermundom Gisvoldom s kojim je surađivao i na "Goranu".

"Luka" je prethodnica tog filma i događa se 1991. godine i likovi su tinejdžeri. "U pozadini priče je oslobađanje baze u Delnicama, no radi se o bizarnom tinejdžerskom ljetnom filmu odrastanja u kontekstu rata", najavio je.

S Natašom Janjić redatelj je već radio i kaže da mu je uvijek veliko nadahnuće, a prvi put surađuje sa Zlatkom Burićem, jednim od osnivača Kugla glumišta, koji se proslavio u Danskoj nakon uloge u trilogiji "Pusher".

U ostalim ulogama su Miloš Timotijević, Alma Prica, Inti Šraj, Jette Ostan Vejrup, Sara Hjort Ditlevsen, Miha Rodman i Tanja Ribič.

Film je nastao je u produkciji zagrebačke tvrtke Kinorama, a sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Programa Kreativna Europa - Potprograma MEDIA.



Varaždin: Predstavom "Talijanski slamnati šešir" započinje Tjedan smijeha


VARAŽDIN - Gostovanjem kazališta Komedija s predstavom "Talijanski slamnati šešir",  u petak u 20 sati započinje 9. Tjedan smijeha u Varaždinu i Varaždinskoj županiji kojeg organizira Kerekesh teatar.

Tijekom deset dana kazališnog festivala bit će izvedeno 50 predstava u Varaždinu te u 11 gradova i mjesta u Varaždinskoj županiji.

Uz nekoliko predstava Kerekesh teatra, među kojima je i 1250. izvedba "Dimnjačara" kojeg po tekstu varaždinskog Mirka Keleka već 26 godina tumači Ljubomir Kerekeš, u Varaždin, nakon kazališta Komedija, dolaze Davor Dretar Drele i Vid Balog s "Remetincem", Teatroman s predstavom "Muškarci.hr", Pinklec s predstavom "Preko sedam mora, preko sedam gora", Moruzgva s predstavom "Otpisa(ne)", Scena Gorica s predstavom "I živjele su sretno…?", komičar Damir Mihanović Ćubi s dva nastupa, Žar ptica s predstavom za djecu "Durica" te za kraj Tjedna smijeha, u nedjelju, 4. ožujka, kazalište KNAP s višestruko nagrađivanim "Amaterima". U druga mjesta Varaždinske županije, u kojima će gostovati Kerekesh teatar, Drele i Balog te Scena Gorica, stiže i kazalište Lectirum.

Prema informacijama uoči početka kazališnog festivala polovica predstava je rasprodana, a do danas je prodano više od 12.000 ulaznica.

U sklopu popratnih događanja održat će se 2. međunarodna izložba karikatura "Smijeh nije grijeh" koju će se u sljedećih deset dana moći razgledati u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Pokretači Tjedna smijeha, poznati varaždinski glumci, otac i sin Ljubomir i Jan Kerekeš, i ove su godine zadovoljni odazivom publike.

"Posjećenost i interes za Tjedan smijeha i našu drugu manifestaciju – Varaždinske kazališne večeri, i općenito za naše predstave, sežu daleko preko granica naše županije", rekao je Ljubomir Kerekeš uoči festivala, dok je Jan dodao da se takav interes za kazalište ne događa niti u jednom dijelu Hrvatske te da je publika zainteresirana i za predstave pučkog teatra i za nagrađivane predstave koje dolaze na varaždinski festival.
 


"Atlantida: Legenda o Dan'zoru", nova baletna predstava splitskoga HNK


SPLIT - Hrvatsko narodno kazalište u Splitu premijernu sezonu nastavlja u subotu, 3. ožujka praizvedbom baletne opere Mirka Krstičevića "Atlantida: Legenda o Dan'zoru" u režiji Gorana Golovka, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare.

Orkestrom Opere HNK Split i solistima ravnat će maestro Alan Bjelinski, a koreografiju potpisuje Igor Kirov.

Predstava "Legenda o Dan'zoru" prvo je od tri Krstičevićeva glazbeno-scenska djela koja čine atlantidsku trilogiju nastalu 2002. godine. Prvi dio trilogije, kako je objasnio, događa se na početku civilizacije, prožeto je kršćanstvom i govori o narodu koji je po kazni na rubu Atlantide.

"Jednom je mladiću po legendi dano da shvati kako svjetlo postoji i da svoj narod izvede na svjetlo", rekao je autor glazbe i libreta napomenuvši kako cijeli drugi čin prati njegovo putovanje prema svjetlu, dok demon koji vlada u šumi stvara prepreke. Na kraju, kada zavlada potpuni mrak, dodao je, narod se okrene protiv glavnoga junaka te on biva ubijen.

Naslovnu ulogu Dan'zora, vođe Tolteka, tumači tenor Bože Jurić Pešić koji je istaknuo kako mu je bilo zadovoljstvo raditi takav projekt uz dobar tim ljudi.

U ostalim solističkim ulogama nastupit će pjevači Božo Župić, Marko Lasić, Antonija Teskera, Mate Akrap, Vinko Maroević i Špiro Boban, a uloga naroda pripala je baletu i baletnim solistima Artjomu Žusovu i Ivanu Boiku.

Redatelj predstave Goran Golovko potpisuje i scenografiju, kostimograf je Mladen Radovniković, zborovođa Ana Šabašov, oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić, a autorica videa Lucija Bosančić.


Therion će 5. ožujka u Tvornici Kulture predstaviti svoju metal operu


ZAGREB - Švedska symphonic metal grupa Therion ponovo dolazi u Zagreb, u Tvornicu kulture 5. ožujka, u sklopu turneje na kojoj predstavljaju svoju novu metal operu "Beloved Antichrist", najavio je organizator koncerta agencija Twilight Promotions.

"Beloved Antichrist" je jedinstveni glazbeno-scenski performance, inspiriran djelom "A Short Tale of the Antichrist", koje je 1900. godine napisao ruski filozof i pisac Vladimir Solovjov, a uključuje kombinaciju metal glazbe sa zbornim pjevanjem, opernim solo pjevanjem i klasičnim simfonijskim dionicama. To je šesnaesti album u dugoj karijeri Theriona, a po izlasku u veljači ove godine dobio je nepodijeljenje pohvale glazbenih kritičara.

Therion je osnovan 1987. godine i prošao je razne glazbene faze, od death metala na početku, kroz gothic i symphonic metal do metal opere. Tekstovi su inspirirani različitim mitologijama, okultizmom, magijom i drevnom tradicijom, a na albumima im sviraju solisti s mnogobrojnim klasičnim instrumentima, kao i veliki zborovi.

Kao predgupe u Tvornici nastupit će njemački Null Positiv i ruski Imperial Age.

Null Positiv se žanrovski deklarira kao alternative metal s istaknutim ženskim vokalom, a na ovoj turneji predstavljaju svoj drugi album "Koma".

Symphonic metalci Imperial Age iz Moskve predstavljaju svoj treći album, metal operu "Legacy from Atantis". Sviraju heavy metal u kombinaciji s akademskim zborom i simfonijskim orkestrom, a kritičari ih opisu kao susret Theriona s grupama kao što su Nightwish, Rhapsody, Manowar i Avantasia.

U subotu, 24. veljače, u zagrebačkom klubu Route 66 u sklopu večeri pod nazivom "Metal Night" održat će se warm up za koncert Theriona, na kojem će biti priređena nagradna igra za dvije karte za koncert, prikazat će se snimka koncerta i preslušati presjek radova Theriona, a potom će DJ-i Tomi Phantasma i Schultz puštati metal hitove.

U ponoć će plesni performance "The Beast Dance" - tribal fusion dance izvesti zagrebačka plesačica Maya Hellfire.



CARNet obilježio 25 godina domene .hr - Hrvatska jedina u Europi ima besplatne domene

 
ZAGREB - Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet obilježila je u petak 25 godina nacionalne vršne internetske domene .hr, kojih danas ima registriranih sekundarnih više od sto tisuća, od čega je više od 70 posto registrirano besplatno, a Hrvatska je i jedina država u Europi koja nudi takvu mogućnost.

Podsjećajući da je sve počelo 1993., kada je američki znanstvenik i internetski autoritet Jon Postel poručio tadašnjem ravnatelju Srca Ivanu Mariću da se registrira nacionalna domena .hr, slijedom čega je i prva registrirana domena bila srce.hr, predsjednik Povjerenstva za upravljanje domenom .hr Gordan Gledec na svečanosti obilježavanja je naglasio da je to važan nacionalni resurs koji djeluje u okviru CARNeta i traži stalnu pažnju u tehničkom i administrativnom smislu.

"Domena je iznimno važna za promet na internetu, znači i prepoznavanje Hrvatske u svijetu, a podrazumijeva i servere, sustav, niz usluga i domenski prostor kao dio globalnog domenskog prostora. Omogućava i veću sigurnost na internetu o čemu brinu "karnetovci", kao i o upravljanju i registraciji .hr domene, za čije korištenje postoje i pravila", kazao je Gledec, ističući i da je registracija i aktivacija nacionalne i vršne internetske domene bila i završni korak ka uspostavi interneta u Hrvatskoj.

Načela upravljanja domenama, prava, obveze i odnosi definirani su i posebnim pravilnikom, a iako se on već mijenjao nekoliko puta zbog liberaliziranja pravila registracije, u idućem se razdoblju očekuju nove promjene u korist korisnika i cjelokupne internetske zajednice, a mogla bi se promijeniti i nadležnost nad domenom.

Uslijed korištenja domene pojavljuju se i sporovi, primjerice kada dva ili više subjekta žele isti naziv uz domenu, a što se onda rješava arbitražnim postupcima, kojih na sreću, kako je kazao Gledec, nije bilo puno, odnosno 52 u 25 godina.

U ime CARNeta registraciju i administraciju naplatnih .hr domena obavljaju ovlaštene fizičke ili pravne osobe tzv. registrari, koji su prvi s radom u Hrvatskoj počeli 2010., a trenutno ih je 23 ovlaštenih za registraciju isključivo naplatnih .hr i poddomene .com.hr.

Osim .com.hr postoji još par poddomena, poput .from.hr, a od ukupnih više od 100 tisuća .hr domena najviše ih je ili oko 64 tisuće besplatnih na ekstenziji .hr.

"Svi nam se u svijetu čude što imamo besplatne domene jer je to resurs na kojemu se svugdje dobro zarađuje, no kod nas je to tako i vjerojatno će i ostati u dogledno vrijeme. O tome treba raspravljati. Besplatnu domenu .hr mogu registrirati svi oni koji ostave svoj naziv, primjerice neka tvrtka ili fizička osoba prema svom imenu, dok se bez tog uvjeta domene naplaćuju i mogu koštati do oko 650-700 kuna sa svim troškovima. Domena se svake godine obnavlja, što najčešće ide automatski, a tvrtke ili pojedinci mogu i drugima prepustiti pa i prodati svoju domenu, pri čemu je bitno da se izvrši registracija promjene korisnika", objasnio je Gledec.

Na svečanosti obilježavanja izneseno je i niz zanimljivih primjera iz 'domenskog života', poput one da najduža registrirana .hr domena ima 54 znaka, da je od 2016. moguća registracija domene i brojkama te s dijakritičkim (hrvatskim) znakovima (č, ć , đ, š i ž), kao i da je od 2014. omogućena i registracija domena pravnim osobama iz EU.

Iz CARNeta su sa svečanosti korisnicima i poručili da je iznimno važno da vode računa o podacima na domeni, da brinu o ažurnosti kontakt podataka na svojoj domeni bez obzira imaju li besplatni ili naplatni status, a začetnik hrvatskog domenskog prostora Predrag Pale je naglasio i da je "internetska domena temelj identiteta i pravo svake fizičke i pravne osobe".


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Završava Berlinale, za Zlatnog medvjeda konkurira 19 filmova

BERLIN - Dodjelom nagrada u Berlinu u subotu navečer završava službeni dio 68. međunarodnog filmskog festivala, a Berlinale završava u nedjelju programom namijenjenim širokoj publici.

Prema kritičarima i ovo izdanje festivala nije ostvarilo nekadašnju visoku razinu festivala koji, pored onog u Cannesu i Veneciji, pripada među tri tzv. „A“ filmska festivala.

„Među 400-tinjak filmova prikazanih na festivalu je bilo nesumnjivo vrlo kvalitetnih filmova. No, upravo natjecateljski program odlikuje nasumični izbor i vrlo upitna kvaliteta nekih filmova“, piše filmski kritičar portala filmdienst Marius Nobach.

U glavnom, natjecateljskom programu prikazana su 24 filma od kojih 19 konkurira za Zlatnog medvjeda.

Nakon posljednjeg natjecateljskog filma, kritičar uglavnom kao glavne favorite spominju filmove „Dovlatov“, rusko-poljsko-srpsku koprodukciju u režiji Alekseja Germana Jr i u kojem glavnu ulogu igra mladi beogradski glumac Milan Marić, film „Tranzit“ njemačkog redatelja Christiana Petzolda te filipinski film „Sezona vraga“ redatelja Lava Diaza.

Hvaljeni od kritike i kao mogući kandidati za jednu od nagrada spominju se još i animirani film „Otok pasa“ američkog redatelja Wesa Andersona i „Utoeya 22. srpnja“ norveškog redatelja Erika Poppea.

Voditelji Berlinalea i ove godine su se morali suočiti s kritikama da na sam festival dolazi sve manje zvijezda. Osim filma „Otok psa“ koji je otvorio festival i koji je u Berlin doveo zvijezde poput Billa Murraya ili Briana Cranistona, posljednjih desetak dana crvenim tepihom su prošetali još i Isabele Huppert, Robert Pattison i Joaquin Phoenix.

Na rubu festivala održane su i mnoge podijumske rasprave na temu seksualnog nasilja u Hollywoodu.

Uoči festivala se među njemačkim filmskim radnicima razvila žestoka rasprava o budućnosti Berlinalea. Sadašnji direktor DIeter Kosslick nakon sljedećeg izdanja festivala odlazi u mirovnu. Potpisnici jednog otvorenog pisma upućenog njemačkoj državnoj tajnici za kulturu Moniki Gruetters traže jasno profiliranje festivala u godinama koje dolaze.

Ovogodišnji Berlinale je zasjenila i vijest o smrti bosanskohercegovačkog glumca Nazifa Mujića koji je za svoju ulogu u poludokumentarnom filmu Danisa Tanovića „Epizoda u životu sakupljača željeza“ 2013. dobio Srebrnog medvjeda za najbolju mušku ulogu.

Hrvatska kinematografija je na Berlinaleu bila prisutna kroz češki dokumentarni film „U slučaju rata“, u kojem se zagrebačka producentska kuća Hulahop pojavljuje u ulozi koproducenta, i koji je djelomice financiran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. Film je prikazan u sklopu programa Panorama.



U autobusu pronađena izgubljena Degasova slika


PARIS - Degasova slika ukradena 2009. iz muzeja u Marseillesu pronađena je u autobusu kod Parisa, piše u petak BBC.

Francuski ministar kulture Francoise Nyssen objavio je da su vlasti pronašle remek djelo u prtljažniku autobusa koji se zaustavio na benzinskoj crpki uz autocestu.

Stručnjaci su potvrdili da se radi o Les Choristes (Zboraši), pastelnoj slici iz 1877. vrijednoj 800.000 eura.

Nitko od putnika nije priznao da je vlasnik slike tog slavnog impresionista.

Prema Reutersu, radilo se o nasumičnom pregledu carinskih službenika.

Slika je ukradena iz muzeja Cantini u Marseillesu 2009., gdje je bila na posudbi iz pariškog muzeja D'Orsay.


U potrazi za izgubljenim Puigdemontom policija nabasala na komičara


MADRID - Španjolska policija odazvala se na poziv revnog građanina koji je prijavio da se bivši katalonski predsjednik Carles Puigdemont vratio i to ravno u Madrid, no dojava je bila lažna pa agentima nije preostalo do upisati u zapisnik da je riječ o glumcu prerušenom u egzilanta, odnosno bjegunca, kakvim ga smatra pravosuđe.

"Stanovnik je nazvao broj 091 (policija) i ophodnja je stigla na lice mjesta te ustanovila da je riječ o snimanju skeča", objasnio je policijski glasnogovornik.

Lažni Puigdemont, a zapravo komičar Joaquin Reyes objasnio je da je došlo čak šest policajca, a ne dvojica kako je to ustvrdila policija.

Vrlo poznat u Španjolskoj Reyes se proslavio sjajnim imitiranjem poznatih osoba.

Carles Puigdemont izbjegao je u egzil u Belgiju krajem listopada prije nego što je policija protiv njega podignula optužnicu za organiziranje pobune i sudjelovanje u odcjepljenju Katalonije, što je vlada u Madridu proglasila nezakonitim i poništila.

Da se vrati u Španjolsku Puigdemont bi bio odmah uhićen.

Revnome građaninu Madrida ne treba zamjeriti jer "maska je bila tako stvarna, kao da je riječ o Puigdmenotu", prenosi kanal La Sexta.

Svrgnut 27. listopada, Puigdemont i dalje pokušava preuzeti nekadašnju dužnost, ali iz Belgije. U Španjolskoj s vremena na vrijeme izbiju glasine da se vratio što je postalo neiscrpno vrelo viceva, čak i u Kataloniji.

Na dan kad su zagovornici neovisnosti Katalonije sazvali konstituirajuću sjednicu pokrajinskog parlamenta, španjolska policija rasporedila je velik broj svojih ljudi,  za svaki slučaj, ako bi se Puigdemont nekim čudom pojavio. Konstituirajuća sjednica u konačnici je bila odgođena.

 

Zvijezde životinjskog glumišta ovog vikenda u zagrebačkom ZOO-u


ZAGREB - U zagrebačkom Zoološkom vrtu ovoga vikenda održat će se posljednji ovogodišnji edukativni program pod nazivom "Egzotična zima u ZOO vrtu", a bit će posvećen glumi u životinjskom svijetu, priopćio je  Zoo.

"Kako bi se zaštitile od grabežljivaca, životinje se pretvaraju u prave glumce. Pojedine vrste ptica kada osjete opasnost, jednostavno glume da su mrtve. Neke pak životinje glume da su otrovne, a neke da su veće nego što uistinu jesu", objašnjavaju u zagrebačkom Zoološkom vrtu.

Program "Egzotične zime u ZOO vrtu" održat će se u subotu i nedjelju, od 11 do 15 sati.

Posjetitelji će u Tropskoj kući moći doznati na koje se sve načine životinje štite i čime se služe da zavaraju neprijatelja, a oni hrabriji moći će dotaknuti madagaskarskog siktajućeg žohara. Naziv "siktajući" ti su žohari dobili zbog zvuka koji ispuštaju kada su u opasnosti, kada žele privući ženku ili pri međusobnoj borbi.



Antidepresivi doista djeluju, potvrdila je studija


LONDON - Velika studija koja treba presjeći beskrajnu raspravu o tome jesu li antidepresivi učinkoviti  ili tek 'prodaja magle' utvrdila je da ti lijekovi doista ublažavaju akutnu depresiju u odraslih osoba.

Međunarodna studija, nastala analizom rezultata 522 ispitivanja obuhvatila je 21 tip antidepresiva koji se najčešće propisuju i 120.000 pacijenata. Ta studija objavljena u časopisu Lancet utvrdila je da su neki lijekovi učinkovitiji od drugih, a neki imaju manjih nuspojava.

No svi lijekovi obuhvaćeni studijom, njih 21, što uključuje i generičke i novopatentirane lijekove, učinkovitiji su nego placebo, zašećerene tabletice davane kontrolnoj skupini.

Nadalje, čak i te placebo tabletice bolje su nego ništa protiv depresije koja danas pogađa svaku 20. osobu na planetu, piše dnevni  list The Guardian.

Studija je pokazala da milijuni ljudi u svijetu koji - s oklijevanjem, skepsom ili nadom - uzimaju antidepresive, mogu i dalje to tako činiti bez osjećaja krivnje, srama ili sumnje u njihovu djelotvornost, piše taj britanski list.

Jednako tako liječnici koji propisuju antidepresive ne bi se trebali gristi zbog toga iako u slučaju najtežih bolesnika valja lijekove kombinirati s drugim metodama kao što su grupna terapija, bolovanje, kognitivno-bihevioralna terapija, vježbanje, edukacija i lokalna mreža podrške.

Liječnici bi također mogli razmisliti o tome da mijenjaju vrstu antidepresiva. Veliko iznenađenje studije jest to da su dva u svijetu najpoznatija antidepresiva, a to su Prozac (fouoxetin) i citalopram (koji se najčešće propisuje u Velikoj Britaniji", relativno slabog učinka, piše Guardian.

Drugo veliko pitanje jest zašto antidepresivi kod nekih pacijenata djeluju, a u drugih ne, te zašto je potrebno tako dugo vremena da počnu djelovati (od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci) i konačno kako oni djeluju (znanost govori da oni usporavaju ponovno korištenje važnog neurotransmitera serotonina, manjak kojega utječe na raspoloženje, apetit, spavanje i koncentraciju.

Drugo veliko pitanje koje tek traži odgovor jest kakve su nuspojave dugotrajnog uzimanja antidepresiva.

Većina ljudi odustaje od uzimanja antidepresiva u prvoj godini otkako su im propisani. Ipak, znatna manjina uzima antidepresive dugotrajno jer su pokušali živjeti bez njih i ustanovili da ne mogu.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji depresivno je oko 300 milijuna ljudi u svijetu. Čak i u bogatim zemljama gdje je farmakološka i psihološka terapija dostupna, tek svaka šest osoba s depresijom uzima učinkovit lijek.

Kad je riječ o zemljama niskih i srednjih primanja terapiju prima tek svaki 27. pacijent, piše Reuters.



Nogomet je zapravo lijek, tvrde znanstvenici


LONDON - Osobe koje rekreativno igraju nogomet imaju niži kolesterol, krvni tlak, otkucaje srca u mirovanju i manje masnog tkiva od neaktivnih ljudi, pokazalo je novo britansko istraživanje.

U usporedbi s nekim drugim vrstama vježbanja uključujući trčanje i zumbu, nogomet je podjednako koristan za zdravlje ali ima dodatnu društvenu, motivacijsku i natjecateljsku komponentu, zaključili su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu British Journal of Sports Medicine.

“Nogomet je učinkovita preventivna mjera širokog raspona i lijek za bolesti koje su posljedice životnog stila za njegove sudionike neovisno o godinama, spolu, razini fizičke spremnosti i nogometnog umijeća”, kaže voditelj istraživanja Peter Krustrup, profesor sporta i zdravstvenih znanosti s danskog sveučilišta u Odensi.

“Sveukupno, ovo sveobuhvatno istraživanje pokazuje da je nogomet lijek, da je za gotovo sve i da je za čitav život”, kaže Krustrup.

Vježbanje je već dugo jedno od glavnih elemenata nemedikamentoznog pristupa nizu bolesti koje su posljedica stila života poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i slabljenja kostiju.
 
Mnoštvo ranijih istraživanja također povezuje intenzivno vježbanje s poboljšanim stanjem kardiovaskularnog sustava, a vježbe jačanja sa snaženjem kostiju i mišića.
Za potrebe sadašnjeg istraživanja znanstvenici su ispitali podatke iz 31 ranijeg objavljenog istraživanja o utjecaju nogometa na krvni tlak, broj otkucaja srca, sastav masnog tkiva, metaboličko zdravlje i sposobnost skakanja. U svim istraživanjima znanstvenici su tragali za razmjerima učinka nogometa na te različite aspekte zdravlja i uspoređivali ih s onima koji ne vježbaju ili se bave drugim vrstama tjelovježbe.

Nogomet je imao bolji utjecaj na krvni tlak od neaktivnosti. Kad su znanstvenici uspoređivali vrijednost sistoličkog (gornjeg) tlaka utvrdili u da je kod rekreativnih nogometaša prosječno 4,2 milimetara žive niži.

Dijastolički, ('donji') tlak kod nogometaša bio je prosječno 3,89 milimetara žive niži. Korist od nogometa bila je čak i veća kod onih koji su patili od blago povišenog tlaka. Kod njih je nogomet rezultirao prosječno 10 milimetara žive nižim sistoličkim tlakom i dijastoličkim prosječno nižim 7 milimetara žive. Nogometni rekreativci s blagom hipertenzijom (tlakom većim od 130/80 milimetara žive po Američkom društvu za bolesti srca) imali su prosječno 11 mm niži sistolički tlak i 7 mm žive niži dijastolički tlak u usporedbi s neaktivnim osobama. Puls u mirovanju kod rekreativnih nogometaša je oko šest otkucaja manji nego kod neaktivnih pojedinaca.

Malobrojna istraživanja koja su uspoređivala nogometaše i druge rekreativce pokazala su da je u pogledu krvnog tlaka, masnog tkiva, otkucaja srca i LDL (tzv. lošeg) kolesterola i sposobnosti skakanja, nogomet imao solidne rezultate.



Neandertalci su bili prvi europski slikari


LONDON - Autori danas poznatih najstarijih slikarija na svijetu nisu moderni ljudi već neandertalci, što govori da naši izumrli rođaci nisu bili nekulturni divljaci, pokazuje istraživanje provedeno na trima nalazištima u Španjolskoj i objavljeno u časopisu Science.

Zahvaljujući primjeni visoke tehnologije znanstvenici su ustanovili da su slike pronađene na trima nalazištima u Španjolskoj nastale prije najmanje 64.800 godina, a to znači  čak 20.000 godina prije nego što su moderni ljudi iz Afrike stigli u Europu.

Time je špiljska umjetnost datirana mnogo ranije nego što se dosad mislilo, a također i čvrst dokaz da su neandertalci imali kognitivne sposobnosti razumjeti uporabu simbola, što je središnji stup ljudske kulture.

To je dokaz koji mijenja prijašnje svrstavanje neandertalca u kategoriju praljudi koji nisu bili sposobni za umjetničko izražavanje, kaže Alistair Pike, profesor arheologije na Sveučilištu u Southampton, jedan od autora studije.

"Slikarstvo se smatra vrlo ljudskom aktivnošću, pa ako su neandertalci slikati to govori da su bili kao i mi", kaže Pike.

I ranije su neki arheolozi zaključili da je neanadertalac bio sofisticiraniji od karikature današnjeg čovjeka, no za takve tvrdnje nedostajali su ključni dokazi, a sada ima nalazi iz triju špilja u Španjolskoj za to pružaju črvsto uporište, navodi se u radu objavljenom u četvrtak u časopisu Science.

Slike u špiljama na lokacijama  La Pasiega, Maltravieso i Ardales uključuju linije, točke, krugove i šablone, a stvoriti tako nešto valjalo je steći specifične vještine, kao što je miješanje pigmenata i odabir primjerenih lokacija za slikanje.

Neandertalci s tih područja živjeli su na zemlji koja će jednog dana iznjedriti slikare kao što su  Diego Velazquez i Pablo Picasso, a da stvore crteže koji su očuvani u špiljama morali su imati intelektualnu sposobnost da misle u simbolima, baš kao i moderni ljudi.

Za procjenu starosti slika znanstvenici su se koristili preciznim sustavom radioizotopnog datiranja metodom uran-torij što podrazumijeva struganje nekoliko miligrama naslage kalcijeva karbonata sa slika da se provede analiza.

Druga studija objavljena u Science Advances pokazuje da ukrašene morske školjke pronađene u drugoj špilji u Španjolskoj također potječu iz doba prije dolaska modernog čovjeka.

Svi ti radovi upućuju na to da se neandertalci  "kognitivno nisu razlikovali" od ranog modernog čovjeka.

Joao Zilhao sa Sveučilišta u Barceloni ocijenio je da za nova istraživanja ljudske spoznaje potrebno iznova se vratiti zajedničkom pretku neandertalca i modernog čovjeka prije više od 500.000 godina..

Neandertalci su izumrli prije 40.000 godina, ubrzo nakon što su naši izravni preci stigli u Europu. Nejasno je što ih je točno ubilo iako neke teorije upućuju na to da se nisu uspjeli prilagoditi klimatskim promjenama i sve snažnijoj konkurenciji s modernim ljudima.

Da su poživjeli, vjeruje Pike, mogli su razviti složenu umjetnost i tehnologiju.

"Da su imali vremena, sredstava i da ih je bilo u dovoljnom broju, mogli u su se razviti u neku verziju ljudi koji bi živjeli i danas", smatra Pike.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus