00:15, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 24. studenoga 2017.

Objavljeno: 24.11.2017 u 01:11
Pregledano 51 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 24. studenoga 2017.

ZAGREB 24. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


HAZU: Predstavljena restaurirana slika "Susret pape Lava I. Velikog s Atilom"


ZAGREB - Obnovljena slika "Susret pape Lava I. Velikog s Atilom, dimenzija 445 puta 795 centimetara, predstavljena je u četvrtak navečer u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a i ubuduće će, , prema ideji potpredsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta, biti izložena u velikoj dvorani Akademijine knjižnice.

Slika je vlasništvo Strossmayerove galerije starih majstora HAZU i kopija je znamenite Rafaelove freske iz Vatikanske palače u Rimu. Autorom slike smatra se rimski slikar Carlo Maratti (1625. – 1713.), a utemeljitelju Strossmayerove galerije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, na njegovu molbu, darovao ju je 1888. knez Baltazar III. Odescalchi, član ugledne rimske plemićke obitelji i vlasnik srijemskoga vojvodstva. U bogatom fundusu Strossmayerove galerije starih majstora HAZU čuva se još jedna kopija znamenitih Rafaelovih fresaka iz Vatikanske palače u Rimu, a riječ je o slici "Parnas" iz Stanze della Segnatura, dok je slika "Susret pape Lava I. Velikog s Atilom" iz Stanze di Eliodoro. Unutar velikoga korpusa baroknih kopija Rafaelovih djela zagrebačke slike izdvajaju se provenijencijom i iznimno velikim dimenzijama platna koje čak nadmašuju izvornike.


Konzervatorsko-restauratorski radovi počeli tek 2013.; kvalitetna suradnja institucija na kapitalnom projektu  

Na galeriji palače HAZU slike su bile izložena do 1956. kada je odlučeno da se uklone iz stalnog postava kako bi se u što skorije vrijeme restaurirale i premjestile u drugu, veličinom primjereniju prostoriju, no konzervatorsko-restauratorski radovi počeli su tek 2013. na Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, a radove je u cijelosti financiralo Ministarstvo kulture, priopćio je HAZU.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko istaknuo je da je predstavljanje ove restaurirane slike važan događaj za hrvatsku kulturu i identitet, podsjetivši da je Strossmayer, uz Akademiju i Sveučilište, osnovao i galeriju umjetnina smatrajući da je umjetnost važna za očuvanje i promicanje hrvatskog identiteta. Podsjetio je na zasluge nedavno preminulog nekadašnjeg predsjednika HAZU akademika Milana Moguša za čijeg je mandata Akademija svoju knjižnicu preselila u novu zgradu južno od palače HAZU.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo suradnjom Ministarstva kulture, Hrvatske akademije i Hrvatskog restauratorskog zavoda u projektu restauracije ove slike, te istaknula da je restauracija bila stručan izazov restauratorima zbog veličine slike i raznovrsnosti problema koje je trebalo riješiti. Prema njezinim riječima, riječ je o kapitalnom projektu, iako se taj pojam uobičajeno koristi za nepokretna dobra.

O okolnostima u kojima je Strossmayerova galerija postala vlasnik restaurirane slike "Susret pape Lava I. Velikog s Atilom", kao i slike "Parnas", govorio je tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković. U travnju 1888. knez Baltazar III. Odescalchi u svom je domu u Rimu ugostio biskupa Strossmayera, iskazavši tom prigodom namjeru "skromno posvetiti hrvatskome narodu, a posebice gradu Zagrebu, dvije velike stare kopije slavnih Rafaelovih freski koje posjedujem".

Svjestan njihove impozantne veličine, knez Odescalchi iskazao je i zabrinutost u vezi njihova smještaja u pinakoteci Akademije te je predložio da se istraži mogućnost izlaganja slika "u velikoj dvorani kakve javne građevine poput palače parlamenta, gradske vijećnice ili palače pravde".

Akademik Marković podsjetio je da je obitelj Odescalchi 1697. odlukom cara i kralja Leopolda I. dobila posjed u Iloku, budući da je njezin pripadnik bio papa Inocent XI. koji je s 200.000 dukata financirao oslobodilački rat protiv Osmanlija pokrenut poslije opsade Beča 1683., tijekom kojega su oslobođeni Slavonija, Baranja i Srijem. Istovremeno počinje i obnova bosanske i srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu.


"Herkulijanski napori" na restauraciji slike

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. Tajana Pleše istaknula je da su na restauraciji slike poduzeti "herkulijanski napori", budući da je u nju utrošeno oko 12.000 radnih sati. Njezina pomoćnica dr. Višnja Bralić objasnila je okolnosti nastanka Rafaelove freske 1514., rekavši da je Rafael u liku pape Lava I. Velikog prikazao tadašnjeg papu Lava X., a uz njega i pripadnike tadašnjega papinskog dvora. Slika prikazuje prizor kada Lav Veliki odvraća hunskog vođu Atilu od osvajanja Rima, a iznad njih lebde sveti Petar i Pavao s mačevima u rukama. Govoreći o nastanku kopije Rafaelove freske, Višnja Bralić rekla je da je Carlu Marattiju papa Inocent XI. povjerio brigu i zaštitu Rafaelovih slika u Vatikanskoj palači. Maratti je bio i dvorski slikar papina nećaka i kolekcionara, kneza Livija Odescalchija koji je nakon papine smrti postao vlasnik iločkoga posjeda. Izrada kopija značajnih djela velikih slikara bila je u vrijeme baroka sastavni dio posla tadašnjih slikara, a o važnosti slike "Susret pape Lava I. Velikog s Atilom" govori i to da se jedna njena kopija nalazi u sjedištu talijanske vlade, palači Chigi u Rimu.  
O postupku restauracije slike detaljnije je govorio voditelj radova Slobodan Radić, voditelj Odjela za štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda, rekavši da su na slici bila brojna oštećenja te stari potamnjeli retuši koji su dijelom prekrivali originalni oslik.

 

Predstavljena knjiga "Oče naš" pape Franje - svjetska premijera u Splitu


SPLIT - Knjiga "Oče naš", u kojoj papa Franjo kroz razgovor sa zatvorskim kapelanom ocem Marcom Pozzom analizira tu molitvu, predstavljena je u četvrtak u Splitu, a to je bila i njezina svjetska premijera jer je hrvatska nakladnička kuća Verbum objavila knjigu isti dan kao i u Italiji.

"Molitva 'Oče naš' sažima čitavo Evanđelje i svojim sadržajem je toliko bogata i univerzalna da je to neizmjerno, a u te dvije riječi sve je rečeno", istaknuo je nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić. Po njegovim riječima, ako je ijedna molitva toliko univerzalna da obuhvaća sve kulture, jezike i nacije, to je "Oče naš".

"Papa  analizira svaki redak u molitvi 'Oče naš', ali to nije znanstvena egzegeza, nego je egzistencijalno dodirivanje ovoga svetog teksta", istaknuo je Barišić.

Predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Ante Vučković smatra kako za Hrvatsku "može biti važno stajalište pape Franje izneseno u ovoj knjizi da molitva 'Oče naš' nije formula, te je u jednome dijelu ta molitva u Francuskoj nedavno izmijenjena".

Objasnio je kako je u Hrvatskoj "izričaj 'ne uvedi nas u napast' vrlo dvosmislen i upitan u smislu da veliki dio vjernika to doživljava kao da bi nas Bog vodio u napast, a francuski prijevod i Papa sugeriraju da je riječ o nečemu drugom".

"U hrvatskome to bi značilo otprilike ovako: 'ne dopusti da budemo uvedeni u napast, ne dopusti da budemo izloženi napasti, ne dopusti da padnemo u napast'. U svakom slučaju, riječ je o nebeskom Ocu koji hoće zaštiti čovjeka ako je u napasti te Papina promišljanja daju dobar povod da se u Hrvatskoj promisli o dosadašnjem prijevodu tog dijela Očenaša", istaknuo je fra Ante Vučković.

Neka promišljanja pape Franje mogla bi izazvati rasprave

Smatra kako bi neka promišljanja pape Franje u knjizi mogla izazvati rasprave.
"Papa ima jak izričaj koji ne bismo očekivali, a to je da tumači Boga kako je Bog onaj koji ne može bez čovjeka i nas. To je, za razliku od onoga što smo mi na tragu grčko-kršćanskoga shvaćanja Boga - koji je suveren, koji postoji neovisno o nama i koji stvara samo iz ljubavi, drukčiji naglasak koji će vjerojatno otvoriti i neke rasprave", rekao je fra Ante Vučković.

Dodao je kako mu se čini "postmoderno to što Papa ne 'uzima' teologe niti ih citira, već preko zatvorskog kapelana ima za sugovornike zatvorenike i zločince".

"Oni su mu pozadina na kojoj možda jasnije vidi što je nebeski Otac i što On znači, ali kada se ljude koji su na rubu, a neki čak i izvan ruba uvodi u središte teološkog razmišljanja jednoga pape, naravno da se postavlja cijeli sustav drukčije", ocijenio je fra Ante Vučković.

 "U tom kontekstu Papa je, čini se, svjestan mogućih prigovora pa na jednome mjestu kaže: 'Sad će neki reći - Papa je heretik', a riječ je o Papinu milosrđu koje nema granica", ocijenio je fra Ante Vučković te dodao kako papa Franjo pritom u središte povijesnog događanja stavlja prosjaka te kaže da je 'protagonist povijesti prosjak'.

Ravnatelj nakladničke kuće Verbuma Miro Radalj istaknuo je da je to "možda najosobnija knjiga pape Franje".

"Ovo je knjiga za koju vjerujemo da može mijenjati svijet na bolje, ne samo kršćanski svijet, već i puno šire, jer je to knjiga o Bogu, ali o našim životima, očevima, braći, a to je svojina svakog pojedinca", smatra Radalj. Po njegovu tumačenju, Papine rečenice izgovorene u knjizi "čuju se i imaju utjecaj puno šire od Katoličke crkve".

Glavni urednik Verbuma Petar Balta rekao je da knjiga može biti zanimljiva svima koji su kršćani i onima koji to nisu, može ljude dirnuti u srce i redefinirati odnos prema samome sebi i prema drugima.


 
MUO i ove godine priprema bogati adventski program


ZAGREB - Muzej za umjetnost i obrt (MUO) pridružit će se i ove godine adventskom programu Grada Zagreba bogatim programom, u kojemu se u prosincu ističu dvije nove izložbe - "Balet i strast- donacija Jelka Yureshe" i "Na iglama - modni dizajn Igora Galaša".

"Balet i strast - donacija Jelka Yureshe", koja se otvara 6. prosinca, temelji se na donaciji hrvatsko - britanskog baletnog umjetnika Jelka Yureshe, koji je rođen u skromnoj zagrebačkoj obitelji pod imenom Željko Jureša, a sa životnom i plesnom partnericom Belindom Wright obišao svjetske pozornice. 

Donacija koja se prvi put predstavlja javnosti donosi raskošne kostime dizajnirane za njih dvoje, a u kojima su ostvarili najistaknutije uloge klasičnog baletnog repertoara. 

Uz kostime će se izložiti brojne memorabilije koje svjedoče o prijateljstvu s baletnim velikanima poput Ane Pavlove, Rudolfa Nurejeva, Mihaila Barišnjikova, Margot Fonteyn te slike, knjige, fotografije, skulpture i drugi vrijedni predmeti iz donacije. 

Izložba "Na iglama - modni dizajn Igora Galaša" se otvara se 19. prosinca i posvećena je mladom talentiranom i svjetski nagrađivanom modnom dizajneru Igoru Galašu. 

S više od osamdeset izložaka predstavit će se autorov impresivan opus unikatnih kreacija pletiva, odjeće i nacrta iz nagrađivanih kolekcija ostvarenih od 2006. do 2012. godine.

Za siječanj je najavljena izložba "DrawAttention!", na kojoj će se predstaviti rad japanske umjetnice Akiko Sato, koja godinama živi u Hrvatskoj.  

Fasciniran detaljima ukrasnih elemenata muzejskih predmeta Sato je napravilaseriju brzih crteža i skica na svili. "Ta izložba obogaćuje jedinstven Stalni postav Muzeja i daje mu novu maštovitu dimenziju kroz pogled suvremenih umjetnika", ističe se u najavi.

MUO organizira i niz popratnih događanja - od 28. studenog otvara izložbu "Udomi rad", s radovima nastalima u okviru muzejskih kreativnih radionica nastalih u posljednjih jedanaest godina pod vodstvom Pedagoškog odjela. Posjetitelji će moći slobodno uzeti radove koji im se svide.  

Tijekom prosinca i siječnja organizira nove radionice, a kao posebno zanimljive najavljene su Isprepletene radionice uz izložbu "Balet i strast – donacija Jelka Yureshe", na kojoj će se izrađivati nakit za muzejsko božićno drvce i koju će voditi dizajner Igor Galaš. 

Sve do veljače trajat će tematski ciklus u suradnji s trećim programom Hrvatskog radija i emisijom "U svijetu baleta", s tribinama na kojima će se razgovarati s brojnim poznatim umjetnicima. Završnica će biti 14. veljače na temu "Ususret Valentinovu – Dva Romea i dvije Julije". 

U skladu sa svojim imidžom "Muzeja dobrog zvuka", održat će se niz koncerata, a muzejski dućan će u povodu Adventa ponuditi prigodne suvenire inspirirane izložbama i muzejskim predmetima.


 
IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


U Beču otvoren Beethovenov muzej


BEČ - Muzej Ludwiga van Beethovena (Beethoven Museum) u bečkom devetnaestom okrugu, koji daje sveobuhvatan uvid u život i djelo slavnoga njemačkog skladatelja, otvoren je za struku, a od subote će biti otvoren za javnost, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare Matti Bunzl ravnatelj Muzeja grada Beča, u čijem je sastavu novi muzej.

"Ovo je jedan o velikih projekata Muzeja grada Beča, napravljen sa srcem u suradnji s mnogim partnerima, a za sve nas bio je golemi izazov", rekao je Bunzl.

Dodao je da su život i djelo Ludwiga van Beethovena nerazdvojeno povezani s Bečom, kamo je došao 1787. studirati i učiti glazbu kod Mozarta, ali se nakon samo dva tjedna vratio u Bonn, jer mu je majka bila na samrti. Pet godina poslije vratio se u Beč gdje je stvorio najvažnija remek djela i gdje je ostao do smrti.

"Novi muzej nudi svojevrsnu sintezu glazbe i osobnih predmeta glazbenog genija, te rasvjetljava njegov život i djelo s najnovijega znanstvenog stajališta", rekla je kustosica Liza Noggler-Guertel ocijenivši ga kao novu atrakciju Beča.

Muzej na izložbenoj površini od 250 četvornih metara obuhvaća zbirku rukopisa, instrumenata i klavir na kojem je Beethoven svirao, nekoliko njegovih bista, knjige, fotografije, namještaj, umjetničke slike, originalna pisma, konverzacijsku bilježnicu pomoću koje se sporazumijevao kada je potpuno oglušio te faksimil "Testamenta iz Heiligenstadta" te druge predmete koji su pripadali glasovitom skladatelju 19. stoljeća.

Postava izložbe podijeljena je u šest cjelina: Dolazak - opisuje povijest kuće, Oporavak, Komponiranje - iz duše napisano, Izvedbe , Zarada i Posljedni tjedni glasovitog skladatelja.

"Beethoven je stanovao na mnogim adresama u Beču gdje se nalaze spomen ploče, tek 200 godina poslije smrti dobiva muzej u kući u koju se 1802. povukao u osamu, kada je sve slabije čuo, a i zbog nesretne ljubavi prema 20 godina mlađoj učenici klavira Giulietti Giucciardi, kojoj je posvetio Mjesečevu sonatu" rekao je znanstveni kustos izložbe William Kindermann.

Iznajmivši stan u ulici Probus 6 u devetnaestom okrugu, Beethoven je sve više vremena provodio u prirodi, u kojoj je nalazio nadahnuće, a u toj kući stvorio je neka od svojih najvažnijih djela, uz ostale skice za Treću simfoniju (Eroicu), Sonatu za klavir u D-molu, počeo je raditi na Devetoj simfoniji, u čijem je posljednjem stavku uglazbio stihove "Ode radosti" Friedricha Schillera, a napisao je i "Testament Iz Heiligenstadta", koji nikad  nije poslao, u kojem svojoj braći izražava sav svoj očaj zbog progresivnog gubitka sluha.

"Kada sam sve više gubio sluh samo me je glazbena umjetnost držala na životu", pisao je Beethoven 1802 godine.

Ludwig van Bethoven rođen je 1770. u Bonnu, a umro je 1827. u Beču. Bio je njemački skladatelj, bečku je klasiku doveo do vrhunca i pripremio put glazbi romantizma. Iako je prvenstveno poznat kao skladatelj bio je slavljeni pijanist. Preselio je u Beč učeći glazbu kod Josepha Haydna i ubrzo stječući ugled pijaniste i virtuoza. Unatoč postupnom gubljenju sluha u mladosti već s 30 godina, Beethoven je nastavio stvarati glazbena djela kroz cijeli život čak i kada je bio potpuno gluh. U prvoj polovici 19. stoljeća postaje najpoznatiji i najslavniji skladatelj Europe. Njegove simfonije protkane revolucionarnim duhom ubrzo postaju redoviti repertoar svih orkestralnih koncerata.

S 29 godina radio je na Prvoj simfoniji, nedugo zatim počinje primjećivati prve znakove ortoskleroze-bolesti unutarnjeg uha, koja se s vremenom pogoršava i vodi prema potpunom gubitku sluha. Iako je morao odustati od dirigiranja i izvođenja koncerata nije odustao od skladateljske karijere. Stvorio je bogat glazbeni opus remek djela: simfonija,  sonata, Misu solemis , operu "Fidelio " i smatra se jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe.

Za obnovu muzeja, koja je trajala pet godina, ukupno je utrošeno 750 tisuća eura. Taj izuzetni projekt, prema riječima direktora Bunzla, ostvaren je u suradnji Muzeja grada Beča i mnogih kulturnih institucija uz ostale  Privatnog univerziteta za glazbu i umjetnost grada Beča, Bečke Beethovenove udruge, Međunarodnog znanstvenog instituta kulturnih znanosti Univerziteta za umjetnost u Linzu, Lincoln Park Music Center Foundation, University of Illinois.



Dollyna artroza nema veze s njezinim kloniranjem - studija


PARIS - Artroza od koje je Dolly, glasovita klonirana ovca, bolovala potkraj svog kratkog života nije povezana s njezinim kloniranjem, pokazuje studija objavljena u četvrtak u Scientific Reportsu.

Dolly, koja je došla na svijet 1996., prije 20 godina, oboljela je od teške artroze koljena kad je imala pet i po godina, a uginula je od plućne bolesti u šestoj godini, što je polovina očekivanog životnog vijeka njezine pasmine Finn-Dorset.

Postupak kloniranja Dolly sastojao se u prenošenju jezgre odrasle stanice (kože, prsne žlijezde ...) koja nije spolna, s njezinim DNK-om u neoplođeno jajašce kojemu je izvađena jezgra.

Dollyna artroza i njezina preuranjena smrt potaknuli su veliku zabrinutost zbog zdravstvenih rizika kloniranja.

Njezina je artroza "slična artrozi prirodno začetih ovaca i starijih klonova dobrog zdravlja", priopćilo je sveučilište u Nottinghamu koje je sudjelovalo u istraživanju.

"Prvotna zabrinutost da je kloniranje prouzročilo kod Dolly preuranjenu artrozu nije utemeljena", zaključila je Sandra Corr s nottinghamskog sveučilišta.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus