09:44, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 23. svibnja 2017.

Objavljeno: 23.05.2017 u 07:38
Pregledano 604 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 23. svibnja 2017.

ZAGREB, 23. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Ministarstvo kulture objavilo poziv na dostavu projektnih prijedloga "Umjetnost i kultura 54+"


ZAGREB - Ministarstvo kulture objavilo je u utorak otvoreni (privremeni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom "Umjetnost i kultura 54 +", usmjerenog na socijalno uključivanje i unaprjeđenje kvalitete života osoba starijih od 54 godine kroz poboljšanje pristupa kulturnim i umjetničkim aktivnostima.

Pozivom koji se provodi u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. financirat će se aktivnosti pripreme i provedbe participativnih umjetničkih i kulturnih aktivnosti usmjerenih na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godina te aktivnosti stručnog usavršavanja umjetnika i kulturnih radnika u području kulturne i umjetničke edukacije i medijacije usmjerene na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godine.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 20 milijuna kuna. Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi sto posto prihvatljivih troškova, od čega je 85 posto osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF-a), dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 posto osigurati Ministarstvo kulture iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva (umjetničke organizacije, udruge u području kulture i umjetnosti, zaklade te zadruge koje u svom temeljnom aktu imaju navedenu kulturnu, odnosno umjetničku djelatnost), ustanove u kulturi te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Natječajna dokumentacija dostupna je na poveznicama http://www.esf.hr/natjecaji/socijalno-ukljucivanje/umjetnost-i-kultura-54/ i http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1410.

Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 24. srpnja 2017.



Gost programa "Upoznaj autora" mladi redatelj Đuro Gavran


ZAGREB - Zagrebačko Dokukino KIC ugostit će u ponedjeljak, 29. svibnja, u svom novom programu "Upoznaj autora" Đuru Gavrana, jednog od najproduktivnijih i najzanimljivijih mladih redatelja dokumentarnih filmova, scenarista, direktora fotografije.

Tridesetpetogodišnji autor snimio je dosad devetnaest dokumentarnih filmova od kojih su mnogi kratkog formata, što se smatra jednom od težih disciplina u kinematografiji. 

Među njegovim najpoznatijim filmovima su, nagrađivani "Presuda" i "4,7". Mnoge je filmove snimio u suradnji s različitim nevladinim i humanitarnim organizacijama, te za svoju matičnu kuću HRT, u kojoj radi kao vanjski suradnik u dokumentarnom, dječjem i znanstvenom programu.

Gavran se u svojim filmovima bavi pojedincem ("4,7" i "Nasilnički gen", grupom ("Kelti", "Htjeli smo radnike, a dobili smo ljude") ili društvom u cjelini ("Presuda", "To je škola", "Učiteljica"), ali uvijek je socijalno angažiran, ističe se u najavi. 

Stoga će u razgovoru pred zagrebačkom publikom autor govoriti o specifičnim pitanjima vezanima uz njegov rad u dokumentarnom filmu, kao što su odnos prema liku i odmak od njega.

Iz Dokukina kažu kako će biti riječi i o odnosu između kratke i duge forme te naručenog i autonomnog rada, osobito kada je riječ o televiziji kao instituciji, HRT-u danas u odnosu na situaciju od prije par godina, te pojave reality showova i percepcije publike koja se s njima promijenila.

Nakon razgovora, prikazat će se Gavranova dva najnovija filmska uratka "Vijesti iz Laayouna" te " Jedi, spavaj, jedi, spavaj", koji je nedavno dobio posebno priznanje Europskog udruženja regionalnih televizija CIRCOM u Portugalu.

"Upoznaj autora" autorski je projekt Dokukina KIC u kojem filmski kritičar i festivalski selektor Vladan Petković predstavlja istaknute domaće i regionalne autore kroz njihove najznačajnije filmove, osobne priče i bogato iskustvo.  

Petković će publiku provesti kroz bogat dokumentarni životopis Đure Gavrana, ispričati priče koje su ostale van filmskog platna te otkriti ideje koje stoje iza njih, najavljeno je.



Otvorena izložba posvećena Dimitriju Demetru

 
ZAGREB - Zagrebačka Gradska knjižnica postavila je u povodu Dana grada Zagreba izložbu posvećenu književniku, publicistu i prevoditelju Dimitriju Demetru, koji je zadužio grad na mnogim kulturnim područjima, osobito kazališnom.

 Građa za izložbu u predvorju knjižnice, knjige, časopisi, dokumenti, grafike, posuđena je iz zbirke Zagrabiensia, koja čuva i prikuplja materijale o Zagrebu i njegovim stanovnicima, zbirke Rara, koja obuhvaća rijetke knjige i rukopise, te iz Zaštićenoj fonda nota.

"Dimitrija Demeter javnosti je najpoznatiji po Demetrovoj ulici, no za kulturnu povijest bio je iznimno važan zbog sudjelovanja u ilirskom pokretu i utemeljenju kazališta na hrvatskom jeziku", rekla je autorica izložbe Dubravka Petek, voditeljica zbirke Zagrabiensia.

Podsjetila je kako je Demeter bio zaslužan za prvu kazališnu družinu koja je na hrvatskom jeziku izvela Kukuljevićevo djelo "Juran i Sofija", a u povijest hrvatskog kazališta upisao se i kao libretist prve hrvatske opere "Ljubav i zloba".

Posjetitelji izložbe moći će razgledati i časopise koje je Demeter uređivao, među kojima književni list "Hrvatski sokol" i "Domobran", u kojem je objavljivao kazališne kritike.

"Časopisi su bili važni za hrvatski narodni preporod kao medij, a Demeter ih je uređivao u dogovoru s Gajem", rekla je Petek i dodala kako je zbog svojih polemika sa Šenoom o pristupu kazalištu na kraju i otišao s mjesta neslužbenog ravnatelja zagrebačkog kazališta, koje u to doba bilo na Markovu trgu.

Jedan od panoa predstavlja 'zagrebačke Grke' kojih je Demeter bio prva generacija. "Demetrov otac je u doba rusko-turskih ratova preko Ugarske pronašao utočište u Zagrebu s drugim bogatim grčkim trgovcima", napomenula je Petek.

Istaknula je kako čak tri osobe važne za povijest hrvatskog kazališta potječu iz grčkih obitelji - osim Demetra, to su intendant HNK Stjepan Miletić i Branko Gavella.

 Po njezinim riječima, njihovi su preci u Zagrebu razvili trgovinu i mogli školovati djecu, koja su pokazala genetski afinitet Grka prema kazalištu i potpuno se uklopila u zagrebačku sredinu.

 Te su obitelji do tridesetih godina 19. stoljeća njegovale svijest o staroj domovini, a i Demeter je svoju prvu dramu "Virginija" te lirske pjesme napisao na novogrčkom.

Dimitrija Demeter (Zagreb, 1811.-1872.) studirao je filozofiju u Grazu, a medicinu u Beču i Padovi, gdje je i doktorirao 1836.

 Nakon povratka najprije je radio kao liječnik, no od četrdesetih godina 19. stoljeća opredijelio se za književnost. Zanimale su ga povijesne teme, a komentirao je i aktualne društvene prilike.

 Na njegov poticaj Hrvatski sabor utemeljio je stalno kazalište, kojemu je bio upravitelj i dramaturg, a osobiti je trag ostavio u prevoditeljskom radu kojim je pridonio afirmaciji hrvatskoga jezika.

 Izložbom, koja će biti postavljena do 30. lipnja, obilježava se 145. godišnjica Demetrove smrti.

 

Na Festivalu mediteranskog filma Split 85 filmova iz 26 zemalja

 
SPLIT - Na ovogodišnjem 10. Festivalu mediteranskog filma Split (FMFS), koji će se početkom lipnja održati na tri gradske lokacije, prikazat će se ukupno 85 filmova iz 26 zemalja, od kojih će neki imati regionalne i hrvatske premijere, najavljeno je u utorak na konferenciji za medije u kinoteci Zlatna vrata.

Festival će otvoriti bugarsko-grčki film "Slava" Kristine Grozeve, dok će Španjolsku predstavljati redatelj Agusti Villaronge filmom "Prevrtljiva slava". Izvan konkurencije će se prikazati hrvatski film "Moj život bez zraka" Bojane Burnać, a publika će moći vidjeti i dvije uspješne koprodukcije "Moj svijet je naopačke" Petre Seliškar i "Funne: Djevojke koje sanjaju more" Katie Bernardi.

U ponudi je, među ostalim, i francusko-alžirski film "U mojim godinama još skrivam da pušim" Rayhane Obermeyer, te izraelski "Provalnica" Hagara Ben Ashera. Festival će zatvoriti film Olea Giaevera "S balkona", koji je prikazan u sklopu programa "Panorama" na ovogodišnjem Berlinaleu.

Direktor Festivala Alen Munitić kaže kako su željeli da ovogodišnje jubilarno izdanje festivala bude veće i uspješnije, no zbog nedostatka sredstava organizaciju su odradili "na slijepo" i uz kompromise, iako je zadovoljan programom kojeg su pripremili.



Klijenti dopustili odgode plaćanja


"Uspjeli smo samo zahvaljujući vrijednom radu i trudu cijelog tima, ali i razumijevanju naših klijenata koji su nam dozvolili odgode plaćanja. Kako bilo, i ove godine donosimo najbolje filmove koje je bilo moguće premijerno dovesti u Hrvatsku i Split, a neće patiti ni tehnika kako bi iskustvo gledanja bilo na razini na koju je naviknuta naša publika", izjavio je Munitić.

Program je podijeljen na Dugometražne filmove", Ješke, Kratke filmove i Posebne projekcije, a odvijat će se u Ljetnom kinu Bačvice, kinoteci Zlatna vrata i na Terasi kina Tesla. U partnerstvu s Fotoklubom Split od 5. lipnja do početka srpnja najavljena je izložba fotografija "Glamour Hollywooda".

Osim filmova iz Hrvatske ljubitelji velikog platna moći će gledati filmove iz Bugarske, Francuske, Belgije, Španjolske, Italije, Izraela, Libanona, Slovenije, Grčke, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Nizozemske, Danske, Sirije, Švedske, Norveške, Njemačke, Makedonije, Portugala, Maroka, Tunisa i Alžira. Najbolji hrvatski kratki filmovi iz programa Ješke će nakon Festivala biti prikazani na Cipru, Malti, Irskoj i Islandu.

Ovogodišnja nagrada za najbolju Ješku iznosit će deset tisuća kuna. Organizatori su osim projekcije filmova i izložbe najavili i Pitching forum na kojem će prezentirati po pet kratkih i dugih filmova u nastajanju. Festival će se održavati tijekom deset dana, započinje 8., a završava 17. lipnja.



ZBF – Potraga za esencijom Zagreba šetnjom s Karl-Markusom Gaussom


ZAGREB - Austrijski pisac i intelektualac Karl-Markus Gauss, ugledni esejist i kritičar i čest zagrebački gost, zanimanje za glavni grad Hrvatske pretočio je u knjigu "Oči Zagreba" upravo objavljenu u izdanju Frakture, a svoj pogled na povijest i kulturu grada u koji se i sam zaljubio, taj je poznavatelj srednje Europe predstavio u utorak nekonvencionalnom šetnjom gradom na kojoj je ponudio drugačiji pogled na njegovu povijest i običaje.

 Na početnoj točki šetnje Zagrebom na kojoj su njegovi stanovnici u ulozi turista dok je stranac u ulozi vodiča uvodno je u atriju Muzeja za umjetnost i obrt govorio glavni urednik Frakture Seid Serdarević. Istaknuo je kako je riječ o knjizi-eseju vjerojatno najboljeg poznavatelja srednje Europe, autora u čijem su središtu interesa mjesta i ljudi.

 "Suvremeni skitnica" Gauss Zagreb je posjećivao više puta, o njemu je saznavao iz knjiga, šetao njime bez cilja, informirao se kod prijatelja, bilježio, te se u njega zaljubio. Posljedica svih tih njegovih 'lutanja' je knjiga "Oči Zagreba", najavljena kao esej o esenciji Zagreba u kojemu se prelamaju i spajaju njegova prošlost i suvremenost, rekao je.

 Trojezično hrvatsko-njemačko-englesko izdanje čiji hrvatski prijevod potpisuje Milan Soklić, a engleski Andy Jelčić, Gauss je predstavioi na nekonvencionalan način – šetnjom Zagrebom na kojoj je pokazao pogled na grad, njegovu povijest i kulturu i život njegovih stanovnika, od onih davnih do onih sadašnjih. Gauss je istaknuo da je Zagreb prvi puta posjetio 1986., "kao ambasador Miroslava Krleže na njemačkom govornom području".

"Inače sam protiv bilo kakvih rang lista, no smatram da je Krleža jedan od deset najvažnijih europskih pisaca 20. stoljeća", kazao je Gauss, koji je u Zagreb ovaj put doputovao kao gost književne manifestacije Zagreb Book Festival, koja se od 22. do 28. svibnja održava u MUO-u.

Pisac i publicist, jedan od vodećih europskih intelektualaca, Gauss je veliki poznavatelj književnosti srednje i istočne Europe i jedan od najutjecajnijih književnih kritičara na njemačkom govornom području. Urednik je salzburškog časopisa Literatur und Kritik i autor niza knjiga prevedenih na brojne jezike, za koje je dobio niz nagrada poput Prix Charles Veillon, Georg Dehio Preis, Mitteleuropa Preis i drugih.

Napisao je dosad više od 25 knjiga, među kojima se ističu "Uništenje Srednje Europe" (1991.), "Europski abecedarij" (1997.), obje objavljene na hrvatskom jeziku u izdanju nakladnika Durieux, "Sa mnom, bez mene" (2002.) i druge. Fraktura je dosad objavila i njegove knjige "Europljani u izumiranju" (2001.), u prijevodu Borisa Perića, te "U šumi prijestolnica" (2010.), u prijevodu Milana Soklića.



Zagreb se rastvara na neočekivane načine


Rođen 1954. u Sazburgu od roditelja koji su 1945. iz Vojvodine došli u Austriju, Gauss piše o kulturama i pojavama koje su malo poznate, osobito na Zapadu, želeći pokazati da je Europa daleko šira i raznolikija nego se čini, pravi konglomerat različitih kulturoloških i vjerskih silnica.

Posebno ga zaokupljaju mali europski narodi, "marginalne" kulture za koje malo tko zna. Njegove su knjige putopisi o raznolikostima europskih manjina i društava, poziv za očuvanjem multietničke i multikulturalne složenosti stare i novonastajuće Europe.

Pred zgradom HNK na Trgu maršala Tita Gauss je ispričao anegdotu koja je osigurala trajnu uspomenu na njegov prvi boravak u Zagrebu.

Naime, našao se tada u vrlo neugodnoj situaciji kada mu je predsjednik Društva Miroslava Krleže  Enes Čengić na prigodnom ručku nakon višesatnih sastanaka kao posebnu poslasticu za posebnoga gosta servirao na tanjuru – janjeće oko. Gauss je odmah shvatio kako je riječ o posebnoj časti koju ne smije odbiti.

"Zbog hrvatsko-austrijskog prijateljstva morao sam pojesti to oko i koliko god sam se ustručavao na kraju sam to i učinio i mogu reći da je bilo doista ljigavo", rekao je i napomeno da je oko u naslovu knjige aluzija upravo na to njegovo iskustvo.

Govoreći o HNK-u , Gauss se osvrnuo na još jednu zanimljivost, a to je da to kazalište, izgrađeno za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, kao i sva kazališta monarhije iz toga doba, ima carsku ložu, s jednom posebnošću – naime, HNK Zagreb ima i carski toalet, koji su navodno kasnije koristili Tito i Franjo Tuđman, istaknuo je.

Na sljedećoj postaji šetnje, ispred uspinjače u Tomićevoj ulici, Gauss je ispričao kako se nakon dugo godina, poslije Domovinskog rata, vratio u Zagreb, kako bi ga našao kao dosta drugačiji grad od onoga koji je poznavao.

"Nisam lovac već kolekcionar koji skuplja mape i karte gradova a ono što me posebno zbunilo prilikom toga posjeta je to što su sve ulice promijenile ime!", rekao je.

 Kod meteorološkog stupa na Zrinjevcu prisjetio se pak svojeg prvog "susreta" s Josipom Jurjem Strossmayerom – naime, o njemu je prvi puta čitao u knjizi svojih roditelja koju je napisao jedan obiteljski znanac. Strossmayera je doživio kao važnu osobu, kao "neku vrstu pravog renesansnog čovjeka koji je imao širinu europskog kuta gledanja na stvari te je bio jedinstvena pojava jer je bio katolik pan-slavist", rekao je.

  Gauss u knjizi piše o brojnim drugim "susretima" sa Zagrebom i njegovim ljudima. Upoznati grad i poznavati ga nikada nije jednostavno, jer on je organizam koji se stalno mijenja, kaže, a njemu su pri upoznavanju Zagreba veliku pomoć dali njegovi prevoditelji – Andy Jelčić, Sead Muhamedagić i Boris Perić.

Upravo ga je Perić odveo na Mirogoj, "posjet bez kojega ove cijele priče ne bi ni bilo", rekao  je Gauss, jer "nemoguće je neki grad posjetiti i upoznati a da se ne posjeti i njegovo groblje, a Mirogoj je jedno od najljepših europskih groblja koje sam vidio", rekao je autor, kojemu je Zagreb danas "jedno daleko šarolikije i napučenije mjesto" nego što je to bio kad ga je prvi puta upoznao.

Zagreb Book Festival (ZBF) Gaussa je ugostio u programu "Zemlja podrijetla: Austrija", posvećenom ovogodišnjoj zemlji partneru, Austriji. Sedmodnevni festival u svojem je trećem izdanju pripremio bogat program od pedesetak događanja u kojima u Muzeju za umjetnost i obrt ugošćuje stotinjak istaknutih inozemnih i domaćih gostiju.

 Niz od 12 renomiranih inozemnih imena otvorila je u ponedjeljak kao prva festivalska gošća književnica i novinarka Erica Fischer, kojoj su se u razgovoru pridružili Karl-Markus Gauss i turska književnica i novinarka Ece Temelkuran.

Austrijsku kulturu i književnost predstavit će do nedjelje 28. svibnja, među ostalima, i "sakupljač ekstremnih pripovijedaka" Franz Hammerbacher; dječji psihijatar i pisac Paulus Hochgatterer; austrijska književnica ruskog podrijetla Julya Rabinowich, te Monika Wogrolly, također nagrađivana književnica i psihoterapeutkinja.



"East West" zadnja baletna premijera splitskoga HNK u ovoj sezoni


SPLIT - U četvrtak će u splitskome HNK, kao posljednja premijera u sezoni, biti izveden baletni triptih "East West" Saše Evtimova, Martina Chaixa i Igora Kirova.

 Intendant HNK Goran Golovko rekao je u utorak na konferenciji za novinare kako mu je iznimno drago što su uspjeli izvesti još jednu baletnu premijeru u ovoj sezoni kojom otvaraju put k izričaju modernog baleta.

 "Ovaj kreativni i estetski iskorak je svakako vrijedan pozdrava i mislim da su naše plesačice i plesači u suradnji s koreografkinjom i koreografima uspjeli iznjedriti jednu kvalitetnu, zanimljivu predstavu koja jezikom apstrakcije modernog baleta pokušava i uspijeva doprijeti do naših nutrina", ocijenio je Golovko.

 Predstavljajući baletni triptih, ravnatelj splitskoga Baleta Igor Kirov rekao je kako je riječ o tri različite koreografije s tri različita stila, kostimima i glazbom te da istodobno daje izazov plesačima i publici da vide nešto novo. Istaknuo je da na Zapadu svaka nacionalna kompanija ima triptih i diptih koji predstavlja nešto novo i drugačije.

 "Veoma sam ponosan i radostan što su moji plesači prihvatili izazov da plešu u triptihu. U velikom su iščekivanju. Imamo program koji već sada obećava jako puno za mene i naše gostovanje u sljedećoj sezoni zato što je jednostavan, nema puno tehnike. Sasha Evtimova i MartinChaix su mladi i renomirani koreografi koji su svagdje radili po Europi. Ono što oni daju nama je vrlo veliki izazov za plesače te nešto novo za publiku", objasnio je Kirov.

 Rekao je da je to jedna od rijetkih predstava u kojoj će nastupiti većina ansambla, da je iskoristio sve što je mogao, zbog čega imaju veoma interesantan program. U triptihu su različiti koreografi, glazba i plesni izričaji,  rekao je Kirov i dodao da je rođen na Istoku, a cijelu karijeru radi na Zapadu, te da je to "East West".
 "Kao što znate rođen sam u Makedoniji, a svoju 20- godišnju karijeru sam izgradio na Zapadu. Mislim da nam ta konekcija između Istoka i Zapada dolazi baš u Split, što mi je drago. Ostavili smo publici da sama uđe u taj svijet i pronađe ono što je za njih interesantno", dodao je Kirov.

 Koreografkinja u prvom dijelu Patternsu je Sasha Evtimova, kostimograf Aleksandr Noshpal, a za glazbu je zadužen Cesar Franck - Sonata za klavir i violinu u A-duru.

 U drugom dijelu triptiha Sinfonietti koreograf i scenograf je Martin Chaix, glazbu je priredio Krzysztof Penderecki , a kostimograf je Aleksandr Noshpal.

 Igor Kirov načinio je koreografiju za treći dio "The Edge", glazbu je priredio Alessandro Marcello, a kostimograf je Aleksandr Noshpal. U baletnom triptihu sudjeluje 30 plesača.

 Baletni triptih, osim u četvrtak, izvest će se i u petak.
 


"Filozof iz štale" otvara Tjedan turskog filma


ZAGREB - Komedijom "Filozof iz štale" Mufita Cana Sacintija u utorak se u zagrebačkom kinu Europa otvara Tjedan turskog filma, u okviru kojega će se do 28. svibnja prikazati trinaest odabranih dugometražnih filmova turske kinematografije.

"Filozof iz štale" suvremena je priča o sukobu gradskog i seoskog načina života, u čijem je središtu zanesenjak koji moderan gradski život mijenja životom na selu, a mir mu remeti bogati poslovni čovjek koji ga nagovara da mu proda zemljište.

Borba za egzistenciju čovjeka koji je, nakon što ostane bez posla, spreman na sve, tema je "Divnog života" Yilmaza Erdogana, ali i nešto starijeg filma "Aga bez novca!" Neslija Colgecenoa iz 1985. godine, o čovjeku koji odlazi sa sela kako bi sreću pronašao u gradu.

"Život prema Nadide" Cagana Irmaka komična je priča o ženi koja nakon smrti supruga kreće u potragu za novim smislom života, a "Džem od smokvi" Aytaca Agirlara prati pomalo depresivnog scenarista koji za život zarađuje pisanjem televizijskih skečeva, a želi se dokazati na filmu.

Prikazat će se i romantična komedija "Ne pričaj dok se ne udaš" Kivanca Barionua o tridesetogodišnjakinji koju obitelj nagovara da se napokon uda, dok animirani film "Zli mačak Serafettin" Ayce Unal i Mehmeta Kurtulusa prati pripreme galeba i štakora za nezaboravni tulum čiji je domaćin divlji i napaljeni mačak Sero.

U programu je i jedan stariji film, "Ptice u tuđini" Halita Refigiza iz 1964. godine o obitelji koja zbog boljeg života s jugoistoka Turske seli u Istanbul. Riječ je o adaptaciji romana jednog od najpoznatijih turskih pisaca, Orhana Kemala i jednom od najznačajnijih filmova u povijesti turske kinematografije na temu migracije.

U tursko-bosanskoj koprodukciji snimljen je film "Bilo jednom u Anadoliji" Nurija Bilgea Ceylana, kriminalistička drama koja tijekom jedne noći prati šaroliku skupinu ljudi, policijske službenike, liječnike, tužitelja, grobare, te dva brata osumnjičena za ubojstvo.

Prikazat će se i dvije drame "Pitaj svoje srce" Yusufa Kurcenlija, koji propituje može li razlika u vjeri stati na put nevinoj ljubavi, te "Moj dragi brat" Ertema Egilmeza iz 1973. o teškom životu jednog dječaka i njegova brata.

Posljednji film u okviru Tjedna je triler drama "Bandit" Yavuza Turgula, o čovjeku koji nakon 35 godina izlazi iz zatvora, vraća se kući i shvaća koliko se svijet dramatično promijenio.

Tijekom vikenda, u subotu 27. i nedjelju 28. svibnja, za djecu će se prikazati film iznenađenja, a nakon projekcije organizirat će se radionica za izradu darova.

Tjedan turskog filma organizira Hrvatsko-turska udruga prijateljstva u suradnji s Institutom Yunus Emre u Zagrebu. Ulaz na sve projekcije je besplatan.



IZ SVIJETA


Preminuo Roger Moore, bivši James Bond


LONDON - Britanski glumac Roger Moore, koji je svjetsku slavu stekao igrajući tajnog agenta Jamesa Bonda, umro je u utorak u dobi od 89 godina, objavila je njegova obitelj.

Roger Moore preminuo je u Švicarskoj od raka.

Bonda je glumio u sedam filmova u rasponu od 12 godina, od prvog "Živi i pusti umrijeti" koji je snimio 1973., do "Pogleda na ubojstvo" 1985. godine.

Uloga tajnog agenta 007 proslavila ga je diljem svijeta i pretvorila u multimilijunaša.



Četrdeset godina "Ratova zvijezda"


LOS ANGELES - Do godine 1977. nitko nikada nije čuo za laserski mač ili bakreni bikini i nitko strancu nije poželio da Sila bude s njime.

Ali to će se promijeniti. George Lucas, 33-godišnji redatelj, upravo se spremao objaviti svoj treći film, intergalaktičku sagu o borbi dobra i zla u kojoj će glavni lik biti zlovoljni farmerov sin nejasna podrijetla.

Četrdeset godina poslije "Ratovi zvijezda" najprofitabilnija su franšiza u povijesti filma, a 'jediji' su službena religija u nekoliko zemalja.

"Nemam dovoljno hiperbola za opisivanje snage Ratova zvijezda", rekao je filmski analitičar Swan Robbins.

"Četiri desetljeća rekorda, filmskih, televizijskih, u video igrama, igračkama, knjigama i raznim drugim brendovima. To dovoljno govori", objasnio je.

Prvi film, snimljen za samo 11 milijuna dolara, krenuo je u distribuciju 25. svibnja 1977. Počeo se prikazivati u samo 32 dvorane i prvog vikenda zaradio 1,6 milijuna dolara.

S relativno nepoznatom glumačkom postavom, Markom Hamillom, Carrie Fisher i Harrisonom Fordom, film se najviše okoristio usmenom predajom pa su se gužve pred kinima povećavale.

Najpoznatije holivudsko kino, Chinese Theatre, prikazivalo ga je pet puta dnevno punih godinu dana. Na kraju prikazivanja zarada je iznosila impresivnih 220 milijuna dolara.

Uslijedila su dva nastavka "Imperija uzvraća udarac" 1980. i "Povratak jedija" 1983. koji su zaradili 450 milijuna dolara svaki.

Lucas je od 1999. do 2005. snimio još tri filma iz serijala koji sadržajno prethodne navedenoj trilogiji. Filmovi su požnjeli uspjeh na kino blagajnama, ali kritike nisu ni približno bile dobre kao dvadesetak godina ranije.

Ali to nije omelo Georgea Lucasa da 2012. prava na "Ratove zvijezda" proda kompaniji Disney za nevjerojatne četiri milijarde dolara.

Disney je donio nove ideje i osvježio franšizu pa je prvi film snimljen u njihovoj produkciji "Sila se budi" dobio izvrsne kritike i zaradio dvije milijarde dolara.  Nastavak, "Posljednji jedi", očekuje se u kinima u prosincu ove godine.

Iako je posljednji, deveti nastavak predviđen za 2020., Robbins sumnja da će to biti kraj.

Disney će se teško odreći franšize koja donosi milijardu, dvije dolara sa svakim novim nastavkom.

"Kao i svemir, Ratovi zvijezda će se nastaviti širiti u beskonačnost. Kraj serijala doslovno nije na vidiku", smatra Robbins.

 

Po izboru Lonely Planeta Zagreb top europska destinacija u 2017.


ZAGREB - Jedan od najprestižnijih svjetskih turističkih vodiča, Lonely Planet Zagreb je stavio na vrh svoje liste ove godine najpoželjnijih i najuzbudljivijih, ali nedovoljno istraženih europskih odredišta, koja se moraju posjetiti.

Zagreb je, prema tom izboru, pobijedio u konkurenciji deset gradova, koji imaju što pokazati, ali su često podcijenjeni i nedovoljno poznati  kod turističke publike.  

U objašnjenju priznanja stručnjaci Lonely Planeta ističu kako je Zagreb nerijetko u sjeni razvikanih gradova na obali Jadrana, ali i kako se radi o  metropoli  koju definitivno treba upoznati. Zagreb vide  kao grad koji je istvoremeno kozmopolitski i alternativan, a ističe se i da je vrlo dostupan jer nikad nije bilo povoljnije i lakše doći do glavnog grada Hrvatske zahvaljujući uz ostalo i novoj zračnoj luci "Franjo Tuđman".

Osvrnuli su se i na osunčane trgove austrougarskog štiha, trgove ispunjene ljudima koji piju kavu, zagrebačku arhitekturu, uličnu umjetnost i urbanu obnovu.

Drugo mjesto na toj listi zauzela je švedska pokrajina Gotland, treća je španjolska Galicija, četvrti sjever Crne Gore, a peti britanski Leeds. Slijede portugalski Alentejo, sjeverna Njemačka, Moldavija, ciparski Pafos i francuski Le Havre.



Najveća europska dobrotvorna priredba Life Ball 10. lipnja u Beču


BEČ - Najveća europska dobrotvorna priredba namijenjena prikupljanju sredstava za borbu protiv AIDS-a, 24. Life Ball održat će se 10. lipnja u bečkoj Gradskoj vijećnici, najavili su organizatori u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Beču.

Dobit s bala namijenjena je borbi protiv AIDS-a, odnosno za provedbu različitih projekata u Austriji. Namijenjena je najpogođenijim zemljama svijeta za prevenciju, medicinsku pomoć, opskrbu lijekovima i terapiju.

Organizator bala Gery Keszler rekao je da će se ovogodišnji bal održati pod nazivom "Prepoznaj opasnost".

"Na ovoj kulturnoj manifestaciji nastupit će brojni austrijski i međunarodni umjetnici. Kultura za mene znači tolerantno ponašanje", rekao je austrijski ministar kulture i umjetnosti Thomas Drozda. Istaknuo je da je Life Ball postao veliki kulturni događaj s međunarodnim karakterom.

"Austrijska savezna vlada podupire tu humanitarnu priredbu tolerancije, koja je protiv svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije" dodao je.

"Poruka bala je doprinos većoj toleranciji i zaustavljanju širenja AIDS-a", rekao je  Keszler. Ove će se godine dan nakon Life Balla održati radionica koja će okupiti mlade u dobi od 16 do 18 godina. Svrha radionice je informirati ih o opasnostima što ih nosi ta bolest te na koji se način bolest suzbija, rekao je Keszler, napomenuvši da nakon jednogodišnje stanke, pripreme za bal traju gotovo godinu dana.

"S organizacijom bala smo započeli 1993. kao manifestacijom slavljenja života, a danas je najvažnije buditi svijest o opasnostima zaraze. Važno je da se bolest na vrijeme dijagnosticira i da sa započne s terapijom."

Partneri bala su brojne međunarodne organizacije i zaklade. Među njima su Elton John AIDS Foundation (EJAF), Elisabeth Taylor Foundation (ETAF), njujorška HIV-Abzyme Research Foundation, južnoafrička organizacija "Sentebale" i UNAIDS .

Uz kampanju "Know Your Status" i poruku što je Life Ball šalje u svijet, svečano otvorenje bit će u znaku  solidarnosti, zdravlja, znanosti i ljubavi.

Ovogodišnji Life+Celebration koncert održat će se 6. lipnja u Burgtheatru, na kojem će nastupiti kazališni i glazbeni umjetnici iz dvadesetak zemalja. Među njima su
južnokorejska sopranistica Sumi Jo, bariton Bo Skovhus, dobitnica nagrade Domingova natjecanja "Operalie" Julija Novikova, posljednji Pavarottijev učenik, mladi tenor Andrea Care i violinist Yuri Revich.

Prema podacima UN-ove agencije za suzbijanje AIDS-a (UNAIDS), u svijetu živi oko 36,7 milijuna ljudi zaraženih HIV-om i AIDS-om, a polovicu čine žene.

U 2016. zabilježeno je oko dva milijuna novozaraženih, a oko 1,1 milijuna ih je umrlo od AIDS-a. Najveći broj zaraženih, gotovo 70 posto živi u subsaharskom području Afrike.


Komiška sandula i gundule na Tjednu zaljeva Morbihan


VANNES - Plovidbom od grada Vannesa do otoka Ille d'Arz, u utorak prijepodne službeno je počeo deveti po redu Tjedan zaljeva Morbihan, europski festival mora, maritimne baštine i tradicijske brodogradnje, na kojem se Hrvatska ove godine predstavlja s tri broda.

Više od 1300 registriranih sudionika iz gotovo svih europskih „morskih“ zemalja predstavit će domaćinima i brojnim turistima pomorsku tradiciju svojih država. Hrvatska je u francusku regiju Bretanju stigla s tri broda, sandulom, komiškom inačicom gajete, i dvije replike komiške gundule, barke  duljine četiri metra koja se koristila za rekreativno veslanje.

"Novu komišku sandulu nazvanu 'Molo Palagruža' sagradili su brodograditelji Tonko Božanić Pepe i Šime Mardešić Palagruža, a prije puta u Bretanju prije nepunih mjesec dana porinuli smo je na komiškoj rivi. Žao nam je što ove godine nemamo više većih brodova, kao 2015., kad je Atlantikom jedrilo naših 11 drvenih brodova. Ali, Hrvatska je tu, i to u društvu najboljih. U sklopu 'Willage of European Maritime heritages'  (Sela europske maritimne baštine) organizator nam je još jednom ukazao posebnu pažnju osiguravši nam počasno mjesto  s Italijom koju predstavljaju regije Emilia-Romagna i Lago maggiore, Francuskom s pokrajinama Sete et l'Occitanie i La Cote d'Opale, Nizozemskom, Irskom i Španjolskom koju predstavlja pokrajina Galicija. Žao nam je što naše regionalne turističke zajednice, osobito TZ Šibensko-kninske županije, nisu imale više sluha i pomogle odlazak na ovaj veliki festival svojim posadama tradicijskih brodova. Pritom ponajprije mislim na veliku murtersku flotu", kazao je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves iz Splita, koja je organizirala dolazak 19-ročlane hrvatske ekipe u Morbihan.

U Europskom maritimnom selu u gradu Vannesu Hrvatska će se do nedjelje cjelodnevnim kulturno-zabavnim i edukativnim programima predstaviti europskoj javnosti svoje pomorske zanate, ribarske vještine, tradicionalnu primorsku kuhinju i autentične proizvode, o čemu će se brinuti Udruga Palagruža iz Komiže.

Posebno za ovu prigodu postavljen je Hrvatski maritimni muzej, u kojemu će Muzej Staroga Grada izložbom odabranih fotografija na temu slavne starogradske pomorske kulture predstaviti i dio zajedničke hrvatske maritimne baštine.

U četvrtak, 25. svibnja, održat će se Hrvatski dan, konferencija za medije uz video-prezentaciju turističke ponude Grada Splita i Splitsko–dalmatinske županije te predstavljanje ovogodišnjeg festivala Dani u Vali, koji Udruga Cronaves u rujnu organizira u Starome Gradu na Hvaru. Sutradan,  26. svibnja, predstavit će se hrvatska vina i ulja, a 27. svibnja hrvatski nautički turizam.

Na sedmodnevnom maritimnom festivalu sudjeluje između 1000 i 2000 tradicionalnih brodova individualnih karakteristika koji pripadaju nadaleko poznatim malim nacionalnim flotama: brodovi na vesla, stari ribarski brodovi s jedrima, stari motorni brodovi, tradicionalni jedrenjaci s više jarbola, klasične i suvremene jahte… Na svaku manifestaciju u Morbihan doplovi i dvadesetak velikih jedrenjaka, ponos europskog pomorskog graditeljstva.

Zaljev Morbihan prirodna je luka na obali Atlantskog oceana smještena u istoimenom području na jugu regije Bretanje. Ime izravno dolazi iz bretonskog jezika (Ar Mor Bihan), što u prijevodu znači „malo more“. Zaljev Morbihan mnogi svjetski zemljopisci opisuju kao jedan od najljepših zaljeva na svijetu, a prostire se od grada Locmariaquera na zapadu do Vannesa na istoku. Zaštićen sustavima koji reguliraju ekstremne razlike između oceanske plime i oseke, ali i pored toga, strujanje mora na nekim lokacijama može dosegnuti brzinu i do 9,4 čvora. Najznačajnija odrednica zaljeva Morbihan su njegova 42 otoka. Većina ih je u privatnom vlasništvu poznatih osoba iz svijeta umjetnosti, ali dva najveća, Île aux Moines i Île d' Arz, u vlasništvu su države i omiljena su europska ljetna turistička destinacija.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus