08:50, 21. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 23. travnja 2018.

Objavljeno: 23.04.2018 u 09:05
Pregledano 115 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 23. travnja 2018.

ZAGREB, 23. travnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


GfK: Sve više čitamo, ali je i sve više onih koje knjiga ne zanima


ZAGREB - U proteklih godinu dana broj stanovnika Hrvatske koji čitaju barem jednu knjigu godišnje porastao je za tri posto, sve se više čitaju prijevodi stranih autora, ali zato raste broj onih koje knjiga ne zanima, podaci su najnovijeg istraživanja tržišta knjiga u RH predstavljeni u ponedjeljak u Zagrebu.

"Kada je u pitanju čitanje knjiga, možemo vidjeti da ovogodišnji rezultati pokazuju da je 56 posto stanovnika Hrvatske pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana, u usporedbi s 53 posto u godini ranije", rekla je Tamara Kraus iz agencije za istraživanje tržišta GfK predstavljajući rezultate Istraživanja tržišta knjiga u RH na svečanosti otvorenja Noći knjige 2018. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

"Vratimo li se u prošlost, u 2011. godinu, kada je počelo mjerenje čitanosti knjiga, vidimo da su ti rezultati najviši od tad, te da su izjednačeni s tom godinom, kada su također iznosili 56 posto", dodala je Kraus.

Oni koji čitaju, u prosjeku najčešće pročitaju četiri knjige godišnje, a nema velikih iznenađenja ni po pitanju tko čita više od prosjeka: to su i dalje osobe iz Zagreba (66 posto), oni koji žive u Istri i Primorju (67 posto), visokoobrazovane osobe (77 posto), osobe koje žive u većim gradovima (74 posto), žene (64 posto) ili mladi do 24 godine starosti (66 posto).

Pročitane knjige najčešće se posuđuju – u knjižnici (46 posto) ili od prijatelja (30 posto). "Međutim, pogledamo li trend od 2013., kada je bila najviša - na 56 posto u knjižnicama i 45 posto od prijatelja - vidimo da je posudba u laganom padu u odnosu na prije pet godina, dok je kupovina u porastu – na knjižari i kiosku iznosi 39 posto u odnosu na ranijih 33 posto, te 11 posto preko interneta u odnosu na 8 posto 2013. godine", napomenula je Kraus.

I dalje najviše volimo čitati beletristiku/prozu (60 posto), stručnu literaturu nešto manje – 30 posto, dok je onih koji čitaju publicistiku 24 posto, a 12 posto se čita slikovnica i dječjih knjiga. Najmanje se čitaju beletristika/drama (7 posto) i poezija (6 posto), te strip (3 posto).

Kad je riječ o tome tko su autori pročitanih knjiga, ispitivanje pokazuje da se sve više čitaju prijevodi stranih autora (45 posto), u usporedbi s 40 posto 2017. i 33 posto 2013., dok su domaći autori zastupljeni s 26 posto, koliko je i onih koji čitaju i jedno i drugo.

Prema najnovijim podacima, u posljednja tri mjeseca knjigu je kupilo 926,470 građana Hrvatske starijih od 15 godina.

"Ako dob pretočimo u brojke, to je 25,5 posto osoba ili svaki četvrti građanin RH", rekla je Kraus. Usporede li se ti podaci s godinom 2005., kada je istraživanje prvi put provedeno, vidi se da ipak postoji trend rasta kupovine knjige, barem u posljednje tri godine, kada je taj postotak iznosio 19 posto (2016.) odnosno 25 posto (2017.).

Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (54 posto), a za ovu je godinu karakterističan pad kupovine knjiga na kioscima – na 13 posto, u usporedbi s prošlogodišnjih 22 posto, ili primjerice 29 posto 2013. godine.

Kad je u pitanju cijena, možemo vidjeti veliku razliku u usporedbi s 2005., kada je čak tri četvrtine osoba kupovalo knjigu po punoj cijeni, danas rezultati pokazuju da je podjednako onih koji knjigu kupuju po punoj (48 posto) ili sniženoj cijeni (52 posto).

Ispitivanje je pokazalo da raste broj onih koje knjiga ne zanima - njih je 74,5 posto, a oni koji ne kupuju knjige najčešće to ne čine jer ih knjige ne zanimaju (61 posto), "što je broj koji raste od 2013., kad je takvih bilo 46 posto".

Drugi glavni razlog nekupovanja knjige, financijski (19 posto u usporedbi s 33 posto 2013.) je u laganom padu, "što znači da cijena nije razlog rasta nekupovanja knjiga", napomenula je Kraus.

Od onih koji ne kupuju, 53 posto ispitanika rekla je kako ih ništa ne bi potaknulo na kupovinu knjiga, što je također zabrinjavajući trend koji kontinuirano raste – 2005. je iznosio 45 posto, a 2017. godine 52 posto.

Posljednji dio istraživanja odnosi se na e-knjige, a podaci pokazuju da je brojka populacije koja ima mogućnost čitanja knjiga na elektroničkim medijima stabilna na 72 posto, a da ih čita 11 posto populacije.

Istraživanje je provedeno u ožujku terenskim istraživanjem na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina, a na traženje zajednice nakladnika i knjižara i Knjižnog bloka, te uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Hrvatske gospodarske komore.



Na BOK festu i čitanje radio drame u vlaku


BJELOVAR - Bjelovarski odjeci kazališta održat će se od 27. travnja do 12. svibnja, a osim 17 kazališnih predstava, festival će obilježiti i brojna popratna kulturno-zabavna događanja poput izložbe glumaca u salonu namještaja, moto alke, humanitarnog rukometnog turnira i retro disko večeri, ali i neke nove i poprilično originalne poput čitanja radio drame u vlaku, istaknuo je umjetnički direktor festivala Goran Navojec na tiskovnoj konferenciji u gradskoj upravi u ponedjeljak najavljujući 16. BOK festival.

Bjelovarčani će na ovogodišnjem BOK-u među ostalim moći uživati i u kultnom mjuziklu "Jalta, Jalta" u izvedbi kazališta Komedija, monodrami repera Marina Ivanovića Stoke "Stara škola kreka" te u predstavi "Bijela kuga" virovitičkog kazališta nastaloj prema istoimenom romanu bjelovarskog liječnika Dubravka Habeka.

"Jedno od najvećih osvježenja ove godine je ulazak glumca Bojana Navojca u organizacijsku strukturu. On nam pomaže mnogim jako zanimljivim idejama. Neke od njih neka ostanu iznenađenje, ali recimo, imat ćemo po prvi puta radio dramu koja će se izvoditi u vlaku, jer se tekst događa u vlaku. Usto, pokrenuta je velika inicijativa da pješački prijelaz ispred Glazbene škole Vatroslav Lisinski bude iscrtana u obliku klavirskih tipki i još mnogo toga”, istaknuo je bjelovarski glumac, dodavši da mu je posebno drago što će ove godine dvije predstave biti 'medicinske' tematike, jedna o multiploj sklerozi, a druga o ovisnosti.

Navojec je pohvalio gradsku upravu koja, kazao je, već godinama velikodušno podržava BOK festival, što nije čest slučaj kada je kultura u pitanju.
 


Obilježen Dan hrvatske knjige i 200. obljetnica rođenja Petra Preradovića


ZAGREB - Dan hrvatske knjige i 200. obljetnica rođenja Petra Preradovića obilježeni su u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja svake godine od 1996. godine prema odluci Hrvatskog sabora u spomen na Marka Marulića koji je tog datuma 1501. godine dovršio"Juditu". Zanimljivo je da je 22. travnja 1900. godine utemeljeno i Društvo hrvatskih književnika.

Predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović istaknuo je da je društvo književnika oduvijek djelovalo kao prostor slobode i demokracije te njegovalo nacionalnu književnost i čuvalo hrvatski jezik, te da je tako i danas.

O Petru Preradoviću govorio je dopredsjednik DHK -a, književnik i povjesničar Božidar Petrač istaknuvši kako je riječ o pjesniku koji je pronalazio nove pjesničke oblike i u tematski sklop hrvatske preporodne lirike uveo svježe sadržaje.

Podsjetio je i na Preradovićevu pjesmu "Zora puca bit će dana" koja je 1844. godine objavljena u prvom broju časopisa "Zora dalmatinska", istaknuvši ako je ona smjesta postala pjesnikov zaštiti znak i smjestila ga na sam vrh pjesničke ljestvice Hrvatskog narodnog preporoda.

Petar Preradović rođen je u Grabrovnici kraj Pitomače 1818. godine, a preminuo 1872. godine, u Fahrafeldu. Pohađao je vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu gdje je pisao njemačke stihove s izrazitim obilježjima romantizma i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju.

U povodu Dana hrvatske knjige Društvo hrvatskih književnika dodijelilo je također 19. travnja u Splitu nagradu "Judita" za najbolje djelo iz hrvatske književne baštine u 2017. godini znanstveniku, književniku i svećeniku Dragi Šimundži za knjigu "Marko Marulić pjesnik i didaktičar", te nagradu "Slavić " za najbolji autorski prvijenac filologu Luki Vukušiću za knjigu kratkih priča "Vatra u snijegu".  

Nagrada "Davidias," koja se također tradicionalno dodjeljuje u sklopu Dana hrvatske knjige, ove godine nije dodijeljena jer, kako je obrazloženo, nijedna knjiga prijavljena na natječaj ne udovoljava kriteriju izvrsnosti.



Prevoditeljima Dori Maček i Dubravku Torjancu dodijeljene Nagrade Iso Velikanović


ZAGREB - Nagradu Iso Velikanović za životno djelo prevoditeljici staronordijske književnosti Dori Maček te godišnju nagradu za 2017.  Dubravku Torjancu za prijevod njemačkog humanističkog spjeva "Brod luđaka" uručila je u ponedjeljak u Hrvatskom državnom arhivu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Ministarstvo kulture dodjeljuje svake godine nagradu Iso Velikanović za najbolja ostvarenja u području prevođenja književnih djela kojima se hrvatskim čitateljima nastoji približiti vrhunska djela svjetske književnosti.  

Ministrica Obuljen Koržinek na prigodnoj je svečanosti rekla kako ove godine nagrada ide u ruke eminentnim književnim prevoditeljima, te naglasila značaj prevoditeljske djelatnosti kako bi domaća književnost išla ukorak s najboljim djelima svjetske literarne scene.

"Dora Maček svojim iznimnim poznavanjem izvornih tekstova i njihova kulturološkog konteksta dala je popudbinu za putovanje u svijet staronordijske književnosti te visoko postavila standarde za buduće prevoditelje sa svih skandinavskih jezika", rekla je ministrica odajući priznanje ovogodušnjim laureatima.

Za Torjanca je pak rekla da se hrabro otisnuo u nedovoljno istraženo prevoditeljsko more te veliko djelo "Brod luđaka" donio i u hrvatsku književnost. U prigodi Noći knjige pozdravila je i sve književne prevoditelje koji svojom jezičnom virtuoznošću dekodiraju kodove drugih naroda i kultura u kod koji razumijemo i prihvaćamo kao bogatstvo i novu vrijednost hrvatskog jezika i književnosti.

Dora Maček gotovo cijeli radni vijek provela je na Odsjeku za anglistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je kao profesorica vodila kolegije vezane za proučavanje povijesti engleskog jezika. Na matičnom fakultetu osnovala je 1995. godine katedru za skandinavistiku. Godine 1988. objavila je knjigu Islandske sage i priče što ih je izabrala, uredila i prevela sa staroislandskoga. Godine 1997. uslijedio je prijevod prvoga dijela "Edde – Obmanjivanje Gylfija" Snorrija Sturlusona, a 2003., zajedno s Hermannom Pálssonom i Rudolfom Simekom, priredila je knjigu Staronordijska mitologija i književnost.

"Njezini književni prijevodi trajno su obogatili hrvatsku kulturu proširivanjem uvida u prošlost, ali i sadašnjost nordijskoga kulturnog kruga", istaknuo je na svečanosti dodjele nagrade član prosudbenog odbora Sead Muhamedagić.

Svjetlan Lacko Vidulić, predsjednik Odbora "Nagrade Iso Velikanović", obrazlažući dodjelu godišnje nagrade Dubravku Torjancu, istaknuo je da se "pohrvaćeni Brod luđaka" pridružio rijetkim prepjevima tog Brantova spjeva na slavenske jezike, popunivši na hrvatskoj traduktološkoj karti jedno veliko prazno mjesto.

Ministarstvo kulture nagradu Iso Velikanović dodjeljuje od 2005. kao godišnju nagradu i kao nagradu za životno djelo, a sastoji se od povelje, medalje i novčanog iznosa.

Godišnju nagradu dobivaju prevoditelji državljani Republike Hrvatske za djela koja su bila objavljena tijekom protekle godine, dok se nagradom za životno djelo odaje priznanje književnim prevoditeljima koji su svojim prevoditeljskim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Nagrada je osmišljena i ustanovljena kao poticaj za poboljšanje kvalitete i vrijednosti književnih prijevoda te popunjavanje praznina u području hrvatske prijevodne literature. Na taj se način hrvatskim čitateljima nastoje približiti  vrhunska djela s jezika i iz književnosti naroda koji dosad nisu zauzimali zasluženo mjesto u kontekstu naše nacionalne kulture, a ujedno podržati dignitet prevoditeljske struke.

O dodjeli nagrade odlučuje odbor od sedam članova, koje na vrijeme od dvije godine imenuje Ministarstvo kulture iz redova uglednih prevoditelja, stručnjaka i kulturnih djelatnika.

U ovom sazivu Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanović su predsjednik Svjetlan Lacko Vidulić, te članovi Vjera Balen-Heidl, Tatjana Tarbuk, Lea Kovács, Dubravka Sesar, Sead Muhamedagić i Marko Kovačić.



"Lansirana" Noć knjige 2018.: Budućnost knjige u našim je rukama

 
ZAGREB - Sudbina knjige u digitaliziranom svijetu budućnosti, kao jedno od ključnih pitanja našega sutra o kojemu moramo planski i sustavno promišljati već danas, tema je manifestacije Noć knjige 2018., čiji je početak u ponedjeljak u Zagrebu svečano obilježen "lansiranjem" rakete sagrađene od knjiga kao simbolične poruke kakvu budućnost želimo – onu sagrađenu od knjiga.

Tradicionalnom svečanom otvorenju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu nazočile su i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Kao izaslanica predsjednika vlade Andreja Plenkovića okupljene je pozdravila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Čestitala je svim autorima, urednicima, prevoditeljima, kritičarima, knjižničarima, knjižarima, nakladnicima, i iznad svega čitateljima – Dan hrvatske knjige, obilježen u nedjelju 22. travnja, kao i Svjetski dan knjige i autorskih prava, koji se obilježava 23. travnja.

Podsjetila je kako je riječ o dvama iznimno važnim datumima u povijesti hrvatske i svjetske književnosti a vezani su uz dovršetak "Judite" Marka Marulića (1501. godine), prvoga umjetničkog epa spjevanog na hrvatskome jeziku, djela koje se smatra nultom točkom hrvatske književnosti, te dan smrti (1616.) svjetskih književnih velikana Miguela de Cervantesa i Williama Shakespearea.

Ministrica je ocijenila kako je slogan Noći knjige 2018. – "Bez panike!" vrlo ohrabrujuća poruka, "jer se aktivnostima manifestacije na simboličan način vraća dostojanstvo knjizi, a čitanje stavlja u fokus kao poželjnu i prestižnu aktivnost".

"Kad govorimo o budućnosti knjige, čvrsto sam uvjerena da ima mjesta za optimizam unatoč tome što smo često 'bombardirani' negativnim vijestima o krizi u književno-nakladničkoj branši, o tome kako mi Hrvati malo čitamo i ne kupujemo knjige", rekla je Obuljen Koržinek.

Podsjetila je da je prije nekoliko mjeseci Vlada usvojila Nacionalnu strategiju poticanja čitanja čije je donošenje najavljeno na prošlogodišnjem izdanju Noći knjige. Do kraja ove godine bit će raspisan i poseban natječaj iz sredstava Europskog socijalnog fonda namijenjen upravo provedbi dijela mjera iz Akcijskog plana Strategije za poticanje čitanja, rekla je.

Ministrica je pohvalila napor Zajednice nakladnika i knjižara u upravljanju krizom koja je propašću najvećeg knjižarskog lanca Algoritma prošle godine uzdrmala tržište. Kako bi pomoglo oporavku, Ministarstvo kulture napravilo je dodatni napor i gotovo udvostručilo proračun za otkup knjiga, a u suradnji s Ministarstvom gospodarstva pokrenut je i ad-hoc natječaj za Poduzetništvo u kulturi s ciljem poboljšanja likvidnosti u cijelom sektoru, kazala je Obuljen Koržinek.

Također, ministarstvo u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara i drugim udrugama planira i za sljedeću godinu pripremiti niz mjera vezano uz potpore i otkup s ciljem jačanja tržišta knjiga i suzbijanja neetičnih praksi.

Vitalnost manifestacije Noć knjige pokazuje kako je ona već postala brendirani hrvatski kulturni proizvod, zaključila je ministrica, te pozvala sve građane na druženje s knjigom i književnosti, "i to ne samo danas, nego kad god i gdje god je to moguće - jer, kako je rekao naš velikan Tin Ujević: 'Knjiga nije hrana, ali je poslastica'".


Divjak: Budućnost knjige aktualna tema i za razvoj sustava obrazovanja

Ministrica Blaženka Divjak istaknula je kako je poticanje kulture čitanja, što je glavni cilj Noći knjige, izuzetno važno i za razvoj sustava obrazovanja te u sklopu kurikularne reforme.

"Trebamo poticati naše učenike, studente, da čitaju i da čitaju ono što će im promijeniti život na bolje, bez obzira je li to u profesionalnom smislu ili da razumiju i kritički promišljaju svijet oko sebe ili jednostavno zato da budu plemeniti i da razviju svoj potencijal za sreću u životu", kazala je Divjak.

U tom kontekstu, napomenula je, osobito joj je drago što je njezino ministarstvo ove godine značajno povećalo izdvajanje iz proračuna za opremu školskih knjižnica, te s 12 milijuna kuna posebno financira znanstvenu knjigu.

Divjak je posebno pozdravila uključivanje velikog broja školskih ustanova u program Noći knjige 2018., te čestitala svim učenicima koji su sudjelujući u različitim natjecanjima vezanim uz Noć knjige osvojili razne nagrade.

Napomenula kako je posebno veseli tema sedme Noći knjige, "a to je budućnost knjige": "Ta je tema vrlo aktualna i u smislu reformi koje imamo u obrazovanju i kako vidimo knjigu u digitalnom dobu i kako je vidimo u novom konceptualnom dobu koje slijedi".

Ministrica je nadalje izrazila uvjerenje da knjiga u tiskanome obliku neće nestati: "Sigurna sam da će svi novi mediji koji se pojavljuju – digitalne knjige i čitači knjiga –  i papirnata knjiga imati dobar suživot. Osim priče, papirnata knjiga hrani i druga naša osjetila. Ali isto tako moramo cijeniti da elektronička knjiga daje neke druge mogućnosti, na primjer, da ju možemo i čuti, a da ne spominjemo da u digitalnom čitaču možemo pohraniti stotine knjiga", rekla je Divjak.

"Knjiga nam omogućuje dublje uranjanje i osobni doživljaj puno više i puno značajnije od bilo kojeg drugog medija i zbog toga je važno poticanje čitanja i u školama. Digitalizacija i digitalna transformacija škola tome sigurno doprinosi", ocijenila je, te najavila nastavak sinergije među resornim ministarstvima u daljnjim naporima usmjerenim na poticanje čitanja.


Sinergijom do boljeg sutra za hrvatsku knjigu

Organizatori Noći knjige su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena i Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Koordinator cjelokupnog programa je NSK, čija je ravnateljica Tatijana Petrić istaknula kako se važnost i značaj te manifestacije očituje i u kontinuiranom rastu broja sudionika.

"Broj uključenih raste iz godine u godinu, a s njima i naš optimizam kad su u pitanju knjige i čitanje", rekla je Petrić. "Naši su pogledi usmjereni prema budućnosti. Zamišljamo je kao mjesto i vrijeme u kojemu će svi rado posezati za knjigom, u kojemu će knjiga biti dostupna svakome. Danas ćemo barem na trenutak živjeti takvu budućnost", dodala je.

Noć knjige 2018. održava se u čak 284 grada i mjesta diljem Hrvatske, u njoj sudjeluje više od 625 knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova, kulturno-informativnih centara i drugih sudionika, koji su pripremili preko 1130 programa i akcija na zajedničku temu "Budućnost knjige".

Član Organizacijskog odbora Nenad Bartolčić, predsjednik udruge Knjižni blok i glavni urednik portala Moderna vremena, izrazio je posebno zadovoljstvo ostvarenom sinergijom svih uključenih "bez koje sve ovo ne bi bilo moguće": od autora, prevoditelja, pisaca i ilustratora, preko urednika, izdavača, knjižara, knjižničara, do novinara, strukovnih udruga i institucija - ali, prije svega čitatelja.

"Ta je umreženost primjer na koji bi način Hrvatska trebala brinuti o knjizi i čitanju kao i o kulturi i obrazovanju. U organizaciji programa sudjeluje nekoliko tisuća knjigoljubaca; pokrili smo i kopno i otoke, povezali Hrvatsku i učinili da ona barem danas liči na ono što bismo uvijek željeli: na zemlju znanja", rekao je Bartolčić.

Istaknuo je kako se ovogodišnjom temom "Budućnost knjige" i sloganom "Bez panike!" želi potaknuti na promišljanje o budućnosti knjige i promišljanje njezine povezanosti sa znanošću, s izumima, inovacijama, s novim formatima i novim tehnologijama.

Umjesto okretanja prošlosti, u središte zanimanja stavili smo kako ta tehnologija mijenja naše živote, utječe li na položaj knjige i čitanja, rekao je, te poručio: "Želimo vjerovati da hrvatska knjiga neće završiti na marginama interesa hrvatskog društva. Manifestacija Noć knjige pokazuje da se može, da se s mnogo rada, pa i s nevelikim financijskim sredstvima, može puno toga dobroga pokrenuti", poručio je Bartolčić.


Raketa od knjiga: Budućnost kakvu želimo

Simboličnim odbrojavanjem i lansiranjem rakete napravljene od knjiga, Noć knjige 2018. inaugurirao je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić, poručivši kako je to skroman način da se pokaže "gdje bi htjeli naše društvo u budućnosti vidjeti".

Zahvalio je svim sudionicima Noći knjige 2018., "njih 7,5 tisuća profesionalaca koji danas rade na tome da promiču knjigu i čitanje u našem društvu".

"Noć knjige služi kako bismo jednom godišnje napravili inventuru i da vidimo kako se mi kao društvo odnosimo prema knjizi i navici čitanja", rekao je Nejašmić

Kao i svake godine, i ova Noć knjige donosi brojne akcije i popuste u knjižarama i antikvarijatima diljem Hrvatske. Zahvaljujući donacijama nakladnika manifestacija ponovo ima humanitarni karakter – ove godine knjige će besplatno biti podijeljene ženama i djeci u sigurnim kućama za žrtve nasilja.

U suradnji s Hrvatskim željeznicama i Jadrolinijom, knjigama je i ove godine prokrčen put do prigradskih vlakova na području Zagreba i okolice, te putnika svih triju plovnih područja Jadrolinije, od sjevera do juga Jadrana, koji mogu uživati u emitiranju audiopriča/zvučnih knjiga za djecu. Audiopriče je ustupio Croatia Records iz svoje edicije "Bakine priče".

Najviše sudionika i ove je godine u Zagrebu – 275, a organizatori su posebno ponosni na činjenicu da se svojim programima u manifestaciju ove godine uključilo čak 188 osnovnih škola. Predstavljanja knjiga, javna čitanja, druženja s autorima, radionice i svi ostali najavljeni programi u Zagrebu će biti praćeni i 3D projekcijom na fontanama ispred NSK, nad kojima će ove godine, od 20 do 23 sata, letjeti astronaut.

Da je budućnost mjesto i vrijeme u kojima bi knjiga trebala biti dostupna svima trebala bi pokazati i izložba "Ugovor iz Marakeša: zašto je važan?!", otvorena u sklopu svečanog lansiranja Noći knjige u NSK-u. Izložba je plod suradnje Hrvatskoga knjižničarskog društva, Hrvatske knjižnice za slijepe i NSK, a njome se želi ukazati na važnost primjene Ugovora iz Marakeša u RH, kako bi se omogućila jednaka dostupnost knjiga i za osobe koje su slijepe ili slabovidne i one koje imaju teškoća u čitanju.

Proglašena su i tri najbolja rada natječaja za ilustracije i likovne radove "Ubaci knjigu u vremenski stroj!" u suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara.

U sklopu svečanosti otvorenja također je inauguriran projekt "Prijatelj knjige", kojemu je cilj skrenuti pozornost na one kojima rad s knjigom nije primarna djelatnost a koji svojim aktivnostima promiču knjigu i čitanje – klubove, kafiće, hotele, restorane i slično. Sva takva mjesta koja organiziraju najmanje pet promocija knjiga ili srodnih događaja godišnje, koji u svojem prostoru ima postavljenu policu s knjigama ili je sudjelovao u manifestaciji Noć knjige, dobit će dvojezični certifikat kojim se potvrđuje status 'prijatelja knjige'.

Realizaciju programa financijski su pomogli Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, podržava ga Odjel za UNESCO pri tom ministarstvu, a održava se pod pokroviteljstvom Vlade RH.

Noć knjige 2018. po peti se put istodobno održava i u Sloveniji i Crnoj Gori, te u Bosni i Hercegovini.



Otvoren 11. Festival dječje knjige Monte Librić

 
PULA - Šezdesetak hrvatskih nakladnika, koji su u Pulu stigli s najnovijim naslovima za djecu te gotovo tri tisuće knjiga, sudjeluje na 11. Festivalu dječje knjige Monte Librić koji je u ponedjeljak svečano otvoren u pulskoj Zajednici Talijana s glavnom temom "Animiraj me!".

Ovogodišnje izdanje festivala obilježava upravo splet riječi i slika u animiranoj formi, a knjiga će ovaj put biti nedjeljivi dio svijeta animacije koji će biti usmjeren na multimedijalne sadržaje koji se sve češće koriste kao dodatni poticaj djeci u čitanju i interpretaciji teksta. Tijekom sedam festivalskih dana na Monte Libriću će se odvijati bogat program u kojem će gostovati zanimljivi domaći i strani pisci, ilustratori i animatori, održat će se brojne radionice animacije, kazališne predstave i projekcije animiranih filmova domaćih i stranih autora.

"Pula zahvaljujući Sajmu knjige i Monte Libriću sve više postaje prijestolnica knjige, a sama činjenica što je ovaj Festival dječje knjige otvoren na Svjetski dan knjige, daje još veći značaj", poručila je u ime Ministarstva kulture Mihaela Majcen Marinić.

"Veseli me što razgovaramo o animaciji jer knjiga nije samo na papiru, možemo je prebaciti na film, razgovarati i družiti se s njom", poručila je Majcen Marinić.

Ustvrdivši kako je ovogodišnja tema uzbudljiva i zanimljiva djeci, direktorica festivala Slavica Ćurković ustvrdila je kako će se upravo u nizu programa približiti knjigu djeci, ali i predstaviti animatorsku scenu i ilustratore, koji se u Hrvatskoj najčešće bave animacijom.

"Programi, u kojima će biti prikazana najbolja ostvarenja ilustratora i animatora, izabrani su ne samo na bazi teme, nego i produkcije", istaknula je Ćurković dodavši kako su i brojne radionice vezane za animaciju, ali uvijek uz literarne predloške.

Monte Librić je zajedno s djecom pulskih škola i vrtića svečano otvorio pulski gradonačelnik Boris Miletić čestitavši organizatoru što iz godine u godinu u Pulu dovodi sve veći broj nakladnika koji predstavljaju svoja najnovija dječja izdanja.

Okosnicu programskog dijela Festivala i ove godine čine susreti s autorima pa će tako u "Pikniku s autorom" najnovije naslove predstaviti poznati pisci i ilustratori Olja Savičević Ivančević, Svjetlan Junaković, Ivana Guljašević, Bruno Kuman, Roman Simić, Manuel Šumberac, Marijana Križanović, Vanda Čižmek, Silvija Šesto, Nada Zidar-Bogadi, Nives Madunić Barišić i Robert Frank.

Posebnu pažnju izazvat će gost programa "Autor iz daljine", koji ovoga puta dolazi iz Kanade, a radi se o nagrađivanom piscu knjiga za djecu i odrasle Davidu Homelu. U talijanskom dijelu programa pod nazivom "Più che una storia" gostovat će istaknuta talijanska spisateljica za djecu Susanna Mattiangeli te ilustrator i pisac Andrea Valente.

U sklopu festivala održat će se i brojne radionice s temom animacije, među kojima su radionica 2D animacije Pričomacija Vibora Juhasa, Baka Librić stop motion Marka Zubaka, radionica GIF animacije Kreni! Stop! Davora Schunka, radionica analognog filma uz projekcije Film u rukama Dalije Dozet, a na talijanskom jeziku će Emanuele Bertossi održati radionicu animiranog čitanja "Era una volta" ("Bilo jednom"), Dragana Sapanjoš radionicu "Intercapedine di luce" ("Svjetlosni međuprostor"), a Massimiliano Maiucchi radionicu animacije pod nazivom "Favole, filastrocche e fantasticherie" ("Basne, brojalice i fantazije").



Križevci: Održan 7. "Dječji Kranjčić"

 
KRIŽEVCI - Dodjelom nagrada učenicima najboljih radova završen je 7. Susret hrvatskoga dječjeg duhovnoga stvaralaštva "Stjepan Kranjčić" za književno i likovno stvaralaštvo učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, održan u sklopu Godine križevačkoga župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića.

Hrvatski dom u Križevcima bio je tako u subotu mjesto gdje su učenici nagrađeni za najbolje i najuspješnije književne i likovne radove kojima su u središtu bile Majka Božja i majke.

Likovni radovi prikazani su na prigodnoj izložbi "Ruža svijeta", dio književnih radova javno je izveden, a najširi je izbor radova po žanrovima (poezija, proza, igrokazi) objavljen u zborniku "Čuvarica srca moga", priopćili su u nedjelju organizatori Osnovna škola Ljudevita Modeca Križevci i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana "Dr. Stjepan Kranjčić". Susret je završen posjetom knjižnici i muzeju križevačke grkokatoličke katedrale.

Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva "Stjepan Kranjčić" jedini je natječaj i susret za dječje duhovno književno i likovno stvaralaštvo na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj za djecu osnovnih škola. Nazvan je prema križevačkom župniku na glasu svetosti Stjepanu Kranjčiću koji je i sâm pisao književne radove katoličke tematike.

Nazočne su kroz susret vodili ravnatelj Osnovne škole Ljudevita Modeca Dražen Bokan i predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana "Dr. Stjepan Kranjčić" dr. sc. Tanja Baran.

U žanru poezije prvu je nagradu stručnog ocjenjivačkog suda za pjesmu "Litanije novog doba" osvojila učenica 8. razreda Katoličke osnovne škole u Požegi Magdalena Černušak (mentorica Romana Thür). Prvu nagradu u žanru proze za priču "Crveni karanfili Majčine ljubavi..." osvojio je Fabijan Vođinac (mentor Josip Galović), učenik 6. razreda Osnovne škole "Josip Kozarac" iz Slavonskog Šamca. U žanru igrokaza prvu nagradu osvojila je učenica 8. razreda Osnovne škole Visoko kraj Novog Marofa Anita Platnjak (mentor Tibor Martan) za igrokaz "Majka propovjednika".

Prvu nagradu za likovno stvaralaštvo stručnog ocjenjivačkog suda za rad "Majka" osvojila je Helena Marčec (mentorica Ljiljana Rinkovec), učenica 2. razreda Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice.

Susret je završen posjetom knjižnici i muzeju križevačke grkokatoličke katedrale.

Pokrovitelji susreta su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Križevci, Koprivničko-križevačka županija, Školska knjiga, Prigorski Media d. o. o., pokrovitelji glavnih nagrada su Glas Koncila (koji je i nakladnik zbornika), Školska knjiga, Verbum i Galerija hrvatske sakralne umjetnosti "Laudato", a pokrovitelj dodatnih nagrada je Naklada Ljevak.

 

Predstavljeno drugo i dopunjeno izdanje zbirke "Zaspal Pave" I. M. Ronjgova


NOVI VINODOLSKI - Drugo i dopunjeno izdanje Zbirke narodnih pjesama Istre i Hrvatskog primorja "Zaspal Pave", autora Ivana Matetića Ronjgova, predstavljeno je u nedjelju navečer u novljanskom Domu kulture pred brojnom publikom.

Prvo izdanje zbirke "Zaspal Pave" objavio je 1990. Izdavački centar Rijeka, a na 656 stranica zbirke Novljani su sa svojim tradicijskim napjevima i starim narodnim, junačkim te domoljubnim pjesmama bili zastupljeni tek simbolično, s četiri napjeva.

U drugome dopunjenom izdanju situacija je potpuno drukčija i ono donosi čak 114 pjesama koje predstavljaju Novljane i njihovu glazbenu tradiciju. Predgovor novom izdanju napisao je maestro Dušan Prašel koji ga je i predstavio.

Novo i dopunjeno izdanje objavio je ICR-Ustanova u kulturi Ivan Matetić Ronjgov, a zahvaljajujući novom formatu i elektroničkoj pripremi broj stranica je manji i sada ih je 478, ali je više pjesama - ukupno 349 pjesama.

Poznati etnomuzikolog, Ivan Matetić Ronjgov (Viškovo-Ronjgi, 10. travnja 1880. – Lovran, 27. lipnja 1960.), skladatelj i melograf, čitav je život posvetio očuvanju narodnih napjeva Istre i Hrvatskoga primorja, pri čemu su - kada je riječ o području Hrvatskoga primorja - posebice kvalitetno i u izvornom obliku očuvani napjevi otoka Krka i Novog Vinodolskog.

Ivan Matetić Ronjgov utemeljio je istarsko-primorsku glazbenu ljestvicu i afirmirao tzv. netemperirano pjevanje, istaknuo je Dušan Prašelj koji je govorio i o istraživačkom radu toga vrsnog etnomuzikologa, s kojim je Prašelj i surađivao, u Istri i u mjestima Hrvatskoga primorja.

Zbirke "Zaspal Pave" budni je čuvar tradicijskih glazbenih dragocjenosti, a predstavljanje njezina novog izdanje u Domu kulture glazbenim programo popratili su sopilaši iz Istre, Krka i Novog Vinodolskog, Folklorna sekcija KUD-a "Ilija Dorčić" Novi Vinodolski, Pjevački zbor "Ronjgi" te ženska klapa "Puntape" i muška klapa "Vinčace" iz Novog Vinodolskog.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Smrt bračnog partnera kasnije u životu ubrzava mentalno propadanje


SEUL - Starije osobe koje izgube bračnog partnera mogu biti izloženije mentalnom propadanju sljedećih godina i zahtijevaju dodatnu potporu i praćenje, pokazalo je istraživanje.

Prema istraživanju koje je obuhvatilo gotovo 7000 sredovječnih i starijih osoba uočeno je slabljenje mentalnih funkcija kod svih, no ubrzanije i većeg stupnja kod onih kojima je preminuo bračni partner. Pri tome eventualno ponovno stupanje u brak nije utjecalo na brzinu i opseg mentalnih promjena.

Istodobno viša razina obrazovanja ili barem jedan živi brat ili sestra čini se da su štitili od slabljenja mentalnih funkcija povezanih sa smrću bračnog partnera, naveo je tim znanstvenika u radu objavljenom u časopisu American Journal of Geriatric Psychiatry.

“Svima nam je jasna važnost kognitivnih funkcija kod starijih osoba”, kaže voditeljica studije Giyeon Kim sa sveučilišta Chung-Ang u Seulu.

“Dok smo očekivali da će smrt bračnog partnera utjecati na mentalne funkcije bili smo fascinirani otkrićem zaštitnog učinka visokog obrazovanja ili barem jednog živućeg brata ili sestre”, kazala je Kim.
U okviru ispitivanja teorije da stres pridonosi kognitivnom propadanju a da smrt bračnog partnera povećava stres znanstvenici su analizirali podatke o 6766 Amerikanaca starijih od 50 godina koji su bili obuhvaćeni istraživanjem od 1996. do 2012.
 
Kognitivne funkcije procjenjivane su na temelju nekoliko zadaća, među kojima ponavljanje niza riječi odmah ili nešto kasnije, brojanje unatrag i sposobnost da se imenuju predmeti, te američki predsjednici i potpredsjednici.

Od ukupnog broja ispitanika njih 2742 postalo je udovcem ili udovicom a u skupini starijih od 70 godina većina je do kraja istraživanja izgubila bračnog partnera.
Rezultati kognitivnih testiranja konzistetno su bili za više od pola boda niži za udovce odnosno udovice u usporedbi s vršnjacima čiji su bračni parovi bili živi. Uz to svaka dodatna godina nakon smrti bračnog partnera pogoršavala je rezultat kognitivnog testiranja za četvrtinu boda.

Osamljenost povezana sa smrću bračnog partnera može igrati znatnu ulogu u mentalnom propadanju a živući brat ili sestra, odrasla djeca ili prijatelji mogu pružiti društveno okruženje koje djelomice prevenira slabljenje mentalnih funkcija, kaže Anna Sundstrom sa švedskog sveučilišta Umea koja nije sudjelovala u istraživanju.



Istraživanje: više od polovice imućnih očekuje da će doživjeti stotu


LONDON - Više od polovice imućnih osoba u svijetu očekuje da će doživjeti stotu i gotovo dvije trećine planira raditi dulje kako bi si osiguralo ugodnu starost, pokazalo je istraživanje.

Tvrtka UBS Investor Watch, koja prati više od 5000 ljudi u svijetu s imovinom od najmanje milijun dolara, utvrdila je da njih 90 posto prilagođava svoju potrošnju očekivanoj dugovječnosti i dugoročno ulaže kako bi si osigurali život u starosti.
“Doživjeti stotu činilo se do nedavno apsurdnim. No na putu je da postane normalno”, kaže Nick Tucker iz UBS Wealth Management.
 
No istodobno svaki četvrti prosječni ispitanik u SAD-u i Britaniji kaže kako ne mijenja ništa u financijskom smislu što ukazuje na propuste u planiranju mirovine u dvije velike svjetske ekonomije dok raste očekivani životni vijek posebice među imućnijima.
 
Tucker kaže kako budući stogodišnjaci trebaju planirati za 30 do 40 godina dugu mirovinu a to znači stvoriti i zadržati imetak kroz sva tržišna previranja te odlučiti kako učinkovitije dijeliti svoju imovinu s nasljednicima.

Izgledi za dulji životni vijek i ostavljanje manjeg nasljedstva potomcima brine oko 35 posto ispitanika, navodi UBS, dok 62 posto kaže kako planira dati za života više svoje imovine nasljednicima.

“Do trenutka kad umrete vjerojatno je da će i vaša djeca biti u svojim 40-im, 50-im ili 60-im godinama. Imetak u tom trenutku možda neće biti toliko potreban kao kad su bili mlađi. To je ključni razlog zašto se imovina ranije daje mladima ili unucima umjesto djeci, kaže Tucker.



Četiri rijetka tigra uginula u istom mjesecu u Nepalu


KATHMANDU – Četiri rijetka bengalska tigra uginula su prošlog mjeseca na jugu Nepala zadajući snažan udarac nastojanjima da ih se zaštiti od izumiranja, objavile su vlasti u ponedjeljak.

Zadnji tigar uginuo je u nedjelju u nacionalnom parku Chitwan, 120 kilometara jugozapadno od Kathmandua, kazao je glasnogovornik parka Nurendra Aryal.

“Nismo sigurni što je uzrok smrti no imamo dvije teorije. Zbog toga što se radi o teritorijalnim životinjama možda se borio sa suparnikom za teren, a moglo se raditi i o borbi za plijen koja  je završila smrću jednoga".

U četvrtak zaposlenici parka pronašli su još jednog tigra mrtvog u zoni koja okružuje nacionalni park.

Preostala dva tigra uginula su u šumama izvan nacionalnog parka, kazao je Aryal.

Nepal nastoji točno prebrojati preostale tigrove čiji se broj u zemlji procjenjuje na manje od 200, a činjenica da još postoje pripisuje se oštrim nepalskim zakonima protiv krivolovaca i naporima za njihovim očuvanjem.

U svijetu ih u divljini ima ukupno oko 3900.



Papa će na Jurjevo kupiti 3000 sladoleda beskućnicima

 
VATIKAN - Papa Franjo će u povodu svoga imendana kupiti 3000 sladoleda beskućnicima, objavio je u ponedjeljak Vatikan.
 
Prema katoličkom kalendaru 23. travnja slavi se Jurjevo, a papa je prije više od 81 godine rođen kao Jorge (Juraj) Mario Bergoglio.

Kako bi to obilježili, zaposlenici papinskog dobrotvornog ureda podijelit će sladoled u rimskim pučkim kuhinjama i skloništima za beskućnike koje vodi Caritas.

U Italiji je neuobičajeno toplo i očekuje se da će u Rimu temperatura u ponedjeljak premašiti 25 stupnjeva Celzija.



Australija: Pas čuvao djevojčicu u divljini


SYDNEY - Ostarjeli, nagluhi i poluslijepi pas čuvao je trogodišnju djevojčicu koja je odlutala u australsku divljinu i zaradio je titulu počasnog policijskog psa, prenosi BBC.

Djevojčica Aurora odlutala je u petak iz svoga doma u Queenslandu a za njom je krenuo 17-godišnji nagluhi i poluslijepi pas Max koji je ostao uz nju sve dok je u subotu nisu pronašli rođaci na jednom brdu oko dva kilometra od kuće.

Njezina baka Leisa Marie Bennett čula ju je kako doziva i poletjela na vrh brda gdje ju je dočekao pas i odveo do Aurore, kazala je za australske medije. Prema obitelji Aurora se s psom sakrila ispod nekih stijena i provela noć na temepraturi od 15 stupnjeva Celzija. Zadobila je samo manje ogrebotine.

 U potrazi za nestalom djevojčicom sudjelovalo je više od stotinu ljudi.

"U dobi od tri godine mogu zamisliti da je dijete bilo vrlo prestrašeno i da mu je bilo hladno tijekom noći", kazao je inspektor Craig Berry.

"Možete se nadati da je pas bio dobro društvo i da ju je grijao. To je dobar ishod".



Ruski low-coster razmatra uvođenje stajaćih mjesta


MOSKVA - Ruska niskobudžetna zrakoplovna tvrtka Pobjeda razmatra uvođenje stajaćih mjesta u svojim zrakoplovima, izvijestili su iz tvrtke.

Razmatramo uređenje putničke kabine koje bi povećao učinkovitost i utjecalo na to da u prodaji bude što više jeftinih karata, kažu u Pobjedi, čiju flotu trenutno čini 18 Boeinga 737-800, a do konca 2019. godine u planu je povećanje broja zrakoplova na 30.

Ovih je dana i The Telegraph izvijestio kako talijanska tvrtka Aviointeriors također razmatra uvođenje mjesta za stajanje tako što bi uz uobičajena sjedala montirala vertikalne naslonjače s vodoravnom plitkom sjedalicom u visini bedara i dvama potpornjima za ruke. Sjediti u takvom naslonjaču je nemoguće, na njega se može samo nalaktiti.

Proizvođač naslonjača za stajaća mjesta u zrakoplovima tvrdi da će njihovi potencijalni kupci "unaprijedtiti razmještaj putnika" te ističe da su dvostruko lakši od klasičnih sjedala i da bi njihovom uporabom zrakoplovi mogli prevoziti 20 posto više putnika.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus