17:55, 24. Svibanj 2018

kultura...

Kultura 23. siječnja 2017.

Objavljeno: 23.01.2018 u 02:37
Pregledano 157 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 23. siječnja 2017.

ZAGREB, 23. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Neprijateljska djelatnost na kulturnoj sceni


ZAGREB -
Izvršni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) ocijenilo je u utorak da je znamenito Pirandellovo djelo “Šest likova traži autora” u režiji Olivera Frljića u kazalištu “Kerempuh” doživjelu preobrazbu nezabilježenu u povijesti hrvatskoga glumišta te da nije riječ o umjetničkom činu, nego o vulgarnome i neprihvatljivom obračunu sa živim suvremenicima, s porukom da neistomišljenike treba likvidirati. Na taj je način prijeđena crta tolerancije koju hrvatsko društvo nažalost ima prema sličnim pojavama, dopuštajući izravnu neprijateljsku djelatnost koja podmuklo koristi upravo kulturnu scenu za promidžbu staljinistički obojenih protuhrvatskih ispada, s bočnim četničkim elementima, ocjenjuje, među ostalim, HKV.


Brodosplit donirao skulpturu Gorkog Žuvele Galeriji umjetnina

 
SPLIT - "U ime Ja" naziv je umjetničke instalacije čiji su središnji skulpturalni dio prema nacrtu nedavno umrloga likovnog umjetnika Gorkog Žuvele 2014. godine izradili radnici Brodosplitove radionice strojne obrade, a u utorak su je donirali Galeriji umjetnina, priopćeno je iz Brodosplita.

   U priopćenju se navodi da su skulpturu čuvali četiri godine, a sada će na poticaj Galerije umjetnina iz Splita, kojoj su umjetnik i Brodosplit donirali instalaciju, skulpturalni segment u Noći muzeja u petak prvi put javnosti biti predstavljen u atriju muzeja. To će biti i poticaj da se što prije u istočnom dvorištu Galerije umjetnina postavi cijela instalacija.

  Skulptura "U ime Ja" izrađena je od čelika povišene čvrstoće, umjetnički je prikaz antene - komunikacijskog uređaja koji odašilje energiju u željnom smjeru. "Želim reći da se u brodogradilištu može sve napraviti. Željezo me uvijek izaziva jer pruža mogućnosti koju ne mogu dovoljno problematizirati kroz rad u atelijeru. Ogromna snaga valjka, masa željeza koja postaje podatna, motivi su koji pokreću rad na ovim skulpturama", rekao je tada splitski likovni umjetnik, prof. Gorki Žuvela (1946. -  2017.)", navodi se u priopćenju.

 Splitski umjetnik Gorki Žuvela imao je više od 40 samostalnih izložaba, a njegovi su radovi u fundusima Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Moderne galerije u Zagrebu i Galerije umjetnina u Splitu, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, javnim ustanovama i crkvama te u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.

 

U Osijeku prvi put folklorni festival - Pannonian folklor fest

 
OSIJEK –  U Osijeku će se od 22. do 25. lipnja održati prvi Pannonian folklor fest, a nastupit će pet ansambala koji njeguju koreografirani folklor, i to četiri iz Hrvatske i jedan iz inozemstva, najavili su u utorak u Osijeku predstavnici Organizacijskog odbora.

Cilj tog festivala je spojiti sve četiri hrvatske folklorne zone – panonsku, jadransku, dinarsku i alpsku, zbog čega će iz svake zone nastupiti po jedan vrhunski folklorni ansambl, o čemu se još vode razgovori, a kao poseban gost festivala, 24. lipnja, nastupit će nacionalni ansambl "Lado", rečeno je.

Predsjednik Organizacijskog odbora festivala osječko-baranjski dožupan Goran Ivanović rekao je rekao je na konferenciji za novinare kako je ovakav festival potreban Osijeku i ovoj Županiji, jer je ovaj dio Hrvatske poznat po bogatoj folklornoj i tradicijskoj kulturi, koju treba njegovati i prikazati javnosti.

Festival zajednički organiziraju gradska i županijska Turistička zajednica, a održavat će se ispred secesijskog zdenca na Šetalištu kardinala Franje Šepera.

Drago mi je da je Osječko-baranjska županija pokrenula ovu inicijativu. Time Osijek obogaćuje turističku ponudu i imat će kontinuitet kulturnih događanja tijekom godine, do početka "Osječkog ljeta kulture", rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić naglasio je kako je to još jedan u nizu zajedničkih projekata grada Osijeka i Županije, dodavši kako cjelokupnoj javnosti treba pokazati bogatstvo tradicijske kulture.



HAVC: Četiri filma na festivalu u Rotterdamu


ZAGREB - Na 47. Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, koji se održava od 24. siječnja do 4. veljače, prikazat će se tri manjinske hrvatske koprodukcije i jedan većinski hrvatski film, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

Svjetsku premijeru na tom će festivalu imati dugometražni igrani filmovi "Jimmie" i "Nemoguće malen predmet", koji se prikazuju u natjecateljskim programima.

Manjinska koprodukcija, dugometražni dokumentarni "Playing Men" te većinski hrvatski eksperimentalni kratkometražni film "Skoro ništa: i dalje noć" prikazat će se u nenatjecateljskim sekcijama festivala.

Švedsko-austrijsko-hrvatska koprodukcija "Jimmie", čiju režiju i scenarij potpisuje Jesper Ganslandt i koja je gotovo u cijelosti snimljena u Hrvatskoj, dobila je čast otvorititi rotterdamski festival.

To je priča o četverogodišnjem Jimmieu koji s ocem odlazi od kuće, no kada se putem razdvoje, dječaka udomljava nova obitelj, koja mu se pridružuje u potrazi za ocem.

Na filmu su radili i, kao koproducenti, Jure Pavlović i Bojan Kanjera (Sekvenca), scenografiju potpisuje Dubravko Đuran, a Nataša Pršir bila je menadžer produkcije.

Dugometražni igrani film "Nemoguće malen predmet" prva je tajvansko-hrvatska koprodukcija, u čijem je središtu priča o dvoje sasvim različitih likova, osmogodišnjoj djevojčici iz Taipeija i fotografu iz Amsterdama koje povezuje tek fotografija djevojčice čiji je on autor.

U snimanju tog filma sudjelovali su Zorana Meić (kostimografkinja), Klara Mučibabić (scenografkinja), Igor Stiković (majstor scene), Filip Beatović (majstor rasvjete), Tomislav Sutlar i Pavel Posavec (asistenti kamere), Marko Šprajc (prvi pomoćnik redatelja) i Silvija Bradica (majstorica šminke).

Producenti su Patrick Mao Huang i Siniša Juričić iz Nukleus filma (koji je zadužen i za hrvatsku distribuciju).

Dugometražni esejistički dokumentarni film "Playing Men" Matjaža Ivanišina nastao je u hrvatsko-slovenskoj koprodukciji, a hrvatski koproducenti su Vanja Jambrović i Tibor Keser iz Restarta.

Strukturiran je kao dnevnik putovanja po jugu Europe (Slovenija, Hrvatska, Italija i Turska) te predstavlja muškarce, mlade i stare, koji se sastaju baš kao što su se i njihovi preci sastajali – kako bi igrali igre. Tijekom snimanja igrača redatelj filma upada u kreativnu krizu, okreće kameru prema sebi, pa se film pretvara u razigranu posvetu apsurdnosti.

Eksperimentalni kratkometražni film "Skoro ništa: i dalje noć" Davora Sanvincentija bavi se krhkošću tijela, filma i sjećanja. Direktor fotografije je Ivan Slipčević, producent Boris Greiner, dok glazbu potpisuju Christian Fennesz i Nenad Sinkauz.

Međunarodni filmski festival u Rotterdamu jedan je od najvećih i najutjecajnijih filmskih festivala koji privlači desetke tisuća profesionalaca i posjetitelja, ali i određuje buduće filmske trendove te otkriva filmaše na koje treba obratiti pažnju.



Turbulentne šezdesete na izložbi u Muzeju za umjetnost i obrt


ZAGREB - Središnji ovogodišnji izložbeni projekt Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), "Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost", koji će se održati od 14. travnja do 14. listopada, kroz čak osamnaest tematskih dionica podsjetit će na godine koje se pamte kao turbulentne i po mnogočemu prijelomne za Hrvatsku i njezino okruženje.

"Obuhvaćamo vrijeme kada je Hrvatska bila u političkom, društvenom i pogotovo gospodarskom uzletu, jača industrija, nezaposlenih gotovo nema, stambeno pitanje se lako rješava, nema gladi, a pozitivna energija je svugdje prisutna", rekao je autor idejnog koncepta izložbe Zvonko Maković u utorak, na prvom predstavljanju projekta. 

Izložba počinje 1958. godinom, kada se održao sedmi kongres Saveza komunista Jugoslavije, nakon kojega se partija liberalizirala i otvorile su se nove teme poput ekonomije, a završava 1971., godinom Hrvatskog proljeća. 

"Tijekom šezdesetih stvari se mijenjaju, a padom Rankovića 1966. stvaraju se predispozicije za liberalizaciju hrvatske kao savezne države, uskoro dolazi do Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i nove hrvatske vlasti, no onda i do 1971., godine kojom izložba završava, kada se održala omražena sjednica Centralnog komiteta SKJ", ustvrdio je Maković.

Podsjetio kako su se tada u gospodarstvu i kulturi stvarala najveća djela u području likovne umjetnosti i arhitekture, bilo je to vrijeme Novih tendencija, Gorgone, Muzičkog bijenala, zlatno doba za kazalište, film, glazbu, medije.

"Najmanji eksponat na izložbi je antibaby pilula koja je izmijenila kulturu našeg ponašanja i otvorila vrata za nove osjećaje, a najveći je Fićo, velika žudnja građana Hrvatske i Jugoslavije, koji u to doba nije bio samo predmet za upotrebu nego i statusni simbol", napomenuo je Maković.

Ideju za izložbu dobio je 2004., dok je radio izložbu "Pedesete" u Domu HDLU-a. "To je bila tek skica za ono što se kasnije razvilo, pedesetih su začete ideje koje će se do kraja realizirati šezdesetih", rekao je. 

Muzeju za umjetnost i obrt projekt je ponudio prije četiri godine, otkad se na njemu intenzivno radi, s dvadesetak ljudi u stručnom timu i s tridesetak vanjskih suradnika.

Ravnatelj MUO Miroslav Gašparović rekao je kako je tih godina završilo poslijeratno razdoblje, paradigme su se mijenjale i na globalnoj razini te je počela epoha čiji se odjeci osjećaju i danas.

"Bilo je to specifično vrijeme, postavljala su se pitanja individualnih i društvenih sloboda, a velike svjetske teme bile su važne i kod nas. To je razdoblje u kojemu je došlo do otapanja krutog sustava i erupcije na svim područjima", rekao je.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević Jelena Pavičić Vukičević poželjela je organizatorima brojnu publiku "koja će u izložbi uživati, ponešto naučiti ili osvježiti pamćenje". 

"Odjek stvarnosti šezdesetih pomalo je mitologiziran i s ovim vremenskim odmakom ipak ih pomalo gledamo kroz ružičaste naočale, no nadam se da će izložba odgovoriti našim očekivanjima i da ćemo osjetiti dašak tadašnjeg življenja, malo radosti, nostalgije, lijepih sjećanja, ali i dobiti nove inicijative", ustvrdila je.

Izložba podsjeća na sve ono što iz šezdesetih vrijedi zapamtiti 

Brojnim izlošcima, koji se prikupljaju i od građana, od dokumentarne građe, umjetničkih djela, fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata te svakodnevnih predmeta, izložba će pokazati što je sve iz tog razdoblja ostalo zapamćeno s područja umjetnosti, arhitekture, mode. 

Društveno-politički kontekst šezdesetih godina, razvoj konzumerističkog društva na izložbi će obraditi Ante Batović, dok će  Igor Duda prikazati kulturu svakodnevice potrošačkog društva, Maković likovne umjetnosti tog doba, a Maroje Mrduljaš arhitekturu, vrijeme u kojemu je dovršena poslijeratna obnova, a počeli veliki projekti urbanizacije. 

Dizajn šezdesetih, vrijeme zahuktavanja industrije široke potrošnje i uvođenja dizajna u proizvodnju, predstavlja Koraljka Vlajo, grafički dizajn koji doživljava redefiniciju u prostoru popularne kulture i komercijalnog dizajna Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimente na području autorske keramike Marina Bagarić. 

Dunja Nekić obrađuje temu fotografije i sve važniju ulogu fotoreportera, Krešimir Nemec književnost, primjerice pojavu proze u trapericama, Ana Lederer kazalište koje se okreće prema umjetnosti zapadnoga kruga, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović hrvatsku plesnu scenu i prve umjetničke plesne škole.

Zlatno doba filma u Hrvatskoj, predstavlja Tomislav Šakić,  pop glazbu, vrijeme šlagera, zabavne glazbe, šansone i kasnije rocka Hrvoje Horvat, dok Katarina Nina Simončić prikazuje modu koja je označavala pobunu mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije. 

Na modnu fotografiju tog doba podsjeća Marija Tonković, na novinsku scenu Inoslav Bešker, a na radio i televiziju, njezine same začetke Nada Zgrabljić Rotar.

Izložbu će pratiti edukativni programi, okrugli stolovi, predavanja vezana uz pojedine tematske cjeline, koncerti s glazbom iz tog razdoblja, filmske projekcije u kinu Tuškanac.

Vizualni identitet i postav izložbe potpisuju Numen/For Use i Oaza, a izložbu će pratiti opsežna monografija koju MUO izdaje u suradnji sa Školskom knjigom i prigodni suveniri.



Predstavljen hrvatski prijevod "Knjige o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju" J. Bedekovića


ZAGREB - Hrvatski prijevod "Knjige o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju" Josipa Bedekovića, koju je s latinskoga na hrvatski jezik preveo Marko Rašić, predstavljen je u utorak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

 O knjizi su govorili potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec Ivan Pranjić, kroatolog Alojz Jembrih, urednik knjige akademik Dragutin Feletar i prevoditelj Marko Rašić.

 Sučić je ocijenio kako je Bedekovićevo djelo najvažnija knjiga o hrvatskim zemljama u Međimurju te dodao kako je ona iznimno važna za cjelokupnu hrvatsku kulturu.
 Po riječima Stjepana Pranjića, ovo je prevažno djelo za međimursku kulturnu povijest. "Bilo je nasušno pružiti našim povjesničarima potporu", rekao je dodavši kako je to bio veliki izazov, koji su u suradnji s Međimurskom županijom uspjeli realizirati.
 
 Silna erudicija, veliko znanje i financijska pomoć te iskustvo u izdavaštvu akademika Dragutina Feletara i ekipe, napravili smo, rekao je, posao iznimno vrijedan za hrvatsku kulturu.
 
 Jembrih je istaknuo kako je riječ o prvom prijevodu s latinskoga jezika jednog od najvrjednijih dijela hrvatske latinističke literature 18. stoljeća.

 Ocijenio je kako je Bedeković bio čovjek velike erudicije te dodao kako je njegov djelo od prvorazredne vrijednosti za hrvatsku historiografiju.

 Smatra kako je knjiga dragocjeno štivo za studente povijesti naglasivši kako je po njegovu mišljenju Bedeković ponudio uvjerljive dokaze o mjestu rođenja sv. Jeronima u međimurskom mjestu Štrigovi.

  "Djelo učenoga Pavlina Josipa Bedekovića izvorno je na latinskom tiskano 1752. godine u Bečkom Novigradu", napomenuo je dodavši  kako je knjiga iz 1752. jedino pravo veliko latinističko djelo hrvatske kulture 18. stoljeća koje do danas nije bilo prevedeno i objavljeno na hrvatski jezik.
 
 Podsjetio je kako je napokon prevedeno i objavljeno monumentalno djelo hrvatske latinističke literature 18. stoljeća Josipa Bedekovića "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi..." te ocijenio kako nakon Krčelića i Vrhovca, djelo Josipa Bedekovića predstavlja kulturni događaj godine u Hrvatskoj.

 Bedeković pripada, naglasio je, korpusu zaslužnih pavlina koji su uvelike unaprijedili kulturni, znanstveni, duhovni, ali i gospodarski život i razvoj Hrvatske tijekom 17. i 18. stoljeća.

 Prevoditelj knjige Marko Rašić rekao je kako je prevođenje potrajao dugo jer se, istaknuo je, radi o iznimno teškom tekstu u jezičnom pogledu i u pogledu imena mjesta i osoba te česte uporabe neologizama.

 Objavom Bedekovićeva djela mi smo na znanstveni način sigurni da je sveti Jeronim rođen upravo u Štrigovi, rekao je dodavši kako o tome govore ne samo Bedeković, već i dvjestotinjak najeminentnijih znanstvenika svoga vremena, u prvom redu povjesničara i zemljopisaca.

 Redakturu knjige je obavio ravnatelj Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu Stjepan Razum, a lekturu je napravio stručni tim iz Međimurja predvođen prof. Ivanom Pranjićem.
 Predgovor je napisao stručnjak za hrvatsku crkvenu povijesti mons. Juraj Kolarić, a opsežnu studiju o Josipu Bedekoviću napisao je akademik Dragutin Feletar.

 "Knjige o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju" (555 str.) Josipa Bedekovića sadrži dvije knjige. Prva, opsežnija, odnosi se na temeljitu povijest Ilirika. Bedeković posebno razrađuje pitanje razgraničenja rimskih provincija Dalmacije i Panonije, dokazujući da je sv. Jeronim rođen u antičkom trgovištu Stridonu, koji se nalazio na lokaciji današnje Štrigove u Međimurju. Unutar ovog dijela knjige, napisao je i opsežnu povijesno-zemljopisnu monografiju Međimurja, prvu takvu studiju o nekom hrvatskom kraju. Drugi dio knjige odnosi se na dotad najtemeljitiju studiju o životu i djelovanju sv. Jeronima te na popis svih svetaca i blaženika s područja Ilirika do 18. stoljeća.

 Knjigu su objavili nakladnici: Meridijan, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja, Zrinska garda Čakovec te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

 Pavlin Josip Bedeković (1688. – 1760.) jedan je od najvažnijih pisaca i prosvjetitelja 18. stoljeća u Hrvatskoj, a poznat je i kao pronositelj kulta sv. Jeronima i graditelj barokne crkve sv. Jeronima u Štrigovi, čije je svetište oslikao znameniti slikar Ivan Ranger.

 

Na 9. Tjednu smijeha u Varaždinu više od 40 izvedaba


VARAŽDIN - Na 9. Tjednu smijeha u Varaždinu i Varaždinskoj županiji bit će više od 40 izvedbi predstava Kerekesh Teatra i gostujućih kazališta, najavili su varaždinski glumci Ljubomir i Jan Kerkeš na konferenciji u utorak u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Festival kazališnih komedija u organizaciji Kerekesh Tetara održavat će se od 23. veljače do 4. ožujka u Varaždinu, u ostalih pet gradova i nekim mjestima Varaždinske županije.

"Među više od 40 izvedbi predstava u Varaždinu i Varaždinskoj županiji očekuje nas jubilarna 1250. izvedba predstave 'Dimnjačar' koju po tekstu Mirka Keleka već 26 godina izvodi Ljubomir Kerekeš", najavio je Jan Kerekeš te dodao da 9. Tjedan smijeha otvara Kazalište Komedija s "Talijanskim slamnatim šeširom", a zatvara Kazalište KNAP s "Amaterima".

U Varaždinu i Varaždinskoj županiji gostovat će i Davor Dretar Drele i Vid Balog, Teatroman, kazališna družina Pinklec, Kazalište Moruzgva, Scena Gorica, Damir Mihanović Ćubi, Gradsko kazalište Žar ptica i Kazalište Lectirum. U sklopu festivala bit će održana i 2. međunarodna izložba karikatura "Smijeh nije grijeh".

Velik interes za komedije u proteklih osam godina Tjedna smijeha pokušao je objasniti Ljubomir Kerekeš.

"Građanske komedije, koje su i autorske, dosta su pametno rađene, pisane i postavljene na pozornicu. Malo mi je nezahvalno govoriti jer sam autor, ali pišući i stvarajući imam namjeru da nisu na prvu loptu, nego da između redaka posjeduju neki sadržaj koji na koncu konca i budi maštu gledatelja", rekao je stariji Kerekeš, koji je naglasio i da su napokon uspjeli "isprovocirati" Varaždinsku županiju, Grad Varaždin i gradsku Turističku zajednicu da udruže snage u pripremi.

"Posjećenost i interes za Tjedan smijeha i našu drugu manifestaciju – Varaždinske kazališne večeri, i općenito za naše predstave, seže daleko preko granica naše županije", dodao je Ljubomir Kerekeš.

Kerekesh Teatar kao varaždinski brend potvrdila je direktorica gradske Turističke zajednice Jelena Toth i najavila da će Varaždinske kazališne večeri biti dio ovogodišnjeg, jubilarnog 20. Špancirfesta, dok je posebna savjetnica varaždinskog župana, Natalija Martinčević, najavila da će Varaždinska županija i Kerekesh Teatar surađivati na predstavljanju kazališnih komedija Hrvatima u zemljama članicama Saveza Alpe-Jadran, kojim Varaždinska županija trenutno predsjeda. Draženka Dević, privremena pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina, potvrdila je gradsku podršku Kerekesh Teatru na obogaćivanju kulturne i turističke ponude Varaždina.



Predstava "Famozna" premijerno u Histrionskom domu

 
ZAGREB - Glazbena komedija "Famozna" Petera Quiltera, utemeljena na istinitoj priči o "najgoroj sopranistici svih vremena" Florence Foster Jenkins,  premijerno će se izvesti u četvrtak 25. siječnja u Histrionskom domu, u režiji Krešimira Dolenčića i s Anjom Šovagović Despot u glavnoj ulozi.

"Nije najbitnije da je Florence pjevala falš, već da ona zaista pjeva. Divna je njezina rečenica o tome kako je stvarni svijet precijenjen, a život u oblacima ugodniji. "Dok smo radili predstavu tijekom dva mjeseca, živjeli smo u oblacima i lebdimo na njima, a nadamo se da će publika s nama poletjeti na tim oblacima", rekla je Anja Šovagović Despot na konferenciji za novinare.

Kako bi što vjernije ostvarila svoju ulogu vježbala je vokalnu tehniku s Martinom Tomčić, a savjetovala ju je i sopranistica Ivana Lazar, koja također igra u predstavi, koja joj je rekla da je upravo pokušaj da nešto otpjeva ono kako je Florence pjevala slavne i zahtjevne operne arije Mozarta, Brahmsa, Verdija, Straussa, koloraturne dionice koje danas u svijetu može otpjevati samo nekoliko sopranistica.

"Cijelo ovo vrijeme zapravo više nisam sigurna je li ona zaista nije imala sluha ili nije mogla otpjevati te dionice, no nije se time zabrinjavala: Oko svojih je nastupa stvarala ljepotu i sreću, radila performanse, kostimografiju, scenografiju, angažirala publiku i medijsku pompu. Sve to je činilo kolor njezinih živopisnih nastupa", napomenula je.

Redatelj Krešimir Dolenčić prvi put je za Florence čuo kao gimnazijalac, prvo nije vjerovao da tako nešto postoji, no zapravo ga ne čudi njezin uspjeh.

"Bilo je to vrijeme pred kraj Drugog svjetskog rata kada je svijet bio užasno mjesto, vladala je strašna depresija, a ona je bila osoba koja je u tom trenutku okupljala oko sebe tisuće ljudi koji su je podržavali, čak su je zvali da otpjeva koncert u Carnegie Hallu, nekoliko tisuća ljudi tada je ostalo vani, a to je kasnije uspjelo samo Beatlesima", rekao je.

Dolenčić kaže kako ni danas nije puno drugačije "u domeni strahota". "Uče nas da je svijet prljav, ružan, gadan, strašan, bombardirani smo užasima, pa kad netko takav nesavršen osvoji pozornicu publika se može lako identificirati", ustvrdio je.

"Njezin primjer govori da ne moramo biti mladi, bogati, lijepi, no iskrenost, nježnost, toplina, pa i tuga koja izvire iz tog komada sasvim sigurno privlače publiku", ustvrdio je, dodavši da je Florence ipak neusporediva s današnjim instant zvijezdama, jer su iza nje ostale glazbene škole i brojni mladi glazbeni umjetnici kojima je bila mecena.

Marija Sekelez, koja u "Famoznoj" glumi gospođu Johnson, glazbenu kritičarku, rekla je da joj je iskustvo rada na ovoj predstavi bilo iznimno ugodno, osobito nakon dugogodišnje stanke u glumi u vrijeme dok je bila ravnateljica Žar ptice. "To nije velika uloga, ali je scenski bombon, bila je odlična atmosfera na probama", napomenula je.

Fabijan Komljenović, u ulozi Florenceinog vjernog pijanista Cosmea McMoona, rekao je kako ispod cijele priče leži njezina dobrota, veselje i dobronamjernost, a uživao je radeći s ekipom predstave, osobito što je u tom procesu imao puno slobode i kreativnosti.

U predstavi glume još Zoran Gogić, Ivana Lazar, Vanja Matujec.


Neobična životna priča nadahnula mnoge

"Glorious!", dramski tekst suvremenog britanskog autora premijerno je izveden 2005. i od tada uprizoren na nizu svjetskih pozornica, a prema njezinoj je životnoj priči nastao i film "Neslavno slavna Florence" s Meryl Streep, Rebeccom Ferguson i Hughom Grantom.

Florence Foster Jenkins, rođena kao Narcissa Florence Foster postala je slavna zahvaljujući svom antitalentu za glazbu. Rodila se u bogatoj obitelji i oduvijek željela pjevati no to joj roditelji nisu željeli omogućiti. Stoga je nakon očeve smrti, uz pomoć nasljedstva, sama ostvarila  pjevačku karijeru u Philadelphiji.

Unatoč tome što nije imala nimalo smisla za ritam i intonaciju, postala je izuzetno popularna, a publika ju je voljela zbog zabave. Kritike je odbacivala s objašnjenjem da je riječ o ljubomori, no ipak ih je bila svjesna i ponosno izjavila - "Ljudi mogu reći da ne znam pjevati, ali nitko ne može reći da nisam pjevala".

Koreografkinja predstave je Ljiljana Gvozdenović, kostimografkinja Tea Bašić, a scenografkinja Irena Kraljić. Tekst je prevela Petra Mrduljaš Doležal.



Dvanaest predstava na Marulićevim danima od 21. do 28. travnja


ZAGREB - Festival hrvatske drame Marulićevi dani održat će se od 21. do 28. travnja u Splitu, a izbornica Mira Muhoberac za službenu konkurenciju festivala odabrala je 12 od ukupno prijavljene 54 predstave, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Izbornica Mira Muhoberac, dramaturginja, teatrologinja i kazališna kritičarka izabrala je predstave različitih, a vrhunskih kazališnih estetika i referiranja na stvarnosnu dimenziju i drugosti našega vremena, vodeći se temeljnim estetskim kazališnim kriterijima u svim segmentima, ističe se na internetskim stranicama Ministarstva.

Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Split na Festivalu će izvesti dvije predstave - "Ol' samo za jedan dan" Marka Uvodića Splićanina te "Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad" Predraga Lucića nastalu po motivima "Pira malograđana".

Zagrebački HNK predstavit će se s dramom nastalom po romanu Kristiana Novaka "Ciganin, ali najljepši" u dramatizaciji Ivora Martinića te s predstavom "Tko pjeva zlo ne misli" u režiji Renea Medvešeka po scenariju Kreše Golika za istoimeni film snimljen po knjizi Vjekoslava Majera "Dnevnik maloga Perice".

Dvije predstave izvest će i Zagrebačko kazalište mladih - "Črna mati zemlja" Kristiana Novaka i Tomislava Zajeca i "Ono što nedostaje" Tomislava Zajeca.

U konkurenciji za nagrade su i "Povratak" Srđana Tucića u produkciji Eurokaza, Hrvatske kuće i ADU, "Tesla Anonimus" Filipa Šovagovića u produkciji zagrebačkoga Gradskog dramskog kazališta Gavella.

Zagrebačko Satiričko kazalište Kerempuh izvest će "Ustav Republike Hrvatske" Ante Tomića i Rajka Grlića, a Teatar &TD "Ljubavni slučaj Fahrije P." Željka Zorice Šiša.

U program Marulićevih dana uvrštene su i predstave Joze Ivakića "Vrzino kolo" Gradskoga kazališta Joza Ivakić iz Vinkovaca i Hrvatskog kazališta Pečuh te predstava iz BiH - "Mirna Bosna" Borisa Lalića u izvedbi Kamernog teatra 55 iz Sarajeva.

Izvan konkurencije bit će izveden balet Miroslav Krleža – Leo Mujić "Gospoda Glembajevi" Baleta HNK u Zagrebu.

Program je jednoglasno prihvaćen na sjednici Vijeća Festivala hrvatske drame Marulićevi dani održanoj 18. siječnja, kojom je predsjedala pomoćnica ministrice Iva Hraste Sočo. Sjednici su prisustvovali članovi Vijeća - zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović, predstavnik Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić, intendant HNK Split Goran Golovko, Trpimir Jurkić, Matko Raguž, Martina Petranović, Ivana Šojat i Marija Tudor.

Festival će se održati od 21. do 28. travnja, a ocjenjivački sud dodijelit će nagrade Marul za najbolja ostvarenja u devet kategorija - za izveden dramski tekst, dramaturšku obradu teksta, predstavu u cjelini, režiju, tri glumačke nagrade (za mušku, žensku i sporednu ulogu) te nagrade za scenografiju, kostimografiju, oblikovanje svjetla, skladanu scensku glazbu i za najuspješnijeg mladog autora.

U sklopu Festivala Ministarstvo kulture dodjeljuje Nagradu za dramsko djelo Marin Držić, a dodjeljuju se i Nagrada Milan Begović za najbolju predstavu po ocjeni gledatelja te Nagrada lista Slobodna Dalmacija za najbolje glumačko ostvarenje po izboru žirija čitatelja.



Počinje ciklus predavanja Kino učionica o feminističkim i rodnoteorijskim temama


RIJEKA - Novi ciklus programa Kino učionica, koji zajednički priređuju Art kino Rijeka, Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci i Centar za ženske studije pri ovom fakultetu, u obliku javnih predavanja praćenih filmskim projekcijama na feminističke ili rodnoteorijske teme, počet će 5. veljače a trajat će do lipnja, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u utorak u Rijeci.

Predavanja i projekcije će se odvijati u Mini Art kinu, maloj dvorani u neposrednoj blizini glavne dvorane Art kina.

Središnja tema ovogodišnjeg ciklusa je "Marginalne", a odnosi se na odnose i uvjete koji dovode do marginalizacije žena u društvu, kazala je Ana Ajduković iz organizacijskog odbora. Koncept programa je održavanje po dva predavanja mjesečno, a želja organizatora je da sudjeluje što više građana te da se uključe u raspravu nakon predavanja, kazala je.

Jedna od organizatorica programa Kino učionica, stručna suradnica riječkog Centra za ženske studije Greta Grakalić Rački navela je da se uz pomoć odabranog filmskog ili srodnog materijala, poput televizijskih serija ili reklama, nastoji upotpuniti predavanje o nekim aspektima mizoginije, koja je, kako je ustvrdila, svepristuna u našem društvu. Pokretanje ovog programa prošle godine potaknuto je, navela je, "kao reakcija na konzervativnu revoluciju".

Uvod u seriju predavanja bit će okrugli stol "O marginalnima" koji će se održati 30. siječnja u Mini Art kinu uz sudjelovanje Vlaste Delimar, Branke Pavlović i Želimira Žilnika, koji, kako je rečeno, intenzivno propituju pitanje marginalnosti u svom radu.

Lela Vujanić iz tvrtke Rijeka 2020, koja vodi projekt EPK 2020, kazala je da podržavaju okrugli stol u sklopu programskog pravca Kuhinja jer su naglasci tog programskog pravca pitanje manjina i migracija, a unutar toga i pitanje žena i feminizma.


Objavljena knjiga Josipa Lisca o povijesti hrvatskoga jezika

ZAGREB - Knjigu hrvatskoga jezikoslovca Josipa Lisca "Izabrani spisi. O povijesti hrvatskoga književnog jezika" objavili su Sveučilište u Zadru i zadarski Ogranak Matice hrvatske.

U knjigu je uvršteno, kako autor navodi u proslovu, desetak priloga koje je pisao od osamdesetih godina 20. stoljeća do najnovijeg vremena.

Knjiga se bavi u presjeku hrvatskim jezikom od srednjega vijeka do 20. stoljeća, napominje Lisac i dodaje kako su obuhvaćena sva stoljeća hrvatske književnosti do novoga doba.

Neki su prilozi bili objavljeni u časopisima: "Croatica et slavica Iadertina", "Radovima Filozofskoga fakulteta u Zadru", "Slavici", "Filologiji" i "Kolu" te u knjigama "Majka Klara Žižić i njezina družba 1706.-2006.", "Fra Andrija Kačić Miošić i kultura njegova doba" te "Hrvatska i Europa. Kultura znanost, umjetnost, Svezak IV, Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX. stoljeće)".

Prilozi o Vatroslavu Jagiću i Tomislavu Dorotiću prvi su put objavljeni u ovoj knjizi.

U knjizi "Izabrani spisi. O povijesti hrvatskoga književnog jezika" (124 str.) objavljeni su tekstovi: "Čakavština kao jezik pismenosti i književnosti od srednjega vijeka do danas", "Dijalekatska osnovica u jeziku hrvatske dopreporodne drame", "Zoranićev jezik i jezik hrvatske renesansne književnosti u Zadru", "Jezici Marina Držića", "Hrvatski jezik Vrančićeva rječnika i njegove proze", "Hrvatski književni jezik u doba baroka", "Kultura hrvatskoga jezika u doba Knjige od uspomene", "Hrvatski jezik 18. stoljeća i Andrija Kačić Miošić", "Dijalekatske stilizacije književnoga jezika u 19. stoljeću", "Dubrovačko područje i Vatroslav Jagić", "Balade Petrice Kerempuha i hrvatska jezična tradicija", "Jezične značajke dviju faza Goranove dijalektalne poezije", "Josip Pupačić i stari pisci hrvatski", "Pražnički govor u poeziji Tomislava Dorotića".

Na kraju knjige objavljeni su literatura i bibliograske bilješke.

Josip Lisac rođen je 1950. u Turnima kod Delnica. Redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Predavao je ili predaje na više poslijediplomskih studija iz lingvistike; voditelj je poslijediplomskog studija lingvistike na Sveučilištu u Zadru. Osnovni mu je interes dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika.

Lisac je autor više knjiga, među kojima i monografija "Hrvatska dijalektologija 1. (Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja)" te "Hrvatska dijalektologija 2. (Čakavsko narječje)".



Zagrebačka premijera dokumentarca „Gospa od Utočišta“


ZAGREB - Zagrebačka premijera dokumentarca „Gospa od Utočišta“, redatelja Srđana Segarića, o  marijanskom hodočasničkom svetištu u Aljmašu, održat će se u srijedu, 24. siječnja, u Nadbiskupijskom pastoralnom istitutu na Kaptolu, u organizaciji Vukovarsko-srijemske županije i Udruge dr. Ante Starčević iz Tovarnika, najavili su u utorak iz te udruge.

 U filmu je obuhvaćena kronika događanja tijekom povijesti na tome prostoru od 1332. godine.  Dokumentarac je također kronika o progonu "hrvatskoga stanovništva i njegove katoličke vjere s posebnim osvrtom za vrijeme Domovinskog rata, kada su Hrvati bili prognani sa svoga ognjišta, a svetište u Aljmašu sravnjeno sa zemljom", ističe se u najavi.

 Snimljen na autentičnim mjestima, u Segarićevom dokumentarcu su zabilježene izjave svjedoka, dokumentarna građa i ambijentalne vrijednosti toga hrvatskoga prostora. Film prikazuje kako je jedan kip Gospe tijekom Domovinskog rata vjernicima najavljivao slobodu i povratak, dodaje se.

 Na prošlogodišnjem 8. Festivalu hrvatskih katoličkih filmova, održanom u marijanskom svetištu na Trsatu, film “Gospa od Utočišta” osvojio je Grand-Prix Festivala, kao i nagradu za najbolju glazbu u filmu.

 U obrazloženju predsjednika žirija Petra Trinajstića za film „Gospa od Utočišta“, redatelja Srđana Segarića navodi se da je dokumentarac "oličenje klasičnog vjerskoga, hodočasničkog filma iz koga pršti zanos, nada, ljubav i vjera. Istovremeno je pričom o stradanju Gospe Aljmaške i njenih vjernika Slavonaca u Domovinskom ratu, film dobio neke metaforičke značajeve dostojne evanđeoskih zapisa".

 Glazba skladatelja Pere Ištvančića u filmu koji "priča o povijesti čuvenog aljmaškog svetišta i križnom putu vjernika i njihove Gospe tijekom Domovinskog rata, dočarala je svu tragiku, ali i veličanstvenost zbivanja koja se nižu. ... Ištvančićeva glazba odiše ravnicom, Dunavom i Dravom, ali i opjevava duše ovog našeg vjerničkog puka", naveo je žiri.

 Zagrebačka premijera dokumentarca "Gospa od Utočišta" je u srijedu, 24. siječnja u 19 sati u Dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog istituta, a ulaz na projekciju je besplatan, najavljuju organizatori.



Izložba posvećena Spačeku u Francuskom institutu


ZAGREB - Izložba "Spaček & 70 godina avangarde na kotačima", koja se otvara u utorak u Francuskom institutu u Zagrebu, predstavlja povijest tog automobila u povodu njegove sedamdesete obljetnice i želi pokazati zbog čega je i danas mnogima omiljen.

Spaček, Citroen 2CV, jedan od najpoznatijih simbola Francuske, promoviran je 1948. godine na Salonu automobila u Parizu. Vrlo brzo nakon toga je stekao veliku popularnost, što ne čudi s obzirom da je malo trošio, bio jeftin, prostoran, pogodan za sve terene i klimatske uvjete.

Imao je različite nadimke (patka, guska, dva konja, kišobran na četiri kotača, čelična deva), a na ovim se prostorima uvriježio naziv Spaček, jer je poput 'ružnog pačeta' istovremeno bio ružan i simpatičan.

Izložba u Francuskom institutu podsjetit će na njegovu povijest uz pomoć velikih vizuala, fotografija, filmova, modela i memorabilije, a za tu prigodu u sam prostor čitaonice postavit će se Spaček 'dalmatiner', koji će na taj francuski auto povezati s ovdašnjim specifičnostima, najavio je voditelj Muzeja automobila i autor izložbe Valentino Valjak.

Na Spačeku se počelo raditi desetak godina prije nego što je i službeno predstavljen, no ratna zbivanja usporila su njegov razvoj. "Nastao je nakon Drugog svjetskog rata kada je Francuska bila razrušena i trebalo je mobilizirati ljude na obnovu, bio je to automobil i za seljake i za građane, a kasnije je postao pravi 'zabavan auto'", rekao je Valjak za Hinu.

Zahvaljujući otvorenom krovu bio je glavna atrakcija, mogao je prenositi sve ono što inače ne bi stalo u vozilo takvih dimenzija, a bio je omiljen i za putovanja.

Notu nesputanosti i avanturizma dali su mu 60-tih godina hipici, a bile su to i godine kada je Spaček dao svoj doprinos ženskoj emancipaciji - volio je žene, kao i one njega, za njegovim su volanom često bile upravo vozačice.

Početkom 60-tih počeo se proizvoditi i na području bivše Jugoslavije, u tvornici u Kopru, te je jedan od češćih automobila koji se mogu vidjeti na starim fotografijama s ovih prostora.

 
Proizvodnja Spačeka prestala g. 1990.

Legendarni automobil danas je rijetka pojava na cestama i svaki put izazove pozornost, osobito zato što je, gotovo uvijek, riječ o jako dobro očuvanom primjerku kojega njegov zaljubljeni vlasnik brižno čuva od svih nepogoda.

Proizvodnja Spačeka prestala je 1990. godine, nakon punih 42 godine i skoro pet milijuna primjeraka - tada je iz portugalskih postrojenja tvrtke Citroen izašao posljednji 2 CV Charleston.

Preostali vlasnici Spačeka u Hrvatskoj redovito se nalaze na različitim susretima, a 2019.  domaćin Svjetskih susreta bit će Samobor.

Zagrebačku izložbu  rade entuzijasti i volonteri Muzeja automobila Ferdinand Budicki te Francuski institut u Hrvatskoj i Citroen klub Croatia.

Bit će otvorena do 12. veljače, a njome se najavljuje i veća izložba Muzeja automobila Ferdinand Budicki, s više modela popularnog Citroena 2CV  koja se, uz besplatan ulaz i popratna događanja u okviru Noći muzeja, može razgledati u tom jedinstvenom zagrebačkom muzeju automobila.



Izložbom slika Vanje Krmpotić počeo u Karlovcu 45. ZILIK


KARLOVAC –  U karlovačkome Gradskom kazalištu Zorin dom u ponedjeljak je pred mnogobrojnom publikom otvorena izložba slika  karlovačke slikarice i likovne pedagoginje Vanje Krmpotić i time je i službeno počela 45. Zimska likovna kolonija (ZILIK).

Tradicionalno, u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor, manifestacija je počela u jutro prvim radionicama i trajat će svakodnevno pet dana, a vode ih, kao i svih prethodnih godina, hrvatski likovni umjetnici. Ove godine s djecom iz više hrvatskih dječjih domova i djecom iz karlovačkih osnovnih i srednjih škola rade likovni umjetnici Miran Šabić, Sanja Pribić, Siniša Reberski, Katarina Vojković i autor uličnih murala umjetničkog imena Lonac. Kolonija će završiti u petak otvorenjem izložbe radova sa 45. ZILIK-a.

Otvarajući izložbu povjesničarka umjetnosti Sonja Švec Španjol, kao izbornica i predsjednica Umjetničkog savjeta ZILIK-a, rekla je za Vanju Krmpotić da je sve do prerane smrti 2016. godine slikala pretežno urbane vedute i vode motiva karlovačkih rijeka, ribnjaka, slapova Krke, obale hrvatskog Jadrana i to pretežno tehnikom akvarel, te da je sada po prvi put ZILIK otvoren izložbom slika jedne žene, što je svojevrsna nepravda prema mnogobrojnim hrvatskim autoricama, pa i onima koje su radile s djecom ZILIK-a, kao i Vanja Krmpotić. Zato ona kroz svoja djela, ali i kroz svoje umjetničke i pedagoške utjecaje u mnogima živi i dalje, istaknula je.

Švec Španjol je pozvala umjetnike da nastave suradnju s Domom i ZILIK-om, posebnim svijetom kreativnosti i dobrote, jer to djeci puno znači.

U osvrtu na 28 za ovu izložbu odabranih radova Švec Španjol je napisala da Krmpotić spada među one hrvatske umjetnike koji su, poput francuskih impresionista, odlazili u prirodu i slikali ljepotu, dopuštajući svojim čulima da bez susprezanja dožive prirodu i da je s emocijama prenesu na papir ili platno.

"Izloženi akvareli govore očima koji ih gledaju zbog čega je akvarel tehnika posebnog senzibiliteta, koja ne podnosi nesigurnu ruku jer svaki suvišan potez umanjuje intenzitet iskaza, a u toj virtuoznost iskaza i šarenilu boja okušali su se kroz povijest mnogi hrvatski umjetnici od Karasa, Ivekovića, Vidovića, Račića, Kraljevića, Mišea, pa sve do Slave Raškaj koja je vjerojatno najvjerodostojnija predstavnica akvarela u Hrvatskoj. Vanja Krmpotić je svojim bogatim i predanim stvaralaštvom nastavila tu tradiciju", rekla je Švec Španjoj, i to kao što to umjetnici čine, stvaranjem svijeta nanovo.

Vanja Krmpotić je izlagala na 21 samostalnoj izložbi i na više od 140 skupnih izložaba, odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića (1997) za osobite zasluge u prosvjeti, dobitnica brojnih priznanja i zahvalnica, te je aktivno djelovala na ZILIK-u od 1988. godine. Rođena je 1941. u Splitu, diplomirala je na zagrebačkoj Pedagoškoj akademiji u klasi prof. Mladena Veže i Josipa Poljana, te je od 1966. godine radila u karlovačkim školama kao likovna pedagoginja.



Osijek: izložbom fotografija obilježena obljetnica akcije "Maslenica"


OSIJEK - Povodom 25. obljetnice akcije Maslenica, u osječkoj Galeriji "Waldinger" u ponedjeljak je otvorena izložba ratnih fotografija pod nazivom "Vojna policija u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica“.

Organizator izložbe je Udruga veterana Vojne policije Osječko-baranjske županije, a autor osječki fotoreporter i sudionik ove akcije Josip Šeri.
 Htjeli smo izložbom pokazati da su Slavonci i Baranjci oslobađali jug Hrvatske. Uspio sam prikupiti tridesetak fotografija koje su, uključujući i mene, snimili pripadnici 68. bojne Vojne policije, sastavljene od Slavonaca i Baranjaca, rekao je Šeri.

 Izložbu je otvorio osječko-baranjski župan Ivan Anušić, također sudionik akcije "Maslenica", ocijenivši kako ova izložba pokazuje da su Slavonija i Baranja uvijek spremne pomoći tamo gdje je najteže.
 
Ova izložba je važna za mlade, da vide kakva je žrtva dana za Hrvatsku. Rat je završio, ali bitka za Hrvatsku kakvu smo željeli i kakvu oni žele još traje i siguran sam da ju Slavonija može dobiti, istaknuo je župan Anušić.

 Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić rekao je kako na tako velike događaje treba gledati kao žrtvu, ali i kao uspjeh. To je žrtva zbog poginulih vojnih policajaca i drugih sudionika akcije, ali i uspjeh  jer shvaćamo za što su poginuli, kazao je Vrkić.

 Otvorenju su  nazočili predsjednik osječko-baranjske Županijske skupštine  Dragan Vulin, načelnik osječko-baranjske Policijske uprave Ladislav Bece te brojni predstavnici slavonsko-baranjskih općina i gradova.
 


U Daruvaru počeo "Mjesec materinskog češkog jezika"


DARUVAR - Otvorenjem izložbe "Moja prva početnica" u daruvarskoj Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar, sa 124 početnice za učenje slova iz 44 države svijeta te u suradnji s bjelovarskim Društvom esperantista, u ponedjeljak je započeo "Mjesec materinskog češkog jezika”, kulturna manifestacija u organizaciji Bjelovarsko-bilogorske županije koja će trajati do 21. veljače.

 Tijekom "Mjeseca materinskog češkog jezika" bit će organizirano desetak događanja s ciljem promocije tog jezika.

 "Cilj nam je osvijestiti širu javnost, ne samo češku nacionalnu manjinu koliko je materinski jezik važan za svakog pojedinca. Ako češki jezik nestane, tada će nestati i češke nacionalne manjine, jer jezik nam je osnova i ono što moramo sačuvati da bismo mogli njegovati svoju tradiciju, kulturu i identitet", istaknula je Tanja Novotny Golubić, inicijatorica manifestacije i zamjenica župana iz redova češke manjine.

 Izraz je to, dodala je, zahvalnosti češkoj zajednici u Hrvatskoj koja podupire rad manifestacije, a kojom imaju mogućnost da na svom jeziku "možemo normalno komunicirati".

 Zahvalni su, kaže, što mogu svoju djecu odgajati i obrazovati na materinskom jeziku, što nije česti slučaj u svijetu, a što ih, naglasila je, obvezuje da taj jezik sačuvaju u najboljem obliku za buduće generacije koje dolaze, "jer svi znamo da je jezik jedno bogatstvo".

 "Mjesec češkog materinskog jezika" je jedinstven u Republici Hrvatskoj, a zahvaljujući bogatom i raznolikom programu organizatori očekuju veliki broj posjetitelja.



Petar Milat u žiriju filmskog festivala u Oberhausenu


ZAGREB - Upravitelj Human Rights Film Festivala, Petar Milat, izabran je za člana ovogodišnjeg žirija međunarodne sekcije 64. Festivala kratkog filma u Oberhausenu, koji će se održati od 3. do 8. svibnja.

Petar Milat, filozof, glavni je koordinator programa Multimedijalnog instituta, gdje koordinira izdavačke, glazbene i filmske programe Instituta, a od g. 2008. vodi filmski festival Human Rights.

Festival u Oberhausenu jedna je od najcjenjenijih svjetskih filmskih manifestacija, kojemu je poseban naglasak na inovativnom pristupu filmu.

Svake godine u konkurenciju tog festivala prijavi se oko pet tisuća filmova iz devedesetak zemalja, a među autorima koji su u prošlosti ondje predstavljali svoje uratke su Robert Frank, Werner Herzog, Aki Kaurismaki, Spike Lee, George Lucas, Roman Polanski, Alain Resnais, Jacques Rivette, Martin Scorsese, Jan Švankmajer, Istvan Szabo, Gus Van Sant, Agnes Varda i mnogi drugi. 

U ovogodišnjem žiriju će, osim Milata, biti britanska autorica Katie Davies, australska filmska kustosica Kristy Matheson, curator, brazilski direktor festivala i kustos Daniel Queiroz te finski kustos Timo Soppela.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Popis nominiranih za Oscara

ZAGREB - Film "Oblik vode", mračna bajka meksičkoga redatelja Guillerma del Tora, osvojila je najviše nominacija u utrci za ovogodišnje Oscare, njih trinaest, uključujući one za najbolji film, režiju, originalni scenarij, glavnu i sporednu žensku ulogu te sporednu mušku ulogu, objavljeno je u utorak u Los Angelesu.

Najbolji film: Skrivena ljubav (Call Me by Your Name), Darkest Hour, Dunkirk, Get Out, Lady Bird, Phantom Thread, Novine (The Post), Oblik vode (Shape of Water), Tri plakata izvan grada (Three Billboards Outside Ebbing, Missouri

Glavna muška uloga: Timothee Chalamet (Skrivena ljubav), Daniel Day-Lewis (Phantom Thread), Daniel Kaluuya (Get Out), Gary Oldman (Darkest Hour), Denzel Washington (Roman J. Israel, Esq.)

Sporedna muška uloga: Willem Defoe (The Florida Project), Woody Harrelson (Tri plakata izvan grada), Richard Jenkins (Oblik vode), Christopher Plummer (Sav novac svijeta), Sam Rockwell (Tri plakata izvan grada)

Glavna ženska uloga: Sally Hawkins (Oblik vode), Fraces McDormand (Tri plakata izvan grada), Margot Robbie (Ja, Tonya), Saoirse Ronan (Lady Bird), Meryl Streep (Novine)

Sporedna ženska uloga: Mary J. Blige (Mudbound), Allison Janney (Ja, Tonya), Lesley Manville (Phantom Thread), Laurie Metcalf (Lady Bird), Octavia Spencer (Oblik vode)

Režija: Dunkirk (Christopher Nolan), Get Out (Jordan Peele), Lady Bird (Greta Gerwig), Phantom Thread (Paul Thomas Anderson), Oblik vode (Guillermo del Toro)

Originalni scenarij: Moja ljubavna priča (The Big Sick), Get Out, Lady Bird, Oblik vode, Tri plakata izvan grada

Adaptirani scenarij: Skrivena ljubav, The Disaster Artist, Logan, Velika igra (Molly's Game), Mudbound

Film na stranom jeziku: Una mujer fantastica (Chile), L'Insulte (Libanon), Bez ljubavi (Rusija), Tijelo i duša (Mađarska), The Square (Švedska)

Fotografija: Blade Runner 2049, Darkest Hour, Dunkirk, Mudbound, Oblik vode

Montaža: Vozač (Baby Driver), Dunkirk, Ja, Tonya, Oblik vode, Tri plakata izvan grada

Scenografija: Ljepotica i zvijer (Beauty and the Beast), Blade Runner 2049, Darkest Hour, Dunkirk, Oblik vode

Kostimografija: Ljepotica i zvijer, Darkest hour, Phantom Thread, Oblik vode, Victoria i Abdul

Šminka: Darkest Hour, Victoria i Abdul, Čudo (Wonder)

Originalna glazba: Dunkirk, Phantom Thread, Oblik vode, Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi (Star Wars: The Last Jedi), Tri plakata izvan grada

Originalna pjesma: "Mighty River" (Mudbound), "Mystery Of Love" (Skrivena ljubav), "Remember Me" (Coco), "Stan Up For Something" (Marshall), "This Is Me" (Najveći showman - Greatest Showman)

Zvuk: Vozač, Blade Runner 2049, Dunkirk, Oblik vode, Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi

Montaža zvuka: Vozač, Blade Runner 2049, Dunkirk, Oblik vode, Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi

Vizualni efekti: Blade Runner 2049, Čuvari galaksije (Guardians of the Galaxy Vol. 2), Kong: Otok lubanja (Kong: Skull Island), Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi, Planet majmuna: Rat (War for the Planet of the Apes)

Animirani film: Mali šef (The Boss Baby), The Breadwinner, Coco i velika tajna (Coco), Ferdinand, Loving Vincent: Van Goghov misterij (Loving Vincent)

Dokumentarni film: Abacus: Small Enough to Jail, Faces Places, Icarus, Last Men in Aleppo, Strong Island

Kratkometražni dokumentarni film: Edith+Eddie, Heaven Is a Traffic Jam on the 405, Heroin(e), Knife Skills, Traffic Stop

Kratkometražni animirani film: Dear Basketball, Garden Party, Lou, Negative Space, Revolting Rhymes

Kratkometražni igrani film: DeKalb Elementary, The Eleven O'Clock, My Nephew Emmet, The Silent Child, Watu Wote / All of Us

Nagrade Američke akademije filmske znanosti i umjetnosti dodijelit će se 90. put na svečanosti u Hollywoodu 4. ožujka.



Najviše nominacija za Oscara filmu "Oblik vode", 21. nominacija za Meryl Streep

   
ZAGREB - Film "Oblik vode", mračna bajka meksičkoga redatelja Guillerma del Tora, osvojila je najviše nominacija u utrci za ovogodišnje Oscare, njih trinaest, uključujući one za najbolji film, režiju, originalni scenarij, glavnu i sporednu žensku ulogu te sporednu mušku ulogu, objavljeno je u utorak u Los Angelesu.

Za 90. Oscara u kategoriji najboljega filma, uz "Oblik vode" (Shape of Water), nominirani su i "Skrivena ljubav" (Call Me By Your Name), "Darkest Hour", "Dunkirk," "Get Out", "Lady Bird", "Phantom Thread", "Novine" (The Post) i "Tri plakata izvan grada" (Three Billboards Outside Ebbing, Missouri).

Po broju nominacija slijedi "Dunkirk", koji ih ima osam, među kojima i onu za najbolju režiju za Christophera Nolana. Sedam nominacija dobio je film "Tri plakata izvan grada", uključujući i one za glumce Frances McDormand, Woodyja Harrelsona i Sama Rockwella.

Meryl Streep dobila je 21. nominaciju za Oscara i to za glavnu ulogu u filmu "Novine", a na putu da je osvoji četvrti put konkurirat će joj Sally Hawkins za ulogu u filmu "Oblik vode" te Frances McDormand (Tri plakata izvan grada), Margot Robbie (Ja, Tonya) i Saoirse Ronan (Lady Bird).

Za Oscara u kategoriji najbolje glavne muške uloge konkuriraju Timothee Chalamet (Skrivena ljubav), Daniel Day-Lewis (Phantom Thread), Daniel Kaluuya (Get out), Gary Oldman (Darkest Hour) i Denzel Washington (Roman J. Israel, Esq,)

Za najbolju sporednu ulogu u muškoj konkurenciji nominirani su Woody Harrelson i Sam Rockwell za film "Tri plakata izvan grada" te Willem Defoe (The Florida Project), Richard Jenkins (Oblik vode) i Christopher Plummer (Sav novac svijeta / All the Money in the World), a u ženskoj Mary J. Blige (Mudbound), Allison Janney (I, Tonya), Lesley Manville (Phantom Thread), Laurie Metcalf (Lady Bird) i Octavia Spencer (Oblik vode).

Osim Guillerma del Tora i Christophera Nolana u kategoriji za najbolju režiju nominirani su i Jordan Peele za "Get Out", Paul Thomas Anderson za "Phantom Thread" i Greta Gerwig za "Lady Bird" kao tek peta žena u povijesti Oscara nominirana za najbolju režiju.

Uz nominaciju za najbolji film, "Oblik vode" nominiran je i u kategorijama za najbolju režiju, originalni scenarij, glavnu i sporednu žensku ulogu, sporednu mušku ulogu, fotografiju, kostimografiju, montažu, originalnu glazbu, scenografiju, montažu zvuka i zvuk.

Nagrada Američke akademije filmske znanosti i umjetnosti dodijelit će se na svečanosti u Hollywoodu 4. ožujka.



Bolnički pacijenti imaju manje izgleda preživjeti srčani zastoj vikendom ili usred noći


NEW YORK - Bolnički pacijenti koji dobiju srčani zastoj vikendom ili usred noći imaju veće izglede umrijeti nego ako im se zastoj rada srca dogodi radnim danom, pokazalo je američko istraživanje.

Znanstvenici su ispitali podatke o više od 151.000 odraslih osoba koje su pretrpjele srčani zastoj u 470 američkih bolnica od 2000. do 2014.

Za ljude koji su imali srčani zastoj vikendom ili u vremenu od 23,00 sata do 7,00 sati radnim danom izgledi za preživljavanje poboljšali su se s oko 12 posto na početku istraživanja do 22 posto na kraju istraživanja. S druge strane kod pacijenata koji su pretrpjeli srčani zastoj radnim danom od 7,00 do 23,00 sata izgledi za preživljavanje porasli su s 16 posto na početku istraživanja na 25 posto do kraja istraživanja.

“Preživljavanje do otpuštanja iz bolnice poboljšalo se tijekom vremena u obje skupine", kazao je voditelj studije dr. Uchenna Ofoma sa sveučilišta Temple u Danvilleu u Pennsylvaniji.

“Unatoč tome zadržao se raskorak u izgledima preživljavanja i to je razlog za zabrinutost”, kazao je Ofoma.

Nejasno je zbog čega se to događa i u kolikoj je mjeri rezultat manjeg broja osoblja, manje specijalista na raspolaganju ili manje ljudi koji mogu uočiti promjene na pacijentima i brzo reagirati, kaže Ofoma.

"To je pitanje za milijun dolara", kazao je Ofoma. “Preživljavanje od srčanog zastoja koji se dogodi dok je pacijent u bolnici ovisi o ranom prepoznavanju i brzom započinjanju oživljavanja s visokokvalitetnom njegom nakon toga za one koji prežive postupak oživljavanja".

Srčani zastoj uključuje iznenadni gubitak srčane funkcije, disanja i gubitak svijesti. Za razliku od srčanog udara koji se dogodi kad se prekine dovod krvi u neki dio srca, srčani zastoj rezultat je poremećaja srčanog 'strujnog sustava' često zbog neredovitog srčanog ritma.

Zastoj je često smrtonosan a izgledi za preživljavanje veći su kad se dogodi u bolnici nego negdje drugdje.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of the American College of Cardiology.


Komičar Jimmy Carr izazvao ljutnju zbog šale o potresima

WELLINGTON - Britanski komičar Jimmy Carr  izazvao je u  utorak ljutnju Novozelanđana kad se našalio da bi i najstarijem gradu trebao potres da bolje izgleda.

"Bio sam u Napieru razorenom u potresu - ponovno je izgrađen - prekrasan grad. Bio sam u Christchurchu razorenom u potresu - ponovno je izgrađen - prekrasan grad", napisao je na Twitteru.

"Sad sam u Dunedinu. Kažem vam da ovom gradu najviše treba...".

Potres jakosti 6,3 razorio je veći dio središta Christchurcha 2011. i odnio 185 života a potres 1931. u zaljevu Hawkes u kojem je poginulo 256 osoba ostaje najsmrtonosnijim potresom na Novom Zelandu.

Dok su mnogi prihvatili njegovu šalu drugi su ocijenili da je uvredljiva i neprimjerena.  

“Stari, uranio si”, napisao je jedan korisnik Twittera.  “Neki od nas preživjeli su te potrese. Previše nas nije. Nemoj se šaliti s tragedijama posebno onima koje nisi iskusio”.

Komičar poznat po uvredljivom humoru trenutno je na turneji po Novom Zelandu.

 

Nakon 90 godina čekanja Minnie Mouse dobila zvijezdu na Stazi slavnih


LOS ANGELES - Čekala je 90 godina i gledala kako je pretječu brojni muški likovi i Disneyeve princeze ali u ponedjeljak Minnie Mouse konačno je dobila zvijezdu na Stazi slavnih u Hollywoodu.

Lik mišice Minnie prvi puta se pojavio 1928. u filmu "Steamboat Willie".  Njezin filmski partner Mickey Mouse svoju je brončanu zvijezdu na stazi slavnih na hollywoodskom bulevaru dobio još daleke 1978.

Trebalo je proći još 40 godina da mu se Minnie, koja se pojavila u više od 70 crtanih filmova, pridruži na Stazi slavnih.

"U pravoj hollywoodskoj maniri ona je sjajno glumila a Mickey je odnio svu slavu", rekao je izvršni upravitelj Walt Disneya Bob Iger na svečanosti kojom je otkrivena 2627-a zvijezda na hollywoodskom bulevaru.

"Nakon 90 godina u show Businessu svakako je vrijeme za tvoju zvijezdu" kazao je Iger.

 

Neil Diamond odustaje od turneja nakon što mu je dijagnosticirana Parkinsonova bolest

 
LOS ANGELES - Američki pjevač Neil Diamond objavio je u ponedjeljak da odustaje od turneja nakon što mu je nedavno dijagnosticirana Parkinsonova bolest.

Diamond (76)  planirao je turneju po Australiji i Novom Zelandu u ožujku no otkazao ju je, navodi se u priopćenju objavljenom na njegovoj internetskoj stranici.

"S velikim oklijevanjem i razočaranjem objavljujem povlačenje s turneja. Bila mi je čast izvoditi pred publikom proteklih 50 godina", kazao je Diamond.

"Moje iskrene isprike svakome tko je kupio karte i planirao doći na koncerte".

Iako zbog bolesti neće moći nastupati i putovati u priopćenju se navodi da će Diamond nastaviti pisati glazbu, snimati i raditi na drugim projektima.

 

Među nominiranima za Zlatnu malinu brojni oskarovci


LOS ANGELES - Pustolovni film "Transformeri: Posljednji vitez" vodi u nominacijama za Zlatnu malinu a na popisu kandidata za najgora filmska ostvarenja mnogo je dobitnika Oskara među kojima su i  Jennifer Lawrence, Tom Cruise, Mel Gibson i Russell Crowe, objavljeno je u ponedjeljak.

Nagrada Zlatna malina stvorena 1980. služi kao protuteža svečanosti dodjele Oskara. Pobjednicima u kategorijama za najgora filmska ostvarenja, ako se pojave na dodjeli, predaje se  trofej u obliku maline obojane u zlatnu boju na svečanosti uoči dodjele nagrada Američka akademije za filmsku umjetnost u ožujku.

Film "Transformeri: Posljednji vitez" osvojio je devet nominacija među kojima za najgori film i najgore glumačke uloge za izvedbe Anthonyija Hopkinsa i Marka Wahlberga.

Johnny Depp prozvan je zbog "prežvakane supijane izvedbe" u petom nastavku "Pirata Kariba" a Jennifer Lawrence i redatelj Darren Aronofsky nominirani su za film strave i užasa  "Majka!".

Cruise i Crowe nominirane su za najgore glumce zbog uloga u filmu "Mumija" a Gibson za ulogu u filmu "Tatica se vratio 2".

 

Francuska povukla kandidaturu za World Expo 2025.


PARIS - Francuska je povukla kandidaturu za organizaciju izložbe World Expo 2025. u Parisu, objavile su u nedjelju francuske vlasti potvrđujući pisanje lista Le Journal du Dimanche (JDD).

JDD je izvijestio da je kandidatura povučena zbog proračunskih razloga.

Francuska se kandidirala prije četiri mjeseca uz japansku Osaku, ruski Jekaterinburg i Azerbajdžanski Baku a odluka o domaćinstvu bit će donesena u studenome.

World Expo održava se svakih pet godina i privlači milijune posjetitelja.

Sljedeći se održava 2020. u Dubaju.

Prema francuskim očekivanjima izložbu bi trebalo posjetiti 35 do 40 milijuna posjetitelja da bi bila isplativa a izložbu u Milanu 2015. posjetilo je samo 20 milijuna.

Stoga je Francuska zaključila da ne može ugroziti javne financije davanjem jamstava za organizaciju izložbe.

 

Alstom će testirati prvi automatski nadzemni teretni vlak


ROTTERDAM - Francuska tvrtka Alstom objavila je da će ove godine prvi puta testirati automatski nadzemni teretni vlak koji će voziti oko sto kilometara bez intervencije strojovođe.

Prema informacijama koje je tvrtka objavila u ponedjeljak testiranje će biti provedeno u Nizozemskoj u okviru sporazuma s nizozemskom željeznicom RRF.

Vlak će voziti od rotterdamske luke do terminala CUP Valburg u istočnom dijelu zemlje.

Sustav automatskog upravljanja vlakom (ATO), u kojemu stroj preuzima ulogu strojovođe uz njegov nadzor, već je uveden u nekim sustavima podzemne željeznice i može smanjiti potrošnju energije jer se ujednačuje prometovanje vlakova, navodi Alstom.

"Automatski vlakovi su u planu inovacija nekoliko zemalja", kaže potpredsjednik Alstoma za Europu Gian-Luca Erbacci.

Alstom je uveo ATO na više od stotinu linija metroa od 1970-ih a 2017. tvrtka je uvela sustav u Parizu na prigradskim željeznicama RER-A.



Znanstvenici: tehnike umjetnog hlađenja planeta mogu ugroziti biljke i životinje


RIM - Otpuštanje kemikalija u gornje slojeve zemljine atmosfere kako bi se odbilo sunčevo zračenje od Zemlje moglo bi biti jedan od načina borbe protiv galopirajućih klimatskih promjena, kažu znanstvenici, no upozoravaju kako tu kontroverznu tehniku "geoinženjeringa" prati niz rizika.

 Među njima je i onaj da bi nagli prekid unosa kemikalija u atmosferu rezultirao značajnim toplinskim skokom koji bi na planetu mogao imati pogubne učinke na biljke i životinje, prema istraživanju objavljenom u ponedjeljak.

"Ako bi se geoinženjering ikad naglo prekinuo to bi bilo pogubno. Stoga biste morali biti sigurni da se može postupno prekidati a lako je zamisliti scenarije u kojima bi se to onemogućilo", kaže koautor Alan Robock iz odjela za ekološke znanosti sveučilišta Rutgers u New Brunswicku.

Među njima su ratovi, teroristički napadi na postrojenja koja izvode prskanje atmosfere ili političke odluke, navodi se su studiji.

“Zamislite velike suše ili poplave u svijetu za koje bi bio okrivljen geoinženjering i zahtjeve da se to zaustavi. Možemo li to ikad riskirati?", upitao je znanstvenik.

Istraživanje "geoinženjeringa" - tehnike kojom bi se moglo boriti s klimatskim promjenama umjetnim modificiranjem toga koliko Zemlja odbija sunčevo zračenje ili izvlačenja viška ugljičnog dioksida iz atmosfere i njegova skladištenja modeli su koji dobivaju na značenju što se svijet više približava onome što se smatra relativno sigurnom granicom klimatskih promjena.

Temeljem Pariškog sporazuma zemlje su obećale održavati globalno zatopljenje na do dva stupnja Celzija iznad temperatura u vrijeme industrijskog doba s ciljem da to bude ne više od 1,5 stupnja Celzija.

Ukoliko nacionalni planovi za ograničavanje emisije stakleničkih plinova ne budu brzo doneseni Zemlja će se zagrijati za najmanje tri stupnja Celzija do kraja stoljeća - što je razina koja bi mogla otopiti većinu svjetskog leda i izazvati slabije usjeve, ekstremno vrijeme i porast  razina mora.

Zemlja se već zagrijala više od jednog stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje i to zatopljenje odgovorno je za prošlogodišnje razorne uragane, suše i poplave.

Prskanje sumpornog dioksida i drugih čestica u gornje slojeve atmosfere planeta stvorilo bi oblak sumporne kiseline koja bi odbijala dio sunčevih zraka hladeći planet, kažu znanstvenici.

Uvelike neispitana tehnologija imitirala bi učinak vulkanskih erupcija i mogla bi se primjenjivati modificiranim zrakoplovima, balonima i drugim metodama.

No kritičari upozoravaju da bi to promijenilo temeljne procese na Zemlji s teško predvidivim i potencijalno vrlo problematičnim rezultatima poput promjena u azijskim monsunima.

Pobornici tehnologije kažu da države neće dovoljno brzo ograničiti svoje emisije stakleničkih plinova da bi se globalno zatopljavanje održalo u relativno sigurnim granicama pa je potrebno pripremiti i ispitati rješenja kako bi se zaštitili životi.

Uz povećanje stupnja odbijanja sunčevih zraka druga tehnička rješenja za opasne klimatske promjene uključuju izvlačenje stakleničkih plinova iz atmosfere i njihovo podzemno skladištenje ili sadnja velikih površina novih šuma.

Hitno je potrebno provesti dodatna istraživanja različitih učinaka geoinženjeringa uključujući utjecaja na biljke i životinje, kaže Robock.

“Moramo procijeniti i koristi i rizike kako bismo vidjeli ima li to smisla. I ako je odgovor negativan moramo to znati što prije kako bismo naglasak stavili na ublažavanje klimatskih promjena”, kazao je Robock.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Ecology & Evolution.



Znanstvenici identificirali najveće prijetnje zaštićenim područjima - lov i planinarenje


KUALA LUMPUR - Lov na divlje životinje zbog hrane i rekreativni športovi poput planinarenja i vožnje brdskim biciklom predstavljaju dvije najveće prijetnje zaštićenim područjima u svijetu, pokazalo je novo istraživanje.

Deset istraživača proučavalo je podatke koje su proteklih deset godina prikupljali upravitelji oko dvije tisuće zaštićenih područja svijeta uključujući netaknute šume, nacionale parkove i rezervate.

Utvrdili su da lov predstavlja najveću prijetnju u zemljama u razvoju dok rekreativne aktivnosti nanose najviše štete zaštićenim područjima u bogatijim zemljama.

Lov na "divlje meso" poput ptica, insekata, majmuna i zmija bilježi se u 61 posto svih zaštićenih područja, pokazalo je novo istraživanje. Životinje se često prodaje kako bi se zadovoljila potražnja za hranom i lijekovima u gradskim područjima.

"U posljednje vrijeme raste lov na divlje životinjske vrste", rekla je Lauren Coad koautorica rada i znanstvenica u Međunarodnom centru za istraživanje šuma sa sjedištem u Indoneziji.

"Dio razloga je povećana potražnja velikih gradova koji rastu i stoga raste i potražnja za mesom divljih životinjama. Drugi faktor je širenje cestovnih mreža u šume čime one postaju pristupačnije".

Rezultati istraživanja bit će stavljeni na raspolaganje upraviteljima zaštićenih područja kako bi mogli razviti bolje načine njihove zaštite i održavanja.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 52 milijuna hektara zaštićenih podruja od kojih je 27 posto u Europi, 26 posto u Africi, 25 posto u Amerikama i 15 posto u Aziji.

Prijetnja prekomjernog izlova i komercijalnog lova najizraženija je u zemljama u razvoju u kojima zajednice u blizini zaštićenih područja još uvijek ovise o šumama kao izvoru hrane, pokazalo je istraživanje.

Moguća rješenja su reguliranje lova i rad s lokalnim zajednicama na upravljanju i zaštiti tih područja. Promoviranje održivih izvora hrane poput peradi moglo bi smanjiti zahtjev za divljim životinjama.

Prijetnje od rekreativnih aktivnosti zabilježene su u 55 zaštićenih područja, pokazalo je izvješće. One uključuju quad vozila, brdske bicikle, skijaško trčanje, planinarenje čak i šetanje pasa.

"Ti su rezervati često žrtve vlastitoga uspjeha", kaže koautor studije Neil Burgess.

Rješenja uključuju bolje upravljanje većim brojem ljudi koji posjećuju zaštićena područja i njihovim aktivnostima, kaže Burgess koji je vodeći znanstvenik u UN-ovu centru za praćenje i očuvanje okoliša u svijetu.



Vrtlarenje može pomoći preživjelima od raka da se bolje osjećaju


WASHINGTON - Za preživjele od raka rad u vrtu tri godine zaredom može povećati njihove tjelesne sposobnosti, kao i udio voća i povrća u prehrani te pojačati osjećaj vlastite vrijednosti, utvrdili su američki znanstvenici.

Moguće kao posljedica zdravijeg života vrtlari obuhvaćeni malom studijom također su dobili manje na težini u usporedbi s onima koji se nisu bavili vrtlarenjem, pokazalo je istraživanje.

Procjenjuje se da je u SAD-u više od 15 milijuna preživjelih od raka od kojih je više od dvije trećine starije od 60, navodi se u radu objavljenom u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics.

“Za preživjele od raka posebno one koji su stariji tražimo promjene načina života koje im mogu pomoći da budu zdraviji ali su istodobno i holistički i imaju smisla”, kaže voditeljica istraživanja Wendy Demark-Wahnefried sa sveučilišta Alabama i sveobuhvatnog centra za rak u Birminghamu.

“Možemo poslati ljude u teretane no to nije smisleno i možemo ih savjetovati da jedu kvalitetnije no želimo da ih to ispunjava i želimo da to bude dugoročno", kazala je Demark-Wahnefried. “S vrtlarenjem postigli smo pun pogodak”.

Istraživanjem su bile obuhvaćene 42 osobe koje su preživjele rak od kojih je polovica obuhvaćena programom vrtlarenja a druga polovica je bila kontrolna i rečeno im je da su na listi čekanja za vrtlarenje. Svi su bili stariji od 60 godina i preživjeli su vrste raka koje imaju visoku stopu preživljavanja.

Na kraju istraživanja znanstvenici su utvrdili da su vrtlari prosječno jeli jedan obrok voća ili povrća više na dan od kontrolne skupine te su se proširili u struku prosječno samo 2,3 centimetra u odnosu na 8 centimetara koliko su u se prosječno popunili u kontrolnoj skupini.

Markeri stresa u krvi bili su bolji kod vrtlara koji su imali više samopouzdanja za razliku od kontrolne skupine u kojoj su se ljudi osjećali manje vrijednima.

“Uz sve više ljudi koji preživljavaju rak i žive dulje trebamo ovakve programe”, poručila je Demark-Wahnefried.

 

Program samopomoći pomaže ženama sa simptomima menopauze na poslu


LONDON - Program samopomoći kojim se uči kontrolirati osjećaje i misli u kombinaciji s tehnikama opuštanja može ublažiti simptome menopauze kod žena na poslu, pokazalo je britansko istraživanje.

Znanstvenici su utvrdili da su žene koje su naučile upravljati svojim osjećajima i mislima mogle značajno ublažiti navale vrućine na radnom mjestu. Ženama simptomi menopauze mogu stvarati veće probleme na radnom mjestu nego u drugim okolnostima zbog toga što ne mogu kontrolirati primjerice temperaturu u prostoriji i ne mogu utjecati na vlastiti osjećaj nelagode, stresa i druge faktore, kaže koautorica studije psihologinja Myra S. Hunter s Kings College London.

Ona je kazala da sve žene ne žele uzimati hormonsku nadomjesnu terapiju iako je ona učinkoviti način liječenja menopauzalnih simptoma.

Kognitivna bihevioralna terapija koristi se od 1960-ih kako bi se liječio čitav niz zdravstvenih problema uključivši tjeskobu, depresiju i probleme spavanja.

“Ta terapija nudi ženama koje imaju problematične simptome na radnom mjestu jednostavno nemedicinsko rješenje. Primjena te terapije pomogla je ženama da kontroliraju simptome i imala je širi utjecaj na spavanje i opći osjećaj dobrobiti”, kazala je Hunter.

Ta je terapija poboljšala njihovu radnu učinkovitost jer su bolje spavale, patile od manje tjelesnih simptoma, osjećaja nelagode i problema s pamćenjem i koncentracijom.

Prema radu objavljenom ovog mjeseca u časopisu Menopause znanstvenici su napisali knjižicu za samopomoć kako bi omogućili ženama da same svladaju tehnike te terapije. Knjižica je sadržavala poglavlja o stresu na poslu i kako o problemima menopauze razgovarati na poslu.

Menopauza je još uvijek često tabu tema na poslu, kaže Hunter.

Studija je obuhvatila 124 zaposlene žene u postmenopauzi koje su imale najmanje deset valova vrućine ili noćnog znojenja tjedno. Nasumice je odabrana polovica žena koje su dobile knjižicu uz CD s opisom tehnika disanja i opuštanja.

Žene obuhvaćene studijom imale su prosječno 56 valova vrućine i noćnog znojenja tjedno. Na posao su kasnile, odlazile ranije ili izostajale s posla prosječno dva dana mjesečno zbog simptoma menopauze.

Ispitanice su nakon šest i nakon 20 tjedana ispunile upitnike. U skupini koja je koristila tehnike samopomoći učestalost valova vrućine i noćnog znojenja smanjila se 24 posto tijekom šest tjedana i 35 posto nakon 20 tjedana. U kontrolnoj skupini koja nije koristila nikakve tehnike učestalost valova vrućine i noćnog znojenja pala je samo 0,5 posto za šest tjedana i 15 posto nakon 20 tjedana.

Skupina koja je primjenjivala tehnike samopomoći izvijestila je o značajnim poboljšanjima u kvaliteti sna i funkcioniranju u kući, na poslu, u slobodno vrijeme i u društvenim situacijama.

Ispitanice koje su primjenjivale tehnike samopomoći u većini su kazale kako im je intervencija olakšala problema valova vrućine i noćnog znojenja. Trećina se odvažila i s nadređenima razgovarati o menopauzi.

Stručnjaci su uočili da je od studije odustao veći broj žena koje su bili u skupini koja je primjenjivala tehnike samopomoći nego u kontrolnoj skupini. Sudionice su to objasnile vremenskim pritiskom zbog kojeg nisu slijedile upute iz knjižice.

 

Britanija: princeza Eugenie udaje se za dugogodišnjeg dečka


LONDON - Britanska princeza Eugenie, unuka kraljice Elizabete i osma u nasljednom nizu za tron, udaje se za dugogodišnjeg dečka Jacka Brooksbanka, objavila je u ponedjeljak Buckinghamska palača a par se namjerava vjenčati u drugoj polovici godine.

Eugenie (27) mlađa je kći princa Andrewa, mlađeg brata princa Charlesa, poznatog i kao vojvoda od Yorka.

"Vojvoda i vojvotkinja od Yorka s oduševljenjem objavljuju zaruke princeze Eugenie i gospodina Jacka Brooksbanka", napisala je u priopćenju Buckinghamska palača.

"Njezino kraljevsko visočanstvo i gospodin Brooksbank zaručili su se ovog mjeseca u Nikaragvi".

Vjenčanje će biti na jesen u kapeli St George u Windsoru, istom mjestu gdje će se u svibnju vjenčati princ Harry i njegova američka zaručnica Meghan Markle.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus