07:14, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 22. travnja 2017.

Objavljeno: 22.04.2017 u 07:13
Pregledano 195 puta

Autor: Icom, Hina
   Kultura, 22. travnja 2017.

ZAGREB, 22. travnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Korejski tjedan od 2. do 6. svibnja u Zagrebu

 
ZAGREB - Korejski tjedan 2017., koji u povodu 25. godišnjice obilježavanja diplomatskih odnosa između Koreje i Hrvatske od 2. do 6. svibnja organizira Veleposlanstvo Republike Koreje, otvorit će festival korejske hrane, nakon kojega slijede glasovirski recital, nastupi street dancera te natjecanje u K-pop plesu i pjesmi.

Festival hrane održat će se u utorak, 2. svibnja u hotelu Esplanade, a izvorne okuse korejske kraljevske kuhinje predstavit će kuharski majstori sa Sveučilišta Gyeongju, poznatog po specijalizaciji za turizam i kulinarstvo, priopćeno je iz veleposlanstva.

Kuharski majstori će u srijedu, 3. svibnja od 12 do 15 sati u korejskom restoranu Cro.K održati radionicu za javnost na kojoj će polaznici naučiti kako se pripravljaju korejska jela. Među ostalim, moći će naučiti kako pripremiti najpoznatije korejsko jelo kimchi.

Istoga dana, u 20 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog glasovirski recital održat će jedna od najboljih korejskih pijanistica Hyoung-kyu Kim koja će tom prigodom izvoditi remek-djela Beethovena, Schumanna, Chopina i Isang Yuna, svjetski poznatog glazbenika rođenog u Koreji, dodaje se u priopćenju.

Korejski tjedan 2017. kulminirat će 6. svibnja kad će se u Tvornici kulture, s početkom u 18 sati, održati Dance Connection – Plesna veza. Street danceri iz Koreje i Hrvatske zajedno će izvoditi plesne figure poppinga, lockinga i break dancea, simbolizirajući tako bliskije buduće odnose dviju zemalja, a hrvatski ljubitelji K-pop glazbe će se kroz pjesmu i ples natjecati za veleposlanikovu nagradu.

Ova različita kulturna događanja u sklopu obilježavanja 25. godišnjice diplomatskih odnosa približit će Koreju i korejsku kulturu Hrvatskoj, te preko velike zemljopisne udaljenosti približiti dva naroda, ističe se u priopćenju Veleposlanstva Republike Koreje u Zagrebu.



"Narodni heroj Ljiljan Vidić" premijerno u Kerempuhu


ZAGREB - Komedija "Narodni heroj Ljiljan Vidić", premijerno postavljena u petak u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh u režiji Krešimira Dolenčića, kazališna je "partizanska komedija" nastala na kombinaciji humora i motiva Drugog svjetskog rata koju, kao i istoimena filmska uspješnica, koristi kao temelj za satiriziranje života u Hrvatskoj danas.

Adaptaciju filmskog hita Ivana Gorana Viteza prema scenariju Zorana Lazića za Kerempuh je napravila dramaturginja Ana Tonković Dolenčić, nastojeći vjerno slijediti predložak.

Temeljna priča prati Ljiljana Vidića, mladog seljaka iz imaginarne Donje Rupe koji piše pjesme i najveći mu je san priključiti se partizanima. Naoružan samo svojim čistim srcem i naivnim idealima uspijeva im se priključiti nakon što ga izbave iz četničkog zarobljeništva, te ubrzo postaje član desantne jedinice sastavljene od priučenih glazbenika.

Kada u jednoj akciji doznaju za održavanje talent-showa na kojemu pobjednik osvaja nastup na Poglavnikovu domjenku na koji navodno dolazi i Hitler, partizani se odluče prijaviti, pobijediti i na domjenku okončati Drugi svjetski rat.

Ta osnovna nit smještena je unutar snažnog ironijskog okvira priče prepune paralela sa sadašnjim dobom – predstava, kao i film, parodira sve, od sukoba partizana i ustaša, četnika, Tita, Pavelića, samog rata, NDH-škog režima i partizanskih herojskih epova, do suvremene popularne kulture i vrijednosti modernog doba.

Humor je temeljen na ismijavanju apsolutno svega – baš ništa nije ono za što se izdaje, pa predstava izgleda prije svega kao dobra zabava za glumce i publiku, koju Pripovjedač (Damir Poljičak) čitavo vrijeme izravno uvlači u radnju.

Veliku ansambl predstavu nosi 15 glumaca i četvero plesača, koji se izmjenjuju u brojnim ulogama, na čelu s dosljedno komičnim Lukom Petrušićem u naslovnoj ulozi. Jedan od bisera predstave je i uvijek odličan Hrvoje Kečkeš, a izvrstan je i Matija Šakoronja, osobito u ulozi svećenika.

Uz njih, priču o besmislu suvremenih radikalnih podjela u društvu, ratu koji kao da nikada nije završio i traumama koje nikako da zacijele na kazališne su daske prenijeli Mia Anočić-Valentić, Josip Brakus, Velimir Čokljat, Filip Detelić, Ivan Đuričić, Ana Maras Harmander, Anita Matić Delić, Ognjen Milovanović, Vedran Mlikota, Damir Poljičak, Tomislav Štriga i Boris Mirković.

Četnike, ustaše, hipstere i plesnu grupu Tanzenbaum utjelovljuju, uz glumce, plesači Atomic Dance Factoryja.

Neki od vrhunaca predstave pune politički nekorektnog, uvrnutog humora su grupne plesne točke u kojima glumci zajedno s plesačima parodiraju ustaše, četnike i partizane na glazbene motive poznatih pop pjesama poput "We Are Family", "YMCA", "I'm Still Standing", pa čak i njemačke himne.

To je prepoznala i premijerna publika, koja je predstavu pratila smijehom i aplauzom, posebno nagradivši plesne nastupe.

Gotovo dvosatnu predstavu čini lanac labavo povezanih skečeva koji se filmski izmjenjuju na sceni koju potpisuje Davor Antolić. Glazbu je osmislio Mario Mirković, a svjetlo oblikovao Elvis Butković.

Autorski tim su još činili Ivan-Goran Vitez, kao autor video materijala, kostimografkinja Tea Bašić, te koreograf Saša Krnetić.



Noć knjige: Predstavljen roman Omera Raka "Kultna posuda"

 
ZAGREB - Roman Omera Raka "Kultna posuda" slojevit je roman i gotovo jedinstvena pojava u hrvatskoj književnosti, istaknuto je u petak navečer na njegovu predstavljanju, priređenom u zagrebačkom Arheološkome muzeju u sklopu tradicionalne manifestacije "Noć knjige".

Rak, rođeni Šibenčanin, pozornost javnosti privukao je svojim prvim romanom "Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina" posvećenu Faustu Vrančiću, svome sugrađaninu i osobi kojom je fasciniran.

Prvi, a i drugi Rakov roman, objavila je nakladnička kuća "Fraktura", a njezin glavni urednik Seid Serdarević objasnio je kako nije slučajno da je roman predstavljen baš u Arheološkom muzeju, budući da je njegov glavni lik arheolog Brandt, stručnjak za neolitik, koji tijekom priprema za izložbu o hermafroditima, susreće prelijepu djevoju Miju koja će postati njegova gospodarica i Božica.

Slojevit roman na stilsko-jezično i značenjskoj razini

Roman "Kultna posuda" slojevit je na stilsko-jezičnoj i značenjskoj razini, rekao je književnik i filmski te književni kritičar Damir Radić. Ocijenio je da je riječ o erotsko-polupustolovnom trileru s jakom autorovom eruditskom komponentom koja rezultira štivom na najboljem tragu Umberta Eca.

Radić je ukazao i na "ultrafeministički aktivizam prisutan u romanu kojemu je cilj revolucionarna promjena svijeta koju će izvesti skupina žena i nakon duga razdoblja patrijarhata uvesti matrijarhat". Glavni lik Brandt, rekao je Radić, potpuno je svjestan toga revolucionarnoga kretanja budući da je i sam hermafrodit, a u dobi od deset godina po želji majke operiran je i tako je izgubio vanjske karakteristike ženskoga spola.

Dodao je kako je složenost romana velika i onda kada se čini da je, zbog momenta društveno kritičkog antiklerikalizma, zapravo antikršćanski. Ali, ustvrdio je Radić, "i to je varka jer će upravotaj kršćanski sloj biti saveznik u revoluciji koja će uvesti matrijarhat".

Ključna čeveronožna neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika

Književnica i nakladnica Milana Vuković Runjić rekla je kako je za roman ključna zapravo četveronožna neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika u čiju tajnu autor pokušava proniknuti. Za nju je ponajprije riječ o nevjerojatnome ljubavnome romanu koji podsjeća na Antuna Gustava Matoša koji je rekao "kako se velika sreća ne razlikuje od velike tuge". Posvjedočila je kako do sada nije čitala ni jedan sličan roman kao što je ovaj Omera Raka u kojemu se "poklapaju zemaljski i kozmički ciklusi".

Autor je istaknuo kako snagu crpi u svome rodnom kraju te da ga osobno zanima arheologija koja je i infrastruktura njegova romana.  Ali, dodao je, za razliku od znanstvenika koji se služe metodološkim aparatom, romanopisac je slobodan dodati i onu transcendentalnu razinu.

Ulomke iz knjige čitali su dramski umjetnici Hrvojka Begović i Frano Mašković.



Otvoreni 27. Marulićevi dani


SPLIT - Festival hrvatske drame 27. Marulićevi dani svečano su otvoreni u petak navečer u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) predstavom "Tri zime" autorice Tene Štivičić, u režiji Ivice Buljana i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) iz Zagreba.

 Na ovogodišnjim Marulićevim danima, koji će trajati do 28. travnja, bit će izvedeno devet predstava u službenoj konkurenciji, a osim hrvatskih kazališta, kao koproducenti sudjeluju i kazališta iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Švicarske i BiH

 Na svečanosti otvaranja 27. Marulićevih dana uručene su i nagrade "Marin Držić" za 2016. godinu koje tradicionalno od 1991. godine dodjeljuje Ministarstvo kulture.

 Prva nagrada pripala je Davoru Špišiću za dramski tekst "Zidarija," drugu nagradu ravnopravno dijele drame "Kad je stao svijet" Dore Delbianco i "Stela, poplava" Dina Pešuta dok su trećenagrađene drame "Podmornica" Marine Vujčić i "Paščad" Damira Markovine.

 Zahvaljujući na priznanjima prvonagrađeni Špišić, koji je ujedno i otvorio ovogodišnje Marulićeve dane, istaknuo je kako živimo u strašnom vremenu poniženih i destruiranih svih mogućih vrijednosti proizvodnje života i društva uopće.

  Trećenagrađena Marina Vujčić je obraćajući se nazočnima zahvalila Ministarstvu kulture što je uspjelo održati nagradu "Marin Držić" u ovom, kako se izrazila, "kulturi nesklonom vremenu," ali ej i upozorila na zapostavljanje drugonagrađenih i trećenagrađenih.

 "Upozorila bih na poraznu statistiku da mnogi drugonagrađeni i trećenagrađeni tekstovi koji su dobili nagradu 'Marin Držić' ostanu ne samo nepostavljeni nego i nepročitani jer nikad ih nitko ne zatraži od autora za čitanje. Pozivam redatelje, ravnatelje kazališta, dramaturge, ljude koji kreiraju repertoar domaćeg (hrvatskog) teatra, da pokažu elementarnu znatiželju za ono o čemu hrvatski dramatičari danas pišu," rekla je Vujčić.

 Predstava "Tri zime" Tene Štivičić, koja je izvedena na otvaranju 27. Marulićevih dana, dramski je tekst koji je svoju praizvedbu doživio na pozornici londonskog National Theatrea.

 Redatelj Ivica Buljan predstavu "Tri zime" je po prvi put u Hrvatskoj prošle godine postavio na sceni zagrebačkog HNK. Redatelj je, po riječima Igora Ružića, izbornika ovogodišnjih Marulićevih dana, „ovu briljantno izbrušenu priču o tri generacije žena jedne obitelji nad kojima se, i koje, prelamaju političke, društvene i ekonomske okolnosti, postavio vješto meandrirajući između poštivanja teksta i vlastite poetike, što je, u spoju s nadahnutim ansamblom, stvorilo veliku predstavu.“
 Kako je navedeno u materijalu za predstavu, Tena Štivičić u svojoj je drami hrabro predstavila prijelomne trenutke svoje osobne i hrvatske povijesti. U drami koja prati sudbine četiriju naraštaja žena povezanih jednom kućom, autorica kao ishodište uzima priču iz vlastite obitelji, prateći životne etape svojih junaka u različitim društvenim i političkim promjenama, kroz ratove i nepostojani mir. Ono što preživi jest i glavna poruka komada, a to je vjera u život i neiscrpna snaga žene za nove početke.

 Predstava je do sada postigla uspjeh na gostovanjima u Slovenskome narodnom gledališču u Mariboru, Teatru Ulysses na Brijunima, Internacionalnom teatarskom festivalu MES u Sarajevu, gdje je osvojila nagradu žirija za najbolju predstavu, Cankarjevom domu u Ljubljani, a poseban uspjeh predstavlja sudjelovanje na 9. međunarodnom kazališnom festivalu Hanoch Levin u Izraelu krajem prošle godine.

 Glumački ansambl predstave čine Alma Prica, Ksenija Marinković, Dragan Despot, Jadranka Đokić, Luca Anić, Barbara Vicković, Mislav Čavajda, Bojan Navojec, Nina Violić, Franjo Kuhar, Siniša Popović, Mada Peršić, Silvio Vovk i Slavko Juraga.



Čitati, čitati, čitati.... poruka je brojnih sudionika Noći knjige


ZAGREB - Čitati, čitati, čitati.... i ovu noć provesti budni s knjigom u ruci poruka je brojnih sudionika tradicionalne manifestacije Noći knjige, među kojima i onih okupljenih u petak navečer u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu, Hrvatskom P.E.N. centru, Hrvatskom školskom muzeju, Školskoj knjizi, Knjižari Ljevak, Knjižnici Marije Jurić Zagorke...  

 Nove knjige pod naslovom "Francuska veza" predstavili su tako u Medijateci Francuskog instituta prevoditelji Sanja Šoštarić, Marija Paprašarovski i Adrian Cvitanović te urednica Irena Lukšić.  Riječ je o naslovima koji tematski dotiču Francusku - "Azijada" Pierrea Lotija, "Djeca albatrosa" Anais Nin i "Autobiografija na sve četiri" Jerzyja Giedroyca.



Iziđimo na ulice  i gradske trgove i čitajmo!

 Knjižara Ljevak pozvala je pak sve da "u noć u kojoj se presvlačimo iz svojih pidžama, napuštamo fotelje, krevete i sva ostala udobna mjesta za čitanje unutar četiri zida, iziđemo na ulice, gradske trgove, u knjižnice, knjižare i kafiće i ČITAMO, ČITAMO, ČITAMO".

 Pozivu su se i odazvali brojni 'knjigoljupci' za koje je pripremljen bogat i raznovrstan program. Počeo je s druženjem poznatoga hrvatskog dječjeg pisca Želimira Hercigonje s mladim čitateljima Po temeljnoj naobrazbi diplomirani pravnik, Hercigonja je do sada objavio zamalo tridesetak knjiga jer se književnim umjetničkim stvaralaštvom bavi već dvadesetak godina. Pet njegovih djela uvršteno je u lektirni popis djela za osnovnoškolce - "Vodenjak i stara kruška", "Prašnjavko", "Poštar Zeko Brzonogi", "Kjel - crna labud ptica" i "Tajni leksikon".

 Uslijedilo je druženje naslovljeno "Poezija u noći" prepuno stihova i razgovora o poeziji. Svoje stihove čitali su Tomica Bajsić, Ivana Bodrožić, Lara Mitraković i Ana Škvorc, predstavnice generacije 90+,  a s autorima je razgovarao Davor Rozić.



Razgovori o otkriću čitanja....

 U P.E.N. centru u vili Arko pisci Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Sonja Manojlović, Sibila Petlevski, Igor Rajki i Neven Vulić govorili su o svom iskustvu čitanja, svojoj povijesti čitanja, kao i o prijelomnim trenutcima u životu popularnih književnih likova vezanih uz otkriće čitanja (utjehu koju nalazi Dickensov David Copperfield) ili o brojnim romanima o odrastanju i autodidaktičnom nadilaženju ograničenja vlastitoga života.

 Društvo hrvatskih književnih prevoditelja priredilo je u Vinyl baru u Bogovićevoj prevoditeljsko-pjesničku večer naslovljenu "Stihom na stih" na kojoj su sudjelovali prevoditeljice i prevoditelji Dubravka Dorotić Sesar, Lea Kovács, Mate Maras, Boris Perić, Ingrid Šafranek i Dinko Telećan.

 Hrvatski školski muzej ugostio je pak dr. sc. Borisa Jokića u programu "Kako smo (pre)živjeli školu" koji je s njima podijelio svoja sjećanja na školski život i obrazovni put, o tome kako je živio trešnjevački osnovnoškolac, klasični gimnazijalac, američki maturant, zagrebački student i doktorand na Cambridgeu, zatim o tome zašto je teško mijenjati školu i kako će izgledati škola budućnosti. Posjetitelji su mogli razgledati i izložbu "Kad bi drveće hodalo : ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju" te vidjeti i originalne rukopise poznatih Vitezovih pjesama.

 U Knjižnici Marije Jurić Zagorke predstavljen je roman Zorana Roška "Minus sapines" u izdanju Naklade OceanMore o kojemu su, uz autora, govorili književna kritičarka Ivana Rogar i urednik Neven Vulić.

 Tradicionalnim porukama o važnosti jačanja kulture čitanja u Zagrebu u petak je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu otvorena šesta po redu Noć knjige, manifestacija posvećena razgovoru o literaturi i svemu onome što knjiga predstavlja ili treba predstavljati u suvremenome društvu, ove godine proširena na čak četiri dana intenzivnog fokusa na ljepotu i značenje pisane riječi.

 Manifestaciju zajednički organiziraju Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Knjižni blok -Inicijativa za knjigu, NSK, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info, a koordinator cjelokupnoga programa je NSK.

Realizaciju programa financijski su pomogli Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, podržava ga Odjel za UNESCO pri tom ministarstvu, a održava se pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade.

 Noć knjige 2017. održava se i u Sloveniji i Crnoj Gori, i to četvrti put, a od ove godine manifestaciji se pridružila i Bosna i Hercegovina.



Na Dan planeta Zemlje izložba fotografija Zorana Marinovića "Minuta šutnje" - za planet Zemlju


ZAGREB - Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, National Geographic Hrvatska i Lauba predstavljaju izložbu fotografija simboličnog naziva "Minuta šutnje" - za planet Zemlju svjetski poznatoga dokumentarnog fotografa i snimatelja te humanitarca Zorana Marinovića.

 Izložba "Minuta šutnje" bit će postavljena u Laubi – kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, od 22. do 26. travnja, a izložba će biti otvorena 22. travnja u 19 sati, priopćio je National Geographic Hrvatska.

 "Od Australije do Aljaske, kroz džungle Amazonije, preko vrhova Himalaja ili duž rijeke Kongo, ako stavite prst preko usta i kažete - pssst !, svaka će osoba razumjeti da pokazujete – tišinu. To je univerzalan simbol, kao što je univerzalan ovaj naš globalni problem: zatopljenje i onečišćenje, uništavanje Zemlje. Sad je trenutak za minutu šutnje. Više od 25 godina o ovom problemu razgovaramo, diskutiramo, izvještavamo, polemiziramo i potpisujemo sporazume koje nitko ne poštuje. Zemlja svakom od nas kaže: Pssst! Moli nas za minutu. Minutu šutnje", ističu u National Geographic Hrvatska.

 Dodaju kako je taj univerzalni znak šutnje svojim objektivom uhvatio fotograf svjetskoga glasa Zoran Marinović snimajući godinama u najudaljenijim dijelovima svijeta, među pripadnicima različitih plemena, kultura, naroda, nacija.

 Njegove fotografije će prvi put biti predstavljene hrvatskoj publici i izložene u prostoru Laube. Tom izložbom National Geographic Hrvatska želi senzibilizirati  javnost o važnosti brige za planet Zemlju i potrebi njezina očuvanja, što je, kako kažu, u duhu sve relevantnije misije zbog koje je Društvo National Geographic i utemeljeno: da nadahne ljude da se skrbe o planetu.

 U svom tekstu Zoran Marinović napisao je: "Moramo shvatiti. Danas se sve mijenja. I sve će se promijeniti. Povratka na staro više nema. Promjene su tu, već jasne, vidljive. Priroda se mijenja. Život nastaje. Život nestaje. No, ne treba biti pesimist. Još nije prekasno da se izbjegne ono najgore. Još nije kasno da počnemo mijenjati najprije sebe, kako bismo bili manje okrutni prema drugima. Kriza je velika, sveobuhvatna, ona mijenja sve. Mijenja čak i ono što danas možemo učiniti, ali i ono čemu se možemo nadati. Napredak u svojoj formuli uspjeha još uvijek kalkulira eksploataciju, zagađenje i na kraju … razaranje. Priroda govori. Ali čovjek je ne sluša. Stanite zato samo na trenutak. Zemlja svakom od nas kaže - pssst! Tiho. Moli nas za minutu. Minutu šutnje. Poslušajmo Zemlju jer bi se jedna minuta mogla pretvoriti u vječnost. A prilike za bijeg neće biti".




IZ SVIJETA


Roman "Patria", priča o životu u Baskiji, najprodavanija knjiga u Španjolskoj


MADRID - Roman "Patria" Fernanda Aramburua, objavljen prije šest mjeseci, najtraženija je i najprodavanija knjiga u Španjolskoj koja je ovaj mjesec premašila 200 tisuća prodanih primjeraka, a u knjižnicama se predbilježbe za posudbu trenutno primaju za siječanj g. 2018.

Roman je u veljači dobio španjolsku nagradu 'Francisco Umbral' jednoglasnom odlukom sedmeročlanog žirija čiji je predsjednik Manuel Lllorente, urednik kulture dnevnih novina El Mundo sa sjedištem u Madridu.

Aramburuov roman govori o životu u sjevernoj španjolskoj pokrajini Baskiji gdje separatistička organizacija ETA bombaškim napadima i likvidacijama nastoji stvoriti nezavisnu državu. Nakon što je ETA obustavila oružane aktivnosti 2011. protagonistkinja romana Bittori odluči se vratiti u rodno mjesto i posjetiti grob ubijenog supruga Txata.

Priča je to o sudbinama ljudi u manjem mjestu gdje se svi poznaju i koji različito gledaju na oružanu skupinu, koja se nalazi na popisu terorističkih grupa u Španjolskoj i EU, ali i potreba za oprostom i nemogućnošću da se zaborave događaji iz prošlosti prožeti su u romanu.

“To je definitivno tema koja je ostavila ranu na španjolskom društvu i koja je trenutno aktualna”, kaže prodavačica u knjižari Casa de Libros u centru Madrida. ETA je 8. travnja predala oružje i nije se raspustila a političko inzistiranje na nezavisnosti nastavlja se u Baskiji kao i u sjeveroistočnoj pokrajini Kataloniji čija je regionalna vlada za rujan najavila referendum protivan španjolskom ustavu. “Lijepo napisana priča, kvalitetno napravljena iz različitih kuteva, te politički trenutak zainteresirali su čitatelje”, napominje prodavačica koja je, kako kaže, pročitala knjigu.

Na tom prodajnom mjestu, jednom u lancu španjolskih knjižara Casa de Libros, svaki dan se proda između 20 i 30 primjeraka po cijeni od 22,90 eura (172 kune). Od petka do nedjelje, povodom Noći knjige, nude se uz popust od 10 posto, a prodavačica procjenjuje da će do ponedjeljka biti prodano između 50 i 60 knjiga na dan.

Izdavačka kuća Tusquets Editores sa sjedištem u Barceloni ne skriva zadovoljstvo. "Patria" još nije prestigla njihovu najprodavaniju knjigu 'Las edades de Lulú' autorice Almudene Grandes, za koju procjenjuju da je prodana u više od milijun primjeraka u svijetu, no njen međunarodni izlazak tek se očekuje.

“'Patria' se pretvorila u literarni fenomen”, kaže Alejandra Segrelles, zadužena u Tusquetsu za prodaju prava na izdavanje u inozemstvu. Smatra kako je za uspjeh zaslužan sam roman. “Kritika i mediji jednoglasno je smatraju izvanserijskom ne zbog toga o čemu autor govori nego kako govori. Intimna priča dviju prijateljica uvučenih u vrtlog užasnih okolnosti univerzalna je priča koja utječe na čitatelja”, objašnjava Segrelles.

Prava na prijevod zasad su prodana u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Portugalu. U Italiji će se početi prodavati u rujnu ove godine, a u ostalih osam zemalja na proljeće 2018.

Autor Fernando Aramburu rođen je u primorskom baskijskom gradu San Sebastianu 1959. godine, kada je i osnovana ETA. “Ona je u mom romanu prisutna od prve do posljednje stranice, no ovo je prvenstveno priča o Baskima, o muškarcima i ženama, starima i mladima, kakvi žive u bilo kojem baskijskom mjestu”, kaže Aramburu koji sada živi u Njemačkoj. “Roman je fokusiran na intimne epizode ljudi”, dodaje.

U Hernaniju, baskijskom gradiću udaljenom deset kilometara od San Sebastijana, koji bi mogao biti izmišljeno mjesto radnje, na roman gledaju s političkom skepsom. “Da je napisan ovdje priča bi vjerojatno bila nešto drugačija”, kaže jedna 65-godišnja stanovnica premda roman još nije pročitala. Hernani je uporište zagovornika nezavisnosti gdje stanovnici pozivaju na puštanje zatvorenih pripadnika ETA-e.

Jedan baskijski novinar knjigu smatra “pamfletom” iz španjolske perspektive gledanja na sukob u trenutku “kada se stvara priča o onome što se događalo ondje”. “Zahvaljujući impresivnoj kampanji medija i izdavačkih kuća bliskih vlasti roman je postao tako poznat a cilj mu je da takva verzija ostane generalno prihvaćena”, smatraju u tjedniku Argia.



Italija će snimati tv-seriju o skandalu Vatileaks

 
RIM - Talijanska filmska kompanija Leone Film Group, koju je osnovao Sergio Leone, snimat će tv-seriju na engleskome o Vatileaksu, nizu skandala koji su potresali Vatikan.

Ta kompanija je kupila prava za ekranizaciju dviju knjiga talijanskog istraživačkog novinara Gianluigija Nuzzija za ta djela koja upozoravaju na rastrošnost i korupciju u Vatikanu.

Radi se o knjigama "Via Crucis" koja je objavljena u prosincu 2015. i govori o financijskim podvalama u Vatikanu i knjizi "Njegova visost" objavljenoj u svibnju 2012, na temelju tajnih dokumenata koje je od pape Benedita XVI. otuđio njegov šef posluge, koje govore o korupciji, ogovaranjima, osujećenim karijerama i spornim izborima u maloj državi.

"Kada sam počeo pisati te knjige, 2008. godine, ušao sam u intrigantni svijet praćenja, susreta i odnošenja dokumenata od Pape", navodi Nuzzi u priopćenju. "To je igara sjena i slabosti, sačinjena od seksa, afera i novca. Želim da svijet zna da se konačna bitka između dobra i zla vodi u Vatikanu", dodao je taj novinar koji je precizirao da je zadovoljan što će serija biti snimljena na engleskom jer se radi o "međunarodnoj povijesti koja ne uključuje samo Vatikan već brojne zemlje svijeta".

 













← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus