07:09, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 24. svibnja 2017.

Objavljeno: 24.05.2017 u 03:48
Pregledano 566 puta

Autor: Icvom, Hina
  Kultura 24. svibnja 2017.

ZAGREB, 24. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Najavljen 10. festival "Vrisak" u Rijeci

RIJEKA - Na 10. festivalu autora i sajma knjige "Vrisak", koji će se od 31. svibnja do 10. lipnja održati u Rijeci, bit će gotovo 50 događaja, a glavna tema je "Književnost između egzila i azila", najavljeno je na konferenciji za novinare u srijedu.

Kako je rekao umjetnički direktor tog festivala i glavni urednik u izdavačkoj kući VBZ-u Drago Glamuzina, to je svojevrsni hommage književniku Predragu Matvejeviću, kojem je upravo to bila jedna od ključnih tema. "Poticao nas je da ustrajemo s ovim festivalom i u vremenima koja mu nisu bila sklona, i kad smo razmišljali o prestanku djelovanja", istaknuo je Glamuzina.

S druge strane, rekao je, to nije samo hommage, nego i vrlo aktualna tema današnjeg svijeta. "O novim migracijskim valovima i učincima na ljude na festivalu će govoriti pisci koji su i sami prošli takva iskustva, poput Claudia Magrisa, Aleksandra Hemona, Slavenke Drakulić ili Bekima Sejranovića", dodao je Glamuzina.

U sklopu programa "Europom u 30 knjiga", u kojem VBZ objavljuje 30 knjiga suvremenih pisaca iz 30 europskih zemalja u tri godine, ove će se godine u Rijeci predstaviti Clare Azzopardi, Janis Jonevs, Lidija Dimkovska, Srđan Valjarević i Beqë Cufaj, čije se knjige objavljuju ove godine.

Predstavit će se novija izdanja domaćih autora, koji su ove godine dobili veliku pozornost kritike i čitatelja, poput Damira Karakaša, Slobodana Šnajdera, Senka Karuze, Miroslava Mićanovića i Rade Jarka, te novi, još neobjavljeni roman Ivice Prtenjače. U programu "Vriska" ove je godine i dio Festivala europske kratke priče pod nazivom "Luka Europe".

Mladen Zatezalo, direktor izdavačke kuće VBZ-a, koja je uz Udrugu "Vrisak" organizator festivala, istaknuo je da taj festival za Rijeku znači mnogo te da raste iz godine u godinu.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ustvrdio je da se program Festivala europske kratke priče s motom "Luka Europe" izvrsno slaže s glavnim motom projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci 2020. godine, a to je "Luka različitosti". Glavna tema "Vriska" su migracije, a to je ujedno jedna od glavnih tema EPK 2020., rekao je Obersnel.

Sajamski - prodajni dio tog festivala počeo je 22. svibnja predstavljanjem izdanja u knjižari VBZ-a te u dvjema montažnim kupolama na Korzu s popustima od 20 posto za nove naslove do čak 80 posto za starija izdanja.

Nakon konferencije za novinare predstavljen je novi roman bosansko-američkog pisca Aleksandra Hemona "Kako su nastali ratovi zombija" u kojem se govori o odnosima između imigranata u SAD-u i domaćeg stanovništva.   

 

ZBF – Istaknuti nizozemski kulturalni filozof Rob Riemen o kulturi čitanja


ZAGREB - Književna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF) ugostila je u srijedu u Zagrebu nizozemskog kulturalnog filozofa i esejista Roba Riemena, koji se u svojem djelovanju zalaže za obnovu europskih duhovnih vrijednosti, a čija je jedna od osnovnih misli vodilja ta da je umjetnost ogledalo duše.

Riemen je osnivač Nexusa, instituta koji okuplja istaknute svjetske intelektualce oko temeljnih pitanja suvremenosti sadržanih u misiji očuvanja europske budućnosti i stabilnosti temeljene na tradiciji humanizma. U Muzeju za umjetnost i obrt taj je istaknuti europski intelektualac održao predavanje pod nazivom "Razaranje kulture čitanja – zločin stoljeća".

Razgovor s festivalskom publikom "o smrti kulture knjige" te razlozima zašto bismo kulturu knjige trebali pokušati održati na životu, Riemen je započeo ustvrdivši da je "čitavo 20. stoljeće na neki način kronika smrti knjige, književnosti, poezije".

"Knjiga je živa samo kada je čitamo - možemo imati goleme knjižnice ali ako ljudi ne čitaju knjige, kultura čitanja umire", rekao je.

Istinski čitatelj, onaj koji zna da će iz svakog retka knjige koju pročita nešto dobiti, koji zna da je život umjetnost i da ne možemo prakticirati život bez umijeća čitanja, rijetka je pojava, rekao je Riemen.

"Čitamo da bismo živjeli i obrnuto, što znači da nam svima trebaju knjige, koje su tzv. savršene knjige, one u kojima će nam svaka riječ nešto reći i dati", kazao je.

Rob Riemen (1962.) nije nepoznat hrvatskoj javnosti: u Hrvatskoj je već bio tri puta, a na hrvatskom su mu objavljeni eseji "Plemstvo duha – zaboravljeni ideal", "Vječiti povratak fašizma", "Povratak Europe. Njene suze, djela i snovi", te "Škola života", sve u izdanju nakladnika Tim press.

Jedna od temeljnih misli vodilja toga suvremenog mislioca jest da je "umjetnost ogledalo duše", jer "brojke, statistike, tehnologija, znanost, nisu u stanju uloviti srž ljudskosti, koja se očituje u snovima, nadama, traumama, povijesti i ideji budućnosti – to može jedino umjetnost!".

"Danas ljudi čitaju samo kad su na godišnjem odmoru, no to je zapravo manji dio problema. Drugi daleko važniji razlog pada čitanosti knjiga je taj što živimo u doba interneta i pametnih digitalnih tehnologija, kada je drastično reduciran raspon čitateljske pažnje", kazao je Riemen.

Taj proces "smrti knjige", međutim, možemo obrnuti, knjigu možemo oživjeti, ali samo pod uvjetom da se pozabavimo svim razlozima koji su do te smrti doveli, ustvrdio je.

Danas knjige ne pripadaju samo elitama, a ipak mnogi smatraju da mogu sasvim dobro živjeti i funkcionirati bez čitanja. "No, također je važno reći da ako netko čita knjige, to ne znači da on ne može biti zlo čudovište, osoba sposobna za najgore stvari", upozorio je.

U konačnici, zašto su nam potrebni pjesnici, književnost, pitanje je na koje moramo sami pronaći odgovor, smatra Riemen, a njegov je odgovor taj da nam je svijet umjetnosti potreban jer jedino on može izraziti dubinu ljudske mašte, osjećaja, pridonijeti življenju ispunjenog intelektualnog života, obogaćenog strašću.

"U osnovi su duh, život i jezik jedno te isto, jer mi kao misleća bića možemo o svemu što vidimo i što proživljavamo razmišljati", rekao je.

"No, osim što smo spiritualna mi smo također animalna bića, i kao takva imamo svoje instinkte, želje, traume. Smisao je života pokušati premostiti taj jaz prema onome tko bismo trebali biti, a to je nemoguće bez jezika muza", smatra,

"Kao prvo, jer s obzirom na ljudsku prirodu, postoje stvari koje je nemoguće izraziti, trenuci samoće, razočaranja, očaja, o kojima nam ekonomija, politika ili tehnologija ne mogu ništa reći. Jezik muza jedini je koji može pronaći i izraziti jezik našega srca", istaknuo je Riemen.

Također, samo posredstvom knjiga koje izražavaju jezik srca drugih, samo tako bit ćemo u stanju razumjeti druge ljude, poručio je.

Riemen je jedan od dvanaest renomiranih inozemnih gostiju trećeg izdanja ZBF-a, koji se ove godine održava u MUO-u od 22. do 28 svibnja s fokusom na austrijsku književnost i kulturu i sa središnjom temom 'fragilnost'.

Dan ranije, u utorak, na festivalu je sudjelovao i na tribini s temom "Kada dolazi diktator?" gdje su mu se u razgovoru o fragilnostima društvenih sustava i suočavanju s pojavom modernih verzija potencijalnih diktatora pridružili nagrađivani britanski povjesničar Richard Overy i ugledni austrijski pisac i intelektualac Karl-Markus Gauss.



Predstavljen zbornik "Prilozi Jože Skoka povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti"

 
ZAGREB - Zbornik "Prilozi Jože Skoka povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti", posvećen 85. obljetnici rođenja toga književnog povjesničara i antologičara, predstavljen je u srijedu u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Zbornik opsega 250 stranica u izdanju Nakladničke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica priredio je Ernest Fišer, a obrađuje književno-znanstvene teme Jože Skoka, njegov antologijski rad, radove vezane uz kajkavsku književnost, dječju književnost i biografske radove. Kako je kazao priređivač Fišer, radi se velikom izdanju, iznimnog dobro opremljenom, dok su ostali predstavljači naglasili da je riječ o uzornom djelu te vrste.

Skok je jedan od najplodnijih hrvatskih antologičara, čiji je doprinos dječjoj i kajkavskoj književnosti pomicao granice njihova poznavanja i od manje važnih književnih područja te ih afirmirao kao integralne dijelove hrvatske književnosti, rečeno je.

Dragutin Rosandić kazao je za Skoka da je autor iznimne strastvenosti, energije i upornosti, izgrađen književni metodolog i najveći proučavatelj kajkavske književnosti.

Hrvojka Mihanović-Salopek kazala je da je Skok brojne studente nadahnuo za bavljenje dječjom književnošću, da je razvio teorijsko-interpretativne aspekte hrvatske književnosti za djecu, te da je današnji rad na dječjoj književnosti nemoguć bez njegovih sudova i citata.

Skok (1931. Petrijanec kraj Varaždina) doktorirao je 1982. s temom "Hrvatsko kajkavsko pjesništvo zavičajnih idioma". Radio je kao profesor hrvatske književnosti, metodike hrvatskog jezika i dječje književnosti na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu (1961. do 1966.), i Zagrebu (od 1966. do 1977.), te na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 1977. do 1997.) vodeći kolegije hrvatske i dječje te svjetske književnosti.

Joža Skok bio je suradnik i urednik Školskih novina, predsjednik Hrvatskoga filološkoga društva, bio je među pokretačima časopisa Umjetnost i dijete i njegov glavni urednik (1969-1973); 35 godina uređivao je "najdugovječniji" ilustrirani književni list za djecu Radost; jedan je od urednika časopisa Kaj, suurednik časopisa Kolo, dopredsjednik Kajkavskoga spravišča i voditelj njegove Tribine.

Jedan je od pokretača Zbora malih kajkavskih pjesnika u Zlataru i Smotre dječjega kajkavskoga pjesništva u Sv. Ivanu Zelini , te od njihova osnutka stalni član ocjenjivačkoga suda.

S objavljenih 30-ak samostalnih djela, i to 12 književnih monografija, knjiga studija i eseja, te šest antologija kajkavske i 11 dječje književnosti, s 300-ak bibliografskih jedinica, Skok je prema Miroslavu Šicelu „središnja ličnost kajkavske književne povijesti“ za razdoblje 19. i 20. stoljeća i suvremeni kajkavski enciklopedist. Među najznačajnijim je povjesnicima i teoretičarima hrvatske književnosti. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za životno djelo, ističe se u Hrvatskoj enciklopediji.



VAFI od 30. svibnja do 4. lipnja


VARAŽDIN - Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih, 8. VAFI, odžrat će se u Varaždinu od 30. svibnja do 4. lipnja, najavljeno ja na konferenciji za novinare u srijedu u varaždinskoj Gradskoj vijećnici.

Organizatoru festivala, Filmsko-kreativnom studiju Vanima, pristigla su 693 filma iz 69 zemalja.

Filmovi koje su radila djeca prikazuju se u sekciji Junior, dok se filmovi rađeni za djecu prikazuju u sekciji Senior, podijeljeni u kategorije za uzrast do 10 godina, od 11 do 14 i od 15 do 18 godina.

Zemlja partner festivala ove je godine Kina, a festival se prvi put održava pod pokroviteljstvom Vlade RH.

Direktor VAFI-ja Hrvoje Selec istaknuo je da su svih programi festivala, od projekcija i radionica do izložbi, besplatni.

"VAFI ima dvojak značaj jer promovira dječje stvaralaštvo i stvaralaštvo mladih, ali publika ima prilike vidjeti i profesionalne animirane filmove koji nisu komercijalnog karaktera", rekao je Selec te dodao da se nastavlja suradnja s Uredom UNICEF-a Hrvatske i Uredom pravobraniteljice za djecu pa će petu godinu biti odabran film koji najviše promiče dječja prva.

Jedna od selektorica filmova Dubravka Kalinić Lebinec istaknula je da osim broja filmova raste i njihova kvaliteta.

"Zanimljivost VAFI-je je što se kroz prijavljene filmove upoznaju različite kulture i različite animacijske tehnike, iz Kine, Rusije, Francuske, Slovenije, Meksika, Hrvatske", kazala je Kalinić Lebinec, a izvršna producentica VAFI-ja Ana Sever podsjetila je da i ove godine u Varaždin dolaze animatori iz Hong Konga. Oni su redovni gosti koš od prvog izdanja festivala.

Povjerenica Vlade za Grad Varaždin Dragica Đula istaknula je da je Grad uvijek podržavao festival i Vanimu kao udrugu čija se stvaralačka energija i kreativnost osjeća tijekom cijele godine, dok je pročelnica za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić dodala da VAFI uz međunarodnu komponentu kao brend grada Varaždina ima i edukativno-odgojnu komponentnu.

Iako se filmovi u konkurenciji prikazuju od utorka, 30. svibnja, službeno otvorenje VAFI-ja bit će u četvrtak, 1. lipnja, u 19 sati u kinu Gaj, a dobitnici u šest starosnih kategorija te za film koji najviše promiče dječja prava bit će poznati u nedjelju, 4. lipnja.



Imenovani novi članovi kulturnih vijeća Ministarstva kulture


ZAGREB - Ministarstvo kulture imenovalo je nove članove svojih kulturnih vijeća i povjerenstava, na temelju natječaja raspisanog u travnju nakon što su raspuštena vijeća koja je u tehničkom mandatu imenovao prethodni ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Kako je objavljeno na stranicama Ministarstva kulture, ministrica kulture Nina Obuljen donijela je Odluke o imenovanju članova za šest kulturnih vijeća - Vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti, Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti, Vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, Vijeća za vizualne umjetnosti, Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse i Vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju.

Članovi Kulturnog vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti su Hana Breko Kustura, Dalibor Cikojević, Neven Frangeš, Marija Grazio i Tamara Jurkić Sviben.

Za Kulturno vijeće za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti izabrani su Goran Grgić, Miran Hajoš, Darko Lukić, Perica Martinović i Jasminka Mesarić.

U Kulturnom vijeću za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost su Ivica Matičević, Katica Matković Mikulčić, akademik Krešimir Nemec, Kristian Novak i Lahorka Plejić Poje.

Članovi Kulturnog vijeća za vizualne umjetnosti su Branka Benčić, Tomislav Buntak, Irena Kraševac, Viktor Popović i Valentina Radoš, a Kulturnog vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse Mario Kikaš, Ana Hušman, Veljko Popović Martina Munivrana i Petar Ćurić.

Za Kulturno vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju imenovani su Vlasta Gracin, Goranka Horjan, Ante Knešaurek, Petra Ljevak i Željka Turčinović.

Imenovani su i članovi triju povjerenstava - Povjerenstva za dječju knjigu, Povjerenstva za suvremeni ples i pokret te Povjerenstva za rock glazbu i klupske programe.

U Povjerenstvu za dječju knjigu radit će Marijana Hameršak, Ranka Javor, Dubravka Zima, u Povjerenstvu za suvremeni ples i pokret Matija Ferlin, Andreja Jeličić, Ksenija Zec, a u Povjerenstvu za rock glazbu i klupske programe za 2018. godinu Dražen Baljak, Nikša Bratoš i Zoran Stajčić.

Iz Ministarstva kulture navode kako se za članove Vijeća imenuju kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci koji svojim dosadašnjim dostignućima i poznavanjem problema vezanih uz utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva radi kojih je Vijeće osnovano.



Opereta "Bajadera" nova premijera osječkoga HNK-a


OSIJEK - Opereta u tri čina "Bajadera" Emmericha Kalmana, prema libretu Juliusa Brammera i Alfreda Grunwalda, u režiji Nenada Glavana, nova je glazbena premijera osječkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), i bit će izvedena u petak 26. svibnja, izvijestili su u srijedu u tome kazalištu.

Intendant Božidar Šnajder podsjetio je na konferenciji za novinare kako je "Bajadera" u osječkom HNK-u posljednji put odigrana 1953. godine, čega se sjeća vrlo malo Osječana, pa su u tome Kazalištu, izrađujući ovosezonski repertoar, željeli opet imati Kalmana, ali da to ne bude stereotip, u smislu ponavljanja predstava, koje su bile dio repertoara zadnjih 10-tak godina.

Ravnatelj opere Filip Pavišić ocijenio je kako je uvriježeno mišljenje da je opereta jednostavan i lagan žanr, lakši od opere, ali da to govore oni koji ne poznaju operetu, u kojoj mora sve funkcionirati, pjevački, glumački, i vizualno, i ništa ne smije nedostajati, inače je negledljiva.

Redatelj Glavan smatra kako je "Bajadera" opereta o opereti, u kojoj se istražuje i sam žanr, i njegove značajke, a da je ova predstava vrlo ambiciozan projekt osječkog HNK-a, jer se mali broj kazališta u svijetu, s operetnim iskustvom, se odlučuje za ovaj naslov.

U premijernoj postavi, uz ostale, nastupaju Marko Fortunato, Dušica Bijelić, Robert Adamček, Ivana Medić i Filip Hozjak,

Dirigent predstave je Filip Pavišić, redatelj Glavan autor je i scenografije,  koreografiju i scenski pokret osmislila Almira Osmanović, a kostimografiju Marko Mitanovski.



Proslavu Dana grada Zagreba otvara koncert Zagrebačke filharmonije 27. svibnja


ZAGREB - Proslava Dana grada Zagreba (31. svibnja) počet će svečanim koncertom Zagrebačke filharmonije u subotu, 27. svibnja na Trgu sv. Marka u 20,30 sati pod ravnanjem jednog od najvećih dirigenata današnjice, maestra Dmitrija Kitajenka, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare u Palači Dvercu na kojoj je bio i maestro Kitajenko sa suprugom.   

 

Na tom svečanom koncertu nastupit će Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" te solist Zrinko Sočo, tenor.

Uoči Dana grada Zagreba, na Dan branitelja grada Zagreba u utorak, 30. svibnja održat će se i koncert Najboljih hrvatskih tamburaša i gostiju na Trgu Franje Tuđmana u 21 sat. Tim koncertom obilježit će se i Dan branitelja grada Zagreba. Stanko Šarić iz Najboljih hrvatskih tamburaša rekao je da mu je čast nastupiti na Trgu Franje Tuđmana, za koji su on i njegovi kolege posebno vezani jer su tu nastupili u povijesnom trenutku, na Cvjetnicu, prije prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj.  

U sklopu proslave Dana grada, Zagrepčani i njihovi gosti moći će razgledati i dvije izložbe - izložbu Ede Murtića iz ciklusa Nove apstrakcije, koja će biti otvorena u subotu, 27. svibnja u 19,30 sati u Galeriji "Kristofor Stanković" u Staroj gradskog vijećnici, te izložbu fotografija "Zakaj volim Zagreb", koja će biti otvorena u Muzeju grada Zagreba u utorak, 30. svibnja u 20 sati.

U subotu, 27. svibnja od 11,45 do 13,15 sati Zagrepčani i njihovi gosti moći će na Trgu sv. Marka vidjeti smjenu straže Počasne satnije Kravat pukovnije. Istoga dana od 16 do 21 sat na Jarunu će se održati Lađarske utrke grada Zagreba.

Direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld najavila je i da će na Dan grada Zagreba u srijedu, 31. svibnja, za Zagrepčane i goste biti organizirani besplatni razgledi Donjega grada s obilaskom izložbe "Šuma" u Umjetničkom paviljonu. Polasci će biti ispred Turističkog informativnog centra na Trgu bana Jelačića - u 10 sati s tri vodiča na hrvatskom jeziku, u 11 sati s dva vodiča, na hrvatskome i engleskom jeziku, te u 11,30 sati s jednim vodičem na španjolskom jeziku.

Također, na Dan grada Zagreba u srijedu, 31. svibnja u 11 sati bit će organizirani i besplatni razgledi "Putevima Augusta Šenoe" i obilazak Kuće Šenoe u kojoj je ostavština obitelji Šenoa. Polasci će biti ispred makete grada Zagreba u Bakačevoj ulici, a završetak u Kući Šenoe u Ulici Ive Mallina 27.     

Na Dan grada Zagreba u srijedu, 31. svibnja svi će se moći besplatno voziti turističkim autobusima, crvenom linijom koja vozi užim gradskim središtem, i to u 10, 12, 14 i 15 sati. Bit će organizirana i besplatna dvosatna vožnja starim turističkim tramvajem, a polasci će biti svakih pola sata s Trga bana Jelačića. S toga trga prometovat će i turistički vlakić od 10 do 19 sati s polaskom svakih 40 minuta.

Na Dan grada Zagreba u srijedu, 31. svibnja održat će se i tradicionalna procesija u povodu blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata. Procesija će nakon euharistijskoga slavlja krenuti iz katedrale u 20,30 sati te će Bakačevom, preko Trga bana Jelačića, uspinjući se Mesničkom, preko Brezovačkoga, zapadnom i južnom stranom Trga sv. Marka stići do Kamenitih vrata.

 

Bandić: Nema boljeg poklona gradu Zagrebu od dva glazbena spektakla

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je kako "nema boljeg poklona gradu od dva glazbena spektakla". Posebno je zahvalio maestru Dmitriju Kitajenku i njegovoj supruzi jer promiče i brendira Zagrebačku filharmoniju u Europi i svijetu.   

Bandić je podsjetio da su koncerti počeli na Bundeku s maestrom Vjekoslavom Šutejom, kada je, kako je rekao, sve učinio da Šuteja vrate u Hrvatsku, a pola i više Gradske skupštine je bilo protiv. Rekao je da su koncerti u povodu Dana grada bili održani i na fontanama na Trgu kralja Tomislava, pa kod HNK, a ove godine koncert će biti na Trgu sv. Marka, na najstarijem trgu. "Prošetali smo Lenucijevom potkovom i došli do Markova trga. Hvala svima koji sudjeluju u tome", istaknuo je Bandić.

"Zagreb je uistinu ne samo europska metropola, nego istinska glazbena europska metropola. Ovdje stoluje glazbena izvrsnost, europska", istaknuo je te zahvalio svim sugrađanima i turistima koji će ići na te koncerte jer, kako je rekao, to rade radi njih. Sretan je jer je Zagreb "istinski glazbeni centar Europe", a kako je rekao, nitko neće biti sretniji od njega ako je barem malo pridonio da se na "plohama koje su razvili i napravili" dogodi ta glazbena rapsodija i umjetnost.

Bandić je rekao i kako je "Bog Zagrebu za Dan grada podario 'titulu' - top destinaciju, broj jedan turističku destinaciju u Europi među 10 najprestižnijih europskih gradova". Naime, svjetski turistički vodič Lonely Planet objavio je svoju listu deset najpoželjnijih europskih destinacija za 2017., a prvo mjesto zauzeo je Zagreb.

Maestro Kitajenko: To što ću prvi put dirigirati u Zagrebu na otvorenom prostoru smatram vrlo posebnim doživljajem

Maestro Kitajenko istaknuo je kako je vrlo uzbuđen što će prvi put sudjelovati na proslavi Dana grada Zagreba "u ovakvom formatu" jer je već 30 godina gost Zagreba, a osobito se ta suradnja intenzivirala zadnjih 10-ak godina. Ponosan je što je umjetnički savjetnik Zagrebačke filharmonije, što je rezultiralo vrlo dobrim rezultatima. Istaknuo je da je u karijeri mnogo putovao po svijetu, a često odnos prema kulturi u nekim svjetskim centrima nije uvijek bio ono što bi ljudi od kulture željeli da bude, no u Zagrebu je naišao na nešto sasvim drugo te je impresioniran pozornošću s kojom se gradonačelnik Bandić odnosi prema Zagrebačkoj filharmoniji.

Maestro Kitajenko to što će prvi put dirigirati u Zagrebu na otvorenom prostoru smatra vrlo posebnim doživljajem kao i to što će prvi put dirigirati hrvatskom glazbenom baštinom. Poručio je da s velikim uzbuđenjem očekuje koncert u subotu.  

 

Poznati putnici na 6. Croatian Travel Festivalu u Šibeniku


ŠIBENIK - Šesti Croatian Travel Festival održat će se u Šibeniku od 25. do 28. svibnja, a ove su godine među sudionicima i skijaš Ivica Kostelić, putopisac Stipe Božić i američka novinarka i dobitnica nagrade Emmy Ashley Colburn.

Festival putnika održava se na tri lokacije - u Maloj loži, Azimutu i Gradskoj knjižnici, a na programu su 23 predavanja, dvije projekcije filmova te koncerti grupe S.A.R.S. na tvrđavi sv. Mihovila i Sare Renar u Azimutu.

"Festival putnika je priča koja je sve interesantnija ne samo za naš grad, već i na nacionalnoj razini", rekao je šibenski gradonačelnik Željko Burić dodavši kako je ovo odličan početak turističke sezone, iako je vidljivo da ona već poprilično traje.

Organizator festivala i predsjednik Kluba putnika Nikola Baraka najavio je dvije novosti - live stream festivala na Facebooku te prikazivanje kratkih isječaka iz filmova Turističke zajednice. "Ove godine imat ćemo i projekcije dva putopisna dokumentarca 'Sirija na prekretnici rata' i 'Milijun koraka do mora', a veliko je zadovoljstvo što smo u suradnji s Tvrđavom kulture organizirali koncert S.A.R.S.-a na Mihovilu", dodao je Baraka.

Festival otvaraju Antonia Viljac i Anita Živković pričom o usponu na Mont Blanc i Triglav pod nazivom "Kad Alpe kažu DA!", a nakon njih predavanje će održati Stipe Božić. Marica Mihaljević publici će otkriti kakav su tip planinara današnji mladi ljudi, a prvi dan festivala zatvorit će Vedran Buble putopisnom pričom iz Kolumbije.

Drugi dan festivala otvara Vedran Bađun predavanjem "Dalmatinski lav u afričkoj savani", u nastavku će Riana Petanjek govoriti o New Yorku, a Ivan Đogić prenijet će publici iskustva o autostopiranju i pješačenju stečena tijekom 75 dana boravka u Iranu.

Ivica Kostelić će na pozornici na Trgu Ivana Pavla II. gostovati trećeg dana festivala i govoriti o svojem putovanju Grenlandom. Istoga će dana Ashley Colburn u predavanju "Finding the wonder in the World" otkriti kako je ljubav prema putovanjima i stalnom istraživanju novih destinacija uspješno pretvorila u "posao iz snova".

Zadnjega dana festivala Matej Perkov govorit će o zimskim usponima na najviše vrhove Balkana, Saša Pjanić publiku će "povesti" u Kambodžu, a Jurica Galić u "zemlju Azteka i Maja". Jasen Boko govorit će o tome koliko je danas sigurno putovati, a Vitomir Maričić predavanje će posvetiti Novom Zelandu.

Četvrti put zaredom u okviru Croatian Travel Festivala bit će dodijeljena i Nagrada Dijana Klarić u pet kategorija - najboljeg putopisa, fotografije, videa, putopisnoga projekta te u kategoriji putnika godine. Svečana dodjela nagrada ustanovljene u spomen na mladu šibensku putnicu održat će se 28. svibnja u HNK Šibenik.



Izložba "Paradigma kostima/figure u teatru objekta" u ULUPUH-u


ZAGREB - Izložba "Paradigma kostima/figure u teatru objekta", istraživački projekt umjetnica Krune Tarle i Ivane Bakal posvećen novom odnosu likovne umjetnosti i kazališta, otvara se  u četvrtak, 25. svibnja u Galeriji ULUPUH.

Predstavit će se djela umjetničkog opusa dviju umjetnica, koja nisu samo ilustrativni element u službi dramaturgije teksta.

Izložba pokazuje na koji se način kostimi, figure, lutke i maske mogu pretapati i prelaziti međusobne granice, ali i koliko je u razvoju kazališne umjetnosti važan doprinos kostimografa, koji su se svojim pristupom približili poimanju kostima kao autonomnog bića.

Ivana Bakal izlaže objekte, instalacije u prostoru - Djetinjstvo, nastalom u suradnji s Dianom Mihalić), Lutka GO i Crna kraljica, koji su nastali u sklopu projekata vizualnog kazališta ili u sklopu projekata istraživanja teatra objekta.

Kruna Tarle predstavlja objekt iz predstave "Sretni princ", koju je izradila Vesna Balabanić, a koji se u tijeku scenske igre pred očima gledatelja transformira iz maske za tijelo u kostim, a potom i u lutku.

U slide-showu će se predstaviti likovni i kostimografski radovi Ivane Bakal kao i kazališni radovi iz predstava i umjetničkih radionica Krune Tarle, a u video prezentaciji odabrani segmenti iz predstava Krune Tarle.

Za otvorenje je najavljena scenska izvedba prizora iz predstave "Nadir", autorskog projekta Krune Tarle i ansambla Fasade.

Pod vodstvom umjetnica predstavljenih na izložbi, na dan otvorenja će se održati jednodnevna radionica "Junk Puppet", namijenjena starijima od 15 godina.

Radionica se najavljuje kao svojevrstan dijalog s najrazličitijim, otpadnim materijalima, tvarima, objektima ili dijelovima koji su ispali iz konteksta i koji će se, u procesu spontane igre i tehnikom 3D kolaža, oblikovati u figuru, lutku, kostim, masku.

Za radionicu je potrebna prethodna prijava, a objekti nastali na njoj postat će sastavni dio izložbe.

"Paradigma kostima/figure u teatru objekta" je drugi dio istoimenog projekta nastao u suradnji s Galerijom TTF, Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

Projekt spaja likovni i kazališni izričaj u jedinstvu teorijskog i praktičnog, a realizira se kroz izložbe i radionice.

Izložba će se u Galeriji ULUPUH moći razgledati do 1. lipnja,

Uz izložbu je raspisan i natječaj za mlade kreativce, "Junk Puppet", u kojem se svi do 18. godine starosti pozivaju da izrade scensku lutku/kostim/objekt od odbačenih materijala.

Zainteresirani trebaju poslati fotografije svojih uradaka do 29. svibnja na adresu kreativci3@gmail.com.



ZBF – Erica Fischer o knjizi "Aimee & Jaguar"


ZAGREB - Književna manifestacija Zagreb Book Festival ugostila je u utorak u Zagrebu istaknutu austrijsku novinarku i književnicu Ericu Fischer, koja je u razgovoru s teoretičarkom književnosti Andreom Zlatar u Muzeju za umjetnost i obrt predstavila reizdanje hrvatskog prijevoda knjige koja ju je proslavila, "Aimee & Jaguar".

"To je jedna od onih knjiga koje lome led u nama, koje nas pogađaju i mijenjaju, a čiji je najveći šarm i uzbudljivost u spisateljskom umijeću Erike Fischer", kazala je Zlatar najavljujući gošću na Ljetnoj pozornici MUO-a.

Istaknula je kako tu nije riječ o romansiranoj biografiji, niti običnoj publicistici ili historiografiji, "već o jednoj vrsti polifonijskoga teksta u kojemu glas Erike Fischer biva nekada potisnut kao komentar koji iznosi činjenice, da bi onda pravi dokumenti, pisma, pjesme i drugi autentični zapisi dviju protagonistkinja uzeli prvo lice".

"U toj se knjizi otvaraju tri velike teme: prva je nacizam kao sustav, osobito odnos prema Židovima; zatim nacizam i pitanje ženske homoseksualnosti, te u konačnici, sama tema ljubavi koja raste prema kraju romana", napomenula je Zlatar.

Rođena 1943. u Velikoj Britaniji, kamo su njezini roditelji pobjegli 1938. nakon što je nacistička Njemačka izvršila Anschluss Austrije, da bi se nakon Drugog svjetskog rata vratili u Beč, Erica Fischer jedna je od najpoznatijih austrijskih feminističkih aktivistica i suosnivačica Bečkog ženskog pokreta početkom 70-ih godina prošloga stoljeća.

Od sredine 70-ih bavi se publicistikom za tiskovne medije, radio i izdavaštvo. Od 1983., kad je objavila prvu knjigu, napisala je niz publicističkih i beletrističkih naslova, a od 1994. živi kao novinarka, spisateljica i prevoditeljica u Berlinu. U svojim se novinarskim radovima bavi ženskim pitanjem i pitanjem odnosa među spolovima, rasizmom, antisemitizmom, ratom.

Njezina je najpoznatija knjiga dokumentarni roman "Aimee & Jaguar" (1994.), koji kroz emotivnu i potresnu ljubavnu priču ekstravagantne Židovke Felice Schragenheim (Jaguar) i supruge nacističkog vojnika, uzorne Njemice Lilly Wust (Aimee) opisuje jedno od najkontroverznijih i najstrašnijih razdoblja ljudske povijesti i epicentar događanja tog vremena – Berlin 1942. godine.



Lezbijska ljubav u dobi nacionalsocijalizma


Knjiga se temelji na istinitoj priči i stvarnim povijesnim događajima, a Fischer ju je ispričala sama osamdesetogodišnja Lilly Wust.

Autorica je istaknula kako je tu riječ o jednoj, za ono doba nevjerojatnoj priči, ljubavi dviju žena – jedne Židovke koja živi skrivajući se u Berlinu, i druge, supruge vojnika Wehrmachta.

Knjigu o njima, kako je rekla, u prvome je redu napisala jer je željela preko ljubavne priče objasniti i prikazati odnose koji su vladali u ono doba: "Mislila sam da ću tako lakše doći do mladih žena, koje su bile moja ciljana publika", pojasnila je.

Međutim, recepcija je bila nešto drugačija: mlade žene za knjigu su se zainteresirale prije svega zbog ljubavne priče, budući da nije bilo puno literature koja se bavila lezbijskom ljubavi u doba nacionalsocijalizma.

"Tu lezbijsku ljubav ipak sam uspjela približiti i mainstream publici, onoj koja inače ne bi takve knjige uzela u ruke i čitala", napomenula je Fischer.

Također je kroz knjigu uspjela na jedan drugačiji način približiti mladima doba nacionalsocijalizma o kojemu se, kako je rekla, u Njemačkoj jako puno uči u školi, do te mjere da se često čini da su djeca prezasićena tom temom.

U povodu njezina gostovanja na Zagreb Book Festivalu organizator Mediart International objavio je ekskluzivno festivalsko izdanje knjige čiji prijevod potpisuje Jasna Dakić. Nakon objavljivanja knjige javilo se još svjedokinja toga vremena pa je tako novo izdanje romana prošireno dodatnim materijalima.



Knjiga kao katalizator teških povijesti


Fischer je istaknula da njezina prvobitna intencija nije bila napisati ljubavnu priču, već kroz odnos dviju žena prikazati koliko su one, koje su u ljubavi trebale biti jednake, zapravo bile nejednake "u sustavu u kojemu jedna od njih nije smjela ni postojati".

"Htjela sam s fokusom na male stvari prikazati kako su se stvari za Židove u tome sustavu postupno mijenjale na gore, na koji su način bili dehumanizirani – nisu smjeli imati kućne ljubimce, telefon, ići u knjižnicu, koristiti javna prijevozna sredstva, ići frizeru – i to se sve radilo postupno, kako bi se naviknuli", rekla je autorica.

Posebno joj je bitno da je kroz suprotnosti, kontradikcije koje je uspjela u toj priči istaknuti, navela mlade da raspravljaju o tome vremenu, dodala je.

Mjesto radnje romana je Berlin, 1942.; Lilly Wust ima 29 godina, udana je za nacista, ima četvero djece i vodi život milijuna njemačkih žena. Sve se preokrene kada upozna i zaljubi se u 21-godišnju Židovku Felice Schragenheim, u koju se odmah smrtno zaljubi.

"Aimee" i "Jaguar" kuju planove o budućnosti, pišu jedna drugoj pjesme i ljubavna pisma, sklapaju svoj poseban bračni ugovor. No, njihova sreća traje kratko – 21. kolovoza 1944. Felice je uhićena i deportirana u koncentracijski logor u Theresienstadtu, a poslije u Groß-Rosen, nakon čega joj se gubi svaki trag.

"Felice je bila jako mlada i vjerojatno uvjerena da može preživjeti rat u Berlinu a to joj je gotovo i uspjelo - u Berlinu je rat preživjelo 1500 Židova, isključivo mladih ljudi,  a ona je deportirana tek koncem 1944. Jedino je ostalo do kraja tajna tko ju je denuncirao", kazala je autorica.

Knjiga je prevedena na više od 20 svjetskih jezika, a po njoj je 2000. snimljen i istoimeni film kojim je otvoren Berlinale, a glavne glumice nagrađene su Srebrnim medvjedima.

Lilly se poslije rastala, te je desetljeća koja su uslijedila provela živeći usamljeno i nesretno. Ta je ispovijest za nju bila "neka vrsta oslobođenja, to joj je pomoglo da skine teret", rekla je Fischer.

"S druge strane kroz nju sam i sama pronašla svoj pravi identitet - zahvalna sam joj, jer sam kroz rad na toj knjizi uspjela procesuirati vlastitu povijest, povijest svoje obitelji i postati drugi čovjek", rekla je.

Fischer je jedna od dvanaest istaknutih inozemnih gostiju trećeg izdanja Zagreb Book Festivala, koji od 22. do 28. svibnja održava u Muzeju za umjetnost i obrt, te klubu Vinyl i kinu Tuškanac donosi pedesetak događanja, promocija, panel-diskusija, koncerata i filmskih projekcija kojima je u fokusu Austrija, a središnja tema 'fragilnost'.

Upravo je Fischer na tribini o fragilnosti ravnopravnosti "Žene, manjine i ostatak svijeta" u ponedjeljak otvorila festival razgovorom o borbi žena za temeljna ljudska prava u kojemu su sudjelovali istaknuti austrijski književnik Karl-Markus Gauss i turska književnica i novinarka Ece Temelkuran.


IZ SVIJETA - MOZAIK


Salma Hayek: Hollywood smatra glumice majmunicama


CANNES - Hollywood je stroj koji smatra glumice majmunicama i želi ih se riješiti ako pokažu pamet, rekla je glumica Salma Hayek u utorak, u okršaju s američkom filmskom industrijom.

Na okruglom stolu organiziranom na marginama filmskog festivala u Cannesu, glumica i producentica napala je nasilje i mačizam Hollywooda gdje se mlade glumice tretiraju kao igračke.

"Oni kažu 'pronađite mi majmunicu' i možda ćemo zaraditi. Potom shvate da majmunica zna brojati i kažu 'otarasite je se'", kazala je meksička glumica libanonskih korijena.

"Točno je da, ako ste zgodni, možete lakše dobiti uloge", rekla je, ali i dodala da je nevjerojatno da se smatra da su glumice nužno glupe ako su lijepe.

Strateška je pogreška, ocjenjuje 50-ogodišnja glumica, ne uzimati u obzir ekonomsku moć ženske publike.

"Oni ne shvaćaju važnost ženske publike. Toliko smo dugo zanemarivane da ni ne znaju što volimo vidjeti na ekranima", dodala je .

 

Cruise najavio "Top Gun 2"


SYDNEY - Dolazi nastavak filma "Top Gun" iz 1986., rekao je hollwoodski glumac Tom Cruise u srijedu.

"Istina je", rekao je Cruise za jutarnji program australske televizije Channel 7. "Počet ću snimanje vjerojatno iduće godine. Konačno se događa".

Cruise trenutno sudjeluje u promociji svojega zadnjeg filma, nastavka filma "The Mummy".

U "Top Gunu"  kultnom akcijskom filmu Cruise igra mornaričkog pilota, a tom je ulogom postao svjetski poznat.

Film je na blagajnama širom svijeta zaradio više od 350 milijuna američkih dolara i dobio Oscara za originalnu glazbu za pjesmu "Take My Breath Away" američkoga sastava Berlin.

Glasine o snimanju nastavka cirkulirale su nekoliko godina. Prošle godine, filmski producent Jerry Bruckheimer napisao je na Twitteru da su se on i Cruise sastali kako bi "malo porazgovarali o Top Gunu 2".


Čovječanstvo je nastalo na Balkanu?


ZAGREB - Povijest ljudske evolucije mogla bi se početi pisati iznova jer su znanstvenici u Europi otkrili fosile koji ukazuju na to da se čovjek razdvojio od majmuna na tom kontinentu, a ne u Africi, javljaju agencije.

Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski pretci evolucijski razdvojili od majmuna prije sedam milijuna godina u središnjoj Africi, gdje su hominidi zatim živjeli idućih pet milijuna godina prije nove faze evolucije.

Znanstvenici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih stvorenja s ljudskim oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su stari 7,2 milijuna godina.

Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi, dokazuje da su naši pretci počeli evoluirati u Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida.

Međunarodna skupina znanstvenika tvrdi da to otkriće potpuno mijenja ljudsku povijest i posljednjeg zajedničkog rođaka čimpanze i ljudi, takozvanu evolucijsku kariku koja nedostaje, svrstava na područje Balkana.

Čimpanze su najbliži živući srodnici ljudima jer s njima dijele 95 posto gena. Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika objema vrstama središnja je i najvažnija rasprava paleoantropologije.

U doba prije više od sedam milijuna godina klimatske promjene pretvorile su istočnu Europu u otvorenu savanu što je prisililo majmune da pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prijelazom na dvonožnost, pišu znanstvenici u časopisu Plos One.

"Ova studija mijenja postojeće zamisli povezane s mjestima na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake", rekao je profesor Nikolaj Spasov s Bugarske akademije znanosti.

“Graecopithecus nije majmun. On je hominid i izravan je predak čovjeku. Njegova je prehrana povezana s razmjerno suhom i čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke kutnjake i gustu caklinu", kaže Spasov.

Znanstvenici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa, donju vilicu iz Grčke i gornji pretkutnjak iz Bugarske.

Koristeći se računalnom tomografijom uspjeli su vizualizirati unutarnje strukture fosila i ustanovili da su korijeni pretkutnjaka bili povezani.

"Veliki majmuni tipično imaju dva ili tri odvojena korijena, a korijeni Graecopithecusa djelomični su povezani, što je značajka modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi", rekla je voditeljica istraživanja, profesorica Madelaine Boehme sa svučilišta u Tübingenu.

To naznačuje je da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko stotina tisuća godina stariji od najstarijeg afričkog hominida, otkrivenog u Čadu.

"To nam omogućuje da razdavanje ljudi od majmuna smjestimo u Europu", rekao je paleoantropolog David Begun sa sveučilišta u Torontu.

Tijekom tog razdoblja Sredozemno more znalo je potpuno presušiti, što je majmunima i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s kontinenta na kontinent.

"Bude li prihvaćena, ova teorija će izmijeniti početak ljudske povijesti", rekla je profesorica Boehme.

Naravno, ima i sumnjičavih.

"Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Europi, ali imamo mnogo čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lubanja i parcijalnih kostura, koji taj događaj smještaju u Afriku", kaže antropolog Peter Andrews iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.

"Bio bih vrlo oprezan u suprostavljanju spoznaja iz izoliranih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u Africi", zaključio je.

 

Pokus dokazao: mačke vole ljude više od hrane i umjetnih miševa


LJUBLJANA - Iako se smatra da su mačke za razliku od pasa manje osjećajno vezane na svoje vlasnike i da od njih očekuju hranu, a ne društvo i igru, istraživački pokus što su ga na 38 mačaka proveli znanstvenici s dvaju američkih sveučilišta relativizirao je tu uvriježenu predrasudu.

"Iako prevladava uvjerenje da mačke više vole samoću, naše je istraživanje pokazalo drukčiju sliku - mačke vole ljude, pokazuju različite vrste osjećaja, a na njihove sociološke interakcije vjerojatno utječu životna iskustva i biološke predispozicije", naveli su u zaključku istraživanja objavljenom u časopisu "Behavioral Processes" znanstvenici sa sveučilišta Oregon State i Monmouth.
 
U pokus koji je trebao otkriti što mačke najviše privlači bilo je uključeno 38 mačaka starih od 1 do 20 godina, polovica od njih udomljena kod vlasnika, a polovica iz azila.
 
Dva i pol sata prije ispitivanja bile su izolirane od bilo kakve interakcije s ljudima ili međusobnog dodira. Nakon toga  nudili su im hranu, odjeću s mirisima koje privlače te životinje, igračku u obliku miša i čovjeka koji se igrao s mačkom i mazio je, najprije u odvojenom kontaktu, a onda u sobi u kojoj su bili svi ti "podražaji" kako bi se ustanovilo što ih najviše privlači.
 
Jedna od mačaka iz pokusa izabrala je za "druženje" odjeću s mirisom mačje metvice, 4 su se odlučile za umjetnog miša, 14 mačaka odmah je pristupilo ponuđenoj hrani, a čak 19 čovjeku koji ih je mazio i s njima komunicirao, te su s njime provele tri četvrtine vremena koliko je pokus trajao.


Nutricionisti: Za zdravlje i vitku liniju jedite voće i povrće bez škroba


NEW YORK - Svima je poznato da ne postoji hrana bez kalorija, no američka nutricionistkinja dr. Lisa Young podsjeća na 14 namirnica koje možete jesti u velikim količinama, a da se pritom ne udebljate. Posrijedi je voće i povrće bez škroba.

Riječ je o voću i povrću koje je puno vode, vrlo je hranjivo, sadrži vlakna koja daju osjećaj sitosti i ima vrlo malo kalorija. Iako ne obiluje proteinima, puno je vitamina, antioksidansa i ostalih nutrijenata dobrih za zdravlje, prenosi Independent.

Dr. Young kaže da će vam nakon svakodnevnog konzumiranja sljedećih 14 namirnica organizam biti zahvalan, a i linijom ćete biti iznimno zadovoljni.


Kelj

Sadrži vrlo malo kalorija. Jedna porcija (oko 150 g) sirova kelja sadrži samo 33 kalorije, no ima gotovo tri grama proteina i oko 2,5 grama vlakna koja će vas zasititi. Usto sadrži i omega 3 zasićene kiseline, koje se uglavnom nalaze u ribi. Kelj je bogat vitaminima i folnom kiselinom.


Celer (stabljika)

Gotovo 95 posto stabljike celera čini voda, a istodobno je bogat kalijem, folnom kiselinom, vlaknima i vitaminom K. Porcija sadrži 6 kalorija. Najbolje je stabljiku jesti sirovu, a treba imati na umu i da se nakon pet do sedam dana čuvanja u hladnjaku izgubi puno antioksidansa.


Borovnice

Otprije su poznate po bogatstvu antioksidansima. Sadrže ih više od bilo koje druge vrste voća. Jedna šalica sadrži samo 85 kalorija.


Krastavac

Ovo voće (ispravno - voće) čini uglavnom voda. Ima vrlo malo kalorija, a najbolje ga je jesti s korom jer je bogato vlaknima i vitaminom A, odnosno beta-karotenom, dobrim za vid.


Rajčice

Najpoznatije su po velikoj količini likopena, koji pridonosi sniženju kolesterola i krvnog tlaka, a crveni pigment iz rajčice snažan je antioksidans koji smanjuje rizik od srčanožilnih bolesti. Najbolje ih je konzumirati svježe, no zdrave su i u prerađenom obliku. Pune su vitamina A, C i B2, potom sadrže vlakna, folnu kiselinu i kalij.


Grejp

Grejp otapa masti i odličan je za gubitak kilograma. Smatra se dijetalnom namirnicom. Pun je vlakana, pa daje dugo osjećaj sitosti te stabilizira razinu šećera u krvi. U jednoj polovici ove voćke samo je 50 kalorija.

Vitamin C iz grejpa smanjuje rizik od brojnih zdravstvenih problema. Snižava kolesterol, poboljšava probavu, štiti od raka i srčanih problema. Idealna je hrana za trudnice.


Brokula

Vrlo hranjivo povrće kad se jede sirovo ili kuhano na pari. Sadrži sulforafan, koji djeluje antikancerogeno te na način da u crijevima povećava koncentraciju nekih korisnih enzima.

Uz vitamine A, C, E i K u jednoj porciji brokule lagano kuhane na pari ima 20 posto dnevne količine vlakana potrebnih organizmu. U njoj je samo 31 kalorija.


Dinja

Dinja je puna beta-karotena, oblika vitamina A koji pomaže zdravlju očiju i dobrom vidu. Jedna šnita ovog voća opskrbljuje organizam kalijem te dnevno potrebnom količinom vitamina A i C. 90 posto dinje čini voda, a porcija ima samo 55 kalorija.


Karfiol

Vrlo hranjiv, karfiol je pun antioksidansa, odnosno kvercetina, fitokemikalije koja ima antioksidativno djelovanje. Ona pomaže u borbi s kroničnim bolestima. Karfiol je odličan izvor folne kiseline, vlakana, vitamina C i K. Porcija sadrži 25 kalorija.


Kupine

Poput ostalog bobičastog voća kupine su pune vitamina C i bioflavonoida, koji djeluju kao jaki antioksidansi i sprečavaju stvaranje slobodnih radikala. Povećavaju apsorpciju vitamina C te pomažu očuvanju kolagena, što je dobro za kožu. U jednoj porciji su samo 62 kalorije.


Salata

Sve vrste salate imaju samo 10 do 20 kalorija po porciji. Iako konzumiranjem salate u organizam nećete unijeti proteine, opskrbit ćete se vitminima i nutrijentima poput folne kiseline, željeza te vitamina A i C.


Naranče

Kad se spomene ovo voće svima nam najprije na pamet padne vitamin C, no ovaj citrus ima brojne druge korisne sastojke. Uz vitamin C bogate su vitaminima B1, B9 (folnom kiselinom) i A te kalijem, kalcijem i vlaknima. Spada među najmoćnije borce protiv raka te sadrži čak 58 poznatih antikancerogenih tvari, više nego ijedna druga hrana. Naranča srednje veličine sadrži oko 80 kalorija.


Jagode

U jednoj porciji jagoda ima više vitamina C nego u jednoj naranči. Dovoljna je porcija od 150 g (koliko obično pojedemo) da bi se zadovoljila dnevna doza vitamina C. Pune su polifenola, vrste antioksidansa. Sadrže kalij i vlakna, bogate su vodom (90 posto) siromašne šećerom (10 posto) i celulozom. To je jedno od najmanje kaloričnih voća - samo 35 kalorija na 100 g.


Dinja medna rosa

Medna rosa sadrži nešto manje kalorija po porciji od 'obične' dinje - 64 kalorije, a većina ih potječe od 14 grama prirodnog šećera koliko ga sadrži ovo voće.

Porcija medne rose zadovoljava polovinu dnevno potrebne količine vitamina C. Sadrži i bakar koji je ključan za zdravu kožu, ima važnu ulogu u iskorištavanju željeza te u stvaranju hemoglobina i kolagena.


















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus