15:06, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 20. svibnja 2017.

Objavljeno: 20.05.2017 u 02:26
Pregledano 559 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 20. svibnja 2017.

ZAGREB, 20 svibnja 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U MSU-u izložba američkog konceptualnog umjetnika Dana Grahama


ZAGREB - U Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u subotu je otvorena izložba Zabava za cijelu obitelj / Works That are Fun for the Family, američkog konceptualnog umjetnika Dana Grahama koji je zagrebački muzej odabrao kao mjesto u kojem će prvi put samostalno izlagati u istočnome dijelu Europe.

 Grahamovi najraniji video performansi koji nastaju krajem 1960-tih i početkom 1970-tih, predstavljaju poveznicu s prvim eksperimentalnim video radovima hrvatskih umjetnika Sanje Iveković, Dalibora Martinisa i Gorana Trbuljaka, ali se Grahamova intuitivna istraživanja s vremenom sve intenzivnije proširuju na zanimanje za arhitektonski prostor.

 Izložba od performansa do paviljona propituje ključan odnos između njegovih ranih performansa i paviljona koji se zasnivaju na novom pristupu publici u umjetničkom radu. Paviljoni nisu doslovno arhitektonski objekti nego bi ih se prije moglo nazvati svojevrsnim „strojevima za promatranje” budući da uvjetuju način na koji publika stupa u interakciju s umjetničkim djelom, istaknuto e na otvorenju.

 Uz paviljone, modele paviljona i dokumentarne filmove o njegovim najznačajnijim ostvarenjima, izložba će, uz  predavanja i radionice, malim presjekom stvaralaštva Dana Grahama nastojati obuhvatiti kompleksno djelovanje tog svestranog umjetnika.

 Izložba je otvorna plesnim performansom u izvedbi Vere Mitrović i Žaka Valente, voditelja i članova performing arts programa pri MSU-u,  dok su o umjetnikovom stvaralaštvu govorili kustosi izložbe Maurizio Bortolli i Radmila Iva Janković.

 Dan Graham rodio se 1942. u Urbani u Illinioisu, a živi i radi u New Yorku. Predstavio se retrospektivnim izložbama u nizu svjetskih muzeja, od SAD-a i Australije do Europe. Mnogo puta izlagao je na Bijenalu u Veneciji (1976, 2003, 2004, 2005), na kasselskoj Dokumenti (1972, 1977, 1982, 1992, 1997) te na izložbama Skulptur Projekte u Münsteru (1987, 1997). Dobitnik je brojnih nagrada, a 2010. primio je počasnu nagradu Američke akademije umjetnosti i književnosti.



Završen Festival glumca u Vinkovcima - najbolja predstava "Kao na nebu" GDK Gavella

 
VINKOVCI - Dodjelom nagarda i priznanja u Vinkovcima je u subotu završio 24. Festival glumca, a najboljom predstavom proglašena je „Kao na nebu“ Raya Pollaka u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 Izbornik Festivala Siniša Ružić  izabrao je 18 predstava koje su bile u konkurenciji za nagrade.

 Nagrada Fabijan Šovagović za najbolju žensku ulogu pripala je glumici Eciji Ojdanić za ulogu Suzane u predstavi „Kako život“ Nine Mitrović u režiji Ivana Lea Leme i produkciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba, te  Miji Krajcar za ulogu Pepeljuge u predstavi „I živjele su sretno“  Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Scene Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

 Nagradu Fabijan Šovagović za najboljeg glumca dobili su Vinko Kraljević za ulogu Branka u predstavi „Kako život“ Nine Mitrović u režiji Ivana Lea Leme i produkciji zagrebačkog Kazališta Moruzgva i Željko Königsknecht za ulogu Gospodina Jurića u predstavi „Traži se novi suprug“  Mire Gavrana u režiji Željka Königsknecht i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

 Nagrada Ivo Fici za mladu žensku ili mušku glumicu do 28 godina pripala je Aneti Matulić za ulogu Tihane u predstavi „Cabaret Splićanke“ Ivana Lea Lema u produkciji Gradskog kazališta mladih Split.

 Nagradu Nevenka Filipović za najbolje ostvarenje u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu ili mlade dobio je ansamblu predstave „Bijeli jelen“ Vladimira Nazora u režiji Tamare Kučinović i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka.

 Najboljoj predstavi festivala "Kao ne nebu" GDK Gavella  pripala je nagrada Vanja Drach.

 "Zatvaramo 24. Festival glumca, a dogodine slavimo četvrt stoljeća ovoga predivnog festivala u koji svi rado navraćamo - i hvala Slavoniji", poručila je predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) Perica Martinović. Predsjednik Festivalskog odbora Joško Ševo rekao je kako glumci već 24 godine pokušavaju vratiti ljubav kojom Vukovarsko-srijemska županija dočekuje glumce svake godine i to će nastaviti činiti i ubuduće.

 O festivalskim nagradama odlučivao je procjenjivački sud u kojem su se nalazili Izmira Brautović (Kazalište Marina Držića, Dubrovnik), Darko Janeš (samostalni umjetnik) i Nedim Prohić (Zagrebačko gradsko kazalište Komedija). Domaćica Festivala bila je glumica Marija Sekelez.
 

 Ususret Animafsestu prva zagrebačka crtana biciklijada


ZAGREB - Ususret ovogodišnjem Svjetskom festivalu animiranog filma - Animafest, koji će se održati od 5. do 10. lipnja , u subotu će se u Zagrebu održati prva zagrebačka biciklijada "Animacikl".

Na to crtano-rekreativno druženje koje slavi umjetnost animiranog filma, zdrav život i ciklokulturu biciklistička kolona kreće u sumrak, od 19 sati s Dubravkinog puta. 

Tijekom dvosatne vožnje gradom, u koloni koju predvode Zagreb Pedicab biciklistička vozila opremljena projektorima, zagrebačke fasade pored kojih prolazi nakratko će postati posebno Animafestovo platno. 

Ljubitelji bicikala i filmova pozvani su da se na ruti preko Frankopanske ulice, Trga maršala Tita i Cvjetnog trga pridruže sa svojim biciklima, triciklima, romobilima ili samo pješice.

"Nakon što zagrebačke ulice i fasade pretvorimo u Animafestovo platno stižemo na Zrinjevac na tradicionalni predfestivalski Open Air piknik na kojem se od 21 sat prikazuju višestruko nagrađivani filmovi tematski vezani uz bicikle - "Trojke iz Bellevillea", "Moj Moulton i ja", "Velodrool" te "Otac i kći". 

Program je nastao u suradnji Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci i Odsjeka za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. 

U slučaju lošeg vremena "Animacikl na Animafestu" se odgađa za subotu 27. svibnja.

Ovogodišnje, 27. izdanje Svjetskog festivala animiranog filma - Animafest Zagreb počinje 5. lipnja, a održavat će se u kinima Europa i Tuškanac te u ponovno otvorenoj Kinoteci. 

U natjecateljskim, tematskim i retrospektivnim programima bit će prikazano više od 300 filmova, a priredit će se i bogati popratni program, izložbe, radionice, predavanja, znanstveni simpozij, prezentacije škola, predstavljanja knjiga, site-specific filmovi, projekcije na otvorenom u gradskim parkovima i na ulicama.

Program Animafesta obuhvatit će ponajbolja nova djela svjetske animirane produkcije, ali i remek-djela prošlosti", dok je njegov tematski program fokusiran na vezu stripa i animacije.

Festivalske iskaznice se u pretprodaji do 21. svibnja prodaju po cijeni od 150 kuna, nakon toga se mogu kupiti po redovnoj cijeni - 200 kuna, odnosno 180 kuna za učenike, studente, umirovljenike, nezaposlene i osobe s posebnim potrebama.

Iskaznice omogućuju ulaz na sve projekcije osim svečanog otvorenja.



ZBF – Paulus Hochgatterer: Nitko nije rođen zao


ZAGREB - Zlo se ne može promatrati kao izoliranu pojavu, već kao zbroj niza čimbenika, individualnih i biografskih, ekonomskih, povijesnih i političkih, smatra istaknuti austrijski dječji psihijatar i pisac Paulus Hochgatterer a, kako je rekao u razgovoru za Hinu, želimo li stvoriti svijet mučitelja i ubojica dovoljno je pobrinuti se da ugnjetavamo i tučemo svoju djecu.

Hochgatterer je jedan od istaknutih inozemnih gostiju Zagreb Book Festivala (ZBF) koji se održava u Zagrebu od 22. do 28. svibnja, ove godine s fokusom na austrijsku književnu i društvenu scenu. Pod zajedničkom temom 'fragilnost' festival će u Muzeju za umjetnost i obrt okupiti stotinjak domaćih i stranih gostiju na oko pedesetak događanja.

"Ja sam dječji psihijatar, i naravno da ne mogu promatrati zlo kao izolirani fenomen. Nitko nije rođen zao, nijedno dijete nije od malena loše. Zlo je uvijek zbir utjecaja raznih faktora, individualnih i biografskih, ekonomskih, povijesnih i političkih. Cijela mreža takvih čimbenika na kraju rezultira jednim događajem ili djelom koje se može opisati kao zlo", kazao je Hochgatterer.

Upravo to je ono što je literarno uzbudljivo, istaknuo je pisac, autor niza proznih knjiga, drama i eseja u kojima često tematizira zlo, za što mu današnji svijet, kako kaže, daje obilje inspiracije.

"Ljudi su izloženi ugnjetavanju, progonjenju, protjerivanju, zatvaranju, mučenju i ubijanju. Osvrnemo li se oko sebe, vidimo da je tako. U toj mjeri zlo je postojalo ranije, i postoji i danas. U psihologiji traume to se označava kao transgeneracijska trauma. Ako želite za trideset godina i dalje imati ljude koji su spremni proganjati, protjerivati, mučiti ili ubijati, onda je najvažnije pobrinuti se za to da ugnjetavamo i tučemo djecu. Zapravo je to vrlo jednostavno. I to je zlo", rekao je.



Pisac dvostrukog identiteta


Kao dječji psihijatar i pisac, Hochgatterer, kako je rekao, na neki način vodi dvostruki profesionalni život no, ističe, njegove su dvije profesije na neki način komplementarne i međusobno se nadopunjuju.

"Pitanje o mom dvostrukom profesionalnom identitetu često mi postavljaju. Uglavnom me u tom kontekstu pitaju hoću li se napokon odlučiti biti ili samo pisac ili samo dječji psihijatar. A odgovor glasi: ne, ne želim se odlučiti, i dalje želim raditi i jedno i drugo", kazao je autor.

"Već kao dijete jako rado sam čitao i napisao prve priče. Drugim riječima, zanimanje za književnost pobudilo mi se jako rano. S druge strane, moj je otac bio nastavnik, i između ostaloga je predavao biologiju te je u meni pobudio zanimanje za prirodne znanosti. Očito sam taj problem dvostrukog identiteta imao od početka", dodao je.

No, riječ je o dva međusobno jako povezana područja: "Psihijatrija je kao struka oduvijek živjela od ljudskih priča, a književnost bi bez psihički slojevitih likova vjerojatno bila prilično dosadna".

"Kao drugo, događa se stalno međusobno obogaćivanje: djeca s kojom radim neprekidno mi pripovijedaju divne priče - smiješne, tragične, uzbudljive – i one su nepresušan izvor mojih vlastitih priča. I obratno, kad dijete uspije ispričati priču, to je uvijek znak poboljšanja mentalnog zdravlja", dodao je.

Dosad je ukupno objavio pet romana, tri novele, zbirku pripovijetki i kratkih priča i knjigu eseja, predavanja i govora. No, hrvatskoj je publici poznat ponajviše po romanu "Slast života", koji je ovjenčan nagradom Deutscher Krimipreis za najbolji kriminalistički roman objavljen na njemačkom jeziku 2007. godine, te prestižnom nagradom Europske unije za književnost 2009. godine. Austrijsku nagradu za umjetnost i književnost primio je 2010. godine.

Roman je kritika ocijenila široko postavljenim psihološkim trilerom u kojemu autor, suptilno preplićući i povezujući perspektive sedmero likova, oblikuje čitav jedan zagonetni svijet u kojemu je zločin prikazan ne kao ekstremni pojedinačni čini, već kao nasilni akt u kojem sudjeluje svatko na svoj način, i u konačnici čitava ljudska zajednica.

Na hrvatskome je objavljen u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Andyja Jelčića.



Dijete mora imati jednu osobu koja brine


Glavni lik u knjizi je djevojčica koja zbog traumatskog iskustva izgubi sposobnost govora i tek kroz igru i razgovore s psihijatrom opet počinje govoriti.

Riječ je o pametno pisanom psihološkom krimiću u kojemu policajac i psihijatar – Kovacs i Horn – provode paralelne ali odvojene istrage u gradu osebujnih i često pomalo jezivih stanovnika.

Ta je knjiga primjer Hochgatterova dvojnog identiteta: interesa za dječju psihologiju s jedne strane, a s druge, kako je rekao, naprosto želje da napiše nešto novo, dobro i drugačije.

"Oduvijek me zanimalo pitanje sposobnosti pripovijedanja, tj. pitanje što djeca mogu ispripovijedati, a što ne. S druge strane, ta knjiga ima tipične karakteristike kriminalističkog romana. Jednostavno sam htio čitateljima dati uzbudljivo štivo", kazao je Hochgatterer.

Knjiga mu je donijela niz nagrada, među kojima i Europsku nagradu za književnost 2009.

"Ta je nagrada značajno utjecala na tijek moje književne karijere", rekao je pisac. "Zahvaljujući njoj, moja je knjiga prevedena na mnoge jezike i tako je dospjela u mnoge zemlje. Naravno da me to jako obradovalo i potvrdilo moj književni rad", rekao je.

"Slast života" mu je donijela širu književnu raspoznatljivost, no pozornost javnosti privukao je već knjigom "Divlje vode" (1997.), svojom četvrtom knjigom i prvom s mladom osobom kao glavnim likom.

Radnja prati petnaestogodišnjeg mladića koji kreće u potragu za ocem kojega je izgubio u veslanju na divljim vodama.

"Knjiga ima oko 120 stranica, to je pripovijetka ili kratki roman, možemo čak i tako reći, i tada je vrlo dobro prošla kod mladih čitateljica i čitatelja, a prije svega kod nastavnika. To je dovelo do toga da se ubrzo počne čitati u školama na nastavi", kazao je Hochgatterer, kojemu u srpnju izlazi jedanaesta knjiga, pripovijetka s naslovom "Dan kad je moj djed bio heroj", čija se radnja odvija 1945., a glavni lik je trinaestogodišnja djevojčica.

Tema kojom se bavi nije ni nova ni neuobičajena - "duševno stanje" djece u suvremenim društvima čest je književni motiv, na tu je temu napisano mnogo knjiga, i bit će ih napisano još, ističe pisac.

"Kad govorimo o mentalnom zdravlju djece, za mene su dvije spoznaje posebno važne. Kao prvo, trebali bismo imati povjerenja, tj. pomiriti se s činjenicom da se djeca uvijek brže i lakše prilagode svijetu koji se mijenja nego mi odrasli", rekao je.

Drugo, tu je čimbenik koji je odlučujući za uspješan razvoj djeteta, a to je postojanje nečega što se u žargonu razvojne psihologije naziva OCP - One Caring Person – u životu djeteta: "Dakle, postoji li barem jedna osoba koja se brine za dijete, ili te osobe nema", napomenuo je.



Kako iskupiti izgubljeno djetinjstvo


Iako smatra da se moderna zapadna društva dosta brinu o svojoj djeci, Hochgatterer ističe da prostora za poboljšanja još uvijek ima.

"Iako je oduvijek bilo kultura koje su vrlo razborito postupale sa svojom djecom, slažem se da se moderni zapadni svijet brine o svemu što je važno za razvoj djeteta – o zdravlju, obrazovanju, a ponajprije nenasilnom odgoju", rekao je.

"Međutim, također vjerujem da u smo u svim tim područjima još daleko od krajnjeg cilja. U tom kontekstu treba spomenuti da čak i u Europskoj uniji još ima zemalja koje dopuštaju tjelesno kažnjavanje kao odgojnu metodu. Osim što je štetno, to je i glupo", upozorio je.

O djetinjstvima prekinutim tragičnim okolnostima, ratovima ili zlim namjerama odraslih Hochgatterer će govoriti u subotu 27. svibnja na ZBF-ovoj tribini posvećenoj "fragilnostima početaka", na kojoj će pokušati dati odgovor na pitanje mogu li ta djeca ikada biti iskupljena, te može li književnost postati utočište za one koje su prognani iz vlastita djetinjstva.

"Cilj terapije ljudi s traumom nikada nije tu traumu učiniti manjom negoli doista jest. Uvijek treba pokušati integrirati traumu u vlastitu životnu priču", ističe.

Dijete čiji su roditelji ubijeni u ratu pred njegovim očima ne može to "prevladati". Ali ono što može – u odgovarajućim uvjetima i uz pravu pomoć – jest u nekom trenutku doći do točke u kojoj će biti u stanju reći: "Ja jesam netko tko je morao gledati kako mi roditelji umiru, ali bez obzira na to, to sam ja, osoba koja je sposobna djelovati i koja ipak nešto vrijedi". "To mora biti cilj", poručio je.

Zagrebačka književna publika priliku za susret s Hochgattererom imat će i u sklopu ZBF-ova programa "Zemlja podrijetla: Austrija", u nedjelju 28. svibnja, u kojem će mu domaćin u razgovoru biti novinar i kritičar Srđan Sandić.

Osim susreta s nizom istaknutih europskih i svjetskih, te domaćih intelektualaca, sedmodnevni festivalski program donosi druženja s dječjim piscima, kao i zanimljiv glazbeni i filmski program, koji će se dijelom odvijati na odvojenim lokacijama – u klubu Vinyl i Kinu Tuškanac, a u sklopu festivala održavat će se i prodajni sajam na kojemu će po popularnim cijenama biti ponuđeno više od pet tisuća naslova.



Pavel u subotu 27. svibnja u Tvornici kulture promovira novi album


ZAGREB - Grupa Pavel koncertnu promociju svojeg novog albuma "Družba krivih odluka" počinje u subotu 27. svibnja u zagrebačkoj Tvornici kulture uz brojne atraktivne goste, a tom prilikom, kako je najavljeno, na pozornicu se vraća i pjevačica Antonia Matković Šerić.

Pavelov četvrti studijski album u prodaji je od 22. travnja a već je i ranije kao digitalno izdanje dostupan na Deezeru. Album je već predstavljen s četiri hit singla "Poslije nas", "Vrijeme života", "Ljubav" i "Lažu devedesete", uz još šest klasičnih albumskih pjesama.

Kako se ističe u najavi, bit će to treći album koji će Pavel koncertno promovirati na pozornici Tvornice, nakon "I mi smo došli na red" prije tri godine i koncertne promocije albuma "Od prve zvijezde ravno" u ožujku 2013. godine.

"Jako se veselimo koncertu u Tvornici, prošlo je tri godine od zadnjeg i red je da se vratimo, volimo taj prostor. Uvijek je inspirirajuće svirati na mjestu na kojem sviraju i tvoji glazbeni idoli", izjavio je frontmen benda Aljoša Šerić.

Naslov za novi album preuzet je iz pjesme "Junaci Hatzove ulice", generacijske pjesme o svima koji su činili i čine društvo koje je svoje dane i noći većinom provodilo u Aljošinom bivšem stanu u Hatzovoj ulici.

"Većina pjesama s novog albuma referira se upravo na osjećaj pripadnosti i sigurnosti koju pruža prijateljstvo i slatko – gorki osjećaj prolaznosti vremena s ljudima čije su karakteristike nekad bile one muzičara, studentice ili sanjara, a danas su postali očevi i majke. Selidbom iz stana zaključeno je jedno veliko poglavlje života koje je bilo inspiracija novim Pavelovim hitovima od kojih se oni već objavljeni naveliko vrte radijskim eterom", stoji u najavi.

Album je sniman u RSL studiju Novo Mesto i NLO studiju u Zagrebu tijekom 2015. i 2016. godine, a produkciju potpisuju Srđan Sekulović Skansi i Aljoša Šerić.

"Uz prepoznatljivi zvuk i autorski rukopis Aljoše Šerića te podijeljene vokalne dionice između Aljoše i Antonije Matković Šerić, 'Družba krivih odluka' uspješno zaokružuje još jedno životno poglavlje Pavela", dodaje se u najavi.

Nastao 2007. kao solo projekt Aljoše Šerića, tada pjevača grupe Ramirez, s namjerom da se kroz alter ego predstavljaju pjesme pretežno akustično-kantautorskog izričaja, Pavel se razvio u samosvojni bend te je 2008. izdan i istoimeni album "Pavel".

Drugi album, "Od prve zvijezde ravno", izašao je 2012. i dobio gotovo jednoglasno izvrsne kritike svih važnijih tiskovina i internetskih portala, te pet nominacija za diskografsku nagradu Porin, uključujući i nominaciju u kategoriji 'Pjesma godine' za singl "Zbog tebe".

Slijedi album "I mi smo došli na red" (2013.), nominiran u čak četiri kategorije za diskografsku nagradu Porin, između ostalog za album, pjesmu i najbolji pop album godine.

Najavni singl "Čuvaj me", na kojemu vokalne dužnosti preuzima nova članica benda Antonia Matković, redovno je u vrhu nacionalne liste najemitiranijih pjesama Instituta hrvatske glazbe, od čega i dva puta najemitiranija pjesma u Hrvatskoj, a za nju je Aljoša Šerić 2014. osvojio i nagradu Porin za 'Najbolji aranžman'.

Iz godine u godinu sa svakim novim albumom rasla je i publika Pavela na krilima niza hitova poput "Zbog tebe", "Čuvaj me", "Poslije nas", "Vrijeme života", "Autentično osrednji", "Kalifornija".

Uz Aljošu i Antoniju, koja se nastupom u Tvornici vraća na pozornicu, bend još čine Jurica Hotko (klavir, klavijature), Saša Jungić (gitara), Jakov Kolega (bas gitara), Dean Melki (violina), Jerko Jurin (bubanj) i Stipe B. Mađor (truba).

Njihov je najnoviji album objavljen u izdanju Dallas Recordsa.

Ulaznice za koncert Pavela u Tvornici u prodaji su u sustavu Eventim i na Eventim.hr, u Dallas Recordsu (Paromlinska 49/1) i Dirty Old Shopu po cijeni od 70 kn u pretprodaji.



Balet "Gospoda Glembajevi" nova premijera zagrebačkog HNK-a


ZAGREB - Najslavnije dramsko djelo Miroslava Krleže "Gospoda Glembajevi" uskoro će prvi put dobiti svoju baletnu inačicu koju kao koreograf, redatelj, te autor libreta i glazbenog izbora potpisuje Leo Mujić, a čija će praizvedba biti u utorak 30. svibnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Kako se ističe u najavi, nakon vrlo uspješnog baleta "Ana Karenjina", nastalog prema literarnome predlošku slavnoga Tolstojeva romana i glazbu Čajkovskoga, također u produkciji središnjeg nacionalnog teatra, koreograf Leo Mujić novu je inspiraciju za ostvarenje svoje baletne vizije pronašao u Krležinim tekstovima o Glembajevima, koje je koreografirao na glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova.

Drama praizvedena 1929. u HNK-u Zagreb, već je na prvoj izvedbi doživjela golem uspjeh te postala jednom od najizvođenijih Krležinih drama uopće, u zemlji ali i na inozemnim pozornicama.

"Bogato nijansirani li­kovi, isprepleteni međusobni odnosi, velike emotivne eskapade, sukobi i intrige, minuci­ozne analize i proročanske teze o sudbini maloga naroda, danas itekako aktualne, neke su od karakteristika toga teksta koji nudi neslućene mogućnosti umjetničkoga izražava­nja", stoji u najavi.

Baletno uprizorenje Glembajevih predstavlja velik izazov ne samo za koreografa i njegove suradnike, nego i za cjelokupan ansambl koji se upušta u pravu umjetničku pustolovinu.

U velikom cjelovečernjem baletu sudjeluje gotovo cijeli HNK-ov baletni ansambl, dok u glavnim ulogama nastupaju Guilherme Gameiro Alves/George Stanciu kao Ignjat Glembay, Natalia Horsnell/Iva Vitić Gameiro/Edina Pličanić kao Barunica Castelli Glembay, Takuya Sumitomo/Andrea Schifano/Balint Rauscher kao Leone Glembay, Catarina Meneses/Rieka Suzuki/Pavla Pećušak kao sestra Angelika Glembay te Andrea Schifano/Takuya Sumitomo kao Dr. iuris Puba Fabriczy Glembay.

Dramaturški suradnik na predstavi je Ivan Leo Lemo, scenografiju potpisuje Stefano Katunar, a kostimografiju Manuela Paladin Šabanović.

"Balet 'Gospoda Glembajevi' nesumnjivo će pobuditi veliko zanimanje, poglavito onih koji dobro poznaju koreografski rukopis Lea Mujića, neoklasičnoga stila i spretne kombinacije akademskoga baleta na špicama upotpunjenog modernim plesnim izričajem, gestom i mimikom", poručuju iz HNK-a Zagreb.



Zagreb: "Dan bioraznolikosti" u parku Maksimiru


ZAGREB - Cjelodnevno edukativno-informativno događanje za građane "Dan bioraznolikosti" održat će se u subotu od 11 do 17 sati u zagrebačkom parku Maksimir.

 Događanje organiziraju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Javna ustanova Maksimir i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u povodu 22. svibnja, Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj te 21. svibnja, Dana Nature 2000.

 Cilj je događanja kroz brojne vođene ture i izložbe te interaktivne igre i radionice na otvorenom educirati posjetitelje o važnosti očuvanja bioraznolikosti i uspostave održivog turizma u kontekstu zaštite prirode, što je i glavna tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana bioraznolikosti. Osim toga, u sklopu događanja bit će predstavljen i novi web shop Parkova Hrvatske.

 Svoje će aktivnosti u Maksimiru, između ostalih, predstaviti i svih osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Javna ustanova Maksimir, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, National Geographic, Zoološki vrt grada Zagreba, WWF Adria, Narodno sveučilište Dubrava – Ekoklub, Udruge BIOM i Hyla, Hrvatsko geološko društvo, Udruga Hrvatski rendžer te županijske javne ustanove za zaštitu prirode.

 Posjetitelji će se moći upoznati s ponudom i aktivnostima svih 19 hrvatskih parkova, pojedinim životinjskim vrstama poput ptica i paukova, biljnim vrstama Maksimira te fosilima, a djeca će imati prilike osvojiti nagrade u nagradnoj igri "Potraga za prirodnim blagom – uhvati biološku raznolikost", koja počinje u 11,30 sati.

 Međunarodni dan bioraznolikosti, koji se obilježava 22. svibnja, proglasili su Ujedinjeni narodi kako bi upozorili na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značenja za sadašnje i buduće naraštaje. Istog dana Republika Hrvatska obilježava Dan zaštite prirode, proglašen još 2003. godine, dok se od ove godine 21. svibnja u Europi obilježava kao Dan Nature 2000.

I u zagrebačkom Zoološkom vrtu u subotu, 20. svibnja, obilježit će se Međunarodni dan bioraznolikosti, programom za građane od 10 do 18 sati. Bit će otvorena i izložba "Veleposlanici za biološku raznolikost".



U nedjelju, 21. svibnja "Šišmiš party" u špilji Veternici

 
A u nedjelju, 21. svibnja, povodom Tjedna hrvatskih parkova, Javna ustanova Park prirode "Medvednica" građane poziva na "Šišmiš party" koji organizira u špilji Veternici i kod planinarskog doma Glavica s početkom u 10 sati.

 Građani će moći posjetiti špilju Veternicu, od 10 do 17 sati. Posjeti špilji organizirani su na svaki puni sat. U toj špilji zabilježeno je čak 18 vrsta šišmiša, a njih 12 stalno zimuje u Veternici.

 Bit će organiziran i "Šišmiš sajam" na kojem će se predstaviti Park prirode Medvednica, udruge Tragus i zagrebački Zoološki vrt. Također, brojne besplatne radionice i igre za djecu, akcija "Usvoji šišmiša", te ponuda suvenira i domaćih proizvoda s područja Parka.

 Od 18 do 19,30 sati posjetitelji će moći uživati u akustičnom glazbenom nastupu u koncertnoj dvorani špilje Veternice.

 


IZ SVIJETA - MOZAIK

Festivalska palača u Cannesu nakratko evakuirana iz sigurnosnih razloga

 CANNES - Festivalska palača u Cannesu bila je u subotu predvečer nakratko evakuirana zbog sigurnosnih razloga, javlja agencija France Presse.

Projekcija filma "Le Redoutable" Michela Hazaniviciusa za medije zbog toga je kasnila nekoliko minuta.

Canneska policija je priopćila da je publika bila zamoljena da napusti dvoranu zbog sumnjivog predmeta. Policija je rekla novinarima da je riječ o ostavljenom predmetu.

U zgradi su viđeni stručnjaci za eksplozive sa psima. Publika se ubrzo vratila u dvoranu i projekcija filma se nastavila.

U Francuskoj je od 2015. na snazi izvanredno stanje nakon terorističkih napada u kojima je u studenom poginulo 130 ljudi.


 Glava statue izgubljena u Drugom svjetskom ratu vraćena na koelnsku katedralu


KÖLN – Kölnska katedrala korak je bliže dovršetku nakon što joj je u petak vraćena dugo izgubljena glava statue koja je otpremljena u Sjedinjene Države nakon Drugog svjetskog rata.

Glava kipa rimskog vojnika nestala je s Mihaelovog portala, jednog od ulaza u katedralu, nakon što se tijekom bombardiranja 1945. otkinula. Glava je preživjela pad od nekoliko metara, a jedan američki vojnik ponio ju je kući.

Nakon što je taj vojnik preminuo, njegov sin pronašao ju je u podrumu, te ju je odnio na procjenu jednom povjesničaru umjetnosti.

Na svu sreću, sin se sjećao kako mu je otac pokazivao taj fragment dok je bio dijete, te mu je prepričao kako je sudjelovao u "osvajanju Kölna", rekao je Peter Fuessenich, voditelj radova na katedrali.

Stanovnici Kölna šale se da se crkva ne će nikad dovršiti. Njezina gradnja počela je 1248., no u sadašnjem obliku je otvorena tek g. 1880. Od tada se na njoj radi bez prestanka, većinom na popravcima i nadogradnji



Torba u kojoj su nošeni uzorci s Mjeseca bit će prodana na dražbi


NEW YORK - Jednostavna bijela torba u kojoj je posada Apolla 11 1969. skupljala prve uzorke s Mjeseca i donijela na Zemlju bit će prodana na dražbi Sotheby's u New Yorku u srpnju a mogla bi biti doseći i cijenu od 4 milijuna američkih dolara.

Torbu s oznakom "Povratak Mjesečevih uzoraka"  koristio je astronaut Neil Alden Armstrong, prvi čovjek koji je hodao Mjesecom, za vrijeme misije Apolla 11.

Torba je korištena za kamenje i prašinu s Mjesečeva područja poznata kao More tišine.

Najavljena za 20. srpnja, na 48. obljetnicu spuštanja Apolla 11 na Mjesec, aukcija će biti prva legalna prodaja jednog artefakta iz misije, rekao je u telefonskom razgovoru  u petak direktor izložbe i artefakata u NASA-i Jim Hull.

Premda postoje zakonska ograničenja prodaje materijala skupljenih na Mjesečevim misijama, uključujući kamenje i prašinu s Mjeseca, vjeruje se da su neki artefakti prodani na crnom tržištu.

Raketa s Apollom 11 poletjela je s lansirne lampe u Floridi 16. srpnja 1969. , a posadu Apolla činila su trojica astronauta Neil Alden Armstrong, Edwin "Buzz" Aldrin  i Michael Collins. Četiri dana kasnije Armstrong i  Aldrin spustili su lunarni modul "Eagle"  na Mjesečevu površinu. U sklopu misije, astronauti su skupljali Mjesečeve uzorke.

Nakon gotovo 22 sata na Mjesecu, Armstrong i Aldrin vratili su se u lunarni modul, uzletjeli i pridružili se Collinsu te se vratili na Zemlju. Sletjeli su 24. srpnja i dočekani su kao junaci.

 








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus