11:01, 25. Travanj 2019

kultura...

Kultura 22. ožujka 2019.

Objavljeno: 22.03.2019 u 02:59
Pregledano 79 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 22. ožujka 2019.

ZAGREB, 22. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


"Timm Thaler ili prodani smijeh" premijerno u Trešnji

ZAGREB - Gradsko kazalište Trešnja premijerno će u petak izvesti predstavu "Timm Thaler ili prodani smijeh" koju po romanu njemačkog autora Jamesa Krüssa režira Rene Medvešek u suradnji s dramaturginjom Jelenom Kovačić.

Roman je prvi puta objavljen 1962. godine i ubrzo je postao omiljeno štivo mnogih osnovnoškolaca.

"Priča je aktualna i danas jer govori o kompromisima zbog kojih se odričemo najvrjednijih dijelova sebe, a donosi univerzalnu poruku o važnosti očuvanja unutarnje slobode, kao i vrijednosti i vrlina koje su nezamijenjive i koje trebamo sačuvati pod svaku cijenu", rekao je u povodu premijere Rene Medvešek.

Timm Thaler siromašni je dječak zvonkog imena i zvonkog smijeha koji nesmotreno potpiše ugovor s dijaboličnim moćnikom, barunom Garvom i izgubi najvrjedniji dio sebe – svoj neodoljivi, zarazni smijeh. U zamjenu za smijeh Barun mu daje posve specifičnu sposobnost – sposobnost dobivanja svake oklade. Iako mu ta sumnjiva trgovina donosi bijeg iz siromaštva te jednom nemogućom okladom postaje i najbogatiji dječak na svijetu, Timm ubrzo shvati da je gubitkom smijeha, zapravo izgubio sebe.

Timmova potraga za smijehom postaje njegova, ali i naša potraga za samima sobom. Podsjeća nas na to gdje se skriva ono najvrjednije što ćemo ikada posjedovati i uči nas jednu od najvažnijih lekcija da se nikad, ali baš nikad ne zaboravimo smijati, jer upravo je smijeh odraz naše unutarnje slobode i nesputanosti.

Naslovnu ulogu glumi Matija Čigir, baruna Garva Ivan Horvat, a Luka Bulović Krešmira, novinara koji će pomoći Timmu u njegovoj potrazi. U ostalim ulogama su Tvrtko Jurić, Dubravka Lelas, Jure Radnić, Silvio Mumelaš, Aleksandra Naumov, Paško Vukasović, Sanja Hrenar, Kruno Bakota.

Dramaturginja predstave je Jelena Kovačić, glazbu je izabrao i skladao Matija Antolić, kostime je osmislila Doris Kristić, a scenografiju Tanja Lacko, dok je rasvjetu oblikovao Aleksandar Čavlek. Grafička dizajnerica je Jelena Đanko, a scenski slikar je Aleksandar Bezinović. Autor plakata predstave je Zdenko Bašić.

Predstava je namijenjena publici starijoj od sedam godina, a u kazalištu Trešnja na rasporedu je 23. i 24. ožujka.


MSU: Otvorena prva velika retrospektiva svestrane umjetnice Ivane Popović

ZAGREB - Velika retrospektivna izložba "Ljubav i otpor" Ivane Popović otvorena je u četvrtak navečer u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) s više od 250 radova koji autoricu predstavljaju u svestranosti njezina stvaralaštva, od područja kazališta, kostimografije, performansa, kiparstva do mode, slikarstva, crteža, primijenjene umjetnost i produkt dizajna.

Umjetnica, koja je za života ispreplitala sva ta područja stvarajući u različitim medijima, predstavljena je na 2. katu MSU-a, u Prostoru za povremene izložbe, nizom originalnih radova, fotografijama eminentnih domaćih fotografa koji su pratili njezin rad i javno djelovanje, dokumentacijom, video- snimcima performansa i kazališnih predstava, kostimima koje je radila za neke od najznačajnijih predstava.

Iz modnog segmenta njezina rada posebno se ističu "Žrtve mode" i "Standard konfekcija", a iz vizualnog skulpture - najznačajnija dva ciklusa Promatrači i Babuške te, među ostalim, ciklusi Super Sing te slike nastale na Palmižani.


Ivančević: Humanizam je imanentan u radu Ivane Popović

Autorica i kustosica izložbe “Ljubav i otpor” Nataša Ivančević, rekla je kako je izložba nastala nakon dvogodišnjeg istraživanja opusa prerano preminule umjetnice koji nije bio obrađen. Uslijedilo je prikupljanje brojnog materijala u čemu joj je u velikoj mjeri pomogla umjetničina majka Leposava Popović.

"Kada sam počela raditi na izložbi nisam mogla ni predvidjeti koliko je toga uspjela napraviti, u to vrijeme su bili prikupljeni samo portreti Bad - Bad Boys, i malo 'Promatrača', no kada se saznalo da se priprema izložba materijali su samo počeli stizati", istaknula je.

Ivančević kaže kako je humanizam imanentan u radu Ivane Popović, odakle i naziv izložbe. "Svi koji su je poznavali znaju kako je ljubav bila u središtu njene osobnosti, a otpor se odnosi na to što je kroz subverzivne pristupe izražavala kritičnost i upozoravala na razne anomalije u društvu", istaknula je.

Uz brojne poklonike rada Ivane Popović iz svijeta umjetnosti i mode, na izložbi su bile umjetničine kćeri i majka Leposava Popović koja je zahvalila svima koji su sudjelovali u projektu i pokazali svoju ljubav i suosjećanje za Ivanu.

U ime zagrebačkog gradonačelnika brojne okupljene posjetitelje MSU-a pozdravila je Eva Brunović, a izložbu je otvorio državni tajnik Ivica Poljičak.

Izložbu prati katalog - monografija na 376 stranica i s 430 fotografija, koja počinje i završava s Ivanom Popović, otvara je njezin intervju iz časopisa Metro iz 1995., a zatvara tekst o "Promatračima".

Tu su još tekstovi Ive Šimata Banova, njezina profesora s Akademije likovnih umjetnosti, dramatičara Vladimira Stojsavljevića koji ju je pratio od samih početaka, Martine Petranović koja je popisala njezinu kostimografiju, a Ivan Vidić podsjetio je na njezinu zanimljivu osobnost.

Tekst Dragana Živadinova predstavlja ju kao predstavnicu zadnje avangarde 20. Stoljeća, Marka Peljhana podsjeća na projekt Makrolab, Lea Vene koja piše o segmentu mode, Suzana Marjanić o performansima, Ivan Salečić o cjelokupnosti opusa s fokusom na modu te urednice monografije Nataše Ivančević o autoričinom radu na području likovne umjetnosti.

Tijekom trajanja izložbe na medijskoj fasadi MSU-a prikazivat će se animacija "Ivanin pogled" Markana Radeljića, a muzejska trgovina pripremila je poseban suvenirski program.


Umjetničkim aktivizmom Ivana Popović preispitivala je društvene fenomene

Ivana Popović (1968-2016)  diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1993. godine. Još kao studentica djelovala je na nezavisnoj suvremenoj kazališnoj sceni, vodeći kazališne skupine - Studio kinetičke figurativne skulpture "Linija manjeg otpora“ i Virus Teatar Michelangelo.

Već od prvih izvedbi (revija šešira u Kulušiću 1989., predstava Ribizl bomba na Eurokazu 1991.) razabiru se elementi koji će trajno obilježiti njezin rad, od sklonosti igri, parodiji, travestiji i ironiji do skulpturalnosti kostima i preobrazbi tijela kostimom, kao i umjetnički aktivizam u skladu s kojim je kritički sagledavala, preispitivala, i ismijavala mnoge društvene fenomene poput nametnutih jednoobraznih standarda ljepote i odijevanja, nacionalizma, etno-kiča i malograđanštine.

Ostvarila je opsežan kostimografski opus za više od dvadeset predstava u Sloveniji i Hrvatskoj (na predstavama Montažstroja, Dragana Živadinova, Marka Peljhana, Ivice Buljana, Krešimira Dolenčića, Ivana Lea Leme i drugih).

U modnom dizajnu djelovala je neovisno o lokalnoj modnoj sceni, neopterećena svjetskim trendovima, svu odjeću šivala je sama, naglašavajući rad s prirodnim materijalima. Ručno je bojala i oslikavala tkanine, kojima je pristupala kao obliku kiparenja. Serijom projekata "Žrtve mode" i "Standard konfekciji" daje kritiku modnog sistema.

Radila je slike, kolaže, crteže, skulpture, instalacije. Nije ju zanimalo istraživanje forme, već prikaz trenutka i doživljaja, prijenos emocija i priče, uvijek s čovjekom u središtu. Modelirala u glini, a pamti se njezinih 10 000 figurica Promatrača, što je njezin posljednji kiparski projekt.

Izložba će biti otvorena do 28. travnja, a pratit će ju bogati edukativni program za sve uzraste, predavanja, vodstva.

Za svečanosti otvorenja studenti Akademije dramske umjetnosti pripremili su performans “Žrtva mode”, dok posebna izložba u predvorju Muzeja predstavlja radove studenata Tekstilno- tehnološkog fakulteta i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna inspirirane njezinim stvaralaštvom. Otvorenje je pratio i glazbeni program, s DJ Markanom te dvojcem Mr. Lee&IvaneSky.


Predstavljena knjiga Vesne Lalošević "Cum esset persecutio"

ZAGREB - Knjiga Vesne Lalošević "Cum esset persecutio: Dioklecijanovo doba na području između Akvileje i dunavskog limesa u mučeničkim legendama" predstavljena je u četvrtak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

O knjizi su govorili akademik Nenad Cambj, slovenski akademik Rajko Bratož, arheologinja Branka Migotti i autorica Vesna Lalošević.

Akademik Bratož je istaknuo kako autorica obrađuje legende panonskih mučenika iz Dioklecijanova vremena (303. – 304. godina).

Legende potječu iz znatno kasnijeg vremena, ali se mogu nazrijeti među ostatcima iz ranijeg doba, napomenuo je, dodajući kako je nastojala utvrditi koji je najstariji sloj međusobnim usporedbama i povijesno-lingvističkom metodom.

Knjigu je ocijenio iznimno važnom za kasnoantičku povijest Balkana i Panonije.

Nakon provedenog istraživanja pokazala je da se negativni shematizam prikazivanja progoniteljskih likova pronalazi u svim proučavanim legendama mučenika Dioklecijanovih progona, istaknula je Migotti i dodala kako bi to uvjetovalo iskrivljeni prikaz djelovanja i ponašanja progonitelja kršćana koji se protegao i na vladare progonitelje.

Cambj je rekao kako su istraživali i ostale podatke u legendama. Naslovi progonitelja koje donose legende u skladu su s naslovima koji su se upotrebljavali u tetrarhijsko vrijeme i kasnije u antici, rekao je, dodajući kako je realnost osoba progonitelja koje se spominju teško potpuno potvrditi zbog nedostatka sačuvanih primarnih izvora.

Istaknuo je i kako su podatci o ediktima i provedbi progona u skladu s podatcima koje donose drugi izvori povijesne, kršćanske i poganske provenijencije te pravna terminologija tetrarhjskog razdoblja.

Autorica je istaknula kako se može zaključiti da su legende prenijele situaciju koja je vladala u tetrarhijsko doba na područjima koja se spominju, oslikavajući funkcioniranje uprave u vrijeme progona.

Prikazi događaja u kojima su stradali sveci donose isto tako i izgled gradova na ovom području koji se uglavnom podudara s arheološkim nalazima, napomenula je te dodala kako uz to legende ocrtavaju izgled kasnoantičkog stanovništva kroz mentalne slike društva koje se predočuju.

Knjigu je objavio splitski nakladnik Književni krug.


Verbum predstavio knjigu pape Franje "Politika i društvo - Papa bez filtera!"

SPLIT - Papa bez filtera" u kojoj papa Franjo u intervju s francuskim sociologom Dominiqueom Woltonom govori o kršćanstvu, kulturi, politici i društvu uopće, predstavljen je u četvrtak u nakladnoj kući Verbumu u Splitu.

"U ovoj knjizi Papa se otvoreno i s puno humora izjašnjava o temama koje su od velike važnosti za svakog čovjeka: ekonomskoj nejednakosti, globalizaciji i kulturnoj raznolikosti, fundamentalizmu, sekularizmu, dijalogu između kršćana i ateista, o tradiciji, modernosti, obitelji, perspektivama mladih, običajima, europskomu identitetu", rekao je glavni urednik Verbuma Petar Balta.

Po njegovim riječima, u knjizi su vrlo važna temeljna pitanja: koje je naravi društveni i politički angažman Crkve i po čemu se on razlikuje od političkoga djelovanja; što spaja, a što razdvaja duhovnost i političko djelovanje te kako izbjeći da se angažman Crkve ne svede na nešto što bi bilo usporedivo s djelovanjem kakva globalnoga političkog čimbenika ili nevladine organizacije.

Balta je istaknuo kako papa Franjo, progovarajući o najvećim društvenim izazovima 21. stoljeća, istodobno nudi i svoju viziju zaštite ljudskoga dostojanstva i mogućnosti zajedništva bez ideološkoga nadmetanja i dominacije.

Također je rekao kako je Wolton 12 puta osobno razgovorao s papom Franjom, nakon čega je i nastala knjiga "Politika i društvo - Papa bez filtera!"


Viktor Mijatović je Najčitatelj za 2018. - pročitao 165 knjiga

ZAGREB - Viktor Mijatović, 14-godišnji učenik zagrebačke Osnovne škole Ivana Cankara, Najčitatelj je grada Zagreba za 2018. jer je iz Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića prošle godine posudio i pročitao 165 knjiga.

"Čitam sve vrste žanrova, ali najviše fantastiku, stripove i enciklopedije", rekao je u četvrtak na proglašenju Najčitatelja, koje od 2001. organiziraju Knjižnice grada Zagreba.

Dodao je kako čita nakon povratka iz škole ili izvanškolskih aktivnosti, kada završi zadaću, vikendom te na putovanjima.
 
Najdraže knjige su mu "Harry Potter", "Igra prijestolja", "Prijestolje od stakla", "Gospodar prstenova", "Djevojka u vlaku", Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu".

U izvannastavnim aktivnostima bavi se robotikom, a u slobodno vrijeme igra košarku, čita, crta i druži se s prijateljima.

Omiljeni predmeti su mu likovni i tjelesni odgoj, engleski jezik, informatika i biologija.

Posebnu člansku iskaznicu za besplatno korištenje usluga u svim knjižnicama grada Zagreba do 18. godine uručila mu je ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Višnja Cej, koja je rekla kako se nada da će svojim primjerom biti uzor drugoj djeci.

Uručene su mu i knjige nakladnih kuća koje surađuju u projektu (Alfa, Katarina Zrinski Varaždin, Mozaik knjiga i Profil Knjiga), a tvrtka Microline mu je darovala kameru.

 Knjižnice grada Zagreba organiziraju izbor Najčitatelja godine već 18. godinu zaredom radi poticanja zanimanja za knjigu i čitanje u djece u dobi od 12. do 14. godine.

 Knjižnice pronalaze djecu koja su pročitala najviše knjiga preko informatičkog sustava Knjižnica grada Zagreba, prema statistici posudbe svake knjižnice u mreži. Ujedno je važno i dijete koje su knjižničari zapazili kao marljivog i vrijednog člana koji mnogo čita, razgovara o knjigama, traži savjet pri izboru naslova, rado dolazi u knjižnicu i na vrijeme vraća posuđene knjige.

 Svaka knjižnica ima svog pobjednika o kojemu u svojim prostorijama izlaže info-plakat - pobjednici iz svih knjižnica, njih četrdeset, uvrštavaju se na top-listu, a na vrhu je Najčitatelj godine.

Među dosadašnjim Najčitateljima bilo je 12 djevojčica i petorica dječaka kojima su u prosjeku trebala dva do tri dana da pročitaju knjigu.

Kroz projekt "Ja čitam", koji se provodi u suradnji s Gradom Zagrebom radi razvijanja ljubavi prema knjizi i čitanju od najranije dobi, prošle godine se u knjižnice besplatno upisalo više od 44 tisuće djece u dobi do 15 godina.

Od prosinca prošle godine do veljače ove godine najčitanija knjiga za djecu mlađe osnovnoškolske dobi bila je "Gregov dnevnik: kronike Grega Heffelyja" Jeffa Kinneyja, a oni starije osnovnoškolske dobi čitali su najviše knjigu "Harry Potter i kamen mudraca" J.K. Rowling.


Nagrada Ivan Goran Kovačić Martini Vidaić, Goran za mlade pjesnike Denisu Ćosiću

LUKOVDOL, - Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu 56. Goranova proljeća uručena e u četvrtak u Lukovdolu Martini Vidaić za zbirku pjesama "Mehanika peluda", a Denisu Ćosiću uručen je Goran za mlade pjesnike za rukopis "Crveno prije sutona".

U obrazloženju se navodi kako ova zaokružena i cjelovita pjesnička zbirka Martine Vidaić ima naizgled koralni karakter i kao da se sastoji od niza posebnih svjedočenja, iskaza nebrojenih – i tek okvirno određenih – lica i stvari, i pojava što govore.
 
 Najveći broj naslova u knjizi indikativno završava dvotočkom, pa bi pjesma koja potom slijedi trebala biti shvaćena kao navod iz druge ruke, navodi se i dodaje kako strukturalno podsjeća na Spoon River Anthology Edgara Lee Mastersa, lirsku kolekciju personificiranih epitafa.

 Riječ je o stilski, stoji u obrazloženju, homogenom i izrazito individualno obilježenom izrazu, koji samo uvjetno uzima maske poundovske "personae" drugih i drugačijih, ulazi u prilike i situacije mahom marginaliziranih, alijeniranih i anonimnošću frustriranih poluosobnosti Iz naslovom natuknute pozicije pjesnikinja uspijeva izvući maksimum poticajnosti i osloboditi govorenje iznimne svježine i originalnosti.

Povjerenstvo je ocijenilo kako se poetski izraz Martine Vidaić odlikuje gipkom metaforikom i jetkom slikovitošću pa uspijeva dosjetljivo amalgamirati gorčinu i žestinu, okrutnost i nježnost, preplitanje i jasnoću, razmetanje i gluhoću.
 
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Miroslav Mićanović, Evelina Rudan i Martina Vidaić jednoglasno je nagradu Grran za mlade pjesnike dodijelilo Denisu Ćosiću za rukopis  pod naslovom "Crveno prije sutona".

Ćosićeva knjiga pjesama u prozi od početka do kraja drži visoku napetost poetske ispisanosti na razini oblikovanja teksta cijele knjige i na razini oblikovanja svakoga pojedinačnog teksta unutar cjelina, ističe povjerenstvo i dodaje kako je to knjiga utihla, umirena prostora prije sutona, prije kraja dana, prije kraja osobnog ciklusa lirskog subjekta, ali i prije kraja jednoga mitološkog i civilizacijskog ciklusa.
 
 Ta nemoć, ispražnjenost, rasap koji možda hoće, a možda i neće izroditi novi početak na razini motiva i tema, spretno se dočekuju u dobro pogođenu izrazu, dobro pogođenim slikama i dobro organiziranim ciklusima koji svoj svijet izgrađuju uvjerljivo i domišljato, ističe povjerenstvo.

Na natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike prispjela su 54 rukopisa, a povjerenstvo je odlučio pohvaliti i rukopise Tomislava Augustinčića "Ipak, zora", Nine Bajsić "Pjesme za svaki slučaj", Lane Bojanić "Pribor za lov i vremeplov", Karle Crnčević "Linije bijega" te Ljiljane Logar "Zbirka".

Martina Vidaić rođena je u Zadru 1986. Profesorica je hrvatskog jezika i književnosti. Do sada je objavila tri zbirke pjesama. Dobitnica je 1. nagrade Goran za mlade pjesnike.
 
 Denis Ćosić je rođen u Karlsruheu 1996. Studira turistički menadžment u Zagrebu. Pjesme su mu zastupljene u nekoliko zbornika (Rukopisi 40, Antologija u čast Charlesa Baudelairea, The Split Mind.
 
Pedeset i šesto Goranovo proljeće održava se u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Puli.


Gitarist i bivši član Smithsa Johnny Marr nastupit će na INmusic festivalu

ZAGREB - Johnny Marr, jedan od najboljih svjetskih gitarista i nekadašnji član kultnih bendova The Smiths, Electronic, The The i Modest Mouse, nastupit će na ovogodišnjem INmusic festivalu, koji će se održati na zagrebačkom Jarunu od 24. do 26. lipnja, izvijestio je u četvrtak organizator festivala.

Johnny Marr surađivao je u svojoj bogatoj karijeri s najvećim svjetskim glazbenim imenima poput Oasisa i Bryana Ferryja, a njegovi snažni gitarski riffovi zaslužni su za proboj The Smithsa na svjetsku scenu.

Marr je svirao u nekoliko manjih bendova prije nego je 1982. s pjevačem Morrisseyjem okupio legendarne The Smiths. Grupa je postala jedan od najznačajnijih britanskih bendova svih vremena, a Marr je iz benda otišao 1987. godine.

Nastavio je raditi s brojnim kolegama, poput Talking Headsa, a par godina kasnije oformio je alternativnu grupu Electronic s Bernardom Sumnerom (New Order) i Neilom Tennantom (Pet Shop Boys).

Marr je 2003. objavio album "Boomslang" na kojem prvi put pjeva. Surađivao je s brojnim bendovima poput The The, Modest Mouse i The Cribs.

Na solo karijeru se odlučio 2013. kada je objavio album "The Messenger". Godinu dana kasnije uslijedio je "Playland", dok je "Call the Comet" objavio prošle godine.

Johnny Marr će na 14. INmusic festivalu odsvirati presjek hitova iz karijere, a publici će predstaviti i nove pjesme.

Na ovogodišnjem INmusic festivalu nastupit će The Cure, Foals, Suede, Garbage, The Hives, LP, Santigold, Kurt Vile & The Violators, Frank Turner & The Sleeping Souls, Sofi Tukker, Peter Bjorn and John, Skindred i dr.
 
--------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Izložba Petera Friedla u bečkoj Kunsthalle

BEČ - Izložba "Peter Friedel.Teatro", koja obuhvaća petnaestak tematskih instalacija tog austrijskog suvremenog umjetnika koji živi i radi u Berlinu, otvara se u četvrtak navečer u bečkoj kulturnoj instituciji Kunstalle, a radi se o oproštajnoj izložbi njezina dosadašnjeg direktora Nicolausa Schafhausena, kojeg će zamijeniti hrvatski kustoski kolektiv WHW.

Friedlova izložba, uz njegove starije umjetničke radove poput video instalacije "Theory of Justice", koja problematizira fikciju pravednosti, predstavlja tematske instalacije iz novijeg umjetničkog opusa.

To su, primjerice, modeli moderne arhitekture ili performativne figure s temom kolonijalizma i apartheida u Južnoj Africi, a u dokumentarnim filmovima tematiziraju se osobe koje govore na 24 različita jezika, što je teško razumjeti pa je potreban prijevod, rekao je Schafhausen na konferenciji za novinare ocijenivši izložbu "brutalnom poezijom".  
To je moja oproštajna izložba u Kunsthalle, kazao je Schafhausen, koji  je od 2012. na čelu prestižne bečke kulturne institucije, koja se sastoji od dva izložbena prostora u središtu Beča, jednog u Museumsquartieru, drugog na trgu Karlsplatz, a koncipira i predstavlja program međunarodnih suvremenih umjetnika i suvremenog  diskursa.

Odstupio je s te važne pozicije iako je ugovor s gradom Bečom imao do 2022. zbog, kako je rekao, oživljavanja nacionalističke politike u Austriji. Krajem mjeseca vraća se u München.

Bečku izložbenu instituciju Kunsthalle će od lipnja voditi hrvatski kustoski kolektiv What, How & for Whom (WHW) iz Zagreba, točnije tri njegove članice Ivet Ćurlin, Nataša Ilić i Sabina Sabolić.

Na međunarodnom natječaju za novo vodstvo Kunsthalle WHW je izabran između 83 prijave, od čega dvije trećine iz inozemstva.

WHW  je od osnutka 1999. razvijao modele kolektivnog načina rada putem izložbi, publikacija i diskurzivnih događaja, a međunarodnu reputaciju potvrdio je radeći u Londonu, Madridu, Antwerpenu, Pragu, Hong Kongu i New Yorku. Angažmanom u bečkom izložbenom prostoru 21-er Haus  koji pripada muzeju Belvedere, te u umjetničkoj organizaciji  "Grazer Kunstverein" postao je poznat i u Austriji.

Kustoski trio  Ćurlin, Ilić i Sabolić ove godine obilježava 20. godišnjicu zajedničkog rada. Za njih je, kako su nedavno izjavile, velika čast i obveza voditi prestižnu bečku kulturnu instituciju suvremene umjetnosti, vrlo cijenjenu u svijetu.


U borbi protiv prejedanja stručnjaci savjetuju strategiju proizvođača hrane

ZAGREB - Jeste li ikad bili u situaciji da buljite u dno kutije keksa koju ste upravo ispraznili? Nemojte se osuđivati - vaš je mozak predodređen da pojede taj keks i sljedećih deset jer se radi o automatskoj reakciji poput bijega od izvora nagle buke.

No odupiranje keksima, čipsu, kolačima ili čokoladi ne mora nalikovati na konstantnu borbu snage volje i žudnje, možete koristiti istu znanost koju koristi industrija hrane kako bi nam njihovi proizvodi bili neodoljivi, prenosi savjete stručnjaka CNN.

Našim precima šećer, sol i masnoće bili su neophodni za preživljavanje pa su razvili žudnju za njima. No, s obzirom na to da su te namirnice bile rijetke našim precima nije bila potrebna snaga volje da im se odupru. Zbog toga je dio mozga koji regulira snagu volje evolucijski mlađi i lako ga nadvlada primitivniji dio koji upravlja žudnom.

No u proteklih 200 godina počeli smo proizvoditi hranu koja se sastoji od čistog šećera, soli i masnoća. Naš se okoliš promijenio no naš mozak i tijelo nisu se prilagodili navali takve hrane koja izaziva pojačano zadovoljstvo.

Tzv. brza hrana posebno intenzivno aktivira naše centre zadovoljstva u mozgu, iste na koje utječu droge i alkohol. Svaki puta kad unesete šećer mozak otpušta dopamin, poznat kao hormon sreće, i dobro se osjećate.

Industrija hrane troši milijune kako bi otkrila neodoljivi omjer šećera, soli i masnoća. Takva hrana zaobilazi mehanizme kojima se regulira osjećaj sitosti i zbog toga ih možemo jesti čitav dan i ne osjećati sitost. S vremenom naša tijela postanu manje osjetljiva na tu hranu pa je moramo unositi više kako bi se oslobodila ista količina dopamina. Poput dizajnerske droge u dostupnoj ambalaži.

S obzirom na to da naš mozak voli šećer proizvođači hrane stavljaju ga u gotovo sve i danas 74 posto hrane u prodavaonicama ima dodatne zaslađivače uključujući umake za salate ili umake za tjesteninu. Dječja hrana ima čak i više šećera - čak 85 posto proizvoda. Ne samo da taj šećer osigurava dodatne kalorije nego on 'bombardiranjem' mozga povećava žudnju za hranom.

Stoga liječnica Darria Long Gillespie preporučuje da se prvo stane na kraj borbi između žudnje i snage volje najjednostavnijim koracima koji mogu potaknuti zdravo ponašanje a utemeljeni su u znanstvenim istraživanjima.

Nemojte baciti taj keks, nego usmjerite napore da smanjite nevidljive šećere u prehrani što će s vremenom povećati prag osjeljivosti na šećer i trebat ćete ga manje.

Ona predlaže da se na svakom proizvodu potraži šećer u bilo kojem obliku i ako je naveden među prvih pet sastojaka taj se proizvod treba tretirati kao desert i potražiti neki drugi. Uz to predlaže da se prigrle novi okusi. Većina industrijski prerađene hrane temelji se na šećeru i soli, no treba potražiti druge - kisele, gorkaste ili umami okuse koji stvaraju osjećaj sitosti uz manje unesene hrane. Stoga se može posegnuti za prilozima uz meso poput ukiseljenog povrća, gljiva, umaka od rajčice ili parmezana i žudnja za solju počet će se smanjivati.

Kao treći korak Gillespie preporučuje održati kontrolu nad porcijama jer hranu poput keksa ili čipsa prestajemo jesti ne kad smo siti nego kad smo ispraznili kutiju ili vrećicu. Istraživanja su pokazala da će ljudi pojesti manje kad im se da nekoliko manjih zasebno pakiranih čokoladica nego jedna veća. Stoga stavite željenu količinu u tanjur i čak i ako odete po repete još uvijek ćete pojesti manje nego da je kutija keksa pred vama, kaže Gillespie.


Golemi odbjegli valovi pojavljuju se rjeđe, ali su sve veći

LONDON - Orijaški odbjegli valovi, koji se mogu pojaviti u sasvim mirnome moru, u zadnje se vrijeme pojavljuju rjeđe, no postaju sve veći, podaci su američkih istraživača koji su proučavali obale Sjedinjenih Država, piše BBC.

U najvećoj studiji ovog tipa, znanstvenici su analizirali podatke prikupljane 20 godina na plutačama smještenim duž zapadnog dijela američke obale.

Podaci su pokazali da su se u razdoblju između 1994. i 2016. godine valovi nešto rjeđe pojavljivali, no povećala se njihova visina. Žele saznati više informacija o tomu kako i kada ovi valovi mogu 'udariti', jer predstavljaju sve veću prijetnju globalnoj pomorskoj industriji te mogu biti iznimno opasni čak i za moderne velike brodove.

Orijaški valovi morski su fenomen koji nastaje kada se poklopi nekoliko faktora, a to uključuje jake vjetrove, morske struje i nelinearne pojave. Neki mogu doseći i više od 30 metara te vrlo lako potopiti brod.  

Brojna oceanografska i matematička istraživanja tijekom 20. stoljeća nisu dokazala postojanje orijaških valova. Tada se znalo da mogu nastati jednom u 10.000 godina.

No sve se izmijenilo 1. siječnja 1995. godine, kada je u platformu Draupner u Sjevernome moru udario val visine 25,6 metara. Platforma nije ozbiljnije oštećena, ali su svi njezini mjerni uređaji potvrdili da takvi valovi ipak postoje. Od tada znanstvenici nastoje proniknuti u to koliko često i kako takvi valovi nastaju.

Godine 2000. znanstvenici na britanskome istraživačkom brodu RRS Discovery u prolazu Rockall zapadno od Škotske izmjerili su stalne valove od 18,5 m, od kojih su neki dosezali čak 29,1 metar.

"Ljudi su u kratkotrajnim razdobljima proučavali orijaške odbjegle valove, no nas je fenomen zanimao dugoročno", rekao je profesor Meric Srokosz iz britanskoga Nacionalnog centra za oceanografiju, koji je istraživanje proveo s kolegama sa Sveučilišta Southampton.

"Uspjeli smo prikupiti najveću količinu podataka o ovome fenomenu dosad. Naime u dva desetljeća, koliko je trajalo promatranje, visina odbjeglih valova povećavala se za jedan posto na godišnjoj razini. Nije to puno za 20 godina, ali dugoročno će napraviti veliku razliku", kaže Srokosz.

Otkrili su i da su golemi odbjegli valovi varirali u visini i učestalosti s obzirom na godišnja doba. "Zimi ih je više i češći su", kazao je Srokosz koji s kolegama želi istražiti što pokreće takve promjene i ustanoviti na koji način na njih utječu klimatske promjene.

"Raspolažemo i podacima po kojima valovi nastaju u interakciji sa strujama, a one se mijenjaju i pod utjecajem globalnog zagrijavanja. Stoga ne možemo reći da na njihov nastanak djeluje samo jedan faktor", rekao je Srokosz.

Kazao je i da bi rezultati istraživanja do kojih je došao u suradnji s kolegama i objavio u časopisu Scientific Reports, mogli biti specifični za područje oceana koje je proučavano te da je za potpunije rezultate potrebno više podataka iz drugih dijelova svijeta.


Facebook držao milijune lozinki korisnika u nezaštićenom formatu

WASHINGTON - Društvena mreža Facebook u četvrtak je priznala još jedan propust u zaštiti privatnosti korisnika jer je lozinke milijuna korisnika držala u nezaštićenom formatu.

Lozinke su bile spremljene u običnom tekstualnom formatu i vidljive svim zaposlenicima tvrtke.

"Uočili smo to jer su naši sustavi prijave takvi da maskiraju lozinke tehnikama koje ih čine nečitljivima", napisao je Facebook u poruci korisnicima.

U poruci se navodi da pristup lozinkama izvana nije bio moguć i da nema znakova zloupotrebe tih lozinki.

Problem je uočen u siječnju kad je provedena redovita sigurnosna kontrola u tvrki te je problem otklonjen a Facebook će obavijestiti sve koji su pogođeni tim propustom.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus