15:07, 17. Prosinac 2017

kultura...

kultura 21. lipnja 2017.

Objavljeno: 21.06.2017 u 11:45
Pregledano 156 puta

Autor: Icom, Hina
kultura 21. lipnja 2017.

ZAGREB, 21. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Biljke i svirke: glazbena oaza u središtu Zagreba


ZAGREB - Nakon prošlogodišnjeg izdanja održanog u Botaničkom vrtu, kulturno događanje "Biljke i svirke" održat će se, od 29. lipnja do 2. srpnja, na novoj gradskoj lokaciji, u parku Tuškanac.

"Biljke i svirke tako će ponovno u neobičnoj koncertnoj dvorani na otvorenom ugostiti klavire, violine, gitare, trube, harfe, marimbe, vibrafone i saksofone koji će nekoliko dana za redom svirati biljkama i slučajnim ili namjernim prolaznicima", stoji u najavi organizatora.

Posjetitelji će, okruženi prirodom i u ležernoj atmosferi, u večernjim satima moći uživati u poznatim klasičnim, jazz i rock skladbama ili pak tijekom dana odvažno sami zasvirati pred publikom, dodaje se.

"Park Tuškanac idealna je lokacija za Biljke i svirke s obzirom na to da će netaknuta šuma i predivan glazbeni paviljon u duhu kasne romantike 19. stoljeća u samom centru grada zasigurno djelovati inspirativno na sve posjetitelje i glazbenike", izjavila je organizatorica Ivana Gladović.

Ovogodišnje izdanje predstavit će novi program pod nazivom "Obiteljski doručak na Tuškancu" kojeg će popratiti dječji orkestri.

Sva događanja "Biljki i svirki" besplatna su.



Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva

 
ZAGREB - Ministarstvo kulture objavilo je na svojim internetskim stranicama Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2018. godini s rokom za podnošenje prijava do 6. rujna.

Potpore autorima dodjeljivat će se za književno-umjetnički rad i za prijevode na hrvatski jezik djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća i to kao godišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 84 tisuće kuna, polugodišnje potpore u iznosu od 42 tisuće kuna i tromjesečne potpore u iznosu od 21 tisuće kuna. Potpore će se isplaćivati u mjesečnim obrocima od 7000 kuna.

Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv imaju fizičke osobe, državljani RH.

Uz prijavnicu, kratki životopis i bibliografiju, autori su dužni dostaviti detaljan opis projekta – sinopsis, ogledni arak i prijedlog plana realizacije. Osim toga, potrebne su dvije recenzije relevantnih stručnjaka za navedena područja, a recenzenti mogu biti književni kritičari, teoretičari, urednici ili izdavači.

Životopis, bibliografija, plan realizacije, sinopsis i ogledni arak dostavljaju se u elektroničkom obliku na adresu knjizevno.stvaralastvo@min-kulture.hr, a prijavnica i recenzije moraju biti ispisane i potpisane.

Autori koji se ponovno prijavljuju moraju uz prijavu dostaviti primjerak objavljene knjige za koju su zadnji put koristili potporu za poticanje književnog stvaralaštva, ako je nisu ranije dostavili Ministarstvu kulture.

Prijavnice se mogu naći na internetskoj adresi www.min-kulture.hr, a ponude sa svom traženom dokumentacijom mogu se poslati poštom ili osobno predati u Ministarstvu kulture, 10000 Zagreb, Runjaninova 2.

Autori se nemaju pravo prijaviti na Javni poziv prije nego što bude objavljena knjiga za koju su zadnji put koristili ovu potporu i ako je Ministarstvo nakladniku već odobrili potporu za izdavanje prijavljenog naslova te ako se nakladnik prijavljuje za potporu izdavanju u istoj godini.

Rok za podnošenje prijava je 6. rujna 2017. godine.



Kino Europa za ljeto pripremilo bogati filmski program


ZAGREB -Zagrebačko kino Europa će u okviru svog ovogodišnjeg ljetnog programa "Propustili ste, pogledajte!" okupiti više od 80 filmova koji su tijekom godine prikazivani u sklopu redovnog programa, ali predstaviti i nove naslove.

Među ostalim, prikazat će se europski hitovi, poput "Tonija Erdmanna", šarmantne 'dramedije' o delikatnom odnosu osebujnog oca i njegove kćeri koja je proglašena najboljim europskim filmom godine, "American Honey" Britanke Andree Arnold o skupini razuzdanih marginalaca koji putuju Amerikom, ili psihološkog trilera "Elle" Paula Verhoevena s francuskom glumačkom divom Isabelle Huppert u glavnoj ulozi, najavljeno je iz kina Europa.

U programu su i "Julieta" najnoviji film kultnog španjolskog oskarovca Pedra Almodovara, gorko-slatka češka humorna drama "Kućna njega", te dva filma predvodnika rumunjskog novog vala "Sieranevada" Cristija Puiua i "Matura" Cristiana Mungiua. 

Američku filmsku scenu predstavljaju, između ostalih, "Moonlight", koja se opisuje kao "intenzivno osobna meditacija o identitetu" Barryja Jenkinsa, koji je dobio Oscara u kategorijama najboljeg filma, scenarija i sporedne muške uloge, te poetičan art film "Paterson" o vozaču autobusa i skrivenom pjesniku iz istoimena gradića u New Jerseyu, u režiji slavnog Jima Jarmuscha.  

Ističu se i "Neonski demon" Nicolasa Windinga Refna, jedan od najkontroverznijih filmova prošle godine, koji prikazuje svu brutalnost današnje zabavne industrije i opsesivne fascinacije ljepotom s Elle Fanning u glavnoj ulozi, biografski film "Snowden" Oskarovca Olivera Stonea, te suvremeni mjuzikl "La La Land", ovjenčan s čak sedam Zlatnih globusa.  

Predstavit će se i velike festivalske uspješnice - "Trgovački putnik" Asghara Farhadija, iranska triler-drama o tankoj granici ljubavi i mržnje, osvete i praštanja i dobitnik Oscara za najbolji strani film. 

Bit će tu i aktivistički film "Ja, Daniel Blake" društveno angažiranog Kena Loacha koji je osvojio prestižnu Zlatnu palmu na prošlogodišnjem Cannesu te kanadsko-francuska koprodukcija "Samo je kraj svijeta" Xaviera Dolana koja je osvojila Grand Prix na istom festivalu.  

Za filmofile su priređene i projekcije dvaju nekonvencionalnih filmskih portreta u režiji cijenjenog latinoameričkog autora Pabla Larraina - "Jackie" o najpoznatijoj američkoj Prvoj dami s Natalie Portman u glavnoj ulozi i "Neruda" o tom slavnom čileanskom pjesniku i nobelovcu.  

S obzirom na uspješnu proteklu sezonu za hrvatski film ni domaća produkcija neće biti zanemarena - prikazat će se filmovi "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić, koji je na venecijanskoj Mostri osvojio nagradu FEDEORA za najbolji europski film, ljubavna priča o mržnji "Ustav RH" Rajka Grlića i dokumentarac "Gazda" Darija Juričana, koji se bavi trenutno vrlo aktualnom temom - Agrokorom.

Osim repriznih naslova kino Europa donosi i nekoliko novih - film koji kombinira film ceste i priču o odrastanju "Tschick", igrani film "Mladi Karl Marx" o rađanju Komunističke lige, "Stilistica" ezoterični i krajnje vogueovski komad Oliviera Assayasa u kojem glavnu ulogu tumači Kristen Stewart.  

Tu su i "Slatki snovi" nagrađivanog talijanskog redatelja Marca Bellocchija, poljska drama "Sjedinjene države ljubavi", te "Povijest ljubavi", filmska ekranizacija slavnog romana američke spisateljice Nicole Krauss. 

Iz kina Europa najavljuju i ljetni kino-hit "Lude od sreće" redatelja Paola Virzija o samozvanoj miljarderki Beatrice i introvertiranoj Donatelli koje bježe iz psihijatrijske klinike u Toskani i upuštaju se u nezaboravni provod i potragu za ljubavlju i srećom u 'ludnici na otvorenom'. 

Novi naslovi repertoara uključuju i tri netipične filmske romanse u sklopu programa "Tri ljubavne priče" - nonšalantna francusko-islandska komedija "Projekt: Zajedno", belgijska ljubavna drama "Nakon ljubavi" i "Najsretniji dan u životu Ollija Mäkija", istinita priča o finskom boksaču koji se zbog ljubavi odrekao slave.

Filmovi koji nisu snimljeni na engleskom jeziku prikazat će se uz titlove na engleskom jeziku u sklopu ljetnog programa "Subtitled T-days", što je ljetna verzija redovnog godišnjeg programa "Subtitled Tuesdays" koji u kino Europa svakog utorka i četvrtka donosi filmove s dvojezičnim (hrvatsko-engleskim) titlovima.

Program namijenjen djeci - Kino Bibijada je besplatan i ovo ljeto svake srijede i nedjelje donosi osam pažljivo odabranih dugometražnih igranih i animiranih ostvarenja. 

Na programu su švicarsko-francuski animirani hit "Moj život kao Tikvica", kojem bio nominiran za Oscara, "Moja sestra mršavica", toplo, duhovito i iskreno ostvarenje o odrastanju i nesigurnostima nagrađeno na Berlinaleu, te "Uzbuna na Zelenom Vrhu", novi nastavak domaćeg hit-serijala o pustolovinama Koka i njegove družine. 

Osim filmskih projekcija, najmlađi će imati priliku sudjelovati i u dodatnim sadržajima, kao što su radionice filmske kritike. 

Kino Europa je za ovo ljeto pripremilo i niz pogodnosti u vezi kupnje ulaznica i popusta za piće i kokice, a detalji se nalaze na njihovim web stranicama.



Otvorena izložba o prinosu ruskih emigranata hrvatskoj kulturi i znanosti


ZAGREB - Izložba "Ruska emigracija u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture" koja, predstavljajući dvadeset najznačajnijih ruskih znanstvenika i umjetnika koji su uvelike prinijeli razvoju hrvatskog društva, kulture i znanosti,  otvorena je u srijedu u Hrvatskom državnom arhivu.

Na dvadeset panoa predstavljeni su samo najznačajniji od mnogih ruskih emigranata koji su u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca dolazili nakon Oktobarske revolucije, fokusirajući se na razdoblje od 1920. do 1940. godine.

"Prinos ruskih emigranata hrvatskoj kulturi, znanosti i društvu nipošto nije samo ovih deset znanstvenika i deset umjetnika. Samo ih je na zagrebačkom sveučilištu predavalo više od dvadeset", rekao je povjesničar Andrej Čebotarev na otvorenju. 

Dodao je kako se u Hrvatsku u to vrijeme doselilo oko pet tisuća Rusa, trećina od ukupnog broja koji je došao u Jugoslaviju, a njih između 10 i 15 posto bilo je fakultetski obrazovano, oko 63 posto je imalo srednjoškolsku naobrazbu (od kojih su mnogi ovdje nastavili školovanje), a nepismenih gotovo da nije ni bilo. Više od stotinu ruskih liječnika radilo je u zagrebačkim bolnicama, ali puno njih i manjim mjestima diljem zemlje.

Čebotarev kaže kako bi ruski prinos bio i veći da među doseljenicima nije bio veliki broj vojne emigracije. "Na zagrebačkom Mirogoju je pokopano više od 200 oficira, oni su bili vojni stručnjaci i mogli su nastaviti karijeru u vojsci, no nisu zbog nepisanog pravila da ruski oficir daje prisegu samo jednom u životu i većinom su predavali u srednjim školama matematiku, fiziku, kemiju ili strane jezike koje je svaki časnik morao znati", ustvrdio je. 

Otvarajući izložbu veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, Anvar Azimov rekao je kako su, nakon svakog od tri najveća vala ruskog iseljavanja, Prvog svjetskog rata, Oktobarske revolucije i Ruskog građanskog rata, Rusi bili dobro prihvaćeni na ovdašnjim prostorima i Hrvatsku prigrlili kao svoju drugu domovinu.

"Za vrijeme Sovjetskog saveza prema tim ljudima smo se odnosili neprijateljski, nismo se slagali s njihovom ideologijom jer oni nisu bili zadovoljni razvojem povijesnih događanja, no sretni smo što smo u proteklih 30 godina promijenili takvu politiku i prema emigrantima se odnosimo kao prema pravim patriotima koji su se borili i željeli najbolje svojoj državi", istaknuo je Azimov.

"Mnogo desetljeća ruski emigranti nisu imali dodirne točke sa sovjetskim veleposlanstvom, no pobijedila je pravda i naša vrata su im otvorena", dodao je.

Izložbu je organizirala Udruga za predstavljanje kulturne baštine ruskog govornog područja 'Vernisaž'.  Predsjednica te udruge Nadežda Baranovski naglasila je kako je riječ o velikom projektu koji se radio godinu i pol dana i za koji je obrađen opsežni materijal, koji je velikim dijelom pronađen u prostoru u kojemu se izložba održava. 

Po njezinim riječima, za izložbu su izdvojeni samo oni s najvećim doprinosom u razvoju hrvatske kulture i znanosti, te je ostavljen prostor drugim sličnim udrugama da temu dalje obrade. 

Izložba je postavljena u godini 25. obljetnice ruskog priznanja Hrvatske, a njome se i najavljuje sto godina od kada su na ove prostore stigli prvi brodovi ruskih emigranata, aristokracije, inteligencije i običnog puka, koji su bježali od progona i tražili miran život za svoje obitelji. 

Među predstavljenim znanstvenicima su, među ostalima, Nikolaj Pavlović Abakumov - sveučilišni profesor i utemeljitelj položajne astronomije na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, Vasilij Andrejev - sveučilišni profesor i dekan na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Boris Apsen - prvi doktor geodetskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Nikolaj Iljić Baranov - entomolog, znanstveni suradnik Zavoda za parazitologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. 

Od umjetnika koji su ostavili trag u domaćem kulturnom prostoru su, među ostalima, Sergije Tagatz - filmski snimatelj i animator, začetnik hrvatske animacije, Aleksandar Aleksandrovič Vereščagin - redatelj, glumac i pedagog, Aleksandar Gerasimov - snimatelj, konstruktor i fotograf, Georgij Vladimirovič (Žorž) Skrygin, profesionalni baletan, snimatelj i redatelj. te Sergej Mironovič Golovčenko, karikaturist i stripocrtač. 

Izložba će biti otvorena do 7. srpnja, a održava se pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Poglavarstva grada Zagreba.



Predsjednica uručila povelju zahvalnosti Matici hrvatskoj u prigodi 175. obljetnice utemeljenja i 50. obljetnice Deklaracije o hrvatskom jeziku

 
ZAGREB - Povelju zahvalnosti Matici hrvatskoj u prigodi 175. obljetnice utemeljenja i 50. obljetnice objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, te povelje zahvalnosti njezinim zaslužnim članovima uručila je u srijedu predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović na prigodnoj svečanosti na kojoj je čestitala Matici hrvatskoj 175. obljetnicu.

Povelja zahvalnosti Matici hrvatskoj dodijeljena je za osobitu ulogu i zasluge u očuvanju, obrani i promicanju kulturnog identiteta, moralnih vrednota i političkih prava hrvatskoga naroda.


Stožerna uloga Matice

Predsjednica Grabar Kitarović istaknula je kako je u vrijeme razvoja moderne hrvatske nacije i povijesnih događaja koji su bili krucijalni za konačno ostvarenje narodne slobode i državne neovisnosti Matica hrvatska više puta imala stožernu ulogu, ne samo u kulturnom nego i političkom artikuliranju i promicanju hrvatskih narodnih stremljenja.

Posebice je tu ulogu Matica hrvatska imala u godinama Hrvatskog proljeća, kada je njezin glas snažno odjekivao kao glas obrane hrvatskih narodnih prava i nacionalnog identiteta, rekla je Grabar Kitarović.

Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika ima značenje povelje "Magna Carta" hrvatskih prava i sloboda. Bio je to epohalni kulturni i politički događaji, izraz odlučnosti hrvatskih književnika jezikoslovaca i kulturnih radnika da hrvatski književni jezik stekne ravnopravnost u tadašnjoj položenoj državnoj zajednici, kazala je.


Deklaracija je stvarni početak Hrvatskog proljeća

Objava deklaracije je stvarni početak Hrvatskog proljeća, u kojem je kultura ne prvi put u našoj povijesti imala iznimno važnu političku ulogu.

Predsjednica je također naglasila da je Matica hrvatska svekolikim radom od osnutka do danas opravdala svoje ime i svoju društvenu ulogu. Njezin izdavački rad, tribine, izložbe i sve drugo djelovanje, kako u središnjici tako i u ograncima, dragocjen su i ničim nadoknadiv doprinos ukupnom razvoju hrvatske kulture i kulturne baštine u cjelini, rekla je.

Taj je događaj ujedno podsjetnik kako moramo biti svjesni da ozračje globalizacije, uza sva dobra koja nosi, pogoduje i onima koji smatraju da su nacionalni jezici smetnja razumijevanju i zajedništvu među ljudima. Mi znamo, naprotiv, da samo narod koji ima izgrađen identitet može biti čimbenik dijaloga i razumijevanja među narodima u korist općeljudskog napretka, istaknula je Grabar Kitarović.

Uručila je povelje zahvalnosti za zasluge u radu upravnih tijela Matice hrvatske i njezinih ogranaka, te u znak priznanja za svekoliki rad i žrtve 25-orici zaslužnika, među kojima 15 posthumno. Također je povelje zahvalnosti za zasluge u osnutku, uređivanju i promicanju glasila Matice hrvatske uručila devetorici Matičara, od kojih petorici posthumno, te povelju zahvalnosti za donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika devetorici istaknutih osoba, među kojima osmorici posthumno.



Oko Matice se okupljao narod

Predsjednik Matice Stjepan Damjanović izrazio je zahvalnost, posebno u ime onih kojih više nema među živima, poručivši da će povelje biti poticaj da se Matica hrvatska u aktualnom vremenu što djelotvornije uključi u borbu za bolju hrvatsku sadašnjost i budućnost.

Matica hrvatska bila je u velikom dijelu svoje povijesti najvažnija kulturna ustanova naroda koji nije imao punu državnost, pa kadšto na sebe preuzimala i zadaće koje u redovitim prilikama kulturnoj ustanovi ne pripadaju. To su bile prilike u kojima se oko hrvatske kulture okupljao sav narod, jer je bio suočen s vrlo ozbiljnim opasnostima koje su prijetile samom njegovom opstanku, rekao je Damjanović.

Deklaracija je štitila pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik zove svojim imenom i tražila da se o hrvatskom jeziku ne odlučuje izvan Hrvatske. Takvo je djelovanje Matice hrvatske u mnogim prilikama zahtijevalo visoku svijest i veliku hrabrost mnogih njezinih članova koji su nerijetko morali podnijeti nemale žrtve za ostvarenje temeljnih prava hrvatskog naroda, istaknuo je Damjanović.



Koncertom Ane Rucner "Pozdrav ljetu" na Srđu dočekan prvi dan ljeta

 
DUBROVNIK - Šesti koncert "Pozdrav ljetu" violončelistice Ane Rucner na brdu Srđ poviše Dubrovnika pratilo je u srijedu u 5 sati ujutro nekoliko stotina posjetitelja kako bi na taj način dočekali prvi dan ljeta.

"Uživala sam. Evo šesta godina zaredom i nevjerojatno je da to već toliko traje. Događaj na kojem se svi zajedno možemo veseliti i slaviti prvo sunce prvog dana ljeta. Zadovoljna sam jer je došao veliki broj posjetitelja", rekla je Rucner nakon koncerta.

Uz nju su na koncertu koji je ove godine bio u znaku romske glazbe nastupili i vokalni ansambl Arije, bend Filipa Gjuda, Mario Rucner, violist, i pjevač, tenor Ivan Jelić.

"Đelem, đelem", "Kiko kiko" i "Androverdan" samo su neke od tradicionalnih pjesama koje su izvedene, a čelistica je na Srđu, osim sviranja, pokazala i vokalne kvalitete te otpjevala s kolegom Ivanom Jelićem romantičnu pjesmu "To je bila ljubav".

Rucner svake godine dio sredstava od koncerta koji se održava u sklopu festivala "Ana u Gradu" daruje u humanitarne svrhe, a ove godine odabrala je mladu glazbenicu Karmen Maškarić kojoj će pokloniti gudalo te joj poželjela mnogo uspjeha na glazbenoj akademiji i karijeri.

Na koncertu su jutros bili i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, kao i predstavnici Turističke zajednice Dubrovačko neretvanske županije i Turističke zajednice grada Dubrovnika.



MFF - Kultni filmovi na skrivenim projekcijama u Zagrebu od 24. lipnja


ZAGREB - Motovun Film Festival (MFF) i ove će godine na tajnim lokacijama diljem Zagreba organizirati  skrivene projekcije na kojima će prikazivati kultne filmove, a prvi je na rasporedu "Klub boraca" 24. lipnja.

 "Skrivanjem kultnih filmova diljem Zagreba Motovun Film Festival pobrinut će se da zagrebačka publika prije velikog uspona na motovunsko Brdo filmova (25. – 29.7.) bude u zavidnoj filmskoj formi", ističu organizatori MFF-a.

 Igra skrivača, najavljuju, počinje 24. lipnja filmom "Klub boraca", a sve koji žele otkrivati tajne lokacije održavanja projekcija pozivaju da se prijave na newsletter Motovun Film Festivala.

 Na skrivenim projekcijama do sredine srpnja bit će prikazano pet klasika, a organizatori Festivala platna će "podizati" u bivšim samostanima, industrijskim zonama i na zelenim površinama koje će pretvarati u privremena kina.

 Prvi je 24. lipnja na rasporedu "Klub boraca" Chucka Palahniuka, film koji "svi pamte kao nemilosrdnu kritiku konzumerističkog društva i odličnu glumačku sinergiju holivudskih faca Edwarda Nortona, Brada Pitta i Helene Bonham Carter", ističu iz MFF-a.

 Mjesto projekcije je Kuća za ljude i umjetnost Lauba, a to je ujedno i jedina poznata lokacija. Ostale lokacije oni koji se prijave na newsletter Festivala doznat će 24 sata prije početka filma otkrije u elektronskoj pošti.



MUO: Otvorena izložba posvećena signalizaciji nove zagrebačke zračne luke


ZAGREB - Izložba sustava orijentacije u prostoru "U pravom smjeru", koja predstavlja novi komunikacijski sustav nedavno otvorenog putničkog terminala Zračne luke Franjo Tuđman dizajnerica Nade Dogan i Isabel Jägle, otvorena je u utorak u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

"Signalizacija javnog prostra je izrazito neglamurozan i nezahvalan posao koji je nevidljiv ako je dobro napravljen, a primjećuje se samo u trenucima panike kada nam je jedini saveznik", rekla je viša kustosica Koraljka Vlajo, voditeljica Zbirke produkt dizajna MUO-a.

Vlajo smatra kako je vidljivi dio dizajna signalizacije, utjelovljen u piktogramima i displejima, posljednji bastion modernizma i mora biti univerzalan, bezvremeni, racionalan, asketski čist i rigorozno uređen, trpi odstupanja i trendove.

Ocijenila je kako je dizajnerski tim predstavljen na izložbi napravio hrabar iskorak uvevši svoj novi sustav piktograma Agram, na temelju minuciozne analize sustava AIGA i ERCO.

Po njezinim riječima, novi piktogramski sustav, koji trenutno obuhvaća 200 znakova, sadržajno se temelji na prepoznatljivim, već gotovo standardiziranim prikazima, no autori istodobno razvijaju vlastiti formalni koncept oblikovanja, ustrajući pritom na dosljednosti i redukciji kao glavnim dizajnerskim principima.

"Dizajn za zagrebačku zračnu luku nadmašio je osnovnu funkciju signalizacije i postao njezin svojevrsni vizualni identitet te govori o tome koliko je važno ulagati u dizajn javnih prostora", ustvrdila je.

Nada Dogan, jedna od dizajnerica projekta, rekla je kako, kada se prostor poput zračnih luka završi u njega ulaze ljudi i oni postaju domaćin, pa to zapravo i nije više javni prostor.

"To postaje privatni prostor Zagreba, građana i Hrvatske, a kako ćemo ga njegovati govori o nama i našem mentalitetu. Ako bude ofucan i natrpan odaslat ćemo lošu poruku, a sustav signalizacije neće odraditi svoju funkciju do kraja", istaknula je.

Vesna Ledić iz MUO-a je napomenula kako izložba "U pravom smjeru" iskače iz uobičajenog programa Muzeja za umjetnost i obrt, no s obzirom na konstantnu brigu tog muzeja za dizajn ona je više nego aktualna i dolazi nedugo nakon otvaranja nove zračne luke koju je Zagreb čekao više od pola stoljeća", rekla je.

Nada Dogan i koautorica projekta Isabel Jägle dizajnerice su s iskustvom na sličnim poslovima - Jägle se okušala u izradi različitih orijentacijskih sustava u Njemačkoj, dok Nada Dogan na projektima informacijskog i orijentacijskog sustava zagrebačke zračne luke radi već desetak godina.

Izložba u MUO može se razgledati iduća dva mjeseca.



DHF: Film "Zvir" osvojio Grand Prix festivala


ZAGREB - Kratki igrani film "Zvir" Miroslava Sikavice osvojio je Grand Prix 26. Dana hrvatskog filma (DHF), koji završavaju u utorak navečer dodjelom nagrada na zagrebačkoj Ljetnoj pozornici kina Tuškanac.

 Stručni žiri - Živko Zalar, Katarina Zrinka Matijević i Jan Klemsche dodijelio je nagradu za režiju  Borisu Poljaku ("Oni samo dolaze i odlaze"), za scenarij  Nikici Zdunić ("13+"), a za kameru Igoru Zeliću ("Po čovika").

 Za montažu dvaju filmova, "13+" i  "Kako je Iva otišla 16. rujna", je nagrađen Denis Golenja.

 Za glumu u filmu "Tajni život vila"  Igora Jelinovića nagrađena je Tina Orlandini, za najbolju koprodukciju izabran je film "Sretno Orlo" Sare Kern, dok je Darko Rundek osvojio nagradu žirija za glazbu u animiranom filmu "Ježeva kuća" Eve Cvijanović.

 Dodijeljene su i nagrade Oktavijan Hrvatskoga društva filmskih kritičara -  za najbolji kratki te srednjemetražni igrani film odabrani su "Zvir" Miroslava Sikavice i "Tanja" Jasne Nanut.

 U kategoriji animiranog filma kritičari su najboljim proglasili  "Ježevu kuću", nastalu prema slavnoj priči Branka Ćopića, dokumentarnog "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka, o susretu mlade i stare generacije na Bačvicama u rano jutro, a eksperimentalnog "Sve bih ostavio ovdje" Ivana Faktora.

 Po njihovom izboru najbolji namjenski film je "Područje bez signala" Gorana Turkovića, Marka Šesnića i Manuela Šumberca, teaser animirani film u kojem se daje natruha atmosfere buduće serije te se otkrivaju neki ključni motivi iz same radnje.

 Nagrada Zlatna uljanica tjednika Glas Koncil za promicanje etičkih vrijednosti na filmu pripala je kratkom igranom filmu "Fabijan" Lovre Mrđena o desetogodišnjaku koji živi s majkom narkomankom i alkoholičarkom, a utjehu nalazi u izmišljenom prijatelju Fabijanu.

 Članovi žirija te nagrade bili su Danijel Labaš,  Irena Sever Globan i Tomislav Čegir.

 Nagradu Vijeća za etiku i ljudska prava filmu koji na najbolji način promiče ljudske vrijednosti, osvojio je dokumentarni film "Florijan" Darija Bukovskog, koji kroz priču o glazbeniku, klaunu i uličnom performeru govori o idealizmu, samopropitivanju i osobnim bitkama u pokušaju balansiranja snova i realnosti života u Hrvatskoj.

 Žiri, u kojem su bili Sanja Sarnavka, Paula Zore, Marko Jurčić, dodijelio je i posebno priznanje kratkom igranom filmu "Plan A" Tomislava Luetića u kojemu glume, među ostalima, Ksenija Marinković i Jadranka Đokić.

 Za dokumentarni film "Kika" redateljica Mirna Zgrabljić osvojila je Nagradu Jelena Rajković, koju Društvo hrvatskih filmskih redatelja dodjeljuje najboljem autoru do 30 godina starosti. U žiriju su bili Tiha K. Gudac, Dalija Dozet i Damir Janeček.

 Na večeri zatvaranja dodjeljuje se i godišnja nagrada "Vladimir Vuković"  Hrvatskog društva filmskih kritičara za rad u filmskoj kritici u protekloj godini - dobila ju je Višnja Vukašinović, te diploma "Vuković" za mlade kritičare, koju će primiti  Viktor Zahtila.

 U okviru ovogodišnjih Dana hrvatskog filma proteklih pet dana u natjecateljskim programima svih kategorija za nagrade je konkuriralo 68 filmova, izabranih za festival između njih 217 prijavljenih na natječaj.

 Ukupno je bilo prikazano više od stotinu filmova u glavnom i popratnom programu, a organizirani su i promocija filmskih publikacija, izložba filmskih plakata, radionice i hommage glumici i umjetnici Jagodi Kaloper.

 

Prije 350 godina prvi puta zavezana kravata, koja je nazvana po Hrvatima

 
ZAGREB - Academia Cravatica, ustanova posvećena povijesnom istraživanju i promociji simboličkih vrijednosti kravate, prisjetila se u srijedu, na dan ljetnoga solsticija, povijesnog dana kada je francuski kralj Luj XIV. pije 350 godina prvi puta zavezao kravatu, što se smatra početkom korištenja kravate u svijetu mode.

Čin kada je Luj XIV. prvi puta zavezao kravatu zabilježio je francuski slikar Henri Testelin, iako je zapravo riječ je o zamišljenoj sceni u kojoj Jean-Baptiste Colbert, prvi ministar francuske države na dan ljetnoga solsticija 1667. predstavlja kralju članove novoosnovane Akademije znanosti.

Nova moda nakon smrti kraljice Ane

Kralj Luj XIV. i njegov brat Philippe na toj se reprezentativnoj slici izdvajaju po jednome detalju, jer za razliku od ostalih prikazanih povijesnih osoba odjevenih po staroj modi s čipkastim ovratnikom, oni nose kravate.

Izraz "Cravate" je u to doba značio "Hrvat", odnosno pridjev "hrvatski", pa je tako i rubac (šal), odnosno komad tkanine koji su oko vrata nosili hrvatski vojnici nazvan po njima.

Postoje indicije da je kravata nošena i prije, ali francuski ju je dvor ignorirao sve dok je živjela kraljeva majka Ana, bivša habsburška princeza, koja je rođena u Španjolskoj. Kralj je promijenio modu tek po njezinoj smrti 1666.

Dakle, može se pretpostaviti da je kravata tada već bila poznata, ali nije ušla u modu, no nakon što ju je Luj XIV., najslavniji vladar toga vremena, počeo nositi, kravata je postala službena moda koju su ubrzo prihvatile i druge zemlje.

Hrvatska kraljevska pukovnija

Academia Cravatica prisjeća se također preustroja "Hrvatske kraljevske pukovnije" (Régiment Royal Cravates), na čelu s Vivonneom, koji je dovršen je mjesec ranije, odnosno 20. svibnja 1667.

Hrvatima je nakon Bitke kod Rocroia 19. svibnja 1643. pripala čast da dobiju svoju pukovniju pod nazivom "Régiment Royal Cravates", koja je osnovana 13. kolovoza 1643.

Tim nazivom je potvrđena etimologija riječi "kravata" koja ima isti korijen kao i francuska riječ za Hrvate, po kojima je kravata nazvana. Po riječima Nikola Albaneže, voditelja muzeoloških projekata Academia Cravatica, to dokazuje da je kravata potekla od Hrvata.

Pukovnija je u francuskoj vojsci bila visoko pozicionirana, a zanimljiv je podatak da su trojica od njenih prvih sedam zapovjednika postali maršalima francuske vojske.

Simboličke vrijednosti kravate

Luj XIV. je prije preustroja poslao 1664. austrijskom caru 6000 vojnika kao pomoć u ratu protiv Osmanlija, a nakon te pobjede francuski zapovjednici bili su u Čakovcu kod Nikole Zrinskog i razgovarali o mogućnosti popunjavanja francuske Hrvatske pukovnije novim vojnicima iz Hrvatske, te o mogućoj suradnji. Kada su 1667. i posljednji kontingenti vojnika stigli u Pariz, moglo se ponovo preustrojiti pukovniju Régiment Royal Cravates.

Obljetnicom tih događaja Academia Cravatica promiče simboličke vrijednosti kravate, podsjećajući da je kravata (rubac), imenovana po Hrvatima, bila prihvaćena na francuskom dvoru i time ušla na velika vrata u svijet mode i tu se zadržala do današnjih dana.

Iako je doživjela transformacije, ostala je važan modni detalj koji promiče temeljne vrijednosti društva. Spona Hrvatske i svijeta je upravo kravata koja se koristi kao simbol vezivanja i odanosti, navodi Academia Cravatica.



INmusic: Kings of Leon pred više od 30.000 ljudi


ZAGREB - Nastup najvećih zvijezda ovogodišnjeg INmusica, američkih rockera Kings of Leon, obilježio je drugi dan festivala, kada se na poljani pred velikom pozornicom na Jarunu, po riječima organizatora, okupilo više od 30.000 posjetitelja, najviše u jednom danu u povijesti festivala.

Po vrućem i sunčanom vremenu publiku pred velikom pozornicom u predvečerje su dodatno zagrijali hrvatski surf-rockeri The Bambi Molesters i kantautor, skladatelj, producent, multiinstrumentalist i lider legendarnih Walkaboutsa Chris Eckman, ujedinjeni u bend The Strange. Molestersi su jedan od najpriznatijih hrvatskih bendova na međunarodnoj sceni, što su potvrdili još jednim snažnim nastupom pred domaćom publikom i mnogobrojnim gostima iz inozemstva.

Navala posjetitelja iz inozemstva

Ulaznice za 12. izdanje INmusic-a prvi put u povijesti festivala rasprodane su u pretprodaji, tjedan dana prije njegova početka, a organizatori kažu da su na INmusic došli ljubitelji glazbe iz čak 60-tak zemalja svijeta. Sedmodnevni festivalski kamp koristi oko 95 posto inozemnih gostiju, što u vrijeme održavanja INmusica donosi izvrsne turističke rezultate. Samo u festivalskom kampu očekuje se između 12.000 i 15.000 noćenja, dok je u vrijeme INmusica rezervirano 75 posto smještajnih jedinica u Zagrebu.

Publiku je potom na OTP World stageu zaintrigirala grupa Kel Assouf kombinacijom tradicionalnog i modernog zvuka, istovremeno hipnotičnog i teškog, obogaćenog ženskim vokalom tipičnim za tuarešku kulturu. Na Jarunu su nastupili u sklopu projekta "Multikulturalizam u glazbi" koji nastoji kroz glazbu ukazati na važnost kulturnih raznolikosti i njihovu ulogu u formiranju suvremenog društva i kulture.

Zagrepčane i goste posebno je razgalio britanski indie rock trio Alt-J, čiji privlačan i neobičan zvuk spaja naizgled nespojive glazbene elemente u čudne i bogate melodije. Eksperimentalnim pristupom spajaju indie rock, pop, hip-hop, world music, trip-hop i elektronsku glazbu, a publika je nagradila njihov trud vrućim dočekom i dugim pljeskom.

Mladi beogradski garažni rock/post-punk trio Repetitor dokazao je na OTP World Stageu žestokom, silovitom, i beskompromisnom svirkom zašto su miljenici publike u regiji. Publika ih je zvala na bis, no zbog zgusnute satnice to nije bilo moguće.

Trijumf Kings of Leon

Najviše publike i najveći odaziv imali su Kings of Leon, koji su prvi put u Hrvatskoj nastupili upravo na INmusicu, što im je i jedini koncert u regiji. Iako bez uobičajenog kontakta s publikom, jer su se obratili fanovima tek pred sam kraj nastupa, uspjeli su podići i održati atmosferu svojim hitovima poput "Use Somebody", "Pyro", "Crawl", "Notion" i "Sex on Fire", te novim singlom "Waste a Moment" za kraj jedno i pol satnog nastupa.

Kings of Leon dosad su prodali preko 18 milijuna albuma i 24 milijuna singlova, osvojili su arene i stadione i predvodili neke od najvećih i najprestižnijih svjetskih festivala. Povod njihove ljetne europske turneje je izlazak novog albuma "WALLS", koji je debitirao na prvom mjestu Billbordove ljestvice.

Pred kraj drugog dana INmusica nastupio je britanski Public Service Broadcasting i uzbudljivim spojem indie/elektronike, popraćenim hipnotičkim vizualnim projekcijama, oduševio zahtjevniju publiku, željnu intelektualno poticajne glazbe.

Tesla, teatar, odmor, pub ili nargila zona

U sklopu ovogodišnjeg programa INteatra na daskama festivalskog drvenog kazališta drugog dana je nastupio Vilim Matula, a taj se prostor nakon predstave transformirao u noćni Silent Party na kojem je publiku do jutra zabavljala ekipa iz YEM kolektiva.

Posebna atrakcija INmusica od prošle godine je replika Teslina tornja, koji je lani bio posvećen Nikoli Tesli i David Bowieju, a ove godine svim velikim umovima koji su svoje potencijale usmjerili u stvaranje za dobrobit čovječanstva.

Posjetitelji koje ne zanimaju neki izvođači mogu se u međuvremenu zabaviti na karaokama, odmoriti se na brojnim krevetima razasutim po otoku, opustiti u festivalskom pubu ili nargila zoni, te probati osvježavajuće ljetne koktele.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


NEW YORK - Reper Prodigy, član Mobb Deepa, umro je u utorak u Las Vegasu u 42. godini, izjavio je menadžer skupine.

Hospitaliziran na nekoliko dana nakon koncerta, bolovao je od drepanocitoze, genetske bolesti, od rođenja.

"U velikoj tuzi i nevjerici potvrđujemo smrt našeg dragog prijatelja Alberta Johnsona, kojega milijuni obožavatelja bolje znaju kao Prodigyja iz legendarnog njujorškog rep dua Mobb Deep", piše menadžer u priopćenju ističući da uzrok smrti još nije poznat.

Duo Mobb Deep, sastavljen on Prodigyja i partnera Havoca, doživio je uspjeh devedesetih godina albumom "The Infamous" i naslovom "Shook Ones".



Jednodijelni kupaći kostim s Trumpovim likom uskoro na plažama

 
LOS ANGELES - Kalifornijska tvrtka izazvala je burne reakcije otkad je proizvela jednodijelni kupaći kostim s fotografijom lica američkog predsjednika Donalda Trumpa kao motivom.

Kostim "Shocked Trump" proizvela je kalifornijska tvrtka za konfekcijsku odjeću Beloved Shirts. Stoji 49,95 dolara (44,87 eura) i ne može ga se zamijeniti niti vratiti.

Proizveden u SAD-u, kupaći kostim preuzima predsjedničko lice sa širom otvorenim očima i otvorenim ustima, kao da je iznenađen.

"Prati vaš oblik tijela i ističe njegove vrline", navodi tvrtka koja je u svibnju pustila u prodaju i jednodijelni kostim s fotografijom muškog dlakavog torza, koji je doživio izvjestan uspjeh na društvenim mrežama.

Najnovija kreacija također je izazvala reakcije na internetu, a u utorak su brojni korisnici ocijenili da će sigurno privući poglede na plaži.



Ratovi zvijezda ostali bez redatelja


LOS ANGELES - Redatelji Phil Lord i Christopher Miller 'iskrcavaju se' usred leta iz "Ratova zvijezda" posvećenih Hanu Solu zbog kreativnog neslaganja, objavio je Lucasfilm u utorak.

"Nažalost, naša vizija i naš način rada nisu bili u skladu s našim partnerima. Ponosni smo na nevjerojatan rad glumaca i filmske ekipe", kazala su dva redatelja u priopćenju na službenoj stranici svemirske epopeje.

Kathleen Kennedy, predsjednica Lucasfilma, producentske kuće "Ratova zvijezda", koju je utemeljio George Lucas a otkupio Disney, pozdravlja u istom tekstu talent dvojice redatelja. "No, postalo je jasno da imamo različite kreativne vizije", rekla je ona.

"Uskoro će biti poznat novi redatelj", zaključuje ona.

Do iznenadnog odlaska dolazi usred filmskog snimanja koje je krenulo početkom godine u londonskom studiju Pinewood.

Po časopisu Variety koji citira anoniman izvor, dvojica redatelja nisu podnosila kontrolu koju je provodila producentica na snimanju, a ona se pak nije slagala s njihovim metodama.

"Spin-off" posvećen mladosti Hanu Solu trebao bi okupiti glumačku ekipu, predvođenu Aldenom Ehrenreichom u ulozi Sola (koju je u originalnoj trilogiji tumačio Harrison Ford), uz Woodyja Harrelsona, Donalda Glovera, Thandie Newton i Emiliju Clark.

Radnja filma odvija se prije razdoblja prvog nastavka sage "Ratovi zvijezda IV: Nova nada" (1977.), a počet će se prikazivati nekoliko mjeseci nakon "Epizode VIII" koja se očekuje u prosincu.

To je drugi u nizu filmova koji se događaju izvan avantura obitelji Skywalker, nakon "Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda" iz prosinca 2016., koja je zaradila više od milijardu dolara u svijetu.



Trostruki dobitnik Oscara Daniel Day - Lewis odlazi u mirovinu


LOS ANGELES - Trostruki dobitnik Oscara Daniel Day - Lewis više se neće baviti glumom, rekla je u utorak njegova glasnogovornica, čime se završava sjajna filmska karijera u kojoj posebno mjesto zauzimaju uloge u "Lincolnu" i "Bandama New Yorka".

Day - Lewis, jedini koji je osvojio tri Oscara za glavnog glumca, nije naveo razloge svoje odluke, rekavši da su osobne naravi.

"Daniel Day - Lewis više se neće baviti glumom", rekla je njegova glasnogovornica Leslee Dart u priopćenju. "Veoma je zahvalan svim suradnicima i publici koji su ga pratili sve ove godine".

U priopćenju se napominje da više neće davati komentare na ovu temu.

Day - Lewis koji je u travnju napunio 60 godina, trenutačno završava snimanje posljednjeg filma "Phantom Thread" kojega se radnja događa u Londonu 1950-ih u modnom svijetu a trebao bi doći u kina u prosincu.

Day - Lewis koji je rođen u Velikoj Britaniji i ima dvostruko, englesko-irsko državljanstvo, osvojio je 2013. trećeg Oscara za ulogu američkog predsjednka Abrahama Lincolna u "Lincolnu". Prije toga je dobio Akademijinu nagradu za "Moje lijevo stopalo" (1989.) i "Bit će krvi" (2007.) a bio je nominiran za "Bande New Yorka" (2002.) i "Bit će krvi" (2007.).





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus