08:31, 21. Srpanj 2018

kultura...

Kultura 23. prosinca 2017.

Objavljeno: 23.12.2017 u 06:44
Pregledano 258 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 23. prosinca 2017.

ZAGREB, 23. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


HMI: Zimska škola hrvatskoga folklora u Koprivnici


ZAGREB - Stotinjak plesača, pjevača i svirača iz dijaspore i domovine pohađat će u siječnju zimsku Školu hrvatskoga folklora, a predavači su istaknuti folkloristi i koreografi predvođeni etnologom Andrijom Ivančanom, umjetničkim ravnateljem Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“, priopćeno je u subotu iz Hrvatske matice iseljenika (HMI.

 Zimska sesija Škole hrvatskog folklora u organizaciji HMI održavat će se od 3. do 12 siječnja u koprivničkom hotelu „Podravina“, a u intenzivnom cjelodnevnom programu ljubitelji hrvatske tradicijske kulture iz domovine i dijaspore vježbat će hrvatske narodne plesove i slušati etnološka i etnomuzikološka predavanja.

  Škola hrvatskog folklora (ŠHF) obuhvaća program plesova, izvornih napjeva, nošnji i glazbala hrvatskoga gorskog područja (tzv. alpsko plesno područje – prema terminologiji I. Ivančana) koje uključuje sjeverozapadnu Hrvatsku i Istru.  Tako će ove zime polaznici učiti narodne plesove Gorskog kotara i Grobinštine, Karlovačkog pokuplja, Jaskanskog prigorja i polja; Samoborskog, Zaprešičkog, Vrapčanskog i Zagrebačkog prigorja i polja; Sesvetskog, Zelinskog, Vrbovečkog prigorja i polja; Zagorja, Međimurja i Podravine.

 Usto, poučavat će se i plesovi gradišćanskih Hrvata, naše autohtone manjinske zajednice, i iz austrijske savezne pokrajine Gradišće (Burgenland), iz ostalih srednjoeuropskih panonskih prostora višestoljetno nastanjenih  gradišćanskim Hrvatima - od zapadne Mađarske do južnih dijelova Slovačke, ali i novijih destinacija raseljenih moravskih Hrvata iz Češke.

 Predavači su ugledni etnolozi i etnomuzikolozi s bogatim koreografskim i pedagoškim iskustvom u scenskoj prezentaciji raznovrsne folklorne baštine hrvatskoga naroda.

 
Gost predavač maestro Siniša Leopold

Uz programskog voditelja i umjetničkog ravnatelja proslavljenog zagrebačkoga Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“ prof. Andriju Ivančana, Odjel tambura vodi afirmirani tamburaški voditelj Tibor Bun, a Odjel tradicijskih glazbala Matičine ŠHF vodi glazbeni pedagog i glasoviti majstor izrade tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić.

 Uz glavne predavače i koreografe angažirani su u realizaciji programa ŠHF brojni demonstratori i izvorni kazivači s respektabilnim  voditeljskim, koreografskim i metodičkim plesnim i glazbenim iskustvom u vođenju folklornih ansambla i poučavanju školskih grupa koje njeguju i jačaju našu tradicijsku kulturu kao što su: Nerina Štajner iz Pule; Miro Kirinčić iz Karlovca; folklorne selektorice Senka Jurina,  ing. iz Zaboka i Katarina Horvatović, mag. etn. i kult. antrop. iz Zagreba; voditelj Kola Slavuj Štefan Novak iz Austrije;  dr. Goran Oreb sa Sveučilišta u Zagrebu; Kristina Benko Markovica, prof.,  zamjenica gradonačelnika Grada Đurđevca; poznati folklorist i sakupljač narodnoga blaga Vidoslav Bagur te glazbeni korepetitor Antun Kottek iz Zagreba.

Gost predavač na  Matičinoj Školi hrvatskoga folklora bit će maestro Siniša Leopold, plodni hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i dirigent te autor jedinstvenog priručnika o tamburi kao našem autohtonom glazbenom dragulju.

 

Završni koncert Škole hrvatskoga folklora 12. siječnja u Dvorani Domoljub


Završni koncert zimske sesije Matičine Škole hrvatskoga folklora, koji će prezentirati apsolviranu prelijepu plesnu i glazbenu baštinu, polaznici će izvesti pred koprivničkom publikom u Dvorani Domoljub 12. siječnja u 20 sati.

Školu hrvatskoga folklora programski i metodički je osmislio prije 55 godina znameniti hrvatski etnokoreolog i koreograf dr.  Ivan Ivančan (Molve, 15. 1927. – Molve. 2006.), čiji je istraživački opus hrvatskih narodnih plesnih običaja i napjeva na tlu Hrvatske, ali i višestoljetnih migrantskih odredišta gradišćanskih Hrvata koje je također istraživao - sažet u njegovih dvadesetak najčešće citiranih etnografskih monografija.
 
Posljednjih dvadesetak godina Matičinu Školu hrvatskoga folklora uspješno vodi istaknuti etnolog Andrija Ivančan, aktualni umjetnički ravnatelj profesionalnoga folklornog Ansambla  „Lado“, koji je dosad u ljetnoj i zimskoj sesiji poučavao cijele naraštaje ljubitelja hrvatske tradicijske kulture iz više od tri stotine folklornih ansambala koji se pojavljuju s dužim ili kraćim stvaralačkim dahom u četrdesetak zemalja svijeta od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, uključujući i naše mlade folklorne ansamble diljem Staroga kontinenta kao i bližega europskoga susjedstva.

 

ŠKH projekt Hrvatske matice iseljenika za promicanje tradicijske kulture i hrvatskog nacionalnog identiteta

"Kroz ovaj obrazovni projekt ostvaruju se i važni ciljevi  Hrvatske matice iseljenika kao što su očuvanje i promicanje tradicijske kulture i hrvatskog nacionalnog identiteta u prekooceanskom iseljeništvu te bližim europskim migrantskim odredištima, uključujući i višestoljetne domicilne sredine pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica iz zemalja srednje i jugoistočne Europe. Glavna misija ovoga značajnog projekta HMI jest očuvanje izvornosti najvišeg standarda ovog segmenta tradicijske kulture, koja nije imuna na procese asimilacije pa i akulturacije u višekulturnim dijasporskim odredištima ljudi naših korijena od susjednih malih sela do planetarnih megapolisa  kako na bližim tako i daljim meridijanima", kazala je rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika Snjžana Jurišić.

 Kroz Školu hrvatskoga folklora promiče se i autorska stvaralačka dimenzija, tj. etnološka i folkloristički utemeljena reinterpretacija ovog segmenta tradicijske umjetnosti - jer je folklorno naslijeđe dinamičan proces koji svjedoči poštovanje autentičnih hrvatskih tradicijskih vrijednosti. Današnji život folklorne baštine je važan dio suvremene hrvatske kulture u domovini i svijetu, što je pozicionira u nezaobilazno uporište kulturnog i nacionalnoga identiteta, čije očuvanje je misija Hrvatske matice iseljenika, istaknula je Jurišić.

  Škola hrvatskoga folklora namijenjena je obrazovanju voditelja i članova hrvatskih folklornih i tamburaških sastava  u hrvatskom iseljeništvu i među pripadnicima  hrvatskih zajednica koje žive u zemljama srednje i jugoistočne Europe, okupljajući sve ljubitelje hrvatskoga folklora iz cijeloga svijeta. Aktualni dvodesetljetni umjetnički voditelj Andrija Ivančan u  program ŠHF-a  ugradio je suvremene tendencije plesne edukacije i sveobuhvatne elemente školovanja voditelja folklornih i tamburaških skupina pa njezino pohađanje  s položenim ispitom čini jedan od kriterija za stjecanje statusa u Hrvatskom društvu folklornih koreografa i voditelja, zaključila je rukovoditeljica Odjela za kulturu HMI.

Detaljnije informacije o ŠHK mogu se dobiti na internetskoj stranici HMI www.matis.hr .

 

Premijerno prikazana drama Marka Uvodića "Ol' smo za jedan dan"


SPLIT - Drama Marka Uvodića "Ol' smo za jedan dan" premijerno je izvedena u petak navečer na velikoj sceni HNK Split.

U predstavi svih sedam glumaca igra po 11 uloga i svi su pripovjedači u predstavi koja je sastavljena od 11 novela Marka Uvodića. Tema predstave je život u nekadašnjem Splitu, u njegovom središtu u kojem se živi, raduje, rađa, umire i žaluje.
 
Trpimir Jurkić, koji se našao u nekoliko uloga u izvedbi izrazio j zadovoljstvo izvedbom. Novinarima je rekao da su na sceni osjetili bilo publike koja je pozorno pratila svaki dio predstave. Za predstavu su se pripremali otprilike dva mjeseca, no kazao je da mu nije bilo naporno na sceni glumiti puno uloga jer je to vrsta teatra kojeg glumci vole.
 
"Imamo dosta predstava sa splitskim jezikom i čuvamo ih jer ih je potrebno čuvati, a i poseban je gušt igrati takve predstave", kazao je Jurkić upitan da komentira mišljenje publike koja je poručila da je potrebno više predstava na čakavštini.
 
I mlada glumica Petra Kovačić Pavlina rekla je da se dobro osjećala za vrijeme izvođenja predstave, zato što je publika, kako je rekla, jako lijepo primila predstavu koja je jednostavne forme, a i u njoj glumačka igra dođe do izražaja, pa ljudi u tome pronađu određene uspomene. "Lijepo je ako se ljudima sviđa predstava, a i nama je lijepo igrati.  U predstavi svatko od nas igra nekoliko uloga što zahtijeva veliku koncentraciju na bini i kao takvo predstavlja pravu glumačku igru", kazala je Petra Kovačić Pavlina.
 
Arijana Čulina je kazala da je Marko Uvodić uvijek aktualan i da joj je drago što je postavljen u Splitu. Iznimno joj je drago što su se vratili i takvom teatru jer takve predstave raditi nije nimalo lakše nego možda neku recentnu svjetsku literaturu s obzirom da svaka iziskuje određeni angažman. "U toj predstavi ulogu treba posebno vješto odigrati i mislim da smo večeras u tome uspjeli", zaključila je Čulina.
 
Sinoćnjom predstavom, ali i još dvije koje će se održati 27. prosinca 2017. i 11. siječnja 2018. godine, splitsko kazalište obilježava 140. obljetnicu rođenja i 70 godina od smrti Marka Uvodića koji je svojim živopisnim kronikama ovjekovječio i kreirao duh grada. Trpimir Jurkić je ravnatelj drame, redatelj, autor adaptacije, te glumi u predstavi u kojoj još glume Arijana Čulina, Nenad Srdelić, Snježana Sinovčić Šiškov, Petra Kovačić Pavlina, Stipe Radoja, Monika Vuco i Domagoj Mijić. Glazbu je osmislila Nela Bujas Luketić, a kostime izradio Mladen Radovniković.
 
Marko Uvodić Splićanin (1877. - 1947.) bio je hrvatski književnik i novinar. Pisao je pripovijetke na splitskoj čakavštini, skupljene u zbirkama "Libar Marka Uvodića Splićanina" i "Drugi libar Marka Uvodića Splićanina", te tako prikazivao splitski mentalitet i humor "malog čovjeka".

 

U HAZU održan tradicionalni Božićni koncert


ZAGREB - Tradicionalni Božićni koncert na kojem su nastupili Zagrebački solisti s koncertnim majstorom violinistom Sretenom Krstićem i solisticom Kajanom Pačko na violončelu, održan je u petak navečer u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, priopćeno je iz HAZU.

Na programu su bili Koncert za violončelo i gudače akademika Pavla Dešpalja, Klavirski trio u g-molu Bedřicha Smetane u obradi za gudače Sretena Krstića, te hrvatske božićne pjesme.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić poručio je prije koncerta da je Akademija najviša hrvatska znanstvena, kulturna i umjetnička institucija, otvorena i okrenuta budućnosti te uključena u rješavanje aktualnih društvenih pitanja.

Misija Akademije je ne samo da reagira, nego da usmjerava društvene procese. U posljednje vrijeme Akademijini stavovi i mišljenja percipiraju se više nego ikada, kazao je akademik Kusić.

Podsjetio je da se Božićni koncert u atriju palače HAZU ispred Bašćanske ploče održava sedmu godinu zaredom u suradnji Hrvatske radiotelevizije s Razredom za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU na čelu s akademikom Franom Paraćem, priopćeno je uz HAZU.  



Izložba i strip kao 'hommage' Mangelosu

 
ZAGREB - Legendarni konceptualni umjetnik Dimitrije Bašičević, poznatiji pod pseudonimom Mangelos, čija su djela uvrštena u zbirke muzeja kao što su londonski Tate i Museum of Modern Art (MoMA) u New Yorku, dobio je novu posvetu u stripu "Mangelos Vol 1" autora Ivane Armanini i Marka Goluba, predstavljenom u petak u Zagrebu.

Strip je objavljen u zajedničkoj nakladi Komikaza i Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), gdje je paralelno otvorena i izložba odabranih stranica stripa, u sklopu stalnog postava muzejskih "Zbirki u pokretu".

Okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, koja je kazala kako je projekt dio šireg programa 'Runaway art' koji MSU provodi s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu i Školom primijenjene umjetnosti, a riječ je o suradnji proizašloj iz želje da se suvremenim generacijama predstave važni hrvatski umjetnici čija su djela dio postava tog muzeja.

Mangelos, povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos, jedan od osnivača avangardne umjetničke grupe Gorgona, smatran je začetnikom konceptualne prakse na području bivše Jugoslavije. U povodu 30. godišnjice njegove smrti, strip autorica Ivana Armanini te likovni kritičar i kustos Marko Golub osmislili su strip kao 'hommage' jednoj umjetničkoj ličnosti koja za života nije bila priznata, a čije je djelovanje značajno obilježilo hrvatsku umjetničku scenu druge polovice 20. stoljeća.

Strip su predstavili autori Ivana Armanini i Marko Golub. Armanini je otkrila kako joj je najveći izazov bio "naći izraz koji neće progutati mene ili Mangelosa", a kojim bi se postigla "jedna brušena autorska strip forma".

Golub, koji je napisao scenarij, kazao je kako je strip rezultat intenzivne autorske suradnje na istraživanju velike količine materijala. Raditi na njemu bio je veliki izazov, ali i na puno različitih načina problematično, napomenuo je, jer nisu željeli napraviti biografski strip, gdje bi morali glavnom protagonistu stavljati u usta riječi za koje ne znaju da li ih je doista izgovorio.

"Išli smo na to da se 'usidrimo' u njegove tekstove koji su nam bili najinteresantniji i najinspirativniji i oko toga potom graditi, razviti vlastitu priču, rekonstruirati u vlastitom mediju novi univerzum", pojasnio je.

Uzeli su stoga Mangelosove motive, reference na njega, iz druge ruke stvari koje su njemu bile reference i onda ih obrađivali i gradeći oko toga ubacivali dodatne slojeve značenja, slike i tumačenja.

Kroz četiri poglavlja, strip "Mangelos Vol 1" obrađuje po jednu različitu dimenziju Mangelosove ličnosti kroz različite tekstove i različiti narativni tretman. Prvo poglavlje, tako, izravno ulazi u Mangelosov umjetnički i teorijski jezik, drugo je biografsko, treće se kroz prikaz intervjua s Mladenom Stilinovićem, bavi međugeneracijskim dijalogom, dok je posljednje nastalo prema predlošku Mangelosove priče, odnosno ne-priče (no-art).

Sva četiri poglavlja zasnivaju se na tekstovima i manifestima samog Mangelosa, koje autorica i autor stripa interpretiraju kroz vlastitu imaginaciju i likovni senzibilitet.

Najopsežniji dio stripa bavi se umjetnikovim 'Šidskim manifestom' (Mangelos je rođen u Šidu 1921.), tiskanim 1978. u Zagrebu, u kojemu Mangelos iznosi tezu o svojih devet i pol osobnosti. Među njima je Dimitrije Bašičević kao kritičar, ali i kao kustos Galerija grada Zagreba: voditelj Galerije primitivne umjetnosti, Zbirke Benka Horvata i Centra za film, fotografiju i televiziju. Tome je posvećena izložba "komentari: mangelos", paralelno otvorena na prvom katu MSU-ova stalnog postava.

Kustosi izložbe su Tihomir Milovac i Jasna Jakšić, koja je kazala kako je riječ o sjajnoj umjetničkoj sinergiji temeljenoj na izvornim Mangelosovim tekstovima ali "uz jedan lijepi autorski doprinos".

Istaknula je kako je riječ o tek prvom dijelu, jer su autori u istraživanju naišli na materijale za barem dvije do tri epizode, budući je riječ o kompleksnoj umjetničkoj, kritičarskoj i kustoskoj osobi, te je još puno prostora ostalo za istraživanje njegova utjecaja ne samo kao muzejskog kustosa svoga doba, već i na likovnoj sceni općenito.

Izložbu prati građa iz Dokumentacijskog i informacijskog odjela i knjižnice MSU-a i Arhiva Tošo Dabac, koja svjedoči ne samo o Bašičevićevoj umjetničkoj aktivnosti, već o njemu i kao kustosu i pokretaču likovne scene.

Strip i izložba ostvareni su uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Artmentor Fondacije Lucerne.



Medulićevo remek-djelo "Bogorodica s djetetom" - nova slika u Stalnom postavu MUO-a


ZAGREB - Muzej za umjetnost i obrt (MUO) predstavio je u petak u svojem Stalnom postavu dosad nepoznato remek djelo - ulje na platnu "Bogorodica s djetetom" kasnorenesanskog slikara Andrije Medulića Schiavonea, koje je u zagrebački muzej stiglo zahvaljujući Dinku Podrugu, uglednom psihijatru iz New Yorka.

"Zahvaljujući Podrugu slika našeg mitskog slikara sada se vraća u Europu. On ju je kupio u Sothebyju i zaželio da se izloži u nekom muzeju, a mi smo imali tu veliku sreću da odabir padne na MUO, gdje je savršeno ušla u naš stalni postav, među venecijanske slikare 15. stoljeća", rekao je Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.

Gaparović je zahvalio i ministrici kulture bez čije intervencije, kako je rekao, ne bi niti došlo do susreta s Podrugom. "Nadam se da smo u ovom sektoru otvorili novi način funkcioniranja, onoga što se naziva društvenom odgovornosti, što kod nas i nije tako čest slučaj", napomenuo je.

Proteklu godinu za Muzej ocijenio je "sjajnom". "Iako je protekla godina bila označena izložbama venecijanskih umjetnika, ona je u povijesti Muzeja zapravo bila najbogatija godina po donacijama, poput one baletnog umjetnika Jelka Yureshe ili azulejosa, portugalskih keramičkih pločica", dodao je.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je uvjerenje da broj ljudi koji su se okupili na predstavljanju tog remek-djela u MUO govori o važnosti doprinosa svih onih koji prikupljaju umjetnost, stvaraju zbirke i doniraju vrijedna djela.

"U vremenu kada u medijima rijetko možemo pročitati ili vidjeti priče o pojedincima i njihovom doprinosu državi, društvu i umjetnosti i kulturi prezentira na pravi način, prisustvo medija je pohvala i podstrek", dodala je.

Dinko Podrug otišao je iz Zagreba prije 40-ak godina u Ameriku, a danas ima privatnu praksu na Manhattanu.

Njegova supruga, Nena Podrug, rekla je kako su, kada su odlučili donijeti sliku u zagrebački muzej,  bili upozoreni da je to ovdje jako teško tako napraviti, za razliku od SAD-a. "Kada smo isto tako došli s nekim slikama u newyorški Metropolitan oni su odmah pristali", napomenula je.

"Bez ravnatelja MUO-a i ministrice ta bi slika sada čučala u mom stanu, morala bi paziti na vlažnost i temperaturu prostorije, no ipak je puno bolje kada je možemo podijeliti sa svima vama", rekla je.

Andrija Medulić - Andrea Schiavone (Zadar, oko 1510.- Venecija, 1563.), pravim imenom Andrea Meldolla, bio je hrvatsko-talijanski slikar i bakrorezac, jedan od najvažnijih umjetnika koji su potekli iz hrvatske sredine, a uspješno djelovali izvan domovine, ali i najistaknutijih predstavnika talijanskog manirizma.

Hrvatski oblik njegova prezimena, Medulić, po kojemu se zove poznata ulica u središtu Zagreba iako se najčešće ne zna kome pripada, izveo je Ivan Kukuljević Sakcinski u 19. stoljeću od prezimena talijanske obitelji Meldolla. Medulić si je sam dodao nadimak Schiavone (dalmatinski Hrvat).

Uz Medulića se još uvijek vežu mnoge nepoznanice, s obzirom da mu slike nisu potpisane (neke grafike nose umjetnikovo ime ili monogram), nije poznata točna godina rođenja, niti izvori pravoga oblika imena, kao ni kronologije i atribuiranja pojedinih djela.

Prema istraživanjima zadarskih povjesničara, slikareva obitelj porijeklom je iz gradića Meldolla, u okolici grada Forli u Romagni, odakle su preselili u Zadar obnašajući vojnu službu Mletačke Republike.

Opus mu je većinom posvećen biblijskim, mitološkim, povijesnim i alegorijskim temama. U Italiji je među prvima radio samostalne pejzaže, u svojim crtežima i bakropisima primjenjivao je izrazito slikarske efekte, a u bakrorez uveo nov postupak rada suhom iglom. Autor je i pet fresaka na stropu u knjižnici Marciani u Veneciji (1556–57).

Njegova se djela čuvaju u najpoznatijim europskim muzejima i galerijama, a jedno od njih "Bogorodica s djetetom" od sada i u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.



HNK Split godinu ispraća s tri izvedbe Novogodišnjeg koncerta


SPLIT - Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split kalendarsku će 2017. godinu završiti u vedrom i slavljeničkom raspoloženju s tri izvedbe tradicionalnog Novogodišnjeg koncerta, u četvrtak, petak i subotu, 28., 29. i 30. prosinca.

Koncertima će ravnati maestro Hari Zlodre, a na programu su u prvom dijelu Arležanka Georgesa Bizeta, te Andante spianato i velika briljantna poloneza Frédérica Chopina sa solističkim nastupom pijanista Zorana Velića, dok će drugi dio biti posvećen valcerima, polkama i marševima iz glazbene ostavštine obitelji Strauss, stoji u najavi.

Arležanka je uz Carmen najzrelije djelo Georgesa Bizeta. Nastala kao scenska glazba za istoimenu dramu Alphonsea Daudeta, nagovještavala je realizam Carmen, odišući provansalskim raspoloženjima i ispunjena snažnim dramskim efektima.

Glazba nam je danas poznata prvenstveno iz orkestralnih suita, jer je drama nedugo nakon praizvedbe 1872. zauvijek nestala s pozornica. Jednu suitu skladao je sam Bizet, a Drugu suitu iz glazbe za dramu Arležanka skladao je četiri godine nakon Bizetove smrti Ernest Giraud, koristeći Bizetove originalne teme, premda ne sve iz scenske glazbe Arležanke, vodeći se Bizetovom originalnom orkestracijom.

Eteričnost, delikatnost, nježnost, u spoju s naprednim smislom za harmoniju i intuitivnim pronicanjem u glazbeni oblik, neke su od osnovnih karakteristika stila Frédérica Chopina (1810. – 1849).

Grande polonaise brillante (Velika briljantna poloneza), op. 22 u Es-duru za klavir i orkestar, koju je skladao 1830.-1831., označava neku vrstu prekretnice u Chopinovu stilu - ona je vrhunac njegova dotadašnjeg rada i niza djela nastalih u tzv. briljantnom stilu, koji označava pijanistička bravura.

"Andante spianato, uvodni dio u G-duru skladan za klavir solo, karakterom podsjeća na nokturno, sanjivih arabesknih melodija i prozračne pratnje, te predstavlja idealan uvod za Polonezu bogato ukrašene melodije koja, ujedno prozračna i energična, donosi sve karakteristike plesa u briljatnom stilu", dodaje se u najavi.

Drugi dio koncerta otvara uvertira operete Laka konjica (Die leichte Kavallerie) Franza von Suppéa, rođenog u Splitu, uvertire čijih su brojnih opereta danas rado i često izvođeni koncertni komadi.

Slijede i danas vječno mladi valceri i polke slavnih tvoraca glazbe za plesne dvorane 19. stoljeća, skladatelja obitelji Strauss. Sanjarski zaigrani i optimistični, s natruhom romantičarske melankolije, predstavljaju trajno privlačni repertoar.

Iz opusa Johanna Straussa mlađeg (1825-1899), najpoznatijeg člana glazbeničke obitelji, "kralja valcera", na programu su Anina polka (Annen-Polka), neizostavna Pizzicato polka (koju je skladao zajedno s bratom Josephom), Perzijski marš (Persischer Marsch) i čarobni, zasigurno najpopularniji od svih valcera, Na lijepom plavom Dunavu (An Der Schoenen, Blauen Donau).

Od skladbi srednjeg od tri brata Josepha Straussa u programu su brza polka Bez brige! (Ohne Sorgen!), francuska polka Vatrootporno (Feuerfest), valcer Nebeski zvuci (Sphaerenklaenge), te brza Džokej polka (Jokey-Polka).



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Studija: Rast temperatura povećava i broj tražitelja azila


ZAGREB - Američki znanstvenici pronašli su poveznicu između temperature, poljoprivrede i broja zahtjeva za azilom.

Klimatske promjene će značajno povećati broj tražitelja azila u Europi do kraja stoljeća ako se trendovi zatopljavanja nastave, objavili su u četvrtak američki znanstvenici.

Studija objavljena u časopicu Science posljednje je u nizu istraživanja koje pokazuje kako se meteorološki šokovi poput suša pogoršavaju što je globalna temperatura viša, a to, pak, pojačava sukobe diljem svijeta.

Ovisno o tome koliko će Zemlja biti toplija, broj zatraženih azila mogao bi narasti od 28 do 188 posto, pokazala je projekcija stručnjaka sa njujorškog sveučilišta Columbia. To znači između dodatnih 98 i 660 tisuća zatraženih azila godišnje.

"Europa je već u sukobu oko broja izbjeglica koje može primiti", istaknuo je jedan od autora studije Wolfram Schlenker, ekonomist na odjelu tog sveučilišta za međunarodna i javna pitanja.

"Iako su siromašnije države u toplijim krajevima najranjivije na klimatske promjene, naši zaključci pokazuju do koje su razine države povezane, a Europa će biti svjedokom sve većeg broja očajnih ljudi koji bježe iz svojih domovina", rekao je Schlenker.

Znanstvenici su pronašli poveznicu između temperatura, poljoprivrede i broja zatraženih azila. Proučavali su zatražene azile u Europskoj uniji između 2000. i 2014. godine kad ih je prosječno bilo 351 tisuću godišnje.

Kad su to usporedili s vremenskim prilikama u 103 domovine izbjeglica, pronašli su da broj azila raste kad temperature u poljoprivrednim regijama tih država tijekom sezone uzgoja odstupaju s idealnih 20 stupnjeva Celzija.

"Više temperature od normalnih povećavaju broj zatraženih azila u toplijim krajevima poput Iraka i Pakistana, a smanjuju ih na hladnijim mjestima poput Srbije i Perua", stoji u izvještaju.

Znanstvenici su potom usporedili ove podatke s projekcijama budućeg zatopljenja.

U optimističnim predviđanjima rasta temperature od 1,8 stupnjeva broj prijava bi do 2100. trebao narasti za 28 posto, što znači 98 tisuća tražitelja azila više godišnje u EU-u.

"Ako se globalne emisije ugljika nastave trenutnom putanjom, što znači oko 2,6 do 4,8 stupnjeva Celzija toplije do 2100., broj zatraženih azila mogao bi narasti za 188 posto, što znači dodatnih 660 tisuća zahtjeva godišnje", zaključuje se u studiji.
 


Tartuf na pariškom krovu pruža nadu u urbanu bioraznolikost

 
ZAGREB - Veliko oduševljenje zavladalo je među francuskim gurmanima kada je na jednom pariškom krovu otkriven veliki divlji tartuf, piše u subotu BBC.

Vjeruje se da je otkriće tartufa pod stablom graba u vrtu na krovu zgrade blizu Eiffelova tornja, prvo takve vrste u glavnom gradu Francuske.

Tartufi obično rastu puno južnije, u mediteranskoj klimi i iz zemlje ih vade posebno izdresirane svinje ili psi.

Cijena te aromatične gljive nedavno se udvostručila, na 5000 eura za kilogram.

Zimski crni tartuf otkriven u Parizu nije najskuplja vrsta iz te skupine gljiva, no kuhari je izuzetno cijene i koriste u kombinaciji sa školjkama, kobasicama i krumpirima.
Stručnjaci u francuskom prirodoslovnom muzeju kažu kako je izvanredno što je tartuf uspio dako daleko od svog prirodnog staništa.
 
"Otkriće ovog divljeg tartufa predivan je primjer važnosti krovnih vrtova ili zelenih krovova za urbanu bioraznolikost", priopćio je muzej.
 
Frederic Madre, istraživač u muzejskom centru za ekologiju i zaštitu, kaže da ga je to otkriće "ispunilo golemom radošću".
 
Rekao je da je bio u velikoj napasti da kuša 0,75 kilograma tešku gljivu prije nego što ju je dao na analizu.
 
Stručnjak za gljive, prof.Marc-Andre Selosse, ističe da je pojava tartufa u jednom sjevernom gradu "izuzetna". "To pokazuje da se to opet može dogoditi i da je moguće uzgoiti tartufe na pariškim krovovima", izjavio je.
 
Francuska prijestolnica pokušava potaknuti urbano vrtlarenje, a cilj je u iduće dvije godine pretvoriti krovove poslovnih zgrada i ostale prostore u 405.000 četvornih metara vrtova.



Na Javi snimljena "najružnija svinja na svijetu"


ZAGREB - Znanstvenici su prvi put u divljini snimili jednu od najrjeđih i najružnijih vrsta svinja, prenosi u subotu BBC.

Javanska bradavičasta svinja toliko je izložena krivolovu i gubitku staništa da su je znanstvenci već počeli smatrati izumrlom.

Kamere su sada dokazale da manje skupine tih životinja žive u sve rascjepkanijim šumama na Javi.

Istraživanje je vodila dr. Johanna Rode-Margono iz zoološkog vrta u Chesteru u Engleskoj, koja kaže da su ona i kolege "oduševljeni" spoznajom da su svinje još uvijek tu.

Posljednje istraživanje na tome je području provedeno 2004. i otkrilo je "ozbiljan pad" populacije bradavičastih svinja.

"Bojali smo se da su sve ili većina već izumrle", rekla je Rode-Margono.

I dok te dlakave zvijeri lica prekrivenog bradavicama možda nisu najfotogeničniji stanovnici Jave, dr. Rode-Margono ističe njihovu važnu ulogu u ekologiji tamošnjih šuma, jer ruju po tlu i šire sjemenje.

Jedan centar za zaštitu divljih životinja na Javi počeo je bradavičaste svinje uzgajati u zatočeništvu, a stručnjaci se nadaju da će pronaći dijelove šume u koje će ih moći pustiti.

"Za mene one nisu ružne, one su predivne", rekla je dr. Rode-Margono.



Švedski krovovi mogu podnijeti težinu saonica Djeda Božićnjaka


STOCKHOLM - Švedske kuće ne bi trebale imati problema kada se Djed Božićnak na Badnjak spusti na njihove krovove, sve dok ne pretjeruje s poklonima.

Naočiti djedica teži nekih 150 kilograma, a njegov sob i saonice oko tone, pa za poklone ostaje oko 50 kilograma, izračunala je švedska građevinska tvrtka NCC.

Tu bi težinu bez problema trebale podnijeti ispravno izgrađene kuće u Švedskoj, plus pola metra snijega i 50 posto dodatnog pritiska uslijed spuštanja saonica na krov, rekao je arhitekt Thomas Lecher.

No, pokloni za oko dvije milijarde djece na svijetu, kao i dovoljno velika vreća za njih, težili bi najmanje 200.000 tona kada bi se dostavili odjednom.

"Pod takvim pritiskom švedska kuća bila bi kao list papira", rekao je Lecher. "Jasno je kao dan da Djed Božićnjak ima pristup nekoj božićnoj čaroliji", dadao je.



Ne zovite nas s "božićnih" mobitela, apelira austrijska policija


BEČ - Austrijska policija uputila je neobičan poziv ljudima koji će za Božić dobiti novi pametni telefon.

Policija u pokrajini Salzburgu proteklih je godina suočena s velikim brojem hitnih poziva na Badnjak, objavila je mjesna vlast.

Za to su zaslužni građani koji isprobavaju nove mobitele na badnju večer kada se tradicionalno otvaraju božićni darovi.

Bez umetanja SIM kartice i aktivacije uređaja preko mobilnog operatera jedina stvar koja radi su hitni pozivi.

"Zbog toga puno ljudi poziva policiju", stoji u priopćenju u kojem se vlasnike novih mobitela poziva da radije zovu svog operatera.



Gosti kafića osvojili 220 milijuna eura na španjolskoj božićnoj lutriji


MADRID - Gosti kafića u gradu Vialbi na sjeverozapadu Španjolske otišli su kućama bogatiji za 220 milijuna eura osvojenih u petak na tradicionalnoj božićnoj lutriji.

"Ne mogu ni zamilsiti koliko je to novca", rekao je Pilar, vlasnik kafića i prodavač listića koji je i sam osvojio dio novca.

Ukupni fond nagrada ovogodišnjeg El Gorda (Debeljka) iznosio je 2,1 milijardu eura, a jackpot četiri milijuna eura.

Brojni Španjolci uplaćuju 20 eura ili desetinu cijene listića od 200 eura, pa se dobici na El Gordu dijele na više ljudi.

Ove je godine najsretnija bila pokrajina Galicija na sjeverozapadu zemlje čiji su stanovnici podijelili ukupno 550 milijuna eura, objavila je španjolska lutrija LAE.

Izvlačenje brojeva održava se svake godine 22. prosinca, a ove je godine bilo u zgradi madridske opere Teatro Real.

Tradicija El Gorda duga je 200 godina.



Druidi predvodili proslavu zimskog solsticija kod Stonehengea


LONDON – Druidi su u petak predvodili tisuće ljudi na proslavi zimskog solsticija kod britanskog Stonehengea, spomenika s UNESCO-va popisa svjetske baštine poznatog po svom 4,5 tisuća godina starom kamenom krugu.

"Bili smo oduševljeni ugostiti gotovo pet tisuća ljudi kod Stonehengea kako bi jutros proslavili zimski solsticij", istaknula je Kate Davies, upraviteljica tog monumenta.

"Bilo je to vrlo ugodno i mirno slavlje, a drevni kameni krug bio je ispunjen zvukovima bubnjeva i napjeva", priopćila je Davies.

Druidi su keltski svećenici koji svoje štovanje prirodnih sila temelje na drevnim spiritualnim i šamanističkim praksama iz Britanije i drugih dijelova Europe.

Godišnji zimski solsticij na sjevernoj hemisferi događa se kad se Zemljina sjeverna os usmjeri na suprotnu stranu od Sunca, čime se ono čini najnižim na nebu i donosi najkraći dan i najdužu noć u godini.

Ovogodišnji solsticij započeo je kasno u četvrtak u mraku, a ljudi su stigli do Stonhengea prije zore kako bi obilježili izlazak Sunca u petak.

Arheolozi vjeruju da je Stonhengeov krug s promjerom od 30 metara sagrađen za religijsku, političku ili druge ritualne upotrebe.

Smatra se da su sezonski poljoprivredni ciklusi inspirirali ljude iz neolitika da usklade tamošnje kamene gromade s kretnjama Sunca.

Kameni krug inače je zatvoren za posjetitelje kako bi se sačuvao od oštećenja, no to je omogućeno tijekom zimskog solsticija i drugih posebnih događanja.



Kad glavni kuhar Elizejske palače kuha za vojnike u Nigeru


NIAMEY - Glavni kuhar Elizejske palače Guillaume Gomez u petak je za štednjacima poljske kuhinje francuske baze Niamey u Nigeru kako bi priredio "božićni obrok" za 700 uzvanika, uglavnom vojnika, prigodom posjeta Emmanuela Macrona.

"To je nova inicijativa. Nikada kuhari predsjedničke palače nisu pripremali obrok za toliko vojnika u inozemstvu", kaže 39-godišnji šef kuhinje Guillaume Gomez, koji je u Elizejskoj palači proveo 20 godina.

"To je pravi izazov, ali sam jako zadovoljan da se mogu okušati u njemu", dodaje on u bazi antidžihadističke operacije Barhan blizu zračne luke Niamey.

Vjeran načelu da nikada ne otkrije jelovnik unaprijed kako "bi gosti bili iznenađeni", ističe samo da neće ponuditi "ni hlapa ni jastoga", nego "malo guščje jetre, ali ne za predjelo".

Inicijativu za obrok dao je Emmanuel Macron kad je odlučio poštivati predsjedničku tradiciju posjeta postrojbama u inozemstvu povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.

Jela se spremaju u palači a potom steriliziraju i šalju vojnim zrakoplovom do Niameyja. "Bili smo jako oprezni s proračunom", ističe šef Gomez, peti u Elizejskoj palači od početka Pete Republike.

Macron u Niger stiže večeras.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus