21:41, 23. Travanj 2018

kultura...

Kultura 21. prosinca 2017.

Objavljeno: 21.12.2017 u 02:24
Pregledano 168 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 21. prosinca 2017.

ZAGREB, 21. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Šibenik: Potpisana Povelja UNESCO-a za tvrđavu sv. Nikole

 
ŠIBENIK - Pomoćnik ravnatelja UNESCO-a za kulturu Francesco Bandarin u četvrtak je šibensko-kninskom županu Goranu Pauku uručio Povelju UNESCO-a za tvrđavu sv. Nikole, koja je na popis zaštićene svjetske baštine upisana 9. srpnja ove godine u sklopu međunarodne nominacije za projekt "Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća".

 Bandarin je kazao kako je izraditi grupnu nominaciju za ulazak pod zaštitu UNESCO-a izuzetno težak posao, naglasivši da upravo projekt "Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća" može poslužiti kao ogledan primjer u koji bi se trebali ugledati svi.

 "Čestitam svima koji su sudjelovali u ovom dugotrajnom procesu izrade nominacije, a ponosan sam što danas dijelim vašu radost i što sam imao prilike vidjeti koliko ste predani očuvanju baštine. Šibenik je jedan od rijetkih gradova koji ima dva dobra pod UNESCO zaštitom, uz London, Berlin, Peking i New Delhi i želim vam dobrodošlicu u klub. Napravili ste odličan posao, ali ovo je tek početak. Pred vama je posao koji je dugotrajan i nadići će mandate  gradonačelnika i svih dužnosnika i zato je potrebno dobro se posvetiti rekonstrukciji tvrđave kako bi bila dostupna posjetiteljima, iako je prema onome što sam jutros vidio u jakom dobrom stanju", poručio je.

 Bandarin je za tvrđavu sv. Nikole rekao kako je jako impresivna zbog svog jedinstvenog oblika i odlično je očuvana te je "jedna od najimpresivnijih tvrđava koje sam ikad vidio“.

 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ujedno i izaslanica premijera Andreja Plenkovića, istaknula je da je uvrštenje tvrđave sv. Nikole i zadarskih gradskih bedema u okviru međunarodne nominacije veliki uspjeh za sve koji su sudjelovali u tom procesu, te pohvalila suradnju Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, šibenskih konzervatora i Ministarstva kulture za dugogodišnju rad na ostvarivanju ovog cilja.

 "Kao ministrica neizmjerno sam ponosna na ovaj projekt i dugogodišnju kontinuiranu međunarodnu suradnju naših stručnjaka i kolega iz Italije i Crne Gore. Dokazali ste univerzalnu vrijednost koju je potrebno pokazati da bi se neko dobro upisalo na popis zaštićene svjetske baštine. Svaki upis nekog dobra samo je dijelom priznanje onima koji su tu baštinu izgradili, a u velikoj mjeri priznanje je svima onima koji su je baštinili kroz stoljeća i čuvali je i obnavljali do danas", rekla je.

 Župan šibensko-kninski Goran Pauk ponovio je koliko je ponosan na sve koji su radili i vjerovali u ostvarenje ovog projekta, te zahvalio svima koji su doprinijeli da Šibenik i županija dobiju ovo veliko priznanje. "Tvrđava sv. Nikole integralni je objekt jedinstvene arhitekture gotovo netaknuta i sačuvana od 16. stoljeća. Naša impresivna tvrđava ima neprocjenjivu vrijednost i pet stoljeća stoji i prkosi, bila je svjedokom brojnih ratova, preživjela udare valova, a još ponosno stoji", istaknuo je.



Predstavljena bibliofilska izdanja knjiga četiriju autora


ZAGREB - Bibliofilska izdanja knjiga Marka Pogačara "Fragmenti o promjeni mjesta", Romana Simića "Na istok", Kemala Mujičića Artnama "Put u Rim" i Ivice Prtenjače "Bršljan" predstavljena su u četvrtak u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu.

 O izdanjima i knjigama govorile su urednice i likovne suautorice Tanja Dabo i Letricija Linardić, te u ime nakladnika Bibliofil Dražen Dabi, a autori Kemal Mujičić Artnam i Ivica Prtenjača čitali su dijelove svojih knjiga.

 Riječ je o jedinstvenom nakladničkom i autorskom projektu, o bibliofilskim izdanjima knjiga koje su u cijelosti izrađene ručno, rekla je Letricija Linardić i dodala kako su knjige opremljene autorskim fotografijama.

  Tanja Dabo je istaknula kako je svaka od četiri knjige objavljena u po šest primjeraka, a riječ je o novopokrenutoj biblioteci putopisne proze "Na putu", u kojoj autori objavljuju svoje kratke putopisne proze. Smatra kako je ručna proizvodnja knjiga jedna vrsta i umjetničkoga istraživanja. Autori će dobiti po dva primjerka svoje knjige, mi urednici po jedan, a dva primjerka idu nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, rekla je.

 Po riječima Dražena Dabića, hrvatsko nakladništvo je bogato knjigama umjetnika. Najavio je da će se buduća bibliofilska izdanja objavljivati u 20 primjeraka, izrazivši uvjerenje da će autori pristati da se e-izdanja tako objavljenih knjiga postave besplatno na internet.

 Pogačar se u svojoj knjizi "Fragmenti o promjeni mjesta" pita tko to danas putuje Europom, a da na to nije natjeran nekakvim izvanjskim razlozima, kada opažamo vlastite okove, kad se krećemo ili kad mirujemo.

 U knjizi "Na istok" Simić nudi spasonosno rješenje samo u suprotnom pravcu od gomile - ljeti na sjever, a zimi na otoke. U ovom zapisu ne putuje se samo prostorima i krajolicima, nego i dušama i sudbinama, navodi autor.

 Kemal Mujičić Artnam u svom "Putu u Rim" potvrđuje tezu da baš svi putovi vode u Rim. On ispisuje rimski dnevnik pazeći da se u riječima vide slike grada, a da grad na pravim mjestima govori o svojim hodačima.

 Prtenjača se u "Bršljanu" pak bavi temom dolaska u hotelsku sobu, pogleda kroz prozor u stranom gradu, mišlju o bršljanu koji se vere uz fasadu. Grad je Sarajevo, vrijeme kasno proljeće, a večer topla i ispričana u dugim rečenicama.

 Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Autor je desetak knjiga poezije, proze i esejistike te književni kritičar. Knjige i tekstovi prevođeni su mu na tridesetak jezika. Roman Simić rođen je 1972. u Zadru, napisao je tri knjige pripovijedaka i jednu knjigu za djecu. Kemal Mujičić Artnam rođen je 1960. u Turbeu kod Travnika, autor je više knjiga poezije i proze, a Ivica Prtenjača rođen je 1969. u Rijeci, pjesnik je i prozaik te autor desetak knjiga.

 Tanja Dabo (1970.) vizualna je umjetnica, autorica radova u mediju instalacije, fotografije, grafike, performansa, videa. Profesorica je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Letricija Linardić (1971.) vizualna je umjetnica te autorica mnogobrojnih radova u mediju grafike i instalacije. Profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.



U Dubrovniku otvorena izložba o pomorskim škrinjama


DUBROVNIK - Na izložbi “Pomorske škrinje”, otvorenoj u četvrtak u žitnici Rupe Dubrovačkih muzeja, prvi put u Hrvatskoj je okupljena te stručno muzeološki obrađena ta za povijest pomorstva bitna građa.

 Autorica izložbe i viša kustosica Pomorskog muzeja u Dubrovniku Ljerka Dunatov izjavila je kako je na izložbi predstavljeno petnaest pomorskih škrinja iz razdoblja od 17. do sredine 20. stoljeća.

 “Od tog broja njih je trinaest iz fundusa muzeja, a dvije su posuđene od sugrađana Igora Hajdarhodžića te Dubrovačke biskupije. Upravo je Dubrovačka biskupija posudila najstariji, ujedno i najveći primjerak na izložbi, širok 165 centimetara. Škrinja veličinom izlazi izvan uobičajenih gabarita. Prema grbu koji krasi škrinju znamo da je pripadao obitelji Skočibuha”, rekla je Dunatov.

 Dodala je kako su dubrovački pomorci na svojim putovanjima u njima držali svoje privatne stvari, a prve škrinje služile su i kao kreveti, ormari te kauči.

 Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać izjavila je kako je, u odnosu na veliku i slavnu dubrovačku pomorsku povijest, riječ o malom broju predmeta posebnog tipa škrinje koji je skupljen u muzejskoj zbirci. “Međutim, ako u obzir uzmemo materijal od kojeg su škrinje napravljene, ali i uvjete u kojima su upotrebljavane, onda će nam biti jasno da su bile izložene velikom propadanju. Zato je ova zbirka dragocjena”, rekla je.

 Vilać je dodala kako vjeruje da u privatnom vlasništvu, po kućama pomoraca i kapetana, ima još više škrinja, ali ih građani ljubomorno čuvaju zbog sentimentalne vrijednosti. “Posebno to vrijedi za kvalitetnije primjerke, koji su oslikani ili na neki drugi način ukrašeni. Tako da je budućnost ove zbirke svijetla, jer će još škrinja otkupom ili donacijama jednog dana doći u Pomorski muzej”, istaknula je.

 Izložbu je otvorila zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te istaknula kako je pomorstvo neodvojiv dio dubrovačke povijesti. “Svi u našim obiteljima imamo pomorce, a škrinje su simbol ne samo njihova truda i rada, već i puno emocija koje su na određeni način tim škrinjama plovile s njima, a u koje su bile ugrađene molitve i skrb njihovih obitelji koje su ih na put ispraćale”, rekla je Tepšić.

 Škrinja je drveni sanduk s poklopcem, namijenjen spremanju odjeće i drugih tekstilnih predmeta, nakita, obiteljskih dragocjenosti, novca, dokumenata. Pomorske škrinje, kao dio muzejske zbirke, uglavnom su rađene od jelovine, a javljaju se još i primjerci od drva oraha, bora te lipe.

 Oslikavanjem škrinja od prve polovine 15. stoljeća bavili su se domaći majstori, a uzori su im bile škrinje oslikane u sjevernoj i srednjoj Italiji. O škrinjama iz muzejskog fundusa ne postoje utvrđeni podaci o tome tko ih je oslikavao i rezbario, pa se ukrašavanje škrinja drži radom anonimnih majstora, drvorezbara te drvodjelaca iz 18. i 19. stoljeća.

 Autorica izložbe je viša kustosica Ljerka Dunatov, a postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl. Izložbu koja ostaje otvorena do 28. veljače 2018. godine prati dvojezični katalog, a u idućoj godini pratit će je i kreativne radionice.



Ured za reviziju: Ministarstvo kulture ponavljalo je ranije nepravilnosti


ZAGREB - Državni ured za reviziju u svom je izvješću utvrdio kako Ministarstvo kulture lani u nekoliko slučajeva nije postupilo prema nalozima iz ranijih revizija te su nepravilnosti ponavljane, pa su primjerice naknade za prekovremeni rad nekim zaposlenicima obračunate i isplaćene za više od 180 sati godišnje, unatoč nalogu da se ta nepravilnost ispravi.

 U izvješću stoji kako je revizijama za 2013., 2014. i 2015. utvrđeno da u pojedinim slučajevima korisnicima nisu isplaćivana sredstva za provedbu odobrenih programa/projekata u skladu s ugovorenim uvjetima, a  nepravilnost je ponovljena i u prošloj godini.

 Revizijama za 2014. i 2015. utvrđeno je i da prijenos sredstava proračunskim korisnicima drugih proračuna, trgovačkim društvima, neprofitnim organizacijama te drugim korisnicima sredstava, kao što su pomoći, donacije i subvencije, nije evidentiran na odgovarajućim računima i skupinama računa Računskog plana. To, navodi se u izvješću, nije u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, a ista nepravilnost ponovljena je i u 2016. godini.

 U Državnom uredu za reviziju ističu kako je Ministarstvo i nadalje u obvezi postupati prema njihovim nalozima.

 U poslovnim knjigama i sastavljenim financijskim izvješćima revizijom je utvrđeno da pojedini rashodi nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana, a u pojedinim slučajevima istovrsni rashodi evidentirani su na različitim računima. Navedene nepravilnosti utvrđene su u okviru aktivnosti, odnosno kapitalnih projekata kao što su književno izdavaštvo, zaštitni radovi na nepokretnim spomenicima kulture, informatizacija te izgradnja, održavanje i opremanje ustanova kulture, programi kazališne i glazbeno scenske djelatnosti i međunarodna kulturna suradnja.

 Posljedica pogrešnog načina evidentiranja je, tvrdi se u izvješću, nepouzdana struktura rashoda te nepotpune evidencije imovine nabavljene u 2016. godini.

  Revizijama za 2013., 2014. i 2015. je utvrđeno da popis imovine i obveza nije cjelovit, a revizija za 2016. je utvrdila da su ispravljene nepravilnosti navedene uz popis imovine i obveza prošlih godina. Naime, popisani su građevinski objekti, prijevozna sredstva, imovina u pripremi i umjetnine, koji su u popisnim listama iskazani u naturalnim i novčanim iznosima. Ipak, pojedina materijalna i nematerijalna imovina nabavljena tijekom 2016. nije popisana, a dijelom ni evidentirana na računima imovine kao što su licence, građevinski objekti, zemljište te oprema.

  Revizija je utvrdila i da je Ministarstvo kulture postupilo u sedam slučajeva prema nalozima i preporukama ranijih revizija.



Božićni koncert u HNK-u Zagreb u subotu, 23. prosinca

    
ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu pridružit će se predblagdanskom i blagdanskom ozračju grada božićnim koncertom "Veselje ti navješćujem" na kojemu će zagrebačka Opera u subotu, 23. prosinca, izvesti program božićnih skladbi i pjesama.

Pod ravnanjem Nikše Bareze i Luke Vukšića nastupit će operni solisti, zbor i orkestar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, stoji u najavi.

Koncert će otvoriti Suita iz opere 'Badnja noć' – 30' Nikolaja Rimskog – Korsakova, sa solističkim nastupima Ive Gamulina, Dubravke Šeparović Mušović i Siniše Štorka.

Slijedi Intermezzo iz baleta ‘Trnoružica’ za violinu i orkestar Petra Iljiča Čajkovskog, te Koncert za dvije violine i orkestar (Bohuslav Martinů).

U drugom dijelu koncerta u programu su O Tannenbaum (Anđelko Klobučar), Les anges dans nos campagne (John Cameron), Cantique de Noel (Adolphe Adam) i Adeste fideles (Osias Wilenski), uz solističke nastupe Ive Gamulina, Vitomira Marofa i Ivane Lazar.

Zbor Opere HNK-a Zagreb izvest će pjesme "Veselje ti navješćujem" Nikše Njirića, te "Radujte se, narodi", "U se vrime godišta" i "Narodi nam se"  Borisa Papandopula.



Podignuta hrvatska i UNESCO-va zastava ne tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika


ŠIBENIK - U povodu upisa tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante kod Šibenika, kao kulturnog dobra na Popisu svjetske baštine UNESCO-a u sklopu transnacionalnog projekta "Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća", u četvrtak su na toj tvrđavi svečano podignute hrvatska i UNESCO-ova zastava.

 Svečanosti su nazočili župan šibensko-kninski Goran Pauk, predstavnici Ministarstva kulture, pomoćnik ravnatelja UNESCO-a za kulturu Francesko Bandarin, djelatnici Javne ustanove Priroda te Konzervatorskog odjela u Šibeniku.

 Franceso Bandarin istaknuo je nakon obilaska tvrđave kako je ona uistinu sjajan primjer vojne arhitekture i jedan od takvih najvažnijih na Mediteranu, te stoga svakako zaslužuje mjesto na UNESCO-vu popisu svjetske baštine.

 "Važan je način na koji je ova tvrđava uvrštena na taj popis, ne kao zaseban objekt, već kao dio cjeline mletačkih obrambenih sustava u 16. i 17. stoljeću. To je jako bitno jer ukazuje na povijesne veze zemalja koje su 'vlasnici' takvih fortifikacija, ali i na to da one danas mogu surađivati kako bi ih sačuvale za buduće generacije", kazao je Bandarin. Napomenuo je kako nema puno mjesta na svijetu koja imaju čak dva spomenika na popisu UNESCO-ve kulturne baštine. "Mislim da su među njima London, Peking, a evo sada je tu i Šibenik", zaključio je.

 Župan šibensko-kninski Goran Pauk je podizanje zastave UNESCO-a na tvrđavi sv. Nikole ocijenio kao "šlag na kraju godine" koji Šibenik i županija zaslužuju, a što je rezultat napornog rada zajedno s djelatnicima Ministarstva kulture i konzervatorima na evaluaciji postupka pripreme dokumentacije temeljem koje je u Krakovu u srpnju tvrđava sv. Nikole i službeno upisana na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine.

 "Strahovito smo danas počašćeni dolaskom pomoćnika direktora UNESCO-a Bandarina koji će mi u kazalištu uručiti povelju, što je simboličan čin potvrde da je naša tvrđava sada UNESCO-ova kulturna baština. Trebalo nam je dugo, ali od starta smo vjerovali u ovaj projekt i uz težak radi ljudi u ministarstvu i nas na terenu, djelatnika Javne ustanove Priroda na čelu s ravnateljicom Anitom Babačić Ajduk, završili smo postupak koji je vrlo bitan za turistički rejting Šibenika, županije i Hrvatske", poručio je Pauk.

 Izrazio je nadu da će se do početka sezone provesti projekt sigurnosti posjetitelja na tvrđavi, odnosno otvore na platou zaštititi kako je predviđeno projektom. Za kvalitetan posjet tvrđavi potrebno je riješiti i pitanje kopnenog prilaza tvrđavi.



U Žar ptici program besplatnih predstava za vrijeme školskih praznika


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Žar ptica kalendarsku 2017. godinu zaključuje s preko 300 izvedaba i 55 tisuća zabilježenih posjetitelja, a, nastavljajući tradiciju, i ove godine kazalište na Bijeničkoj pripremilo je za vrijeme trajanja školskih praznika besplatan kazališni program svojih poznatih kazališnih hitova.

Kako se ističe u najavi, za svu djecu koja će ove školske praznike provoditi u Zagrebu, kazalište Žar ptica ponovo je pripremilo svoju tradicionalnu akciju "Nema zime u Žar ptici", u sklopu koje od 9. do 11. siječnja 2018. nudi pet besplatnih kazališnih izvedbi.

U programu su predstave "Waitapu" (9. siječnja), "Bajka o Žar ptici" (10. siječnja), "Hrabrica" (10. siječnja), te "Kako živi Antuntun" i "Ezop basne", u programu 11. siječnja 2018.

"Za vrijeme školskih praznika u Gradskom kazalištu Žar ptica zime svakako neće biti", poručuju iz Žar ptice.

Ulaznice za sve predstave su besplatne.



Glumci Ankica Dobrić i Franjo Kuhar Najhistrioni 2017.


ZAGREB - Glumci Ankica Dobrić i Franjo Kuhar proglašeni su u četvrtak u Zagrebu Najhistrionima kazališne godine 2017. Glumačke družine Histrion, za glumačku izvrsnost u histrionskim ulogama koje su u protekloj sezoni osvajale srca publike toga kazališta u Ilici i njegove ljetne scene na Opatovini.

Odluku o nagrađenima proglasio je na posebnoj svečanosti u Histrionskom domu ravnatelj Histriona Zlatko Vitez. Pozdravio je okupljene na kraju još jedne za tu družinu uspješne kalendarske godine, "u kojoj su se Histrioni, kao i obično, puno naradili".

Istaknuo je da se nagrada Najhistrion dodjeljuje od 1993., a ovogodišnji laureati dugogodišnji su histrioni i dokazani raniji dobitnici te nagrade.

"Najhistrion 2017., Franjo Kuhar, svoju je glumačku karijeru započeo 1987. godine u histrionskoj glumačkoj družini, ostavši upamćen po nizu uloga u histrionskim predstavama, za što je već dvaput ovjenčan nagradom Najhistriona", rekao je Vitez.

Nakon dužeg razdoblja 'skrivanja' na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Kuhar se 2016. vratio u Histrionski dom, odnosno, na histrionsku Opatovinu, u predstavi "Francekova teta", a ove u predstavi "Kći Lotrščaka", pri čemu njegova uloga Iglice koju je igrao i u prvoj izvedbi 1990. nije ništa izgubila na svježini i šarmu, napomenuo je.

To, kao i činjenica da je zadovoljio ono što je Histrionima najvažnije - publiku, koja je sjajno prihvatila njegov povratak na histrionsku ljetnu scenu, donijelo mu je titulu Najhistriona 2017.

Kuhar je zahvalio Vitezu "što mu je omogućio popravni nakon 30 godina", žiriju na nagradi i publici koja ga je sjajno prihvatila.

Glumici Ankici Dobrić titulu Najhistrionke 2017. donijela je "glumstvenost" kojom ta glumica, koja je prve histrionske korake na Opatovini učinila prije točno trideset godina, pokazuje "sve kvalitete vrsne karakterne glumice - držanjem, svojim stasom, scenskim šarmom i začudnošću".

"Svojom iskrenom i nadasve emotivnom glumom često je publici natjerala suze na oči", rekao je Vitez. Ove godine, Dobrić u Histrionskom domu glumi u predstavi "Gastarbajterski Božić" Mate Matišića.

Dobrić je zahvalila na nagradi, svojem kolegi u predstavi "Gastarbajterski Božić" Jošku Ševi, redatelju Zoranu Mužiću, te Mati Matišiću "koji da nije napisao taj komad, ja ne bih mogla glumiti tu ulogu".

Istaknula je kako je već jednom dobila histrionsku nagradu, ali joj je ova draža jer ju je dobila nakon teškoga razdoblja bolesti. "Dobila sam je u specifičnoj situaciji kad sam glumila u teškim trenucima i sretna sam što je sav moj trud sada nagrađen", rekla je Dobrić i poručila: "Ja sam stara histrionka, a jednom histrionka – uvijek histrionka!".



Film "Osmi povjerenik" Ivana Salaja od 11. siječnja u hrvatskim kinima


ZAGREB - Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana "Osmi povjerenik" Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju, u režiji Ivana Salaja, koja će se u hrvatskim kinima početi prikazivati 11. siječnja.

 "Proces stvaranja filma od početne ideje trajao je dugih devet godina, nakon kojih smo samo krenuli u snimanje, bez ijedne glumačke probe", rekao je u povodu skorašnje premijere redatelj i scenarist Ivan Salaj, kojemu je "Osmi povjerenik" dugometražni filmski prvijenac.

 Kaže da je jako zadovoljan kako je sve na kraju ispalo i što su uspjeli realizirati svoje planove s ekranizacijom iznimno popularne knjige, koja je obilježila jedno razdoblje i imala ogromnu recepciju javnosti. "Kada sam prvi put pročitao roman, vratio me u djetinjstvo. Iznenadio sam se što su ga opisivali kao duhovit, a zapravo je mračan i ima puno tužnih priča", napomenuo je.

 Film se snimao pedesetak dana na Braču i Hvaru koji su 'glumili' Trećić, "otok bez signala, bez stranaka i bez briga". Autentičnosti otoka koji je, iako izmišljen, po svom mentalitetu mnogima ipak vrlo poznat, bili su lokalci koji se pojavljuju u filmu. "Devedeset posto statista u filmu su Škripljani i Nerežišćani, atmosfera na setu je bila kao da se cijelo selo ujedinilo snimati film", rekao je Salaj.

 Pohvalio je i glumačku ekipu u kojoj su Frano Mašković u naslovnoj ulozi te Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović, Mate Gulin, Iva Mihalić, Špiro Guberina i drugi.  

 "Bilo me strah kako će glavna dva lika funkcionirati na filmu, ali odlično su 'kliknuli'. S Maškovićem mi je bilo posebno lako raditi jer me po nekim stvarima podsjeća na oca, a Borko gotovo uopće nije izlazio iz uloge tijekom cijelog snimanja", istaknuo je redatelj.

 Film najvećim dijelom prati knjigu, ali ima i neke nove dramaturške elemente i pomalo 'nadnaravne' momente koje, kaže Salaj, nije mogao ignorirati s obzirom da ih je i sam, još kao dijete obiteljski vezan s dalmatinskim otokom, osjetio i dobro zapamtio.


Trećićanski dijalekt kao fenomen knjige i filma

 Radnja filma događa se na naujdaljenijem naseljenom otočiću Trećiću koji se službeno nalazi u Hrvatskoj, ali živi prema nekim svojim pravilima. Funkcionira i bez organizirane vlasti, ima dvije crkve i nijednog svećenika, a stanovnici se u svojoj maloj utopiji jako dobro snalaze i sami, skladni su i međusobno komuniciraju na tzv. trećićanskom.

 Gotovo idiličnu sliku poremeti dolazak ambicioznog i arogantnog mladog političara, koji je tamo stigao po kazni, nakon namještenog mu skandala s prostitutkom, ne bi li ga se malo sklonilo iz javnosti.

 On bi, kao osmi po redu vladin povjerenik, na otoku napokon trebao uspješno organizirati izbore i uspostaviti vlast, no to se pokaže zahtjevnijim nego što je očekivao, već na prvom koraku kada se suoči s dijalektom koji razumije smo uz pomoć neobičnog prevoditelja. Upravo je taj izmišljeni novi dijalekt, mješavina hrvatskog, talijanskog i australskog engleskog jezika, jedna od prvih asocijacija mnogih kada se spomene "Osmi povjerenik".

 "Prošlo je 14 godina od objavljivanja knjige, a trećićanski se i dalje spominje. Čini se da je ostavio duboki pečat u javnoj percepciji i već je fenomen iako, kada bi zbrojilo sve dijelove u knjizi u kojima se pojavljuje od više od 250 stranica, on bi bio na njih samo pet", rekao je autor romana Renato Baretić.

 Roman je i dalje aktualan, ne osjeća se da se išta promijenilo od njegova nastavka. "Čini mi se da se Trećić sve više pretvara u utopiju, nešto žuđeno i nedostižno, kao da bi sve više ljudi htjelo zbrisati na jedan takav otok", smatra njegov autor. Nije siguran kako bi izgledao da ga danas piše, te kaže da bi možda imao još više humora, što bi bio njegov način da pobjegne od stvarnosti, a možda bi bio turobniji.

 Glavni glumac Frano Mašković, čiji lik na otoku doživljava transformaciju, kaže da mu je snimanje bilo predivno. "Ja sam dijete asfalta, no kada se ondje probudite, otvorite prozore i pogledate u more padne vam na pamet utopistička ideja da biste ondje mogli ostati zauvijek", rekao je Mašković.

 Filipu Šovagoviću, koji glumi svjetionačara, to nije prvo iskustvo s "Osmim povjerenikom" - već je glumio u Gavellinoj predstavi koju je režirao Saša Anočić, kada se, napomenuo je, također 'borio' s trećićanskim jezikom.

 Još 2005. godine i splitski HNK je uprizorio istoimenu predstavu, u režiji Ivice Kunčevića.

 Debitantica Nadia Cvitanović glumi žrtvu bijelog roblja, ukrajinsku prostitutku koja se na otoku sakrila od svojih progonitelja. "Za razliku od knjige moj lik nije iz Bosne, nego iz Ukrajine. Nosi u sebi tragičnu povijest, ali i veliku nadu da će biti bolje", napomenula je dosad nepoznata glumica, Splićanka koja je završila glumu u Sarajevu i koja se za ulogu sama javila redatelju preko e-maila.

 Iako je Salaj tada upravo bio u procesu traženja mladih glumica sa zagrebačke Akademije, već se nakon prvog razgovora s Cvitanović odlučio za nju. "Poslala mi je fotografije na kojima je izgledala točno onako kako sam zamislio lik", rekao je redatelj.

 Direktor fotografije Slobodan Trninić rekao je kako je i za njegov dio posla bilo važno što su glumci dali sve od sebe. "Zato je bilo lako raditi, nadam se da će i gledatelji to prepoznati i doći u kino pogledati film", ustvrdio je.

"Osmi povjerenik" nastao je u produkciji Alka filma i koprodukciji Hrvatske radiotelevizije, te Kadar filma i Olimp produkcije, a distributer je 2i film.

 Premijera filma bit će na Braču 7. siječnja, dva dana kasnije i u Zagrebu, a od 11. siječnja dolazi na redoviti kino-repertoar.


Objavljeno peto izdanje Peterlićeve knjige "Osnove teorije filma" 

ZAGREB - Zagrebačka Akademija dramske umjetnosti (ADU) objavila je peto izdanje jednog od temeljnih filmskih udžbenika u Hrvatskoj, knjige "Osnove teorije filma" Ante Peterlića, četrdeset godina od njezinog prvog izdanja i deset godina od smrti autora,  istaknutog hrvatskog filmologa i enciklopedista.

Hrvoje Turković, urednik novog izdanja, ocijenio je kako višestruka izdanja te knjige, pa i najnovije, svjedoče o njezinoj "nasušnoj vrijednosti".

Kada je knjiga prvi put objavljena, 1977. godine, imala je obilježja uvodnog priručnika za sve one koji se žele upoznati s filmom i odmah je postala temeljnim udžbenikom gdje god se predavalo o filmu. Bila je objavljena još 1982., 2000. i 2001. godine.

"S vremenom, kako se studij filma uvodio na vrlo različite fakultete, umjetničke akademije i više škole, kako se proširilo organiziranje filmskih tečajeva i radionica te kako su audiovizualni mediji postali rasprostranjenom studijskom temom magisterija i doktorata, njezina se neophodnost eksponencijalno povećavala i tražila ponovna izdanja", naveo je Turković.

"Uz uredničke bilješke, koje upozoravaju na novije spoznaje, te dodatna kazala naziva, imena i pojmova, ovo najnovije, peto izdanje Peterlićeve knjige bit će još priručnički korisnije nego prethodna izdanja", dodao je.

Turković je za novo izdanje napravio uredničke bilješke i dopune, koje upozoravaju na novije spoznaje, a ono sadrži i dodatna kazala naziva, imena i pojmova.

Objavljivanje "Osnova teorije filma" označilo je i početak revitalizacije izdavaštva Akademije, sada u suradnji s Hrvatskom sveučilišnom nakladom i pod novim vizualnim identitetom kreativnog kolektiva OAZA (Roberta Bratović i Maša Poljanec).

Po riječima dekanice Franke Perković Gamulin, obveza je Akademije, više nego ikada prije, skrbiti o knjizi kao temeljnom alatu usvajanja znanja i vještina, osigurati knjigu studentu, literaturu nastavniku te poticati kulturu čitanja i promovirati pisanu riječ i vrijednost knjige.

Kako je najavljeno, do kraja ove akademske godine ADU će objaviti još udžbenik profesora Borisa Popovića "Oblikovanje svjetla za televiziju i film" (urednik Silvestar Kolbas) te reizdati knjigu "Temelji dramaturgije" Vladana Švacova, kojoj je urednica Sibila Petlevski.

Tatjana Aćimović, prodekanica za poslovanje i predsjednica Odbora za izdavaštvo ADU smatra kako je za jednu visokoškolsku umjetničku ustanovu, poput Akademije, važno da doprinosi i na području izdavaštva.

"Visoko obrazovanje u okviru umjetničkih polja i grana koja podučavamo, zanimanja za koja obrazujemo oslanja se na sve vidove nastavne literature, teoriju, stručnu literaturu, povijest drame, filma, plesa, scenskog govora, pokreta, autorsko djelo jednako audiovizualno kao i izvedbeno, dramske tekstove, autorske tekstova, umjetnička istraživanja. Beskrajno je važno ne samo koristiti i staviti na raspolaganje, učiniti dostupnim, prevesti, osuvremeniti, nego i aktivno doprinositi u području izdavaštva i to je, između ostalog, jedna od uloga visokoškolske ustanove", zaključila je.



Dr. Čorak: Božićne marke mala antologija umjetnina na hrvatskim oltarima i hrvatskim muzejima


ZAGREB - Na tradicionalnom predavanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) posvećenom Božiću dr.  Željka Čorak govorila je o božićnim markama Hrvatske pošte, "Božiću u malom format!", istaknuvši kako je riječ o maloj antologiji umjetnina na hrvatskim oltarima i u hrvatskim muzejima.

Od osamostaljenja Republike Hrvatske objavljeno je 26 božićnih maraka, čime je stvoren antologijski niz božićnih prizora iz najrazličitijih hrvatskih krajeva, istaknula je dr. Čorak, članica suradnica HAZU i predsjednica Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske, priopćeno je iz HAZU-a.                                    .

„Riječ je o maloj antologiji umjetnina na hrvatskim oltarima i u hrvatskim muzejima“, dodala je, prikazavši svaku od hrvatskih božićmih maraka.

 Podsjetila je da su na tim markama bila prikazana i djela velikana hrvatskog slikarstva poput Nikole Božidarevića, Ljube Babića, Izidora Krnjavoga, Emanuela Vidovića pa do suvremenih slikara akademika Miroslava Šuteja, akademika Đure Sedera, Ivice Antolčića i Josipa Biffela.

 Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić uvodno je istaknuo kako je Božić neiscrpna tema i u suvremeno doba relativizacije svih vrednota.  „Božić sa svojom svevremenskom porukom ostaje i dalje aktualan. Poruka Božića, poruka zajedništva, ljubavi i spajanja, mijenja prioritete i hijerarhiju odnosa. Nijedan dan toliko ne spaja ljude kao Božić i nijedan ne pobuđuje takve emocije kao Božić koji iz nas izvlači najbolje što imamo“, rekao je akademik Kusić. Dpdao je da su i hrvatska i europska kultura oplemenjene Božićem u svim umjetnostima, od glazbe do likovne umjetnosti i književnosti pa do pučke umjetnosti. „Hrvatska kultura je toliko dobila s Božićem da se Hrvatski Božić može se smatrati hrvatskim kulturnim dobrom nedjeljivim od hrvatske kulture“, poručio je akademik Kusić, navode iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.                                    



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Gavranu nagrada dr.Alois Mock

BEČ - Hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade Miro Gavran primio je u srijedu u Beču ovogodišnju Europsku nagradu Dr. Alois Mock koja se dodjeljuje osobama koje se u svom radu posebno zalažu za jačanje europskog jedinstva. Nagradu je hrvatskom književniku uručio bivši austrijski vice kancelar i predsjednik Zaklade Europska nagrada Dr. Alois Mock Michael Spindelegger koji je rekao da je  "Miro Gavran veličanstveni umjetnik s europskim vrijednostima. Njegova djela odišu tolerancijom i optimizmom za budućnost." Naglasio je da Gavrana nazivaju kulturnim veleposlanikom Hrvatske a da on dodaje da je Gavran kulturni veleposlanik s europskim kulturnim vrijednostima koji je nagradu zasluženo dobio za sveobuhvatni  rad. Spindelegger  je rekao kako je Gavran najizvođeniji suvremeni hrvatski dramatičar u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegova djela prevedena su na gotovo 40 jezika, a  po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 300 kazališnih premjera diljem svijeta.



Hugh Jackman počeo je kao klaun


BERLIN - Australski glumac Hugh Jackman poznat je svima kao superjunak Wolverine ili kao Jean Valjan iz "Jadnika", ali malo ih zna da je glumačku karijeru počeo kao klaun na dječjim rođendanima.

"Tehnički, klaun je bio prvi plaćeni posao kao izvođača. A ujedno je to i najteži posao koji sam ikada radio", rekao je Jackman u razgovoru za dpa uoči njemačke premijere filma "Najveći showman".

Nakon što je napustio rodni Sydney, Jackman je izgradio karijeru velikim ulogama na Broadwayu i u Hollywoodu.

Poznat po svojim pjevačkim i plesačkim vještinama, Jackman u "Najvećem showmanu" igra PT Barnuma, pionira cirkuske zabave u SAD-a u 19. stoljeću.

Jackman je za ulogu predložen za Zlatni globus, čija će dodjela biti idući mjesec.

Za ulogu je naučio odlično žonglirati. "Mogao sam žonglirati s pet loptica, zapaljivim stvarima, noževima i sve to", rekao je.



U Siriji otkriven vojni kompleks star 4.000 godina


LYON - Izniman vojni kompleks star 4.000 godina koji obuhvaća utvrde, kule i zidine koje su međusobno komunicirali svjetlosnim znakovima, otkriven je u Siriji zahvaljujući analizi zračnih i satelitskih snimka ekipe francuskih i sirijskih istraživača.

Radovi koje su vodili laboratorij Archeorient iz Lyona i Opća uprava za spomenike i muzeje iz Sirije objavljeni su u utorak u časopisu Paleorient.

"Ovo je prvi put da je otkriven fortifikacijski sustav takvih razmjera. Kompleks prati teren u najvišem dijelu stepe u srednjoj Siriji i u srednjem brončanom dobu (2.000 godina prije Krista) štitio je velika naselja i najatraktivnija zemljišta", rekla je autorica Marie-Odile Roussert, znanstvenica u Francuskom centru za znanstveno istraživanje (CNRS).

Francusko-sirijska ekipa istraživala je područje istočno od Hame od 7.000 četvornih kilometara koje nije bilo stalno nastanjeno. "Ovo 'virtualno' istraživanje dopunjuje terensko" koje se provodilo od 1995. do 2002. i u 2010., dakle prije izbijanja rata.

Uvrde su bile izgrađene od velikih neklesanih bazaltnih gromada, sa zidovima visokim i širokim nekoliko metara.

"Usto, svaka utvrda je bila postavljena tako da može vizualno komunicirati s drugima pomoću svjetlosnih znakova (vatra noću) i dima, poput Indijanaca, kako bi se vijesti mogle brzo prenijeti do velikih središta moći", dodaje znanstvenica.



Vodeće tvrtke pokreću međuindustrijsku grupu za smanjenje otpada u morima i oceanima

 
ZAGREB - Dell, General Motors, Microsoft, Trek Bicycle, Herman Miller, Interface, Humanscale, Bureo, Van de Sant te druge vodeće tvrtke u svojim industrijama pokreću međuindustrijsku grupu za smanjenje otpada u morima i oceanima, priopćeno je u srijedu iz tvrtke Hauska&Partner iz Zagreba.

Ističe se kako istraživanja pokazuju da je oko 8 milijuna tona plastičnog otpada ušlo u oceane 2010. godine, a ukoliko se trendovi ne promijene, više od 150 milijuna tona plastičnog otpada ući će u oceane do 2025. godine. To predstavlja prijetnju ne samo vitalnim oceanskim ekosustavima, poput staništa ugroženih vrsta ribe i koraljnih grebena, već negativno utječe na zdravlje i skraćuje životni vijek morskih životinja i ljudi.

Taj međuindustrijski konzorcij stvorit će prvi komercijalni dobavljački lanac na svijetu temeljen na plastici uklonjenoj iz oceana, ističe se u priopćenju. Svaka kompanija testirat će mogućnosti uključivanja plastike iz oceana u proizvodnju ili pakiranja kako bi smanjila potrošnju izvorne plastike u svojemu poslovanju i dobavljačkom lancu.

Tvrtke će oformiti "otvorenu suradničku inicijativu pod nazivom NextWave". NextWave okuplja vodeće tehnološke i kompanije usmjerene na prodaju krajnjim korisnicima u razvoju prvog komercijalnog lanca opskrbe plastikom iz oceana. Podršku projektu pružaju Program Ujedinjenih naroda za okoliš, Institut 5Gyres iz Los Angelesa, Londonsko zoološko društvo i Institut New Materials Sveučilišta u Georgiji.

Članovi NextWavea dijelit će odgovornost za razvoj održivog modela koji smanjuje onečišćenje oceana plastikom, istodobno stvarajući ekonomske i društvene koristi za različite skupine dionika. Grupa će osigurati infrastrukturu i podršku kako bi dobavljački lanac mogao odgovoriti na zahtjeve globalno prihvaćenih društvenih i okolišnih standarda, a omogućit će integraciju proizvoda putem sukladnosti u dobavljačkom lancu te vanjske verifikacije utjecaja.

NextWave predviđa da će inicijativa spriječiti ulazak više od 3 milijuna tona plastike u oceane, što odgovara težini 66 milijuna boca za vodu. Ističe se kako su se tvrtke članice dogovorile da će smanjiti upotrebu plastike u svom poslovanju i dobavljačkim lancima, a prvi korak u tome bit će procjena korištenja plastike i identifikacija mogućnosti za značajno smanjenje ili odustajanje od korištenja plastike za jednokratnu upotrebu i plastike koja se ne može reciklirati.

"Suradnja je neophodna želimo li riješiti problem plastike u oceanima. Izuzetno mi je drago što smo uspostavili partnerski odnos s liderima u različitim industrijama kako bismo kreirali rješenja kojima ćemo stvoriti vrijednost od otpada", izjavio je Kevin Brown, direktor dobavljačkog lanca u Dellu.

Grupu podržava i The Lonely Whale, nevladina organizacija koja putem osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, kampanja usmjerenih na potrošače i tržišnih rješenja želi približiti ocean ljudima. The Lonely Whale će uključiti znanstvenike i zagovarati korištenje otpada iz oceana kako bi pomogao stvaranju održivog modela za lokalne zajednice i okoliš u obalnim područjima. Inicijativu podržavaju i Program Ujedinjenih naroda za okoliš te partneri iz privatnog sektora koji su pozvani da se uključe u kampanju Clean Seas.

"Oceanima prijeti pandemija plastike i ključno je da kompanije preuzmu odgovornost za svoje dobavljačke lance, ali i da korisnici postanu svjesni kako njihov izbor može imati utjecaj na okoliš. Pozdravljamo inicijativu Della i The Lonely Whalea. Vjerujemo da će ova grupa kompanija predvoditi aktivnosti za koje se nadamo da će postati katalizator inovacija koje mogu nastati samo zajedničkim radom", naglasio je Erik Solheim, izvršni direktor u Programu za okoliš UN-a.

Navedena inicijativa rezultat je suradnje Della i organizacije The Lonely Whale. Prije dvije godine, Dell je uspostavio partnerski odnos s Adrianom Grenierom, osnivačem The Lonely Whalea, kako bi putem Lonely Whale VR edukacije osvijestio kompanije i korisnike o opasnostima koje plastika predstavlja za oceane. U veljači 2017. Dell je započeo pilot projekt s pakiranjima napravljenima od plastike iz oceana, a pomogao je i u pokretanju programa Clean Seas UN-ovog Programa za okoliš koji je potaknuo 33 zemlje da poduzmu korake u smanjenju onečišćenja mora. U lipnju 2017. Dell i The Lonely Whale obratili su se Ujedinjenim narodima na UN-ovoj konferenciji o oceanima, na kojoj se Dell obavezao podržati 14. globalni cilj održivog razvoja. Dell već niz godina, u sklopu svojega programa 2020 Legacy of Good Plan, podržava programe koji potiču cirkularnu ekonomiju.



UN na prijedlog Slovenije jednoglasno potvrdio rezoluciju o Svjetskom danu pčela

 
LJUBLJANA - Opća skupština UN-a u srijedu je u New Yorku na prijedlog Slovenije prihvatila rezoluciju kojom će se 20. svibnja svake godine obilježavati kao Svjetski dan pčela.

Tako će se na dan kada je rođen slavni slovenski pčelar i pčelarski pedagog Anton Janša, jedan od utemeljitelja modernog pčelarstva u Habsburškoj monarhiji, svjetska javnost jednom godišnje prigodno upozoravati na važnost očuvanja pčela i drugih prirodnih oprašivača za čovječanstvo i održivu poljoprivredu, te pozivati odgovorne na konkretne aktivnosti za očuvanje pčela, objavila je slovenska vlada.

Rezolucija o svjetskom danu pčela prihvaćena je jednoglasno, a sponzoriralo ju je 115 država, među njima i sve članice Europske unije, nakon što je Slovenija prije tri godine na inicijativu nacionalnog pčelarskog saveza predložila tu ideju kroz svoje diplomatske kanale i uz potporu ministra poljoprivrede Dejana Židana.

On je u zgradi UN-a otvorio i prigodnu izložbu o slovenskom pčelarstvu i važnosti očuvanja pčela u nastojanju da se smanje gubitci u biološkoj raznolikosti u svijetu i spriječi degradacija ekosustava u okviru svjetske agende za održivi razvoj do  2030. godine.



Njemački božićni marcipan traži recept za opstanak


LUEBECK - U Njemačkoj misle da Božić nije potpun bez marcipana, slastice od šećera, bjelanjka i oguljenih mljevenih badema koja potječe još iz srednjeg vijeka.  Danas ga ugrožava nagli skok cijena badema koji slastičare prisiljava na snalaženje.

Svjetska prijestolnica proizvodnje marcipana je u Luebecku, lučkom gradu na sjeveru Njemačke, gdje je poznat od 15. stoljeća. Danas se najviše kupuje u vrijeme Božića i nove godine.

Dio marcipanove privlačnosti je i u tome što se može različito oblikovati, od opće poznatih smeđih "krumpirića" (kuglica marcipana uvaljanih u kakao), može biti srcolik, u obliku voća pa sve do "prašćića sreće", velikog novogodišnjeg klasika.

U marcipanu su uživali pruski carevi, ali i pisci, među kojima Thomas Mann, čija je glava od marcipana izložena u muzeju u Luebecku.

No nagli skok cijene badema, zbog špekulacija na tržištu i nepredvidljivih vremenskih prilika - poput suše u Kaliforniji, velikom prizvođaču tog orašastog voća - snažno je pogodio slastičare. Mnogi su morali zatvoriti svoje obiteljske obrte.

Drugi su uspjeli ostati na tržištu i poput trvtke Lemke, osnovane prije više od sto godina, žele "obnoviti ugled" tog proizvoda i "okrenuti se i drugim ciljanim skupinama", rekla je glasnogovornica.

Konditorska kuća Niedegger, utemeljena u Luebecku 1806. i jedna od najstarijih u zemlji, pustila je na tržište novi proizvod od marcipana namijenjen muškarcima pod nazivom "muška posla", s okusom brazilskog oraha i viskija, a sve zapakirano u kutijice koje izgledaju kao kutije za alat.

Proizvod je postigao lijep uspjeh. "Žene kupuju marcipan, ali i muškarci ga vole jesti", rekla je Kathrin Gaebel, glasnogovornica Niedereggera.

Marcipan iz Luebecka zaštićen je proizvod u Europskoj uniji, što obvezuje proizvođače da strogo poštuju propisani sastav.

U smjesu idu "dvije trećine badema i samo trećina šećera", što znači da bi mu cijena morala "dvostruko porasti" kada se cijena badema učetverostruči, rekla je Gaebel.

No možda rješenje za spas marcipana treba potražiti u njegovom ukorjenjivanju u njemačku kulturu.

"Kao dijete dobivate ga na dar, a kao stariji darujete ga svojoj djeci", dodaje Eva Mura, druga glasnogovornica Niedereggera.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus