00:21, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 20. studenoga 2017.

Objavljeno: 20.11.2017 u 08:08
Pregledano 55 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 20. studenoga 2017.

ZAGREB 20. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Predstavljena knjiga Marca Gjidare "Pogled iz Francuske na Jugoslaviju"


ZAGREB - Knjiga pariškoga profesora emeritusa javnoga prava Marca Gjidare "Regards de France sur la Yougoslavie Socialiste (1980-1991) - Aspects institutionnels et administrafs" (Pogled iz Francuske na Socijalističku Jugoslaviju (1980-1991) - Institucijski i upravni aspekti) predstavljena je u ponedjeljak u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.

Knjigu su predstavili predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, profesorica Pravnoga fakulteta u Splitu Bosiljka Britvić Vetma i autor knjige Marc Gjidara.

Zvonimir Frka-Petešić podsjetio je kako je profesor Gjidara bio zauzet devedesetih godina kako bi se hrvatski glas mogao čuti u Francuskoj. "Govorio je na televiziji, radiju, pisao članke u tisku", rekao je dodavši kako je okupljao udruge i s njima razgovarao.

Ocijenio kako je uloga prof. Gjidare nezaobilzna u otkrivanju istine o našoj zemlji te dodao kako su pod njegovim vodstvom iz Francuske u upućena 993 kamini dobrotvorne pomoći.

Po Gjidarinim riječima, Titova Jugoslavija i njezin režim dugo su mogli izvan granica SFRJ, a osobito u Francuskoj, uživati laskav ugled, koji se nije nikad ozbiljnije provjeravao.

Ocijenio je kako se to ipak pokazalo posve nezasluženim te dodao kako je "životno načelo jugoslavenske države od njezina nastanka 1919., a još više poslije 1945. uvijek bila diktatura.

Gjidara smatra kako jugoslavenski čelnici nisu nikad prekinuli pupčanu vrpcu svojih dogmi u politici, ekonomiji, na razni uprave, kao što se nikad nisu odrekli ni ostavštinesvoga staljinističkoga razdoblja.

"Jugoslavija je htjela iz staljinizma prijeći u samoupravljanje s istom ideologijom, istim sustavom vlasti i istim čelnicima", istaknuo je Gjidara i uspjeh tog prijelaza objasnio parafrazom Einsteinove izreke: Teorija, to je kad sve znaš i ništa ne funkcionira, praksa, to je kad sve funkcionira i nitko ne zna zašto, a u samoupravljanju je spojena teorija i praksa pa ništa ne funkcionira i nitko ne zna zašto.

Ustvrdio je kako je upravljačka mjesta u bivšoj Jugoslaviji zaplijenila skupina ljudi koja zgrće političke i upravne funkcije ili s vremenom nasljeđuju jedni druge te dodao kako njima u biti nikad nije bilo u interesu da provedu reforme.

Naglasio je kako je proces raspadanja jugoslavenske države započeo davno prije devedesetih godina, što zapazili i pojedini promatrači u Jugoslaviji.

Oni su, tvrdi, isticali kako kako je "održavanje sustava i njegove ideologije omogućeno promicanjem neupućenih i osrednjih te negativno selekcioniranih".

"Doista, prema postulatu avangardizma, član partije nisi zato što si bolji, nego si bolji, zato što pripadaš partiji", rekao Gjidara dodavši kako je takvo razmišljanje vrijedilo na političkom polju, upravi i društvenom životu.

Ocijenio je kako je bilanca jugoslavizma kao sustava vlasti i kao državnoga oblika porazna. "On je uzrokovao pustošenje na materijalnoj i ekonomskoj te na mentalnoj i intelektualnoj razini", rekao je Gjidara dodavši kako su ta dijagnoza i bilanca i dalje životno nužne za hrvatsko suočavanje s budućnošću.

Knjiga "Regards de France sur la Yougoslavie Socialiste (1980-1991) - Aspects institutionnels et administrafs" (Pogled iz Francuske na Socijalističku Jugoslaviju (1980-1991) - Institucijski i upravni aspekti) (402 str.) podijeljena je na 9 poglavlja u kojima autor na francuskom jeziku piše o odnosima između političkih skupština i uprave u jugoslavenskom samoupravljanju, nadležnosti lokalne vlasti, administraciji u političkom diskursu u Jugoslaviji, pravosudnom nadzoru i samoupravljanju, zakonodavnoj i uredbenoj inflaciji, javnoj upravi, jugoslavenskoj administraciji i europskim integracijama, privatizaciji i funkcioniranju pravosuđa.

Opsežni sažetci radova i predgovor objavljeni su na hrvatskom jeziku.

Knjigu su objavili Pravni fakultet u Splitu i Sveučilište Pantheon Assas, Pariz II. Marca Gjidara professor je emeritus javnoga prava na Sveučilištu Paris II (Universite Pantheon - Assas).



Verdijeva "Moć sudbine" 23. studenoga premijerno u splitskom HNK


SPLIT - Operni ansambl Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu u četvrtak, 23. studenoga premijerno će izvesti operu Giuseppea Verdija "Moć sudbine" pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića i u režiji Dražena Siriščevića.

Intendant HNK Split Goran Golovko napomenuo je kako je riječ o rjeđe izvođenom naslovu Verdijeva repertoara, koji nije toliko popularan ili populističan kao što bi bile neke druge opere s vrlo pamtljivim brojevima, zborovima i duetima, istaknuvši kako su svi u kazalištu sretni zbog jedne takve grandiozne opere koja je pisana po narudžbi u doba kada su se pojedinci htjeli pokazati i iskazati u svoj svojoj veličini, te političkoj i kulturnoj moći.

"U pitanju je zaista bogato glazbeno-scensko djelo koje najavljuje najzrelijega Verdija, a svakom kazalištu je u produkcijskom i umjetničkom smislu velik izazov. Nadamo se najboljem jer smo dali najbolje od sebe pri realizaciji projekta i vjerujem da će ljubitelji opere, te oni koji će to tek postati doći na svoje", kazao je Golovko.

Redatelj Dražen Siriščević potvrdio je da je riječ o vrlo kompliciranom djelu, dodavši da ga je fascinirala Verdijeva kompleksnost, njegov pogled na cijeli ljudski rod i na to što čovjek uopće jest, pa se ne bavi jednom ili dvije emocije već traži spektar ljudskih emocija.

"Na pozornici nastojimo što atraktivnije pokazati cijeli put čovjeka od ljubavi do mržnje, pa povratak natrag. Kod uprizorenja ovoga djela odlučili smo utjeloviti glazbeni motiv i postaviti ga na pozornici. Upravo ćemo na pozornici imati glumicu Katarinu Romac koja će igrati sudbinu i vući niti između svih karaktera, povlačiti ih, skupljati ih, odvajati ih, ubijati ih i blagoslivljati već prema tome što ona hoće. Ona otvara predstavu otvarajući zastor, te je zatvara zatvarajući zastor. Kad je uništila sve sudbine na pozornici okrenut će se prema publici i potražiti nove žrtve", otkrio je Siriščević.

Maestro Ivo Lipanović podsjetio je da će tu predstavu izvesti na 50. godišnjicu prve i jedine dosadašnje splitske izvedbe, te da će prvi put u Hrvatskoj u jednoj predstavi nastupiti dva nacionalna prvaka - Giorgio Surian i Ivica Čikeš, ali i Terezija Kusanović. Kazao je da se rijetko koja opera, pa i u svijetu, može podičiti takvom podjelom i kvalitetom pjevača. "Ovo je velika opera, komplicirana, s puno promjena i zborova, s jakim orkestrom. To je prijelaz Verdija iz latinske trilogije prema Don Carlosu. To je novost u njegovu stvaralaštvu", kazao je Lipanović.

Opera je to čije je mjesto radnje Italija i Španjolska u 18. stoljeću, a igra se u četiri čina. Puna je užasa i nesreće, pa tako svi glavni protagonisti na kraju izgube život. Kako je opisano u kratkom sadržaju kazališne knjižice, ljubavi Leonore de Vargas i Don Alvara protivi se njezin otac markiz di Calatrava kojeg Alvaro nehotice usmrćuje. Leonora se povlači u samostan, no tamo ne pronalazi mir niti uspijeva zaboraviti svoju veliku ljubav. Njezin brat Don Carlo, progonjen željom za osvetom ubojici svoga oca priključuje se španjolskoj vojsci pod lažnim imenom te sklapa prijateljstvo s Alvarom. No, saznavši naposljetku njegov pravi identitet, progoni ga, pronašavši ga nakon punih sedam godina. U tragičnom finalu pogibaju svi protagonisti, uključujući i Leonoru ispred čijeg se samostana događa finalni dvoboj.

U glavnim ulagama nastupaju sopranistica Daniela Schillaci, tenor Zoran Todorovich, bas Ivica Čikeš, bas-bariton Giorgio Surian, mezzosopranistica Terezija Kusanović, te bas-bariton Ozren Bilušić uz ostale soliste, Zbor, Orkestar i Balet HNK Split.

Scenograf je Slaven Raos, kostimografkinja Sonja Obradović, koreograf Igor Kirov, zborovođa Ana Šabašov, a oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić.



Predstavljena knjiga Tihomila Maštrovića "Kroatološki ogledi"

 
ZAGREB - Knjiga znanstvenoga savjetnika Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Tihomila Maštrovića "Kroatološki ogledi" predstavljena je u ponedjeljak u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma u Zagrebu.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je Maštrovićevim radom hrvatski jezik 2008. godine priznat i u međunarodnoj bibliotečnoj klasifikaciji. Neki od radova u ovoj knjizi posvećeni književnim opusima hrvatskih književnika Milana Begovića, Ante Tresića Pavičića, Nike Andrijaševića te austrijske književnice hrvatskoga podrijetla Paule von Preradović, napomenuo je dodavši kako maštrvoić objavljuje i priloge vezane uz sudbinu hrvatske knjige.

Akademik Mislav Ježić istaknuo je kako su u knjizi radovi vezani uz književnoznanstveni projekt "Hrvatski književni povjesničari" te dodao da su u njoj prilozi o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Ivi Frangešu, Antunu Barcu i Đuri Šurminu.

Napomenuo je i kako su tu radovi u kojima se komentira međunarodno priznanje hrvatskoga jezika ostvareno 2008. godine.

Po Ježićevim riječima neke od tema obrađene su komparativno kroatističkim postupcima pa ih valja smatrati kroatološkim prilozima.

To je na tragu autorovih stvaralačkih postupaka prethodno iznesenih u njegovim knjigama "Nad jabukama vile Hrvatice" i "Neukrotivo svoji", napomenuo je Ježić dodavši kako kroatistički eseji i rasprave u pristupu temama filološke, književnopovijesne i književnokritičke naravi.

Književna povjesničarka Hrvojka Mihanović Salopek podsjetila je kako je većina priloga u knjizi napisana nakon znanstvenih skupova, na kojima su ovdje uvršteni radovi najprije usmeno priopćeni i potom u odgovarajućoj znanstvenoj smotri objavljeni.

Zato su ti tekstovi, istaknula je, do ovog izdanja bili razasuti po znanstvenim zbornicima i časopisima.

Napomenula je i kako su neki od radova posvećeni književnim opusima hrvatskih književnika, ali i prilozi o Novigradu i novigradskom kraju u prirodoslovnom putopisu Spiridiona Brusine te o znanstvenim interesima Vjekoslava Maštrovića u svjetlu njegove bibliografije te časopisu Hrvatsko-češkog društva.

U knjizi "Kroatološke studije" (299 str.) objavljeno je sedamanest studija, a knjigu je objavio nakladnik Leykam international.

Tihomil Maštrović se rođen 1952. u Zadru. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "Nad jabukama vile Hrvatice".



Glazbeni krimić "Faraon iz Ilice je mrtav" premijerno u Komediji 1. prosinca


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija kao svoj sljedeći premijerni naslov najavljuje, 1. prosinca, predstavu "Faraon iz Ilice je mrtav", glazbeno-kazališni spektakl koji prema književnom predlošku Milane Vuković Runjić postavlja Krešimir Dolenčić.

Kako se ističe u najavi, predstava "Faraon iz Ilice je mrtav", nastala prema kompleksnom književnom djelu Milane Vuković Runjić koje balansira između krimića, melodrame i društvene kronike, posveta je Zagrebu dvadesetih godina prošloga stoljeća, pokazujući da je ondašnje društvo u mnogočemu slično onom suvremenom.

Zaplet "pravog glazbenog krimića" razvija se nakon što je u stanu u zagrebačkoj Ilici pronađen mrtav kiromant i vidovnjak Franc Keopček, poznatiji pod imenom "Keops Ra". Najveće sumnje padaju na njegovog pomoćnika Alfreda Makajca, a kako je Keopček bio veliki zavodnik svojih mušterija nježnijeg spola, o nemilom će se događaju razgovarati i sa svim ljubiteljicama njegovih seansi, kao i s njihovim muževima.

"Puna neočekivanih obrata, u kojima se otkrivaju stare tajne i prepliću ljubavne zavrzlame, predstava će publiku ostaviti u neizvjesnosti sve do same završnice i uzbudljivog raspleta, a zarazni glazbeni brojevi dodatno će oživjeti sliku i atmosferu života nekadašnjeg građanstva", stoji u najavi.

Predložak je za kazalište dramaturški obradila Ana Tonković Dolenčić, koja ističe kako maštoviti svijet iz romana Milane Vuković Runjić "ima nešto i od Zagorkinog melodramskog idealizma, pa je tu osim humora i ljubav kao pokretač, čak i kad je posve nesretna".

"Ono što nam je svima blisko u romanu i predstavi su zločin, koji nažalost ne zastarijeva, ljubavi koje nisu ništa sretnije, ljudi koji ne postaju bolji, a društvena klima na ovim prostorima nije se previše promijenila u poslijednjih stotinjak godina", ističe Tonković Dolenčić.

"Međutim, u kazališnoj stvarnosti postoji način koji taj niz uzaludnog ponavljanja negativnih obrazaca čini podnošljivijim. Humor se može prepisati kao terapija i u najtežim slučajevima promatranja ljudskih anomalija, i to je prizma kroz koju se raspršuje ubojita zraka banalnosti zla", dodaje.

U glavnim su ulogama Dajana Čuljak (Edvina pl. Podolsky) i Ivan Čuić (Sascha Ackerman). Saša Buneta zaigrat će Šlager pjevača, Tetu Miciku igra Jasna Palić Picukarić, a udovicu Podolsky, Sofiju Vondelar, utjelovit će Mila Elegović. Uloga Gregora pl. Podolskog pripala je Draženu Bratuliću, a Franca Keopčeka, poznatijeg pod imenom Faraon Keops Ra Goranu Malusu.

Glumački ansambl još čine Fabijan Pavao Medvešek, Zlatko Ožbolt, Ana Magud, Nera Stipičević, Vid Balog, Nina Kaić Madić, Lana Blaće, Jadranka Gospodnetić/Ana Zebić, te Larisa Marak.

Scenografiju osmišljava Dinka Jeričević, a kostime Tea Bašić. Autor glazbe je Ivan Josip Skender. U predstavi sudjeluju i članovi baletnog ansambla Kazališta Komedije kao i orkestar, kojim dirigira maestro Krešimir Batinić.



Dani Marije Jurić Zagorke od 21. do 26. studenoga


ZAGREB - Manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke 2017., koja se ove godine održava 11. put, počinje u utorak, 21. studenoga u Zagrebu, a središnji joj je događaj književno-znanstveni skup Feminizam i kultura straha.

Dvodnevni je to skup s međunarodnim sudjelovanjem koji organiziraju Centar za ženske studije i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Zagorkini Dani počinju u utorak polaganjem vijenca na grob najčitanije hrvatske autorice i prve političke novinarke, a istoga će se dana dodijeliti nagrade za najbolje studentske radove na temu ženske i rodne problematike koju Centar za ženske studije dodjeljuje desetu godinu zaredom.

U četvrtak, 23. studenoga građanima se otvaraju vrata Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke (od 11-16 sati), a isti dan bit će predstavljena knjiga Coprnički ceh.

Književno-znanstveni skup Feminizam i kultura straha održat će se u petak i subotu, 24. i 25. studenoga u Zagorkinu Memorijalnom stanu.

U nedjelju, 26. studenoga Slavica Jakobović Fribec građane vodi u šetnju Zagorkinim tragom koja završava u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8.

Marija Jurić Zagorka (1873. - 1957.) bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti.



Umro akademik Milan Moguš


ZAGREB - Istaknuti  hrvatski filolog i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u razdoblju od 2004. do 2010. akademik  Milan   Moguš, umro je u nedjelju 19. studenog u Zagrebu u 91. godini života, izvijestila je u ponedjeljak ujutro HAZU.

 Akademik Moguš rodio se 1927. u Senju. Nakon završetka studija izabran je za asistenta u Akademijinom Institutu za jezik, a 1956. prelazi na Filozofski fakultet kao asistent  profesora Mate Hraste. Bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Varšavi.

 Od 1965. do umirovljenja 1992. bio je šef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika. Bio je prodekan Filozofskog fakulteta, gdje  je od 1976. predavao i na poslijediplomskom studiju smjera lingvistike. Predavao je i kao gostujući profesor na sveučilištu u Kölnu i Mannheimu.
   
 Akademik Milan Moguš bio je član HAZU 40 godina: 1977. izabran je za izvanrednog, a 1986. za redovitog člana. U   vrijeme predsjedničkog mandata akademika Moguša osnovane su četiri  Akademijine znanstveno-istraživačke jedinice: u Bjelovaru (2005.), Vukovaru (2008.) i Požegi (2009.) te Antropološki centar u Dubrovniku (2008.), a 2009. Akademija je preselila svoju  Knjižnicu u novouređenu zgradu bivšeg Kemijskog instituta na Strossmayerovom trgu.
 
 Od 2001. do smrti akademik Moguš bio je voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU te predsjednik Odbora za leksikografiju, član Odbora za dijalektologiju i Odbora za onomastiku. Bio  je dugogodišnji voditelj projekta Istraživanja hrvatskih dijalekata i pod njegovim vodstvom  objavljen je niz dijalektoloških izdanja   –  monografija, znanstvenih rasprava i članaka.
 
 Od  2011. vodio je projekt Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića, koji je dosad izašao u 14 svezaka. Akademik Moguš objavio je 274 publikacije, među kojima 21 knjigu te 208 članaka i rasprava. U  doba Hrvatskog proljeća 1971., zajedno s  akademikom Stjepanom Babićem i pokojnim akademikom Božidarom Finkom, izradio je Hrvatski pravopis koji je zbog političkih razloga nakon tiska bio uništen te je 1972. ponovno tiskan u  Londonu, zbog  čega je u povijest ušao pod nazivom  Londonac. U   cijelosti je Hrvatski  pravopis prvi put  tiskan tek 1990., nakon čega je doživio više izdanja.
 
 Za  povijest  hrvatskog  jezika  nezaobilazno  djelo  akademika  Moguša  je  Fonološki razvoj hrvatskoga jezika (1971.) i njegovo dopunjeno i prošireno izdanje Povijesna fonologija  hrvatskoga   jezika  (2010.). Bio je suautor velike gramatike Povijesni pregled,  glasovi i oblici hrvatskoga književnoga  jezika  (1991.),  a svoje rezultate bavljenja pisanom poviješću hrvatskog jezika zaokružio je 1993. u knjizi  Povijest hrvatskoga književnoga jezika, objavljenoj u tri  hrvatska, jednom engleskom i jednom njemačkom izdanju.

 Velik doprinos akademik Moguš dao je hrvatskoj dijalektologiji, posebno istraživanju čakavskog  narječja. Moguš  je bio među prvim hrvatskim lingvistima koji je pridonio uvođenju uporabe  računala u humanističke znanosti te je računalnom obradbom teksta proširio načine proučavanja jezičnih i književnih spomenika.
 
Za svoj rad  akademik  Milan  Moguš dobio  je  niz domaćih  i stranih  odlikovanja   i priznanja. Godine 1998.  dobio  je  Državnu nagradu za znanost za životno djelo, 1996. odlikovan je za znanstveni rad Ordenom Danice hrvatske s likom   Ruđera   Boškovića,   2007.   Redom   kneza  Branimira s ogrlicom za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Hrvatske i njezina  odnosa s drugim  državama, 2009. Redom Ante Starčevića za doprinos održanju i razvitku hrvatske državotvorne ideje, uspostavom i izgradnjom suverene hrvatske države, a 2017. i Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, za osobite zasluge i dugogodišnje sveukupno znanstveno, kulturno i javno djelovanje u Hrvatskoj i u svijetu.



Na Susretima hrvatskih malih vokalnih sastava nastupilo više od 300 pjevačica i pjevača


BJERLOVAR - Na 14. susretu hrvatskih malih vokalnih sastava u nedjelju je u bjelovarskom Domu kulture nastupilo više od 300 pjevačica i pjevača iz 11 hrvatskih županija.

U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, u dvodijelnom programu nastupila su 22 mala vokalna sastava iz Garešnice, Bobovca, Karlovca, Biškupaca, Velike Gorice, Gornjeg Kraljevca, Pleternice, Križevaca, Siska, Glogovca, Novog Grada, Zagreba, Ivanca, Kastva, Srečinca, Garešnice, Siska, Jelenja i Čakovca.

Uz kvalitetu izvedbi, atraktivnosti programa doprinijela je i raznolikost kategorija vokalnih sastava pa je bjelovarska publika mogla uživati u bogatom repertoaru izvorne pučke glazbe, klasične glazbe, slobodnih stilova i žanrova, folklornih malih vokalnih sastava i komornih zborova.

Susreti malih hrvatskih vokalnih sastava jedna su od deset nacionalnih godišnjih manifestacija Hrvatskog sabora kulture. Pokrenuti su 2004. godine s ciljem da se na jednom mjestu okupi i prezentira raznovrsnost i bogatstvo vokalne glazbe u najvišoj kvaliteti.

Uz Hrvatski sabor kulture, suorganizatori 14. Susreta hrvatskih malih vokala su Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije, 2. Osnovna škola Bjelovar i Glazbena škola Vatroslava Lisinskog Bjelovar. Pokrovitelj Susreta je Bjelovarsko-bilogorska županija, a supokrovitelji Grad Bjelovar i Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, dok Susret materijalno podupire Ministarstvo kulture.



David Byrne dolazi na INmusic festival


ZAGREB - Legendarni David Byrne nastupit će na INmusic festivalu, koji će se održati  od 25. do 27. lipnja iduće godine na zagrebačkom Jarunu, najavio je u ponedjeljak organizator festivala.

David Byrne, kreativna snaga Talking Headsa, dobitnik Oscara, Grammya i Golden Globea, član Rock And Roll Hall Of Fame, a zadnjih desetljeća i iznimno uspješan i hvaljen samostalni glazbenik, fotograf, režiser i autor, na glavnu pozornicu INmusic festivala donosi najnoviji glazbeno-scenski nastup, kaže se u najavi.

Byrne se istaknuo kao autor i suradnik u gotovo svim umjetničkim formama, zbog čega ga prati glas jednog od najheterogeničnijih, najhrabrijih i najznačajnijih glazbenika našeg doba.

Samo u proteklih nekoliko godina nalazio se u fokusu umjetničke javnosti zbog cijelog niza uspješnih i raznolikih autorskih radova - od mjuzikla i kazališnih ostvarenja poput Joan of Arc: Into the Fire (2017) i Here Lies Love (2013), u kojima je tematizirao živote Ivane Orleanske i Imelde Marcos, sveobuhvatnih performativnih umjetničkih djela poput The Institute Presents: NEUROSOCIETY (2016) i suradničkih albuma, među kojima se ističe zadnji snimljen u kolaboraciji sa St. Vincent Love This Giant (2012), do suvremenih publicističkih klasika poput How Music Works (2012) u kojemu Byrne izlaže svoju perspektivu povijesti, iskustva i društvenih aspekata glazbe kao posla i umjetnosti.

Byrne se na 13. izdanju INmusic festivala pridružuje dosad najavljenim izvođačima Queens Of The Stone Age i Skunk Anansie, na dobro poznatoj lokaciji zagrebačkih jarunskih otoka, navodi organizator.




IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Harrison Ford pomogao unesrećenoj ženi


LOS ANGELES - Vozačica koja je u nedjelju ujutro izgubila kontrolu nad automobilom i sletjela s autoceste u Kaliforniji blizu mjesta Santa Paule, nemalo se iznenadila shvativši da joj pomoć pruža filmski junak - Harrison Ford.

Ford (74) je zajedno s još nekoliko slučajnih prolaznika pohitao u pomoć unesrećenoj vozačici na kalifornijskoj državnoj cesti 126, prenosi Hollywood Reporter.

Glumac je je ranije sletio u obližnju zračnu luku te se autocestom vozio kući.

Zajedno s ostalim sudionicima u prometu uspio je iz olupine izvući ženu te je pričekao dolazak vozila hitne pomoći.

Vozačica je prošla s manjim ozljedama, kazali su iz bolnice.

Ni slavnome glumcu prometne nesreće nisu nepoznanica, s tom razlikom što je on u njih nekoliko sudjelovao privatnim zrakoplovom.

Nedavno je greškom zamijenio uzletnu za sletnu stazu i pri slijetanju proletio tik iznad Boeinga 737 American Airlinesa sa 116 putnika i članova posade. Pilotirao je svojim lakim zrakoplovom, jednomotorcem Aviat Huskyjem.

Ovo nije prvi put da 'Han Solo' ima nevolje u zraku. Prije dvije godine Ford je teško ozlijeđen kada je prisilno sletio na golf igralište nakon što je zrakoplovu kojim je upravljao otkazao motor.

 

Američke glazbene nagrade: Bruno Mars izvođač godine


LOS ANGELES - Na dodjeli Američkih glazbenih nagrada (AMAs) Bruno Mars je u nedjelju odnio titulu izvođača godine, a i u većini ostalih kategorija dominirali su muški glazbenici, no svečanošću dodjele dojmljivim su izvedbama vladale pjevačice Pink, Lady Gaga i Christina Aguilera.

Mars je osvojio i nagrade u kategorijama najboljega pop rock albuma, omiljenog muškog pop rock izvođača, imao je najbolji video godine i proglašen je najboljim glazbenikom soul i R&B glazbe.

Nekadašnji član grupe One Direction Niall Horan osvojio je nagradu najboljega novog glazbenika, Portorikanac Luis Fonsi, Justin Bieber i Daddy Yankee nagradu za suradnju godine na pjesmi "Despacito".

Omiljenom pjevačicom godine u kategoriji pop rock glazbe proglašena je Lady Gaga. U prijenos dodjela nagrade uključila se s turneje koja ju je zatekla u Washingtonu. Izvela je pjesmu "The Cure".

Najboljom u kategoriji soul i R&B glazbe proglašena je Beyonce.

Superzvijezda Motowna Diana Ross osvojila je nagradu za životno djelo, a čestitke su joj putem video snimke uputili bivši američki predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michelle. Na pozornici s pojavila okružena članovima svoje obitelji.

Nagradu za turneju godine odnijeli su članovi grupe "Coldplay".

Najboljim country pjevačem proglašen je Keith Urban, a najboljim glazbenicima alternativnog rocka grupa Linkin Park.

Drake je najbolji glazbenik u kategoriji rapa i hip-hopa, a nagradu za najbolji rap i hip hop album osvojio je Kendrick Lamar.

Vrhunac večeri bila je izvedba Kelly Clarkson i Pink koje su izvele pjesmu "Everybody Hurts" grupe REM, posvetivši je spasiocima i žrtvama uragana i požara koji su opustošili velike djelove Sjedinjenih Država.

Glumica Viola Davis odala je počast pjevačici i glumici Whitney Houston i 25. godišnjici filma "The Bodyguard", a Christina Aguilera dojmljivo je izvela potpouri hitova iz filma.

 

Perad uzročnik trećine bakterijskih crijevnih infekcija


BERLIN - Piletina je jedan od glavnih uzroka zaraze vrstom bakterije koja uzrokuje upalu tankog crijeva, a najčešće je prate dijareja, trbobolja, glavobolja, povraćanje i visoka temperatura.

Znanstvenici s berlinskog instituta Robert Koch ustanovili su da je uzrok trećine crijevnih infekcija kod pacijenata zaraza gram negativnom bakterijom iz roda Campylobacter, koja se uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je "stanovnik" probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Ima je i u kamenicama i drugim školjkašima.  

Ova se bakterija jednostavno uništava visokom temperaturom, a s obzirom na to da je hrana glavni put prijenosa dobrom će se termičkom obradom hrane bakterija uništiti.

Do pojave simptoma bolesti obično dolazi dva do pet dana nakon zaraze bakterijom, no može varirati i od jednoga do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi bolesti su proljev, trbobolja, visoka temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Simptomi obično traju tri do šest dana.

Smatra se da je glavni put prijenosa bakterije hrana, najčešće nedovoljno toplinski obrađeno meso, osobito piletina.

Bolest može imati smrtonosan ishod za sasvim malu djecu, osobe treće životne dobi i one slabog imuniteta.

Studija instituta se temelji na odgovorima iz upitnika što ga je ispunilo oko 2000 osoba koji su bar jednom imali kampilobakteriozu.

Iz instituta su kazali da EU do 2018. planira odrediti gornju granicu bakterija campylobacter kod peradi. Ističu da se bakterija uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu te da u mesu može završiti za vrijeme klanja.

Prevencija podrazumijeva uobičajene higijenske mjere poput pranja ruku, osobito nakon rada sa sirovom hranom i obavljanja nužde, pranja posuđa i radnih površina, dobru termičku obradu hrane, upotrebu ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo i prokuhavanje domaćeg mlijeka.

 

Štakorima protiv tuberkuloze u megalopolisima


LONDON - Znanstvenici vjeruju da bi se zahvaljujući fantastičnom njuhu divovskih podsaharskih štakora mogli ubrzati napori da se u velikim gradovima diljem svijeta na vrijeme otkrije što više slučajeva tuberkuloze, zarazne bolesti koja nerijetko završava smrću.  

Tuberkuloza je izlječiva i može se spriječiti, no po podatcima Svjetske zdravstvene organizacije jedna je od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti u svijetu. Tijekom 2016. od posljedica zaraze tuberkulozom umrlo je 1,7 milijuna ljudi, a zaraženo ih je bilo još 10,4 milijuna.

No uz pomoć uglavnom omražene vrste glodavaca koje uvježbava belgijska neprofitna humanitarna organizacija APOPO, moglo bi se spasiti puno ljudskih života.

Divovski podsaharski štakori poznati su po tomu da mogu "nanjušiti" mine u zemljama poput Angole i Kambodže te da iz uzorka sline oboljeloga uspijevaju sa stopostotnom točnošću dijagnosticirati infekciju tuberkulozom.

Iz APOPO-a kažu da su u tomu toliko uspješni da u deset minuta mogu procijeniti više uzoraka sline nego laboratorijski tehničar u jednome danu, preciznije u 20 minuta detektiraju 100 uzoraka sline.

U idućih nekoliko godina APOPO planira početi borbu protiv tuberkuloze u samom začetku koristeći divovske štakore u najvećim gradovima tridesetak zemalja visokog rizika, među kojima su Vijetnam, Indija i Nigerija.

"Najbolji način borbe protiv tuberkuloze je u samome se začetku angažirati na tom problemu u megalopolisima u koje u zadnje vrijeme u potrazi za boljim životom stiže puno ljudi iz ruralnih sredina", smatra glasnogovornik APOPO-a James Pursey. "Oni žive doslovno gusto zbijeni u velikom siromaštvu pa je bolest vrlo lako prenijeti."

Dodaje da je riječ o "začaranom krugu, jer se pojedinac može ponovno zaraziti. Zato treba nastupiti žestoko", kazao je Pursey, dodajući i da većina ljudi o štakorima ima pogrešnu predodžbu, smatrajući da je riječ o prljavim štetočinama.

"Velika je korist od ove vrste štakora koji svojim fascinantnim njuhom korigiraju nedostatke suvremenih laboratorijskih uređaja", kazao je Pursey, dodajući kako to ne znači da iz procesa treba isključiti suvremene laboratorijske metode.

U mjestu Morogoru, Od Dar Es Salama udaljenom oko 200 kilometara sjedište je udruge APOPO, koja ondje u suradnji s lokalnim sveučilištem, usavršava program obuke divovskih podsaharskih štakora.

 
 
UNICEF: Kvaliteta života djece u svijetu u drastičnom padu

 
NEW YORK - Vjerojatnost da oko 180 milijuna djece iz 37 zemalja svijeta živi u ekstremnom siromaštvu, ne pohađa školu ili umire od posljedica nasilne smrti veća je u današnje doba nego prije 20 godina, podaci su UNICEF-a objavljeni u ponedjeljak.

Nemiri, sukobi, ratovi i loše upravljanje državama među glavnim su uzrocima pada kvalitete življenja svakog dvanaestog djeteta, a u svijetu ih je, po podacima ove UN-ove organizacije 2,2 milijarde.

Najveći pad kvalitete života zabilježen je u Južnom Sudanu, zemlji u kojoj vlada krvavi građanski rat, a djeci je daleko gore nego onoj iz ranijih generacija u svim trima kategorijama.

"I dok je veći broj djece iz zadnje generacije osjetio poboljšanje standarda življenja bez presedana, postoji i zaboravljena manjina koju je to zaobišlo, ne njihovom krivnjom ili zbog nesposobnosti njihovih roditelja, a to je čista lakrdija", izjavio je direktor UNICEF-a za istraživanje, prikupljanje podataka i politiku, Laurence Chandy.

U više od 14 zemalja, među kojima su Kamerun, Zambija i Zimbabve, povećan je broj stanovnika koji dnevno žive s manje od 1,90 dolara.

Manji broj upisa djece u osnovne škole evidentiran je u 21 zemlji svijeta. Među njima su Sirija i Tanzanija.

Porast broja smrtnih slučajeva djece mlađe od 19 godina zabilježen je u sedam zemalja: Srednjoafričkoj Republici, Iraku, Libiji, Južnom Sudanu, Siriji, Ukrajini i Jemenu. Sve nabrojane države prolaze kroz tragične i krvave sukobe, podsjetio je Chandy.

Objava UNICEF-ova izvješća poklopila se s Međunarodnim danom djeteta koji se obilježava 20. studenoga. Cilj mu je podsjetiti javnost na potrebu zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Svrha njegova obilježavanja je bolje razumijevanje, prihvaćanje i dobrobit sve djece.

Generalna skupština UN-a 20. studenoga 1959. godine usvojila je "Deklaraciju o pravima djeteta", a 1989. godine "Konvenciju o pravima djeteta".

Od 20. studenoga 1989. godine Međunarodni dan djeteta, koji su potaknuli Organizacija Ujedinjenih naroda i njezine specijalizirane ustanove, obilježava se u cijelom svijetu.

 

Emmanuel i Brigitte Macron jedanput tjedno idu na romantičnu večeru


PARIS - Francuski predsjednik Emmanuel Macron i supruga Brigitte od njegova izbora na predsjedničku dužnost u svibnju nastoje očuvati uravnotežen obiteljski život te ostaviti i malo slobodnog vremena za sebe, zbog čega jednom tjedno odlaze na romantičnu večeru, rekao je Macron za Paris Match.

Za francuski je tjednik ispripovijedao da su on i Briggite rezervirali jednu večer tjedno samo za sebe, a da je subota navečer rezervirana za obitelj, ukoliko nema državničkih obveza.

Primjerice, 6. listopada par je u pariškome Theatre des Bouffes-Parisiens pogledao predstavu s francuskim glumcem Fabriceom Lucchinijem u glavnoj ulozi pod nazivom "Des ecrivains parlent d'argent".

Nakon predstave večerali su u društvu glumca i njegove pratilje u talijanskom restoranu nasuprot kazalištu. Pritom su smješteni u odvojenu dvoranu.

"Ne ostajemo kod kuće. Poznate su nam sve protokolarne i ostale obveze, no želimo sačuvati svoj dio slobode", rekao je Emmanuel Macron za Paris Match.

 

Sedamdeset godina braka Elizabete II. i princa Philipa

 
LONDON - On je prihvatio život u njezinoj sjeni. Ona oprašta njegove povremene nesmotrenosti.

Kraljica Elizabeta II. i princ Philip danas slave svoju platinastu godišnjicu braka.

Unatoč tomu što su je troje od njihovih četvero djece (Charles, Anne i Andrew) prošlo kroz razvode, kraljevska zajednica Elizabete i Philipa traje desetljećima bez ikakvih javnih naznaka bračnih problema.

Sada pripadaju maloj zajednici bračnih parova koji je zajedno proveo 70 godina.

Kraljica Elizabeta (91) i njezin 96-godišnji suprug proslavit će platinastu godišnjicu braka u obiteljskom krugu u Windsorskom dvorcu. Javnih obilježavanja neće biti, osim što će zvona Westminsterske opatije, u kojoj su se vjenčali 1947., u 14 sati zvoniti njima u čast.

Nakon 70 godina braka Elizabeta i Philip imaju četvero djece, osmero unučadi i petero praunučadi. Šesto je na putu jer u travnju princ William i Kate Mideleton očekuju svoje treće dijete.

Princ Philip, kojem je zadnjih godina narušeno zdravlje, u kolovozu se povukao sa svih javnih dužnosti i sada umirovljeničke dane krati slikanjem i čitanjem.

Kraljica, pak, sve više svojih dužnosti prepušta 69-godišnjem princu Charlesu, prijestolonasljedniku koji najduže čeka svoj red na tron u britanskoj povijesti.


Ljubav na prvi pogled

Elizabeti je bilo 13 kada je upoznala budućeg supruga, tada markantnog, plavokosog 18-godišnjeg mornaričkog časnika.

Osam godina kasnije, 20. studenoga 1947., nacija je slavila vjenčanje iz bajke. U Westminsterskoj opatiji tadašnja princeza blistala je u haljini od svile s 10 tisuća bisera i blještavih kristala.

U turobnoj britanskoj poslijeratnoj svakodnevnici, "bio je to dašak boje na teškom putu oporavka", rekao je tada Winston Churchill.

Zbog svježih sjećanja na rat i još uvijek jake odbojnosti prema Nijemcima, nekoliko rođaka princa Philipa, koji potječe iz dansko-njemačke kraljevske loze Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, uključujući i njegove tri sestre, nije pozvano na vjenčanje.

Kraljica Majka je prije vjenčanja pitala budućeg zeta hoće li voljeti njezinu kćer.

"Voljeti? Mislim da ta riječ ne opisuje dovoljno ono što osjećam", odgovorio je.

Bezbrižan brak dvoje mladih trajao je pet godina. Prerana njezina oca, kralja Georgea VI., Elizabetu je vinuo na prijestolje, a Philipu prekinuo vojnu karijeru, nespojivu s ulogom kraljičina supruga.

Princ Philip, rođen na Krfu 1921. godine, imao je kraljevski 'pedigre' i bez Elizabete, njegov djed po ocu bio je grčki, a po majci danski kralj. Ali se prije vjenčanja morao odreći svih titula i pravoslavne vjere kako bi postao britanski državljanin. Usvojio je i majčino anglizirano prezime, Mountbatten.

Njegova su djeca, međutim, dobila kraljičino obiteljsko prezime, Windsor.

Elizabeti je u 65-godišnjoj vladavini, najdužoj u britanskoj povijesti, bio trajni i čvrsti oslonac.

Tu je beuzvjetnu podršku pratio i čitav niz 'legendarnih' Phillipovih gafova, nekad čak i s natruhama ksenofobije, koje mu je kraljica redovito opraštala.

"Mislim da je tolerancija onaj suštinski sastojak bilo kojeg braka", rekao je Philip prigodom proslave njihove zlatne obljetnice, 1997. "Mislim da na mom primjeru možete vidjeti da kraljica tolerancije ima u izobilju".

Ona je njega nazvala svojom "stijenom", a on jednom rekao: "Moj prvi posao, drugi i zadnji je da kraljicu nikada ne iznevjerim".


 









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus