09:46, 17. Prosinac 2017

kultura...

kultura 23. lipnja 2017.

Objavljeno: 23.06.2017 u 09:57
Pregledano 117 puta

Autor: Icom, Hina
kultura 23. lipnja 2017.

ZAGREB, 23. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Objavljeno kritičko izdanje spjeva Petra Zrinskog "Adrijanskoga mora sirena"

 
ZAGREB - Novo kritičko izdanje spjeva Petra Zrinskoga "Adrijanskoga mora sirena & Obsida sigecka" objavila je Matica hrvatska, a priredio ga je akademik Josip Bratulić, koji je stihove Petra Zrinskog popratio komentarima, rječnikom i znanstvenom studijom o autoru i poetičkim aspektima hrvatske Zrinijade, njezinim kulturnopovijesnim implikacijama i njezinom trostoljetnom recepcijom.

Spjev "Adrijanskoga mora sirena" jedan je od temeljnih hrvatskih spjevova i važan nacionalno-identitetski simbol hrvatske povijesti i kulture, napominje priređivač i dodaje kako je "Adrijanskoga mora sirena" hrvatska inačica mađarskoga izvornika, epa "Adriai tengernek Syrenaia" što ga je na temu turske opsade i zauzeća 1566. tvrđave Siget spjevao Petrov brat Nikola Zrinski.

Izvornik spjeva objavljen je u Beču 1651., a Petrov hrvatski prepjev otisnut je u Veneciji 1660. Do 19. stoljeća ostao je najljepšom hrvatskom tiskanom knjigom i spomenikom rodu i djelu Zrinskih, napominje priređivač.
Ocjenjuje kako se osobitost Petrova prepjeva bratova djela ogleda u njegovim nastojanjima da izbjegne doslovno prenošenje značenja predloška pa  primjerice tursku pobjedu zbog velikih vojnih gubitaka smatra neuspjehom i početkom konačnoga turskog sloma.

Smatra i da su Petrove značajke to da svoje filozofske i moralizatorske misli i poglede unosi u stihove "jednako kad je riječ o turskom pijančevanju kao i o ljepoti ljubavi".

Osim Obside Sigecke kao glavnog sadržaja spjeva, "Adrijanskoga mora sirena" obuhvaća i niz lirskih pjesama ‒ idile, epigrame sigetskim junacima, pjesmu o Kristu i zaključnu pjesmu "Ispivanje" u kojoj Nikola kao pjesnik izvornika progovara o vlastitu ratničkom habitusu.

Hrvatski ban Petar Zrinski Hrvatski (1621.–1671.) bio je ratnik i književnik, a zajedno s Franom Krstom Frankapanom pogubljen je kao vođa Zrinsko-frankopanske urote protiv habsburškog apsolutizma. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj (V.) Zrinski. Bio je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka, a unuk Jurja (IV.) Zrinskog, koji je dao tiskati prvu hrvatsku knjigu na kajkavskom narječju "Decretum tripartitum" u Nedelišću kraj Čakovca 1574. godine. Otac mu je preminuo u austrijskom vojnom taboru u Požunu (Bratislavi), sudjelujući u Tridesetogodišnjem ratu. Prema nekim povijesnim izvorima dao ga je, nakon verbalnog razmimoilaženja, otrovati habsburški general Wallenstein.

Petar se školovao zajedno s bratom Nikolom, najprije kod zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića, zatim u Mađarskoj i Austriji, a neko vrijeme je boravio i u Italiji, gdje se je bavio vojnim znanostima i topništvom. Godine 1643. godine vjenčao se s groficom Anom Katarinom Frankapan, polusestrom Frana Krste Frankopana.[1] Imali su četvero djece, Jelenu (rođenu 1643.), Ivana Antuna (rođenog 1651.), Juditu Petronelu i Zoru Veroniku.
Petar je također, poput starijeg brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama. Već 1647. postavljen je na dužnost kapetana žumberačkih uskoka s kojima je sudjelovao u zadnjim godiana Tridesetogodišnjeg rata. Zrinski se istaknuo u završnim bitkama 1647. i 1648. koje su bile na njemačkom i češkom bojištu.Nakon toga, ratovao je s Osmanlijama. Osmanskim je snagama nanio poraz kod Slunja 1649. godine. Tijekom Kandijskog rata pomagao je mletačku stranu, nanijevši turskim snagama veliku štetu. Ratovao je na suhozemnom i pomorskom ratištu.

Po povratku u Hrvatsku nastavlja vojevati protiv Turaka. Porazio ih je u Lici 1655. godine. Napredovao je u vojnoj hijerarhiji, pa je postavljen za ogulinskog i senjskog kapetana i kapetana cijelog Primorja. Dok je trajao Erdeljski rat, Zrinski je pobjeđivao Turke po hrvatskim gorskim krajevima, a ističe se velika pobjeda u Gackoj kod Jurjevih Stijena 16. listopada 1663. godine. Tu je s 300 hrvatskih ratnika razbio Deli-pašu Badanjkovića i njegovih 1.400 vojnika, te kad je sa svojih 2.500 ratnika razbio Ali-pašu Čengića i njegovih 10.000 vojnika. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da je kralj nazvao Petra "štitom kršćanstva i strašilom Turaka".

Nakon smrti starijeg brata Nikole krajem 1664. godine, Petar Zrinski je, 1665. godine, imenovan hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek u godini 1668. zbog raznoraznih političkih kalkulacija bečkog dvora.



Ljetne noći Teatra EXIT u MUO od 28. lipnja do 2. kolovoza


ZAGREB - Na osmim Ljetnim noćima Teatra EXIT u Muzeju za umjetnost i obrt od 28. lipnja do 2. kolovoza bit će izvedne 22 predstave, a prva je na rasporedu u srijedu, 28. lipnja monodrama "Ja, tata!" u izvedbi Rakana Rushaidata.

Uz hit predstave s redovnog repertoara Teatra EXIT, poput "Njuški", "SHAKEspearea na EXit", "Kako misliš mene nema?!", "Taksimetra", "Pluća", "Glumac... je glumac... je glumac", "CABAres CABArei", "Izloška br. 49", "Balona", "Sutra (ni)je novi dan" i "Münchhausena", publika će u atriju Muzeja za umjetnost i obrt moći pogledati četiri regionalne i četiri domaće gostujuće predstave te suradnju zagrebačke i američke kazališne akademije, najavljuju iz Exita.

Na festivalu će tako biti izvedena predstava "Franky i Johnny", nastala u koprodukciji beogradskoga Narodnog pozorišta u Beogradu, somborskog Narodnog pozorišta Sombor i Beo art produkcije iz Beograda, te nagrađivana "Čekaonica" u koprodukciji beogradskog Ateljea 212 i Kulturnog centra Pančevo. Bosansko narodno pozorište iz Zenice gostuje s predstavom "Gluha svadba", a Gradsko pozorište Jazavac iz Banje Luke s predstavom "Malo blago".

Studenti zagrebačke Akademije dramske umjetnosti i Crossroads Repertory Theatra sveučilišta iz Indiane 27. srpnja na engleskom će izvesti predstavu Edmonda Rostanda "Cyrano de Bergerac" u režiji profesora s Indiana State Universityja Arthura Feinsoda.

Od domaćih gostovanja publika će moći pogledati nagrađivanu predstavu "Kako život" Kazališta Moruzgva, "Nemreš pobjeć od nedjelje" Ludens Teatra te "Oleannu" Putujućeg kazališta i Scene Ribnjak, a festival 2. kolovoza zatvaraju legendarne "Stilske vježbe" Kazališta Planet Art s Perom Kvrgićem i Lelom Margitić, koje su na programu i 18. srpnja.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Ron Howard redatelj zasebnog filma o Han Solu


LOS ANGELES- - Oscarom nagrađeni redatelj Ron Howard izabran je za redatelja samostalnog filma o Han Solu, liku iz slavnog serijala "Ratovi zvijezda", objavio je Lucasfilm, nakon  što je produkcija obustavljena zbog iznenadnog povlačenja redatelja Phila Lorda i Christophera Millera.

Howard je jedan od najpoznatijih redatelja u Hollywoodu, s uspješnicama poput "Frost/Nixon" i "Genijalni um".

Predsjednica Lucasfilma Kathleen Kennedy je u srijedu objavila da se dosadašnji redatelji povlače iz projekta zbog stvaralačkih razmimoilaženja.

"Phil Lord i Christopher Miller su nadareni filmaši koji su okupili nevjerojatnu glumačku ekipu i ostali tim, ali je postalo jasno da imamo različita stvaralačka viđenja o ovom filmu te smo se odlučili razići", rekla je Kennedy u priopćenju objavljenom na StarWars.com.

"Mi u Lucasfilmu vjerujemo da je "najvažniji cilj svakog filma da nas oduševi i nastavi prenositi duh sage s kojom je George Lucas počeo prije 40 godina. S tim na umu, ushićeni smo što možemo objaviti da će Ron Howard uskočiti i režirati film o Han Solu. Imamo odličan scenarij, nevjerojatnu glumačku postavu i ekipu i potpuno smo predani stvaranju sjajnog filma. Snimanje se nastavlja 10. srpnja", stoji u priopćenju.

Film o Han Solu, koji za sada nema naslov, slijedit će originalnu priču o mladom Han Solu, šarmantnom svemirskom fakinu i krijumčaru kojeg je utjelovio Harrison Ford.

Han Sola će glumiti zvijezda u usponu Alden Ehrenreich, dok će Donald Glover glumiti Landa Calrissiana, kojeg u Lucasovoj trilogiji "Ratovi zvijezda" glumi Billy Dee Wiliams.

Film o Han Solu je drugi od tri zasebna filma "Ratova zvijezda" koji su pokrenuti prošle godine s filmom "Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda".



"Lovac na krokodile" Steve Irwin dobiva holivudsku zvijezdu


SYDNEY - Steve Irwin, poznatiji kao "lovac na krokodile" na televiziji, posthumno će na holivudskoj Stazi slavnih dobiti zvijezdu za prinos filmu kroz dokumentarne serije o prirodi, posebice divljim životinjama.

"Izvan sebe smo od uzbuđenja što s vama možemo podijeliti vijest koju smo upravo primili, da će tata biti počašćen zvijezdom na Stazi slavnih u Hollywoodu", napisala je u petak na Twitteru njegova kćerka Bindi.

Australac Irwin uvršten je u televizijsku kategoriju za holivudsku zvijezdu za 2018.

"Danas blistamo od ponosa", objavio je na Facebook stranici Australski Zoološki vrt kojeg je utemeljio Steve, a sada ga vodi njegova udovica Tracey Irwin.

"Kroz dokumentarne filmove o divljini, Steve je pitanje očuvanja prirode donio u dnevne sobe ljudi diljem svijeta. Njegov rada nadahnuo je cijelu novu generaciju ratnika prirode i još nas uvijek nadahnjuje  kako bismo ga nastavili i zaštitili i očuvali našu dragocjenu prirodu. Toliko smo ponosni tobom, Steve", dodaje se u priopćenju.

Zvijezdu na Stazi slavnih za 2018. će, između ostalih, dobiti i reper Snoop Dogg, glumica Gillian Anderson iz serije "The X-files", "Wonder Woman" iz 70-ih Lynda Carter, dobitnica Oscara Jennifer Lawrence.



Kalifornijac posjetio Disneyland 2000 dana zaredom

 
LOS ANGELES - Disneyjevu zabavnom parku ne nedostaje posjetitelja, ni malih ni velikih, ali jedan nadmašuje sve: Amerikanac koji je posjetio Disneyland 2000 dana zaredom.

Jeff Reitz proslavio je u četvrtak tu obljetnicu upotrijebivši još jednom svoju godišnju propusnicu koja mu omogućuje dnevni posjet parku od 1. siječnja 2012.

"Kad sam ga pitao što mu se tako sviđa u parku, odgovorio je da voli predstave i sve atrakcije ali naročito voli ondje slušati glazbu. Pretpostavljam da ga to opušta", prokomentirao je John McClintock, glasnogovornik Disneylanda.

Ističe da Disney nije nikada imao tako žarkog posjetitelja parka poput Jeffa Reitza, nekadašnjeg pripadnika zračnih snaga od četrdesetak godina koji dolazi nakon radnog dana na nekoliko sati.

McClintock kaže da "njegova djevojka često dolazi s njim, ali ne uvijek". Kad bi to bio slučaj, "bila bi to stvarno luda ljubav, zar ne?", dodao je on.



Zvijezda bossa nove Bebel Gilberto 28. lipnja u Dubrovniku


DUBROVNIK - Brazilska zvijezda bossa nove Bebel Gilberto nastupit će 28. lipnja na festivalu Orsula u Dubrovniku, najavili su organizatori festivala.

Na festivalu koji odabire izvođače suvremenog jazza, funka, bossa nove, flamenca i drugih glazbenih žanrova nastupit će jedna od najvećih brazilskih glazbenih zvijezda koja o svome žanru kaže: "Bossa nova je kao da se ljubite i slušate more u pozadini dok ptice lete oko vas".

Kao kćer Joao Gilberta, jednog od utemeljitelja bossa nove, i pjevačice Miuche, Bebel Gilberto se glazbom bavi od svoje devete godine. Karijeru je počela g. 1986., a 2000. izdaje za Grammy nominiran "Tanto tempo", elektronski laid-back bossa nova hit album, koji je bio popularan po svim svjetskim klubovima. Njena sinteza elektronike s autentičnim brazilskim ritmovima i melodijama postavila ju je među najprodavanije brazilske umjetnike svih vremena.

Kao predgrupa Bebel Gilberto nastupit će Porinom nagrađivana dubrovačka jazz vokalistica Maja Grgić sa svojim triom, najavljuju organizatori.



Nobelovka upozorava: Bakterije su sve otpornije, uskoro će nas ubijati 'obične' boles


DUBROVNIK - Preporuka svim pedijatrima je da preporučuju što dulje razdoblje dojenja djece, to je iznimno važno. Dojenje, naročito za prvih šest mjeseci života može imati velikoga utjecaja na zaštitu od nekih oblika raka i drugih bolesti kasnije u životu.

Tim je riječima svoje izlaganje u Dubrovniku završio nobelovac dr. Harald zur Hausen sa Sveučilišta u Heildebergu koji gostuje na 10. ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine, Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, najvećoj svjetskoj znanstvenoj konferenciji iz područja biomedicine ove godine, posvećenoj personaliziranoj i regenerativnoj medicini, staničnim i genskim terapijama, farmakogenomici te forenzičkoj genetici.

Na skupu su u srijedu, na danu posvećenom nobelovcima na 10. ISABS-u govorila još dva znanstvenika ovjenčana ovom prestižnom nagradom za znanost. Robert Huber s Max Planck Institute of Biochemistry govorio je o strukturama proteina u medicini, a profesorica Ada Yonath s Weizmann Institute of Science govorila je o otpornosti bakterija na antibiotike i njihovoj sposobnosti da se mutacijom bore protiv antibiotika s kakvima danas raspolažemo.

U Dubrovniku je iznesen podatak kako se očekuje da će do g. 2050. više ljudi umirati zbog otpornosti bakterija na antibiotike nego od raka, ako se, odgovara dr. Yonath, ne proizvedu novi antibiotici. Već sada se liječnici godišnje suočavaju s 500.000 različitih slučajeva otpornosti tuberkuloze na antibiotike.

- Otpornost bakterija je njihova osnovna snaga. Nađena je čak i u bakterijama koje se nikada nisu suočile s antibioticima niti lijekovima. Strahujem da ćemo se stoga vrlo skoro vratiti u predantibiotsko doba, gdje će tuberkuloza ili upala pluća ponovno biti smrtonosne.

Svjetska zdravstvena organizacija naziva to "postantibiotska era" i predviđa da će do g. 2050. svjetska ekonomija pasti za gotovo 4 posto upravo zbog otpornosti na antibiotike - ističe dr. Yonath.

Dodaje kako u ovom trenutku ne postoji farmaceutska tvrtka koja proizvodi ili pokušava stvoriti neke nove antibiotike, jer to nije isplativo.

- Mislim da će bakterije preživjeti jer su pametnije od nas, jer jako žele živjeti. Nadam se da će farmaceutska industrija prepoznati ovaj problem jer smo dosadašnjim istraživanjima naučili da je moguće povećati aktivnosti antibiotika te također trebamo razmišljati o posebnim antibioticima za posebne patogene.

To znači poseban antibiotik za svaki patogen, što je u suprotnosti s antibioticima širokog spektra. To je i ekonomski problem, jer tvrtke ne žele proizvoditi posebne antibiotike, a također to iziskuje vrlo točnu poznavanje pojedinih patogena, ali i njihovih brojnih struktura - rekla je dr. Yonath.

Dodala je kako je tijekom svojih istraživanja upozorila farmaceutsku industriju na to, no upoznata je s činjenicom da te tvrtke zarađuju na koktelima lijekova za starije osobe, za kolesterol, visoki tlak i slično. - Kada sam im ukazala na to da ih uskoro ne će imati za koga proizvoditi jer će zbog infekcija početi umirati mladi ljudi od tridesetak godina, prestala sam im se sviđati - rekla je ova izraelska nobelovka.


Gdje je najveći zatvor u Europi?

ISTANBUL - Ne ćete dugo trebati da pogodite: u Turskoj. Razmjerno novi zatvor Silivri je građen za 13 tisuća zatvorenika, ali s obzirom na trenutnu politiku u toj zemlji - on je već prepun. Zato se već grade novi, slični njemu.

Sedamdesetak kilometara zapadno od Istanbula leži gradić Silivri na obali Mramornog mora. Zato u njemu ima mnogo vikendica i apartmana imućnijih stanovnika najvećeg turskoga grada, ali od 2008. se tamo lako može doći i bez svoje volje.

Jer te godine je otvoren novi, golemi zatvor najvišeg stupnja sigurnosti. Smješten je u zaleđu grada, oko kilometar od obale i iz zraka takozvani "kamp" izgleda kao neko previše nagurano naselje novogradnja. Blokovi bijelih zgrada iste veličine i crvenih krovova okruženi su, ako se bolje pogleda, visokim zidovima i asfaltiranim stazama za ophodnju oko područja koje je veliko kao dvjestotinjak nogometnih igrališta.

Na području se nalazi deset odvojenih zatvoreničkih zgrada, među kojima i zgrade za žene te zatvorska bolnica. U zatvoru ima i više sudskih dvorana. Izvan zidova i ograde je sagrađeno stambeno naselja s petstotinjak službenih stanova za čuvare i druge djelatnike zatvora.



Grizliji skinuti s liste ugroženih životinja

 
WASHINGTON - Grizli medvjedi koji žive na širem području nacionalnog parka Yellowstone bit će skinuti s liste ugroženih životinja prema novom zakonu kojeg će ovog tjedna objaviti američka agencija za ribarstvo i divljinu.

Uklanjanje zaštite yellowstonskih grizlija koja je službeno predložena u ožujku 2016. pod administracijom Baracka Obame temelji se na zaključcima agencije da je populacija te vrste medvjeda proteklih desetljeća dovoljno narasla.

Procjenjuje se da ih u širem yellowstonskom području, koje uključuje dijelove Wyominga, Montane i Idahoa, ima više od 700, dok ih je 1975. kad su stavljeni na listu zaštićenih životinja bilo samo 136.

Grizliji su sedamdesetih godina bili lovina, postavljane su im zamke ili bi ih se trovalo, što je skoro dovelo do njihovog potpunog istrebljenja. Njihova trenutna populacija zadovoljava brojku od najmanje 500 životinja u regiji koju je postavila vlada.

Prema novom pravilu nadzor nad grizlijima u tom području bit će predan nadležnima za divljinu u Wyomingu, Montani i Idahu, kao i američkim domorodačkim plemenima u regiji.

Nova pravila dopuštaju i lov na grizlije zbog trofeja izvan granica nacionalnog parka.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus