07:01, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 22. listopada 2017.

Objavljeno: 22.10.2017 u 09:29
Pregledano 64 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 22. listopada 2017.

ZAGREB 22. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Noć hrvatskog filma i novih medija 28. listopada


ZAGREB - Noć hrvatskog filma i novih medija, koja se održava 28. listopada u nekoliko hrvatskih gradova, te dijelom u inozemstvu, donosi besplatne projekcije odabranih hrvatskih filmova svih žanrova.

Četvrtu Noć hrvatskog filma i novih medija otvara koncert "Melodije velikog ekrana", u okviru kojega će mješoviti pjevački zbor Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić izvesti poznate melodije iz hrvatskih filmova, "Vlak u snijegu", "Tko pjeva zlo ne misli", "Servantesa iz Malog Mista", "Stela". 

Od 18 sati do dva sata poslije ponoći prikazat će se odabrani uratci domaćeg filma, od dječjih klasika i recentnog animiranog filma do dokumentaraca koji su ove godine posvećeni umjetnosti i umjetnicima.

Igrane filmove selektirala je umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić, animirane Tomislav Gregl, a dokumentarne Branko Ištvančić. Za svaki grad uključen u projekt sastavljen je poseban filmski program.

Za početak filmskog programa u kinu Europa odabrana su četiri, za povijest hrvatske kinematografije, nezaobilazna filma - Oskarovac "Surogat" Dušana Vukotića, dokumentarac "Šije" Nikole Babića, kratki film "Pravda" Ante Babaje i "Pjesma Jadrana" Hansa Becka koja je pronađena u berlinskom arhivu i koja će sada imati zagrebačku premijeru.

Kako je najavljeno, ta "majka svih hrvatskih sapunica" iz daleke 1937. snimana u Splitu govori o nemogućoj ljubavi siromašnog mladića prema lijepoj djevojci, uz glazbenu podlogu Ive Tijardovića, fascinantne kadrove i najveće glumačke zvijezde tog doba, osobito najljepšu Splićanku tog vremena, Desu Marović.

Kao posebna atrakcija iz programa se izdvaja nagradni filmski kviz, u kategorijama "Čovjek koji je previše znao", "Izgubljeni u prijevodu" i "Memento". Natjecatelji se, u timu s dva do četiri člana, mogu prijaviti u 20 sati u Kinu Europa.

Dokumentarni blok filmova počinje u 23 sata, s filmom "Teta Liza" Branka Ištvančića, hommagea nedavno preminuloj legendi autentične narodne glazbe iz Međimurja, a nastavlja filmovima "Simpl" Silvestra Kolbasa o grafiterima i "Hrvatska rapsodija: Maksim Mrvica" i "U potrazi za Šutejem" Nenada Puhovskog.

Kasnononoćni termin, jedan sat iza ponoći, rezerviran je za animirane filmove za odrasle "Proces" Lucije Bužančić, "Slatki snovi" Dinka Kumanovića i nagrađivani "Crvenkapica Redux" Danijela Žeželja.

Nakon toga kreće program novih medija - "Jazz trilogy" Željka Radivoja, filmska posveta pionirima hrvatskog art filma Tomislavu Gotovcu, Mihovilu Pansiniju i Ivanu Ladislavu Galeti, uz zvuke izvornog jazza koje su obožavali te "K-18" Zlatka Kopljara, koji uz šetnju kraj potoka i recital poezije propitkuje dvojbu američkog umjetnika Paula Theka – Nije li posao umjetnika da konstantno umjetnosti govori zbogom?


Dječji klasici, dokumentarci o umjetnicima, kultni kratki filmovi

Za djecu je od 18 sati pripremljen program hrvatskih klasika, u svakom gradu drugačije. Bit će tu "Vuk samotnjak" Obrada Gluščevića, "Duh u močvari" Branka Ištvančića, "Čarobnjakov šešir" Milana Blažekovića, "Anka" Dejana Aćimovića, "Tajni laboratorij" Nikole Tesle Brune Razuma.

Dokumentarni program manifestacije posvećen je hrvatskim umjetnicima i donosi portret slavnog slikara "Ivan Lacković – Croata" Antuna Vrdoljaka, intimni autobiografski film "Iza ogledala" Jagode Kaloper, "Vlaho Bukovac" Bogdana Žižića, "Irenino ogledalo" Leona Rizmaula o Irenu Vrkljan.

Prikazat će se i "Umjetnost gline i vatre" Ernesta Gregla o slikarici Ljerki Njerš, autobiografski dokumentarni film "Kamena gozba" kiparice Ivone Biočić Mandić, "Milenijski Šime" Ante Marića o Šimi Strikomanu. 

Noć hrvatskog filma podsjetit će i na neke naslove koji se rijetko mogu vidjeti na 'velikom platnu' - igrani film "Moj stan" Zvonimira Berkovića, koji je bio nagrađen u Cannesu, restaurirani satirični "Lakat, kao takav" Ante Babaje, "Putovanje" Bogdana Žižića i "Zameteni trag" Borislava Benažića, dokumentarac o slikaru i kolekcionaru umjetnina Anti Topić Mimari te "Proslava Sv. Vlaha u Dubrovniku" nepoznatih autora iz 1930., kao svjedok vremena i tradicijskog običaja trodnevne duhovne pripreme u čast zaštitniku grada pod Srđom.


Osim filmova iz povijesti projekcije novih naslova

Uz filmove koji su obilježili povijest domaće kinematografije, prikazat će se i noviji zapaženi uratci - "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka, "Siguran let" Alda Tardozzija, te "Slike iz života ratnika" Silvija Mirošničenka o heroju vukovarske obrane Ivanu Anđeliću - Doktoru. 

Predstavit će se i novi autori - Luka Duvančić s filmom "Jedno ubojstvo za van", nastao u nezavisnoj produkciji s pedeset volontera, Marko Jukić s filmom "Med i mliko", 'Tata Milenijske fotografije', Šime Strikoman s dokumentarcem "Hoću i mogu – Made in Šibenik", nastao u povodu deset godina djelovanja Centra za socijalnu inkluziju Šibenik. 

"Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje", ističe organizator, Umjetnička organizacija "Noć hrvatskog filma i novih medija".

Manifestacija se održava u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Sisku, Novoj Gradiški, Otočcu, Subotici, Mostaru, Klokotiću i Temišvaru.


IZ SVIJETA - (KULTURA, ZNANOST, ZANIMLJIVOSTI)


U 81. godini preminula britanska glumica Rosemary Leach

 
LONDON - Nakon kratke bolesti umrla je kazališna, filmska i tv-glumica Rosemary Leach koju gledatelji najbolje pamte po ulozi gospođe Honeychurch iz filma "Soba s pogledom", pišu britanski mediji.

"U dubokoj boli izvješćujem da je jučer, 21. listopada u bolnici nakon kratke bolesti preminula glumica Rosemary Leach", izvijestila je njezina agentica Caroline de Wolfe.

Leach je glumila i u sitcomu "My Family" te filmu "That'll Be The Day".

Godine 1982. uručena joj je nagrada Oliver za najbolju glumicu u britansko-američkoj drami "84, Charing Cross Road".

Bila je dvaput nominirana za nagradu BAFTA-e za najbolju sporednu žensku ulogu - u filmovima "That'll Be the Day" (1973.) i "Soba s pogledom" (1986.).

Kraljicu Elizabetu II. utjelovila je triput: 2002. u tv-filmu "Prince William", 2006. u filmu "Tea with Betty" i 2009' u flimu "Margaret".

Hrvatski će je se gledatelji sjetiti po glavnoj ulozi u epizodi "Destroying Angel" iz 2001. prikazane u okviru serije "Ubojstva u Midsomeru".



Paleontolozi: Blizu Eppelsheina otkriveni fosilizirani zubi stari 9,7 milijuna godina


BERLIN - Njemački paleontolozi su, prosijavajući šljunak i pijesak na mjestu nekadašnjeg korita Rajne blizu grada Eppelsheima otkrili 9,7 milijuna godina stare fosilizirane zube, što bi, po njihovu mišljenju moglo izmijeniti povijest čovječanstva kakvu znamo.  

Okamine zuba slične su onima koje su pripadale Australopithecusu afarensisu, točnije 3,2 milijuna starome kosturu ženskog primata koji se povezuje s ljudima, nazvanom "Lucy", što ga je 1974. pronašao paleontolog Donald Johanson u znanstvenoj ekspediciji na Hadaru u sjevernoj Etiopiji.

Istraživanja obavljena na fosilnim ostacima Lucy pokazala su da se njezina vrsta već naveliko kretala uspravno, na dvije noge, da je imala vrlo razvijeno tijelo, no ondje gdje se očekivao najveći napredak, nije ga bilo. Naime, Lucy je imala izrazito malu glavu, što znači da se ni lubanja ni mozak nisu značajnije razvili.

No okamine zuba otkrivene u Eppelsheiu ne podsjećaju ni na koju drugu vrstu otkrivenu u Europi ili Aziji.

Znanstvenici su navodno bili toliko uzbuđeni i zbunjeni otkrićem da su se suzdržali od bilo kakve objave posljednjih godinu dana, piše Deutsche Welle.

"Očigledno je riječ o zubima majmuna. Vrlo su slični zubima i kostima otkrivenim u Africi koji su oko četiri do pet milijuna godina mlađi od fosila otkrivenih u Eppelsheimu. Ponalazak je za nas iznimna sreća, ali i veliki misterij", rekao je direktor Prirodoslovnog muzeja u Mainzu, Herbert Lutz.

Na konferenciji za novinare na kojoj je objavljena informacija, gradonačelnik Mainza je rekao da ne želi previše dramatizirati, no da smatra kako bi otkriće njemačkih paleontologa moglo utjecati na izmjene u dosad poznatim podacima o povijesti čovječanstva.

Lokalni arheolog Axel von Berg je izjavio da, unatoč brojnim fosilnim dokazima o postojanju velikih majmuna u cijeloj Europi prije više milijuna godina, nema potvrđenih slučajeva pronalaska okamina hominina, plemena potporodice homininae koja obuhvaća samo vrste čovjek (homo), čimpanza (pan) i njihove izumrle pretke. Članovi tog tribusa zovu se hominini.

S obzirom na to da je analiza okamina tek započela, pred znanstvenicima je "pravi posao" koji će omogućiti potpuno otkriće misterija, kazao je dr. Lutz.

Znanstvenici se slažu da su se moderni ljudski preci razvili u istočnoj Africi negdje prije 400.000. i 200.000 godina, nakon čega su se, prije 70.000 godina raspršili posvuda po svijetu.

Fosili zuba pronađenih u Njemačkoj izložit će se u Prirodoslovnom muzeju u Mainzu. Regija u kojoj su pronađeni, lovcima je zanimljiva već gotovo 200 godina.



Za dobro dentalno zdravlje - maslac, salama, sir, špinat, celer


SYDNEY - Kada je posrijedi dentalno zdravlje, uz zubni konac i pastu za zube jako je važno voditi računa i o namirnicama koje regeneriraju zube, smatra australski stomatolog.

Avokado je dobar za sjajnu kožu, proteini za izgradnju mišića, a za zdravlje zuba osim svakodnevne upotrebe konca za zube i njihova obaveznog pranja dvaput dnevno treba voditi računa i o namirnicama koje unosimo u organizam, upozorio je dr. Steven Lin, otkrivši da su na popisu namirnica koje čuvaju dentalno zdravlje maslac, salama i mekani sirevi.

Na svojoj internetskoj stranici piše kako brojni pacijenti koji redovito dva ili više puta dnevno peru zube i koriste konac češće završe na zubarskom stolcu s karijesima od onih koji ne vode tako pažljivo brigu o higijeni zuba.

Tvrdi da to ovisi o namirnicama koje unosimo u organizam.

"Zubi su vitalni, živi organi i zahtijevaju pravilnu prehranu kako bi se regenerirali i održali odgovarajuću količinu cakline i zubne kosti ili dentina. Bez pravilne prehrane oni će se boriti da ostanu cijeli i neoštećeni", kaže australski stomatolog.

Ako konzumirate puno vitamina i minerala zubi će se regenerirati prirodnim putem i bit će čvrsti i zdravi. No ako zdravi nutrijenti izostanu, bakterije i kiseline iz usne šupljine spriječit će taj prirodni proces te utjecati na brže propadanje zuba.

"Ne uzrokuje karijese samo konzumacija šećera, već nedostatak nutrijenata koji jačaju zub. Loša prehrana, nažalost prevladava u modernoj zapadnjačkoj prehrani", kazao je dr. Lin.

Da bi zubi bili zdravi u organizam treba unositi puno vitamina topljivih u masnoći, a to su A, D, K2 i E vitamin.

Vitamin A naći ćete u junećoj jetrici, ribi, mlijeku i jajima, vitamin D u masnim ribama, gljivama, punomasnim mliječnim proizvodima. Vitamina K2 ima puno u mekanim sirevima, jajima, maslacu, jetricama i salami, a vitamina E u špinatu, brokuli i orasima.

Za zdrave zube preporučuje i konzumiranje čvrstih namirnica, jer utječu na mišiće vilice te potiču žvakanje i lučenje sline, a slina štiti zube i smanjuje kiselost u ustima. Primjer takve hrane je celer. Ne samo da zahtijeva dodatno žvakanje, već je i namirnica koja masira desni i čisti prostor između zuba.

Dakle, uravnotežena, hranjiva prehrana rezultirat će zdravim zubima, vitkim tijelom i sjajnom kožom.



Stručnjaci traže zaštitu za dvije najrjeđe azijske životinje


MANILA - Dvije najrjeđe životinjske vrste u srednjoj Aziji, konj Przewalski i medvjed Gobi trebalo bi zaštititi oštrijim mjerama, izjavili su stručnjaci uoči međunarodne konferencije u Manili.

Broj tih dviju vrsta dramatično pada, pa je mognolska vlada odlučila na konferenciji zatražiti najviši stupanj zaštite, rekli su organizatori Konvencije o migracijskim vrstama (CMS).

Sastanak se od ponedjeljka održava u glavnom gradu Filipina, a organizira ga ministarstvo okoliša s partnerima, uključujući UN-ov program za zaštitu okoliša.

Velik broj uginuća crvenkasto smeđih konja Przewalski, koji su nekoć slobodno lutali ravnicama zapadne Mongolije i sjeverne Kine, može se ponajviše pripisati ekstermnim zimama.

U prirodi je ostalo samo 45 Gobi medvjeda, malenog medvjeda koji Mognoli smatraju nacionalnim blagom.

Žive samo u ektremno toplim ili hladnim dijelovima pustinje Gobi i nijedan primjerak ne živi u zatočeništvu, ističu organizatori.

"Zaštita tih vrsta zahtjeva koordinirano prekogranično planiranje i uklanjanje prepreka na njihovim migracijskim rutama, zaštitu staništa te borbu protiv krivolova i ilegalne tvrovine", istaknuli su.



Njemački zoološki vrt pokušat će seksom izliječiti pandu

 
BERLIN - Timaritelji u berlinskom zoološkom vrtu nadaju se da će izliječiti mladu ženku pande koja hoda unatrag tako što će je upoznati s jednim od najvećih životnih užitaka, seksom.

Četverogodišnju Meng Meng planiraju upoznati s Jiaom Qingom, tri godine starijim mušjakom, nadajući se da će romansa pomoći da se riješi frustracije povezane sa životom u zatočeništvu koja je izazvala tu naviku.

"Meng Meng je u pubertetu", rekao je direktor zoološkog vrta Andreas Knieriem. "Hod unatrag je prosvjed protiv stvari koje joj se ne sviđaju, bilo da se radi o hrani ili timariteljima", dodao je.

Kina je dvije pande darovala Njemačkoj ranije ovo godine. Životinje su glavna atrakcija kineskog zoološkog vrta koji su kancelarka Angela Merkel i kineski predsjednik Xi Jinping otvorili u srpnju.

Velike pande se u zatočeništvu drže odvojeno, osim u sezoni parenja između veljače i svibnja.

"Meng Meng će dotad spolno sazriti i nadamo se da će svu energiju usmjeriti u zavođenje partnera", rekao je Knieriem.



Uhitili Palestinca koji je na FB-u napisao "dobar dan" na arapskom


JERUZALEM -Izraelska policija zabunom je privela, pa ubrzo zatim pustila na slobodu Palestinca koji je na Facebooku na arapskom napisao "Dobar dan", a softver te društvene mreže njegovu je objavu pogrješno preveo kao "Napadnite ih", objavili su mediji u nedjelju.

Policija je priznala da je grješkom privela Palestinca, osumnjičivši ga poticanje na nasilje, no nije objavila više pojedinosti o slučaju.

No, po članku objavljenom u listu Haaretz, koji policija nije ni potvrdila niti demantirala, Palestinac je objavio fotografiju na kojoj je naslonjen na buldožer u palestinskom naselju Beitar Ilit na okupiranom području Zapadne obale, gdje radi.

Uz fotografiju je na arapskom napisao "Dobar dan", no softver Facebooka pozdrav je na hebrejski preveo kao "Napadnite ih", a na engleskom je prijevod bio "Naškodite im", piše Haaretz.

Palestinac je priveden u policijsku postaju prošli tjedan, a na slobodu je pušten nekoliko sati nakon što je policija uvidjela pogrešku.

Haaretz piše da je Facobook nakon cijelog slučaja uklonio fotografiju i objavu.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus