20:31, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 22. svibnja 2017.

Objavljeno: 22.05.2017 u 14:32
Pregledano 582 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 22. svibnja 2017.

ZAGREB, 22.svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


ZBF – Kako to da, kada je riječ o pravima žena, ponovo govorimo o istim temama?

   
ZAGREB - Teme suvremenosti gledane kroz prizmu "naših svakodnevnih fragilnosti" u središtu su interesa 3. Zagreb Book Festivala, a prva tribina te manifestacije, koja se održava u Zagrebu od 22. do 28. svibnja, okupila je u ponedjeljak u Muzeju za umjetnost i obrt u razgovoru o poziciji žena u današnjim društvima troje istaknutih europskih i svjetskih intelektualaca.

O tome nalazimo li se ponovo u situaciji kada se žene moraju boriti za svoj položaj, nakon četiri vala feminizma, nakon prepoznavanja prava žena kao temeljnih ljudskih prava, nakon borbe za jednake položaje u privatnoj i javnoj sferi, razgovarali su na Ljetnoj pozornici MUO-a austrijska novinarka i književnica Erica Fischer, istaknuta turska književnica, novinarka i politička komentatorica Ece Temelkuran, te austrijski pisac i intelektualac Karl-Markus Gauss.

"Nikada nisam mislila da je ta borba iza nas i da je gotova", kazala je Fischer, jedna od najpoznatijih austrijskih feminističkih aktivistica.

Istaknula je kako se feminizmom aktivno bavi još od 70-ih godina prošloga stoljeća. I prije toga žene su se borile za svoja prava, no mi smo samo odabrale drugu perspektivu, rekla je.

"Dakle, stvar je perspektive, a žene danas imaju novu, drugačiju perspektivu", smatra. One možda nemaju ideologiziranu nadu poput one koja je vodila žene prije 40 ili više godina, rekla je, "ali znaju protiv čega jesu i za što se žele boriti".

Temelkuran je upozorila da se mlade generacije žena danas moraju boriti "u ratu za koji smo mislili da su ga već naše bake dobile".

"Te se mlade žene moraju boriti u jednom suptilnijem, složenijem, zamućenom ratu, obilježenom porastom mizoginije uslijed jačanja populizma, ratu koji neće biti ni jasan ni pošten i u kojemu će se teško snaći", smatra Temelkuran, koja redovito objavljuje u The Guardianu i Le Monde Diplomatiqueu.

"Svijet je očito poludio. Sve su institucije postale fragilnije nego što su bile u prošlosti, raspadaju se, čovječanstvo je u potpunom povlačenju i vrlo malo nas razmišlja o današnjem svijetu kao o nečemu što možemo poboljšati – nad politiku i društveni život nadvio se sivi oblak", ocijenila je.

Institucije nas ne mogu zaštititi; društvene bolesti poput ksenofobije, neprijateljstva prema ženama, manjinama, slabostima društva, sve proizlazi iz potpunog kolapsa institucija ili percepcije njihova potpunog kolapsa, smatra.

Upravo to je razlog zašto je svijet postao vrlo fragilno mjesto: "Vraćamo se na sirovu i primitivnu ideju demokracije u kojoj se 'broje glave', svijet izgleda kao da ga vode vanzemaljci, a bit demokracije posve se izgubila", poručila je.

Na temu Festivala 'fragilnost', u sklopu prve tribine pod nazivom "Žene, manjine i ostatak svijeta", govoreći o fragilnostima ravnopravnosti, osvrnuo se i ugledni esejist i kritičar Karl-Markus Gauss.

Jedan od vodećih europskih intelektualaca, poznavatelj književnosti srednje i istočne Europe i jedan od najutjecajnijih književnih kritičara na njemačkom govornom području, Gauss je istaknuo kako danas živimo u svijetu u kojemu su "normalni u najmanju ruku pripadnici manjine".

No, smatra da stvari nisu toliko crne – primjerice, što se tiče ravnopravnosti žena u Austriji je postignut pomak, mada možda ne dovoljan.

S druge strane, što se tiče nacionalnih manjina, povijesno gledano došlo je do značajnog napretka: u austrijskom društvu nitko nije postigao "tako puno upitno dobrih stvari" kao Islamisti i slični, rekao je, "jer su odjednom najreakcionarnije stranke u Austriji za to da žene moraju biti ravnopravne, što nikada nisu imale u svojem programu".

"Došlo je do jednog pomaka na način da su stvari koje bi trebale biti same po sebi razumljive sada to odjednom i postale, a prije nisu bile dio programa tih stranaka", rekao je Gauss, te poručio kako je siguran da će, "kad se za 20 godina svi skupa ovdje ponovno nađemo, stvari izgledati drugačije".

Temu koju je moderatorica Morana Kasapović najavila kao "za 2017. možda neočekivanu temu na koju nas svijet u kojem živimo svaki dan podsjeća", sugovorinici su zaključili u pozitivnom tonu, poručivši kako gaje nade u nove generacije. "Vjera u ljudsko biće naša je moralna dužnost, jer ne postoji drugačiji način da preživimo", zaokružila je zaključak Temelkuran.



ZBF treći put otvorio vrata MUO-a promišljanju aktualnih društvenih tema kroz književnost


ZAGREB - Književna manifestacija Zagreb Book Festival svečano je u ponedjeljak, treći put, otvorila vrata Muzeja za umjetnost i obrt bogatom programu od pedesetak događanja u kojima će do 28. svibnja oko središnje teme 'fragilnost' ugostiti stotinjak istaknutih inozemnih i domaćih gostiju, s posebnim fokusom na austrijsku književnu i društvenu klimu.

Treći ciklus sedmodnevnih festivalskih promišljanja o aktualnim društvenim temama kroz razgovore o književnosti i njezinoj ulozi u obogaćivanju ljudskog iskustva, uvodno je na Ljetnoj pozornici MUO-a najavila direktorica i idejna začetnica festivala Petra Ljevak.

Istaknula je kako već tri godine tim ZBF-a uporno i marljivo radi na festivalu, "svake godine sa samo jednom motivacijom, a to je osvijestiti važnost književnosti u formiranju otvorenog, slobodoumnog društva".

Ove godine, u sklopu godine austrijsko-hrvatske kulturne suradnje, zemlja partner Festivala je Austrija, "zemlja s kojom dijelimo povijesno nasljeđe, zemlja iznimnog kulturnog i društvenog utjecaja, te snažne umjetničke scene, koju ćemo se na Festivalu truditi predstaviti u kontekstu današnjice, zajedničkih globalnih i gorućih aktualnih problema", rekla je Ljevak.

Misija je Festivala povećati zanimanje za čitanje, pisanje i književnu komunikaciju kroz zabavne sadržaje i zanimljive goste, te programima usmjerenim na publiku različitih interesa i dobnih skupina pridonijeti većoj integraciji mladih u kulturnih život društva.

Od 2015. Festival se mijenjao i rastao, pokušavao prilagoditi okolnostima, zahtjevima publike i svojim mogućnostima, napomenula je Ljevak. Od ove se godine, tako, odvija uz ponešto izmijenjeni koncept, koji težište programa prebacuje s predstavljanja knjiga na večernje diskusije.

'Fragilnost' se kao tema nametnula jer "istodobno i obećava i prijeti", kazala je Ljevak, a literatura se čini kao idealan medij za istraživanje njezinih krhkosti i snaga, "jer je i ona sama na neki način subjekt u primanju te iste fragilnosti".

"O toj će temi ove godine na ZBF-u raspravljati neki od najznačajnijih europskih intelektualaca i mislilaca, književnika, publicista, glazbenika i iskreno vjerujem da će to biti naš najjači festival do sada", poručila je.



Festival koji svakome nudi nešto za pamćenje


Festival tijekom sedam dana donosi više od pedeset događanja, prvo od kojih je u ponedjeljak razgovor s istaknutom austrijskom književnicom i novinarkom Ericom Fischer, autoricom svjetski poznate dokumentarno-prozne knjige "Aimée & Jaguar", prema kojoj je 2000. snimljen istoimeni film kojim je otvoren Berlinale.

Austrijsku kulturu i književnost predstavit će do nedjelje 28. svibnja i "sakupljač ekstremnih pripovijedaka" Franz Hammerbacher; cijenjeni književnik Karl-Markus Gauss; dječji psihijatar i pisac Paulus Hochgatterer; austrijska književnica ruskog podrijetla Julya Rabinowich, te Monika Wogrolly, također nagrađivana književnica i psihoterapeutkinja.

Gosti ovogodišnjeg ZBF-a su i Ece Temelkuran, jedna od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica; profesor povijesti na londonskom King’s Collegeu te nagrađivani britanski povjesničar Richard Overy i nizozemski esejist i kulturalni filozof Rob Rieman.

Festival će ugostiti i Teresu Forcades, ikonu europske ljevice i najradikalniju časnu sestru Europe; norveškog filozofa Larsa Svendsena, dječjeg psihijatra i pisca Paulusa Hochgatterera, te engleskog novinara i povjesničara Mischu Glennyja.

"Bit će to program odličnih tema i zanimljivih gostiju, vođen idejom da svatko tko dođe na ZBF ponese s njega nešto sa sobom, nešto o čemu će razmišljati i što će ga učiniti bogatijim", rekla je koordinatorica programa Ivana Bodrožić.

Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, a potporu njegovu održavanju daje i Austrijski kulturni forum.



Blistava misija u izazovno doba za hrvatsko nakladništvo i knjigu


Dubravka Đurić Nemec iz Ministarstva kulture izrazila je posebno zadovoljstvo međunarodnom komponentom tog "zagrebačkog festivala knjige", ocijenivši kako je riječ o jednom od programskih vrhunaca godine kulturne suradnje između Austrije i Hrvatske.

"Činjenica da se u jednom delikatnom i izazovnom trenutku za hrvatsko nakladništvo i knjigu događa taj blistavi festival svjedoči o tome da unatoč svim problemima hrvatsko nakladništvo ima budućnost", poručila je.

Viša savjetnica za kulturu u uredu zagrebačkog gradonačelnika Nataša Jovičić složila se kako je riječ o vrijednoj kulturnoj manifestaciji koja samim svojim postojanjem ukazuje na važnost čitanja i književnosti, a posebno se osvrnula na programski segment usmjeren na mlađu čitateljsku publiku, kojoj je posvećen prvi dio festivalskog programa tijekom svih sedam dana.

Otvorenju je nazočio i austrijski veleposlanik Andreas Wiedenhoff, koji je izrazio posebno zadovoljstvo što je upravo Austrija zemlja u fokusu ovogodišnjeg izdanja manifestacije "koja je festival čitanja, raspravljanja i rasprave, ali i zabave", i što će je u tome predstavljati neki od ponajboljih suvremenih austrijskih autora i autorica.

Zahvalio je svim partnerima Festivala koji su omogućili njegovo održavanje, jer "u današnje vrijeme, kada pozornost traje 140 znakova, koliko je duljina jednoga tweeta, misija da se ponovno oživi zanimanje za čitanje nije jednostavna".



Cjelodnevna zabava za sve uzraste


Osim što će u svojem glavnom programu ugostiti ugledne inozemne goste, ZBF tradicionalno i ove godine velik dio programa posvećuje domaćim autorima. Tako će se na festivalsku pozornicu u sklopu programa "Svježe i domaće" među ostalima popeti Jelena Pervan, Anđelo Jurkas, Irena Matijašević, Đurđa Knežević, Zoran Ferić, Edo Popović, Predrag Lucić, Rade Šerbedžija, Tea Tulić, Dražen Katunarić i brojni drugi.

Strani i domaći gosti sudjelovat će u tribinama vezanim uz "naše svakodnevne fragilnosti" – ravnopravnosti, društvenih sustava, dijaloga o vrijednostima, slobode govora, virtualnih identiteta: "Žene, manjine i ostatak svijeta", "Kada dolazi diktator?", "Ima li života prije smrti?", "Pravo ili obaveza pisca?", "Isus Krist Komunist i ostali režimi", "Prognani iz djetinjstva" i "Black Mirror – Alternativna prisutnost".

I ove godine na Festivalu će se dodijeliti 50 tisuća kuna vrijedna nagrada za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir, koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora.

Imajući na umu da je znatiželju, promišljanje i odgovornost presudno usvojiti što ranije, prvi dio svakog dana bit će posvećen najmlađima, koji će u programu "Miksano za male" sudjelovati u više od petnaest događanja – razgovora, predstavljanja, predavanja i radionica – koji će ugostiti 20-ak gostiju.

Dok se središnji festivalski program ponovno odvija u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), u sklopu Festivala na još dvije lokacije u samom centru grada, u kinu Tuškanac i Vinyl baru, bit će prikazana tri suvremena austrijska filma i održana četiri koncerta.

Bogat glazbeni program osigurat će dva inozemna i dva domaća glazbena sastava: austrijski indie rock bend Farewell Dear Ghost i berlinski jazz, funk i folk bend Holler My Dear. Nastupa i ansambl studenata Muzičke akademije u Zagrebu Col Legno, te hrvatski kantautor Gentleman, koji kroz intimne, lirske i glazbeno moćne skladbe "izvlači ono najbolje od jazza".

U kinu Tuškanac bit će organizirane projekcije filmova "Macondo" (Sudabeh Mortezai, 2014.), "Black Brown White" (Erwin Wagenhofer, 2011.), te jedan igrani film za djecu, "Dječja magija" (Ruth Rieser, 2016.).

Kao i proteklih godina, u sklopu Festivala održat će se prodajni sajam, na kojemu će po popularnim cijenama u MUO-u biti ponuđeno više od pet tisuća naslova.

Svečanost otvorenja uveličao je nastup ansambla Col legno, a okupljene je pozdravio i ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović, koji je izrazio posebno zadovoljstvo što je upravo taj muzej domaćin Festivala jer je, rekao je, riječ o sjajnome projektu koji je po svojoj "nemogućoj" misiji komplementaran Muzeju - "a to je promicati i čuvati našu kulturnu baštinu, u čemu je ZBF dodatno zakovitlao tu instituciju".



Animafest: Odabrani radovi za program "Animation goes MSU!"


ZAGREB - Prvi natjecateljski program ovogodišnjeg Animafesta, "Animation goes MSU!", počinje u utorak, 23. svibnja na Medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) s projekcijama trokanalnih site-specific animiranih radova iz cijelog svijeta, odabranih na međunarodnom natječaju.

Svi oni koji će do 10. lipnja prolaziti najprometnijim novozagrebačkim ulicama kod MSU-a imat će priliku vidjeti dvadesetak radova po izboru više kustosice MSU Leile Topić i umjetničkog ravnatelja Animafesta Daniel Šuljić.

Iako je većina radova uobičajeno apstraktna, među njih devetnaest iz dvanaest zemalja, mnoštvo je svakodnevnih inspiracija, kao u filmu "Vožnja na posao" Paula Fletchera ili slovenskom "Proljetno čišćenje" Lee Vučko i Damira Grbanovića te kompjutorskih igara, u francuskom filmu "Plima" Vincenta Massona, najavili su iz MSU-a.

Umjetnike je za njihova djela ove godine intrigirala i priroda, kao u radu "Cvat" američke autorice Margaret To i "Mračna šuma" hrvatske animatorice Marte Stražičić.

Odabrani su i filmovi "Akvarij znatiželje" australske VCA škole za animaciju, "Karnevalski zid ljubavi" Kelley Bell te hrvatski film "Klima" Marite Stanić i Maje Blažek (M_1300).

Igor Ćorić, srpski animator, jedini s dva filma u natjecanju, smjestio je svoj prvi rad "Unutar čudovišta" u utrobu čudovišta, a drugi na "Cestu za nigdje".

Hrvatski autor Boris Hergešić u realiziranoj metafori MSU doslovno pretvara u tvornicu umjetnosti, u radu "MSU-ova proizvodna traka", dok Wan Chen Lin (Zoey) iz Tajvana metalik vizualima ponire u vizije kliničke depresije, u filmu "Mentalna crna rupa".

Benjamin Fox je britanski umjetnik koji je u potpunosti iskoristio trodijelnost Medijske fasade kako bi istražio priču o fizičkoj žudnji kroz film "Haptički triptih", dok je američka autorica Ana Carolina Estarita Guerrero u filmu "Promjena" iskoristila tri ekrana za apstraktno putovanje prostranstvima imaginarnog svemira.

Terje Henk estonska je umjetnica koja je u animiranom filmu "Bijela kiša i crvene noge" donosi živopisnu priču uz pomoć naizgled nespojivih likova, lisice, ronioca i foke.

Njemački film "Quimtai" Camila Colmenaresa apstraktna je animacija nastala prema pretkolumbovskim uzorcima izumrlih kolumbijskih kultura, a austrijski "Sh-Room 17" Reinholda Bidnera arhitektonska adaptacija "Shadows on Lights", napravljena ekskluzivno za zagrebački MSU.

Raskoš Barcelone s formama Miróa i Gaudija predstavlja interdisciplinarna umjetnica Maja Kalogera, u filmu "Joan i Antoni otišli su na pivo", dok Kineskinja Yiyi Ma u filmu "Život onkraj papirnatih poljana" zamišlja život fikcionalne animatorice koja stvaranjem produžuje vlastiti život.

Najboljem radu već tradicionalnog Animafestova "prologa na otvorenom" pripast će festivalska statua i samostalna trotjedna projekcija tijekom veljače i ožujka iduće godine.



Tematski fokus Animafesta na odnos stripa i animacije


Od 5. do 10. lipnja Animafest u Zagreb donosi više od tristo filmova u natjecateljskim, tematskim i retrospektivnim programima, te brojna popratna događanja, izložbe, radionice, predavanja, znanstveni simpozij, prezentacije škola, predstavljanja knjiga, site-specific filmovi, projekcije na otvorenom.

Tematski program usmjeren na vezu stripa i animacije, dvaju medija koji su, unatoč razvoju 3D-a i VR-a u filmu, još uvijek dvodimenzionalni.

U središtu tog programa su adaptacije stripova u animirani film, među kojima i kultni "Fritz the Cat" Ralpha Bakshija prema stripu Roberta Crumba te tri programa raznolikih kratkometražnih animacija u izboru Amida Amidija, povjesničara animacije i pokretača i glavnog urednika portala Cartoon Brew, Jensa Meinrenkena, berlinskog kustosa i povjesničara umjetnosti, te umjetničkog ravnatelja Animafesta Daniela Šuljića.

Predstavit će se i izbor iz opusa domaćih strip autora koji su se uspješno okušali u mediju animacije, Ivane Guljašević, Darka Kreča, Milana Trenca, Dinka Kumanovića, Nedeljka Dragića, Krešimira Zimonića, Joška Marušića, Matije Pisačića, Irene Jukić Pranjić, Marka Dješke, Davida Lovrića i Danijela Žeželja.

Program će zaokružiti izložba motion comicsa - suvremene stripovske forme koja se pojavila s razvojem interneta te se koristi elementima animacije, u Galeriji ULUPUH, organizirana u suradnji sa švicarskim festivalom stripa Fumetto.

S "Animafesta" najavljuju i prvi ovogodišnji Animafest Open Air - za subotu 27. svibnja u parku Zrinjevac, gdje će se prikazati jedan od najomiljenijih animiranih filmova proteklog desetljeća, "Perzepolis" francusko-iranske redateljice Marjane Satrapi, adaptacija njezina nagrađivanog grafičkog romana o životu građanske obitelji u okružju revolucionarnih i post-revolucionarnih zbivanja u Iranu te odrastanja i emigracije njihove kćeri.



"Dum spiro spero" i "Putujuća zemlja" u konkurenciji festivala u Krakovu


ZAGREB - Prvi film književnika i novinara Pere Kvesića, autobiografski dokumentarac "Dum spiro spero" uvršten je u natjecateljski program skorašnjeg Filmskog festivala u Krakovu, kao i kratkometražni animirani film nastao u manjinskoj hrvatskoj koprodukciji, "Putujuća zemlja" Vessele Dantcheve i Ivana Bogdanova.

Filmski festival u Krakovu jedna je od najstarijih europskih priredbi posvećenih dokumentarnom, animiranom i kratkometražnom filmu, a njezino ovogodišnje, 57. izdanje, što se održava od 28. svibnja do 4. lipnja, prikazat će oko 250 filmova.

Kvesićev film kojim promišlja vlastiti život i bolest natječe se u međunarodnoj dokumentarnoj konkurenciji, ravnopravnoj uz još tri natjecateljska programa, kratkometražni, nacionalni poljski program i natjecanje dokumentarnih filmova o glazbi DocFilmMusic.

"Dum spiro spero", kojom autor poručuje "dok dišem, nadam se", prošle je godine proglašen najboljim filmom na Liburnia film festivalu i talijanskom Festival dei Popoli, dok je na Danima hrvatskog filma osvojio Grand prix. Na Pulskom filmskom festivalu dobio je Nagradu Vedran Šamanović.

"Putujuća zemlja", uvrštena u konkurenciju kratkometražnog filma, je na prošlogodišnjem Animafestu proglašen najboljim hrvatskim animiranim filmom, a koproducirao ga je hrvatski Bonobostudio.

Taj bugarsko-hrvatski film priča je o jednoj zemlji koja je putovala na leđima golemog konja sve dok je nisu uništile glupost i pohlepa.

Od stare slave ostao je samo konjski rep i sjena nekada sretnog svijeta, no i kada se rađa novo društvo izgleda da će se povijest ponoviti, napominje se u opisu filma na stranicama HAVC-a.

Na koprodukcijskom forumu Doc Lab Poland, industrijskom dijelu krakovskog festivala, sudjeluje dugometražni dokumentarni film u razvoju "Krunica od maslinove koštice" u režiji Oje Kodar i Ivana Perića.

Riječ je o u Poljskoj vodećoj platformi za autore dokumentarnih filmova, na kojoj se pred međunarodnim producentima, distributerima i predstavnicima televizijskih kuća predstavljaju filmski projekti u svim fazama razvoja.



"Radnice u gladovanju" Gorana Ferčeca posljednja premijera ZKM-a u lipnju

 
ZAGREB - Posljednja ovosezonska premijera Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) bit će u petak 9. lipnja predstava "Radnice u gladovanju", izvedbeni projekt redateljice Olje Lozice nastao prema autorskom tekstu Gorana Ferčeca nadahnutom sudbinom radnica tvornice Kamensko u Zagrebu.

Kako se ističe u najavi, riječ je o socijalnoj drami dramskog pisca Gorana Ferčeca praizvedenoj u Leipzigu 2014. a tematizira štrajk glađu radnica tekstilne industrije Kamensko iz 2010., koji u Ferčecovoj postbrechtovskoj obradi postaje temelj svevremenskoj priči o borbi dobra i zla.

"U želji da se svakodnevna, u kolektivnoj memoriji već izblijedjela priča uzdigne na univerzalnu razinu, pisac osmišlja strukturu po uzoru na 'Muku po Mateju' Johanna Sebastiana Bacha, s ključnom strukturalnom razlikom: umjesto muke pojedinca, Ferčec opisuje muku kolektiva, stvarajući tako istinski dokument vremena u kojem su takve grupne pasije svakodnevna žalosna pojava", stoji u najavi.

Aplicirajući dokumentarni materijal na formu glazbene pasije, nastalo je djelo "socijalne pasije", "izvedbeni projekt s dokumentarnim materijalima".

U želji da takvo dramsko pismo, prožeto implicitnom glazbom, na scenu postavi u punom sjaju, redateljica Olja Lozica i njezin autorski tim predvođen skladateljicom Katarinom Ranković posebnu pažnju posvećuje upravo održavanju fragilne ravnoteže između društvene odgovornosti koju nameće tema, te scenskog potencijala Ferčecova dramskog stila.

U predstavi glume Hrvojka Begović, Dora Polić Vitez, Anđela Ramljak, Urša Raukar, Doris Šarić Kukuljica, Lucija Šerbedžija, Marica Vidušić, Petar Leventić, Danijel Ljuboja,Maro Martinović, Adrian Pezdirc  i Damir Šaban.

Dramaturg je Matko Botić, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Doris Kristić, a oblikovatelj scenskog pokreta Pravdan Devlahović.

"Kako u kazalištu govoriti o konkretnim društvenim krizama i opipljivoj nepravdi koju trpe stvarni i bliski nam ljudi? Može li se o nekom događaju iz današnjih crnih kronika stvarati scensko djelo koje ne želi nužno biti faktografski realistično, već podignuto na razinu arhetipske borbe potlačenih za vlastita prava? Hoće li, ako je odgovor na prethodno pitanje potvrdan, takva predstava otupjeti društvenu oštricu takve, opće poznate priče, ili će joj dati dodatnu tragičku dimenziju?", pitanja su na koja nastoji odgovoriti nova ZKM-ova dramska produkcija.



Nagrada Europa Nostra za obnovu kapele sv. Martina iz 17. st. iz Starog Broda

   
SISAK -  Prestižne nagrade EU za kulturnu baštinu, Europa Nostra, ove su godine dobili hrvatski povjesničar umjetnosti Ferdinand Meder, za dugogodišnji rad, i Hrvatski restauratorski zavod za konzervatorsko-restauratorsku obnovu drvene kapele sv. Martina iz 17. stoljeća u pokupljanskom Starom Brodu, a u ponedjeljak je ispred obnovljene kapele održano svečano predstavljanje nagrade.

 Drvena kapela Sv. Martinu rijedak je primjer tradicijskog narodnog baroknog graditeljstva s cjelovito očuvanim oslikanim interijerom, koji joj daje posebnost. Unatoč nekoliko ratova i poplava, kapela je, iako dotrajala, sačuvana gotovo u izvornom obliku.

 Nakon građevinske obnove i restauratorskih radova, koji su počeli prije dvije godine, ona je ponovno u svojoj temeljnoj funkciji, na radost i ponos vjernika i mještana pokupljanskog Starog Broda, istaknuto je na predstavljanju.

 

Kapelica Sv. Martina iz 17. st. dragulj hrvatske kulturne baštine

 Svečanost, koja je počela intoniranjem dvije himne, hrvatske 'Lijepe naše', u izvedbi KUD-a Poculica iz Letovanića, te 'Ode radosti' u izvedbi Valentine Kasaić na harmonici, okupila je brojne sudionike tog projekta, goste i mještane.

 Izvršni potpredsjednik organizacije Europa Nostra, John Sell istaknuo je kako je kapela iz Starog Broda dobitnik nagrade u konkurenciji 200 prijedloga iz 39 zemalja.

 "Sada će i drugi znati cijeniti tradicijsku hrvatsku arhitekturu i baštinu. Ova je nagrada potvrdila vrlo uspješan projekt i vrijednost ovog dragulja hrvatske kulturne baštine", rekao je John Sell.

 Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Branko Baričević je podsjetio kako je ovo deveti puta da netko iz Hrvatske dobiva ovo visoko priznanje. I ova nagrada potvrda je da Hrvatska čuva svoj nacionalni identitet, dodao je.

 Izaslanik predsjednika Vlade RH, pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković, naglasio je važnost nagrade,  jer ovdje nije riječ o muzeju, nego o živoj crkvi, za čiju su obnovu zaslužni i mještani, koje, kako je rekao, "nije obuhvatilo lokalno sljepilo".

 O projektu je detaljnije govorila ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tanja Pleše, Naglasila je kako nagrada pripada svima koji su bili uključeni u projekt. Na taj je način mala drvena kapela Sv. Martina iz 17. st. stala uz bok mnogih velikih i mnogo poznatijih objekata, rekla je.

  Kao domaćini, nazočne su pozdravili i zahvalili im sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, načelnik Općine Lekenik Ivica Perović i sisački biskup mons. Vlado Košić.

 Nagrada Grand Prix Ferdinandu Mederu u kategoriji višegodišnjeg predanog rada bit će predstavljana na svečanosti što će se u ponedjeljak navečer u 19 sati održati u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.



Palmižanska kolekcija Dagmar Meneghello u Klovićevim dvorima

 
ZAGREB - Izložba "Strasna ljepota", što se otvara u četvrtak, 25. svibnja u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori, predstavit će izbor iz opsežne zbirke galeristice, mecene i kolekcionarke Dagmar Meneghello, koja je u proteklih pedeset godina na Palmižani stvorila malu, ali među umjetnicima, kritičarima i posjetiteljima vrlo cijenjenu umjetničku oazu.

Meneghello je iz Zagreba, gdje je radila kao novinarka za Večernji list i razna Vjesnikova izdanja, otišla na Hvar još 1965. godine, kada upoznaje svog budućeg supruga i s njim odlazi na Palmižanu, gdje mu pomaže obnoviti otuđeno i zapušteno obiteljsko imanje.

"Mislila sam da ću se novinarstvom baviti cijeli život, no na kraju sam ostala na otoku na kojemu nije bilo ničega osim mnogo ljubavi i planova", rekla je Meneghello na konferenciji za novinare, uoči otvorenja izložbe u Klovićevim dvorima. "Otišla sam iz Zagreba u vrijeme kada je imao najviše kulturnih događaja i našla se na mjestu gdje se ništa nije događalo, koje je tada bilo neuredna i podivljala šuma", dodala  je.

Stoga je kulturu i umjetnike počela dovoditi sebi, najprije je pozivala one o kojima je kao novinarka pisala i davala priliku mladim umjetnicima da stvaraju i izlažu, a potom i otkupljivala njihova djela.  Izložbeni prostor je bio i još uvijek jest velika pokrivena terasa, vrt i mala prostorija, koji su postali nezaobilazna točka za posjetitelje otoka, moreplovce.

"Ljudi ondje nisu dolazili radi slika i kipova, nego ribe i delicija, no dok su ih čekali, servirana im je i umjetnost", istaknula je Meneghello, dodavši kako djela nikada nije sakupljala prema enciklopedijama i monografijama, već je većinom prisustvovala nastajanju likovnog djela i uokruživala se njime.

Zahvaljujući njoj danas je Palmižana nadaleko prepoznatljiva po priči o umjetnosti, arboretumu i prirodi koja je puno puta nadahnjivala umjetnike, a danas je ugroženi pod naletom onih koji bi ondje htjeli samo zaraditi.

Dio Palmižane nakratko će se preseliti u Klovićeve dvore, gdje će se prikazati izbor iz velike kolekcije stvarane pedeset godina, radovi desetak umjetnika koji su obilježili njezin život, živjeli su u izolaciji ili bili buntovnici. "Izabrala sam one koji više nisu tu, ili jesu, ali nikada nisu bili dovoljno priznati iako su cijeli život radili strasno i zadužili ovo društvo", objasnila je.

Među ostalim, bit će tu djela Nives Kavurić Kurtović, Ivana Lesjaka, Željka Hegedušića, Ive Šebalja, Ferdinanda Kulmera, Tonija Franovića.

Jedna od odabranih umjetnica je Nikolina Ivezić, čija se samostalna izložba "All You Need Is Luck" do 28. svibnja također održava u Klovićevim dvorima. "Dagmar me potaknula da radim skulpture iako sam slikarica. Sada skoro svake godine odlazim tamo u proljeće i svaki put je to posebno iskustvo", rekla je Ivezić.

Likovni kritičar Tonko Maroević kaže kako je začuđujuće likovno bogatstvo sakupljano na Palmižani, na malom hvarskom otočiću sv. Klement. "Zbirku je s iznimnom motivacijom, s ljubavlju i znanjem, stvorila na otok doseljena Zagrepčanka, nekoć novinarka koja je, čuvajući i obnavljajući obiteljsku baštinu, naslijeđeni prirodni i kulturni ambijent oživjela ugostiteljskom djelatnošću i duboko ga prožela stvaralačkim sudjelovanjem", ustvrdio je u najavnom tekstu izložbe.

Maroević smatra kako njezina zbirka ima dominantu hedonističkog predznaka, slike i kipovi pretežno afirmiraju ljepotu i živost ljudskog tijela, odnosno slikovitost i bujnost krajolika, a rasponi odabranih umjetnika idu od klasika hrvatskog modernizma, preko zrelih i zaokruženih opusa takozvane srednje generacije, pa do sasvim mladih darovitih početnika.

Po njegovim riječima, antologijski izbor na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori kao 'pars pro toto' prenosi neosporne sakupljene likovne vrijednosti i svjedoči izrazitost i domišljenost suputničkog praćenja i kolekcionarskog angažmana osnivačice zbirke.

"Zagrebačka izložba njezine zbirke ne može niti kani obnoviti učinak palmižanskih ambijentalnih situacija, a još manje ponuditi uvid u cjelinu, ali i suženi izbor na glavna djela i najkarakterističnija imena omogućit će nam uvid u afinitete i kriterije sakupljačice, potvrditi relativnu homogenost njezina estetskog stava te na svoj način ukazati na znane i manje znane vrijednosti modernoga i suvremenoga hrvatskoga likovnog stvaralaštva", zaključio je.

Izložba "Strasna ljepota" bit će otvorena do 24. lipnja.



Pankrti otvaraju ovogodišnje "Ljeto u MSU"


ZAGREB - Muzej suvremene umjetnosti (MSU) ovo će ljeto ponovno spojiti glazbu, suvremenu umjetnost i film - četvrto izdanje "Ljeta u MSU" otvorit će na krovu tog zagrebačkog muzeja u subotu, 10. lipnja slovenski punk bend Pankrti koji slavi četrdeset godina osnutka.

Tjedan dana nakon Pankrta, jedne od prvih punk grupa na ovim prostorima, nastupit će riječki "Jonathan", koji za sebe kažu da "nisu bend za raju"  i promovirat će svoj album "To Love" u cijelosti, dok je posljednja subota u lipnju, rezervirana za osječkog repera Kandžiju koji dolazi u pratnji "Golih žena".

Srpanjski dio programa otvara subotnji koncert osebujnog crnogorskog glazbenika Ramba Amadeusa, a tjedan dana nakon njegovog koncerta, 8. srpnja, očekuje se koncert zagrebačkog "Detoura" kojega najavljuju kao dvosatno putovanje kroz opus dug deset godina u kojemu će sa svojim prijedlozima pjesama moći sudjelovati i publika

Krovna koncertna sezona MSU-a zatvara se 15. srpnja s posebnim gostom iznenađenja.

Uz šest koncerata u kinu Metropolis svake subote će se u dva večernja termina prikazivati po jedan odabrani film iz ovosezonskog ciklusa tog kina. 

Program "Best of Metropolis" najprije donosi dvije skandinavske humorne drame - finska "Povratak kući" Mike Kaurismakija i švedska "Raj na zemlji" Kaya Pollaka, a slijedi britanska humorna ljubavna drama "Ljubav i prijateljstvo" Whita Stillmana. 

Hrvatski ljubavni omnibus "Zbog tebe" Anđela Jurkasa prikazat će se 1. srpnja, francuska drama "Sve što dolazi" Mie Hansen-Love tjedan dana kasnije, a na kraju programa, 15. srpnja još jedan francuski film "Elle" Paula Verhoevena. 

Ulaznica za koncert i film uključuje i posjet izložbi "Braco Dimitrijević – retrospektiva", koja predstavlja najvažnije faze stvaralaštva jednog od pionira konceptualne umjetnosti u svijetu.  

Djelo Brace Dimitrijevića i njegovo osmišljavanje pojma Posthistorija 1976. izravno su utjecali na dvije vodeće tendencije u suvremenom umjetničkom diskursu, od kritičkih praksi u javnim prostorima do intervencija u muzejskim kolekcijama. 

Konstantne preokupacije njegova rada – temu relativnosti povijesti i povijesti umjetnosti, kao i fenomen slučajnosti Dimitrijević predstavlja ranim djelima, ali i novim radovima, ostvarenima za tu izložbu. 

Njegova je retrospektivna izložba postavljena na dva kata MSU-a, gdje su mu izloženi radovi nastali od kraja šezdesetih do danas, od "Slučajnih prolaznika" do najnovijeg slikarskog ambijenta "Lascaux 3000". 

Uz koncerte, izložbe i filmske projekcije organizatori Ljeta u MSU najavljuju i jednu novinu - performanse hrvatskih umjetnika, koji će se izvoditi svake večeri prije samog koncerta, na nekoliko lokacija unutar Muzeja. 

Izvedbe će se razlikovati temama i pristupima, stvarajući nove poveznice između pop kulture i suvremene umjetnosti, te pružajući novu dimenziju jedinstvenog doživljajnog iskustva posjetiteljima, napominje se u najavi MSU-a.  

Prvi performans izvest će 10. lipnja Braco Dimitrijević koji će, na inicijativu zagrebačke publike, prepričavati i otkriti do sada nepoznate anegdote iz vlastitog života koje su vezane uz neke od najrelevantnijih predstavnika svjetske suvremene umjetnosti i pop kulture.

Uslijedit će mlađa generacija performera, dizajnerice Dora Đurkesac i Karla Paliska prikazat će svoj interaktivni projekt, akciju pod nazivom "In Situ – Invert", kojom povezuju izložbeni prostor Muzeja s okolnim javnim prostorom te pozivaju stanovnike susjednih kvartova da se uključe u proces kolaborativnog stvaranja izložbe. 

Nikolina Komljenović će izvesti performans brisanja objekata u prostoru, tematizirajući neposrednost doživljaja i komunikacije bez uplitanja prepoznatljivih komunikacijskih kodova naučenih kroz obrazovni sustav. 

U srpanjskom nastavku Antonio Grgić će čitati poglavlje Fetiški karakter robe i njegova tajna iz "Kapitala" Karla Marxa, čime preispituje umjetničku, ekonomsku i društvenu vrijednost predmeta iz muzejskih zbirki, dok će Bojan Koštić izvesti performans nadahnut starom mezopotamijskom obrednom praksom pročišćavanja prolaskom kroz krug od brašna kroz koji moraju proći svi koji uđu u MSU. 

Posljednji performans u ovogodišnjem programu je "Bičevanje riječima" Nike Rukavine koji upozorava na nereagiranje okoline u slučajevima verbalnog i fizičkog zlostavljanja žena. 

Zbog sigurnosnih razloga na krovu, broj ulaznica je ograničen, a u slučaju kiše koncerti će se održati na platou MSU-a, kod tobogana.



Performans Vlaste Delimar otvara 15. Queer Zagreb Festival


ZAGREB - Performansom "Pravo na orgazam u 60-ima" na Trgu bana Josipa Jelačića multimedijalna umjetnica Vlasta Delimar otvorit će u ponedjeljak festival suvremenih izvedbenih i vizualnih umjetnosti 15. Queer Zagreb, koji do 27. svibnja donosi bogat program gostovanja s fokusom na žensko autorstvo.

Festival organizira hrvatska udruga za promicanje queer kulture i identiteta Domino, koja je u povodu obilježavanja 15. godina postojanja, nakon četverogodišnje stanke tijekom koje je svoje programe predstavljala tijekom cjelogodišnje Queer Zagreb Sezone, odlučila organizirati slavljenički jednotjedni program kojemu je u središtu naglasak na globalnu prisutnost queer umjetnosti, a posebice na žene umjetnice.

Kroz gostovanja, rezidencije, produkcije i suradnje Festival će naglasiti potrebu za jačom vidljivošću i jednakošću žena ne samo u svakodnevnom životu, već i u cjelokupnom umjetničkom sustavu te, među ostalim, progovoriti i o temi podzastupljenosti ženskog glasa i u kulturama manjinskih identiteta.

"Pravo na orgazam u 60-ima" Vlaste Delimar je performans koji, po riječima umjetnice, izražava ono što se mnogi ne usude izreći.

Umjetnica koja se kroz desetljeća prisutnosti na likovno-performerskoj sceni u Hrvatskoj, ali i u svijetu, susretala s raznim kulturološkim raznolikostima po pitanju seksualnosti i društvenih normi, performansom kod Galerije Mala na glavnom zagrebačkom trgu želi ukazati na važnost seksualnog života i uživanja u istom u tzv. poznim godinama.

15. Queer Zagreb okuplja iznimne izvođačice i umjetnice iz desetak zemalja sa svih kontinenata svijeta - Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Europe, Azije i Australije.

U Zagreb dolaze koreografkinje i plesačice Marcela Levi (Brazil) i Lucía Russo (Brazil/Argentina ) te Leja Jurišić (Slovenija) i Teja Reba (Slovenija). Njima se pridružuju i Donna Clark (SAD) te Deborah Leiser-Moore (Australija), koje su za program ovogodišnjeg Queer Zagreba, uz izvedbe, pripremile i posebne radionice namijenjene domaćim izvedbenim umjetnicima.

Kao posebne poslastice organizatori najavljuju gostovanje Južnoafrikanke Mmakgosi Kgabi, projekcije filmova redatelja/ice i vizualnog/e umjetnika/ce Natashe Mendonca (IND), te "jedinstvenu glazbenu izvedbu" umjetnice-pjevačice-kompozitorice Suman Sridhar (IND).

Inozemnim umjetnicama i izvođačicama pridružit će se i Le Zbor, prvi mješoviti ženski lezbijsko-feministički zbor u regiji i uopće u ovom dijelu Europe.

Program se prvog dana festivala nastavlja u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) izvedbom "Željezna usta" Marcele Levi i Lucíe Russo, nakon čega će u Zagrebačkom plesnom centru (ZPC) koncert imati Le Zbor.

Ulaznice za izvedbe u programu Queer Zagreba su besplatne. Cjelovit program festivala dostupan je na poveznici www.queerzagreb.org.



IZ SVIJETA - MOZAIK



Japanski animator Miyazaki radi na novom dugometražnom filmu


TOKYO - Oskarom nagrađen japanski redatelj i animator Hayao Miyazaki, koji je 2013. najavio 'umirovljenje', ponovno radi na novome anime filmu, izvijestila je na internetskoj stranici produkcijska kuća Ghibli.

Iako je sedamdesetšestogodišnji pisac, redatelj i animator prije nekoliko godina rekao da će do kraja života stvarati filmove, makar samo kratke, jer mu je postalo teško dugo se koncentrirati, nedavno je odlučio ponovno se aktivirati te radi na dugometražnom filmu, izvijestili su iz Studija Ghibli.

"Miyazaki je pronašao nešto što je vrijedno njegova interesa, nešto što kani pretočiti u film", stoji u priopćenju Ghiblija te se ističe da će to "uistinu biti njegov posljednji filmski uradak s obzirom na umjetnikove godine".

Slavni je animator međunarodno poznat i priznat po filmovima "Princeza Mononoke" (1917.), "The Wind Rises" (2013.), "Ponyo" (2008.), "Spirited Away" (Avanture male Chiriro) za koji je 2003. nagrađen Oscarom u kategoriji najboljeg animiranog filma. Prvi je Japanac nagrađen ovom prestižnom filmskom nagradom.

Karijeru je započeo 1663., a njegov prvi cjelovečernji animirani film "The Castle of Cagliostro" prikazan je 1979. Suosnivač je studija Ghibli, najpoznatijeg studija koji stvara anime.

Anime je izraz za svaki animirani film ili seriju iz Japana. Najstariji poznati anime prikazan je 1917. Često je prepoznatljiv stil animacije likova s velikim očima i povremeno ozbiljnijeg i ambicioznijeg sadržaja za odrasle. Mnogi anime radovi adaptacije su manga.



Basquiatovo platno prodano za rekordnih 110,5 milijuna dolara


NEW YORK - Platno američkog umjetnika Jean-Michela Basquiata prošli je tjedan na dražbi koju je u New Yorku organizirala aukcijska kuća Sotheby's prodan za rekordnih 110,5 milijuna dolara.

Djelo "Bez naziva" nastalo 1982. bilo je potpuno nepoznato dok ga prije nekoliko tjedana nisu otkrili zaposlenici njujorškog Sotheby'sa. Razlog je to što je slika dosad bila u privatnoj kolekciji. Kupljena je 1984. za 19.000 dolara.

Basquiatovo djelo na dražbi u New Yorku kupio je japanski kolekcionar Yusaku Maezawa koji je kazao da će ga izložiti u muzeju u svojem domu u gradu Chibi, a prethodno će ga "posuditi" svjetskim galerijama.

"Nadam se da će ova Basquiatova slika razveseliti i druge, onako kako je razveselila mene te da će remek-djelo tada dvadesetjednogodišnjeg umjetnika nadahnjivati buduće generacije", kazao je Maezawa.

Slika "Bez naziva" prvo je umjetnikovo djelo nastalo nakon 1980. koje je prodano za više od 100 milijuna dolara i sada je rangirano među šest najskupljih umjetničkih djela prodanih na svjetskim aukcijama, piše New York Times, dodajući da su u aukcijskoj kući očekivali maksimalno 60 milijuna dolara.

Apsolutni rekord drži Picassova slika "Žene iz Alžira" koja je na dražbi 2015. prodana za 179 milijuna dolara.

Basquiat je američki slikar, graffiti umjetnik i pjesnik haićansko-američkog porijekla koji je obilježio njujoršku umjetničku scenu osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Družio se Andyjem Warholom te brojnim glazbenicima i osobama iz popularne kulture, a sve što je stvarao obavijeno je aurom mistike te je postalo dio mitološke priče o Basquiatu.

Karizmatični umjetnik rođen je 1960. u New Yorku, a preminuo je 1988. od predoziranja drogom sa samo dvadeset i sedam godina.

Od njegove smrti Basquiatovi radovi nisu bili izlagani na nekoj većoj samostalnoj izložbi ni retrospektivi, zbog čega je londonska galerija Barbican odlučila organizirati njegovu samostalnu izložbu na kojoj će izložiti preko stotinu radova.

Izložba se otvara 21. rujna 2017. a svi zainteresirani moći će je pogledati do 28. siječnja 2018.



Neodoljivo talijanski: 60 godina Fiata 500


TORINO - Djeci je izgledao kao golema igračka, a starije je podsjećao na bezbrižnu mladost. Fiat 500 pojavio se prije 60 godina i odmah postao hit, a i danas, gdje god se pojavi, navlači osmijeh na lice.

Nepogrešivo talijanski, Fiat 500 podsjeća na sunčani Mediteran, na 'dolce vitu' i automobilski je ekvivalent drugoj talijanskoj ikoni, vespi.

Fiat 500 začetnik je masovne mobilnosti i čudo ekonomičnog inženjerstva.

Jednostavnost Fiata 500 predstavljala je radikalan odmak od dotadašnje povijesti motornih vozila. Bilo ga je jefitno kupiti, jeftino održavati i trošio je malo. Atraktivan okrugao oblik broja našao je mjesto u srcima ljudi.

Prvi Fiat 500 bio je dug 2,97 metara, samo 30 centimetara duži od današnjeg dvosjeda Smarta. Motor, koji je bio smješten straga, imao 479 'kubika' i zračno hlađenje.

Njegove preformanse nisu bile za hvalisanje, ali bio je to prvi pravi gradski automobil, a i čak su viši vozači imali dovoljno prostora za sjedenje. Istina, sjedala su bila tvrda, na stražnjima je bilo udobno jedino djeci, ali auto nije ni bio namijenjen dugim putovanjima.

Od 1957. do 1977., kada je proizvodnja obustavljena, diljem Europe prodano je četiri milijuna Fiata 500.

I danas ih diljem kontinenta ima na tisuće u voznom stanju, iako se vozači vjerojatno osjećaju pomalo ranjivo pored velikih terenaca kakvi često dominiraju gradskim ulicama.

Fiat je 2007. pokrenuo proizvodnju modernog Fiata 500, ali osim naziva malo toga ima zajedničkog sa simpatičnim originalom.


















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus