20:16, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 20. srpnja 2017.

Objavljeno: 19.07.2017 u 23:46
Pregledano 82 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 20. srpnja 2017.

ZAGREB, 20. srpnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Zadarski arheolozi pod morem istražuju slabo poznatu kulturu staru 3500 godina

 
ZADAR -
Četvrtu kampanju sustavnih istraživanja na podvodnom prapovijesnom lokalitetu kod otočića Ričula u Pašmanskom kanalu, od kojeg se očekuje da osvijetli u sjevernoj Dalmaciji slabo poznatu kulturu staru oko 3500 godina koja je prethodila Liburnima, pokrenuli su ovih dana djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, priopćeno je sa Sveučilišta.

Ondje leže arheološki ostatci prapovijesnog naselja za kojeg tipološke i tehnološke osobine mnogobrojne i raznovrsne arheološke građe ukazuju da je život u njemu trajao tijekom kasnih odsječaka prapovijesti, a nastanak njegove monumentalne konstrukcije od kamena i drveta govori o materijalnoj kulturi srednjeg brončanog doba, kaže se u priopćenju.

U podmorju leže ostaci dugačkog umjetnog kamenog nasipa, kojim je obližnje kopno Tukljača nekoć bilo spojeno s otočićem Ričulom. On pripada vrsti gradinskih naselja koja su imala poluotočni karakter, koji je prapovijesnim zajednicama osiguravao zaštitu, ali i kontrolu plovidbenog puta uz istočnu obalu Jadrana.

U istraženim sondama otkriven je bogati kulturni sloj s mnoštvom drvenih pilona. Ulomci posuđa vrlo su česti. Prevladava neukrašeno keramičko posuđe za svakodnevnu uporabu, zaobljeni lonci, zdjele i šalice ravnoga dna, čiji pojedini primjerci imaju plastične trake ili bradavičaste ukrase.

Takvi oblici posuđa javljaju se na istočnoj obali Jadrana i u njegovu zaleđu, uglavnom na prostoru cetinske i osobito posuške kulture, i to u ranom te na početku srednjeg brončanog doba. Kasnije su rijetki te predstavljaju arhaične oblike, ističe se u priopćenju.

U istraživanjima oko šest kilometara sjeverozapadno od Biograda na Moru, na morskome dnu dubine između dva i tri metra, sudjeluju arheolozi Mato Ilkić, Mate Parica, Dario Vujević i Vinka Milišić, a financijski ili logistički ga podupiru Ministarstvo kulture, općina Sveti Filip i Jakov i Alan Mandić iz Turnja

Preminuo književnik Zvonimir Majdak

ZAGREB - Hrvatski književnik Zvonimir Majdak preminuo je u Zagrebu u 79. godini, priopćilo je u četvrtak Društvo hrvatskih književnika.

Zvonimir Majdak rodio se 26. siječnja 1938. u Zrinskoj kraj Grubišnoga Polja. Studij jugoslavenskih jezika i književnosti završio je 1964. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise "Republika" i "Polet" te biblioteku stranih pisaca u nakladničkoj kući Mladost.

Književnu karijeru počeo je pjesmama ("Tip na zelenoj livadi", 1960.; "Ukleti motociklist", 1963.). Pisao je i televizijske drame, feljtone, kritike i putopise, ali se nadasve afirmirao kao pripovjedač. Romanom "Bolest" (1964.) počeo je ciklus egzistencijalističkih proza u kojima se alegorijski tematiziraju problemi života u urbanoj sredini. Napisao je i romane "Kćerka" (1985.), "Starac" (1988.), "Lugarnica" (1990.) i "Krevet" (1990.).

Jedan je od začetnika tzv. proze u trapericama. U kultnome romanu "Kužiš, stari moj" iz 1970., koji je doživio uspješnu kazališnu i filmsku premijeru, uveo je zagrebački žargon s izrazima karakterističnima za mladi naraštaj. Junake odlikuje pobunjeničko stajalište prema svijetu i njegovu klišejiziranom jeziku, suprotstavljanje starijemu naraštaju, poricanje čvrstih društvenih struktura i svakog oblika kanonizirane kulture.

Autsajdersku poziciju središnjega lika prate i romani "Stari dečki" (1975.) i "Gadni parking" (1980.). U nekoliko romana parodira se trivijalna matrica ("Pazi, tako da ostanem nevina", 1971.; "Marko na mukama", 1977.; "Biba, okreni se prema zapadu", 1982.).

Bliska mu je i tema vezana uz ljude i događaje koji čine povijest u nastajanju ("Tiha jeza", 1975.; "Muška kurva", 1986.; "Umrijeti u Tuškancu", 1992.; "Tajna trga N", 1993.).

Više romana napisanih u žanru pornografskoga romana ("Baršunasti prut", 1987.; "Gospođa", 1988.; "Ševa na žuru", 1989.; "Ponovo sam nemoralna i pokvarena", 1996.; "Želim još puno puta", 2001.; "Fircigerice", 2010.) objavio je pod pseudonimom Suzana Rog.

Majdakovi romani slijede zakone vladajućih proznih modela vremena u kojem su nastajali. Početna egzistencijalistička koncepcija iz šezdesetih godina prošloga stoljeća, zamijenjena je u sedamdesetima prozom u trapericama ili tzv. frajerskom prozom, a u osamdesetima i devedesetima može se govoriti o žanrovskoj hibridnosti. Neovisno o tome kojemu modelu pripadali, u Majdakovim se romanima redovito prepoznaje težnja za lakim fabuliranjem kojim se nastoji približiti čitateljskoj publici.

Dobio je Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo za 2014.

Pogreb Zvonimira Majdaka bit će u ponedjeljak, 24. srpnja u 12.55 u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju, priopćio je DHK.



Sućut predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića u povodu smrti književnika Zvonimira Majdaka

 
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora, u povodu smrti književnika Zvonimira Majdaka, poslao je njegovoj obitelji te Društvu hrvatskih književnika brzojav sućuti u kojem ističe da će Majdakov bogati književni opus i izričaj ostati trajna referenca u suvremenome hrvatskom književnom stvaralaštvu.

"U ime Hrvatskoga sabora i u osobno ime upućujem sućut u povodu smrti našeg istaknutog književnika gospodina Zvonimira Majdaka. Gospodin Zvonimir Majdak ostat će u trajnom sjećanju zapamćen kao naš najplodniji pisac tzv. proze u trapericama, među kojima je kultni roman 'Kužiš stari moj'.

Književnika Zvonimira Majdaka pamtit ćemo ne samo po brojnim romanima, već i televizijskim dramama, feljtonima, književnim kritikama i scenarijima prema kojima je snimljeno devet filmova.

Njegov bogati književni opus i izričaj ostat će trajna referenca u suvremenome hrvatskom književnom stvaralaštvu", ističe se u brzojavu sućuti predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.

 

Predstavljena provedba projekta obnove i muzejski postavi broda "Galeb" i riječke Palače šećerane


RIJEKA - Provedba projekta obnove broda "Galeb" i Palače šećerane u bivšem kompleksu "Benčić" novcem iz EU fondova dobivenim preko integriranoga razvojnog projekta Grada Rijeke "Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine" te muzejski postavi koji će biti smješteni u njima predstavljeni su u četvrtak u Muzeju grada Rijeke.

 O provedbi projekta govorili su gradonačelnik Vojko Obersnel, voditelj projekta i pročelnik Gradskog odjela za kulturu Ivan Šarar, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović i ravnateljica Gradske uprave za kulturnu baštinu Nikolina Radić Štivić.

 "Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine" jest integrirani razvojni projekt utemeljen na revitalizaciji i zaštiti dvaju reprezentativnih spomenika industrijske baštine – broda "Galeb" i Palače šećerane. Sufinancira ga Europska unija s gotovo 69 milijuna kuna, tj. 85 posto, a oko 12 milijuna kuna mora se osigurati iz drugih izvora, pa je prijavljen i na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Grad Rijeka zatražio je oko sedam milijuna kuna, a rezultat se očekuje u rujnu. Palača šećerane i brod "Galeb" bit će i dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

 U sklopu projekta Hrvatsko muzejsko vijeće odobrilo je muzejski postav koji će nakon obnove biti u Palači šećerane i na brodu "Galeb". Palača će postati sjedište Muzeja grada Rijeke u čijem će sastavu biti i taj brod. Nakon rekonstrukcije, objekti će na 9524 metra četvorna imati kulturnu i komercijalnu namjenu - za stalne muzejske postave, povremene izložbe, kreativne radionice, ljetno kino, konferencije, smještajne kapacitete...

Kako je rečeno, radovi u Palači šećerane trebali bi  početi potkraj studenoga i biti završeni u roku od 20 mjeseci. Izvedbeni projekti za "Galeb" bit će gotovi do kraja kolovoza, potkraj rujna trebala bi početi javna nabava, a radovi u siječnju 2018.

Obersnel je rekao kako se pokazalo da su odluke o kupnji kompleksa "Benčić" i broda "Galeb" bile dobre te je, spomenuvši jučerašnji sastanak s premijerom i ministrima, zahvalio premijeru što je prepoznao potrebu zajedničkog djelovanja. Potvrđeno nam je da je Rijeka EPK nacionalni projekt i da ne moramo strahovati od zatvaranja financijske konstrukcije, istaknuo je.

Barokna Palača šećerane izgrađena je 1752. godine na inicijativu tršćansko-riječke kompanije kao upravna zgrada Tvornice šećera. Obnovljena je nakon požara 1785. s baroknim interijerima, zidnim slikama i štukaturom. U 19. stoljeću služila je kao upravna zgrada Tvornice duhana, a zatim Tvornice motora "Rikard Benčić". Smatra se najkvalitetnijom baroknom palačom na istočnoj jadranskoj obali, čija je izgradnja značila početak industrijskog razvoja Rijeke.

Koncept stalnog postava ima dvije osnove. Prva se temelji na pričama koje pripovijedaju oslikane i štukaturama dekorirane dvorane, a druga na zbirkama Muzeja grada Rijeke. Stalni postav "Doba šećera i globalizacija" bit će smješten za prvome i drugom katu te je koncipiran pomoću tematskih cjelina. Na drugom katu, u velikoj dvorani i lovačkom salonu moći će se održavati kulturni događaji, a na trećemu će biti prostorije za rad kustosa i osoblja.

Motorni brod "Galeb" izgrađen je i porinut 1938. u brodogradilištu "Ansaldo" u Genovi. Od transportnog broda postao je vojni brod, pa školski, a povremeno je bio predsjednička jahta. Brod je potopljen u bombardiranju u riječkoj luci 1944., gdje je bio do 1947. godine. Njime je putovao Josip Broz Tito, a, kako je rečeno, bit će u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu koje simbolizira, ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije, nego i šire, te priču o povijesti pomorstva.

  Stalni izložbeni postav čine spavaonica Josipa Broza Tita i njegove žene Jovanke, sobe časnika, kupaonice, glavni salon, salon za časnike i druge prostorije koje će se obnoviti i konzervirati. Brod će ostati privezan u riječkoj luci, a program muzeja podudarat će s programskom linijom Rijeka EPK 2020 "Doba moći", koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Na brodu će se izvoditi kazališne predstave, održavati tribine, radionice i mnogi drugi kulturni događaji.

 

Počele probe za prvu dramsku premijeru Dubrovačkih ljetnih igara


ZAGREB - Probe za prvi premijerni dramski naslov 68. dubrovačkih ljetnih igara (DLJI), "Gospodu Glembajeve" Miroslava Krleže u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Festivalskoga dramskog ansambla počele su u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, priopćeno je u četvrtak s DLJI.

Probe u Umjetničkoj galeriji, gdje će predstava premijerno biti izvedena 6. kolovoza, počele su nakon višemjesečnih pokusa u Zagrebu.

Glumački ansambl predvode Predrag Ejdus u ulozi Ignjata Glembaja, Anja Šovagović Despot kao barunica Castelli te Mijo Jurišić u ulozi Leonea. Bojana Gregorić je Angelika, Fabriczy je Damir Lončar, Puba Mladen Vujčić, Vladimir Posavec Tušek igra dr. Altmanna, a Amar Bukvić Silberbrandta. Robert Bošković nastupit će u ulozi Ballocsanszkog, Lujo Kunčević Olivera, a Perica Martinović pojavit će se u nekoliko uloga.

Scenograf je Leo Vukelić, kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, glazbu je skladao Zlatko Tanodi, a koreografiju osmislio Staša Zurovac.

Ovo Krležino kapitalno djelo prvi je put u povijesti na repertoaru Dubrovačkih ljetnih igara, a prvi puta se njime bavi i redatelj Zlatko Sviben koji je tim povodom o tematici drame zapisao kako je "zatvoreni glembajevski svijet svakako i jedan dosta čvrsti mitski svijet, svijet koji se kontinuirano temelji na relacijama spram Obitelji i spram Žene, ali isto tako i spram Smrti", navodi se u priopćenju.

A kako se taj zatvoreni glembajevski svijet uklopio u ambijent Umjetničke galerije, publika će, osim na premijeri 6. kolovoza, imati prilike vidjeti i 7., 8., 9. i 10. kolovoza, poručuju iz DLJI.



Osječko ljeto kulture pratilo 10 tisuća posjetitelja, počele pripreme za sljedeće


OSIJEK - Programe ovogodišnjega 17. osječkog ljeta kulture (OLJK) pogledalo je više od 10 tisuća građana, a organizatori su počeli s pripremama za 18. OLJK kako bi se pravodobno prijavili na natječaj Ministarstva kulture, izvijestili su u četvrtak u Osijeku članovi Organizacijskog odbora.

Osječka dogradonačelnica Žana Gamoš kazala je na konferenciji za novinare kako je na 41 ovogodišnjoj priredbi nastupilo više od 500 hrvatskih i inozemnih umjetnika, a troškove od 500 tisuća kuna najvećim je dijelom podmirio grad Osijek, dok su ostatak od 100 tisuća kuna osigurali sponzori.

Tijekom nedavnoga posjeta ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek obavljeni su brojni razgovori, pa i o pravilnoj aplikaciji OLJK-a na natječaj Ministarstva koji je otvoren do 15. rujna. Na nama je da okupimo sve ustanove bez kojih nema OLJK-a te da Ministarstvu predstavimo prave programe, koje će biti dobro ocijenjeni, napomenula  je predsjednica Organizacijskog odbora OLJK-a Ljerka Hedl.

Rock-melodrama i Jo Nesbo na idućem OLJK-u

Intendant osječkog HNK-a Božidar Šnajder izvijestio je kako ovo kazalište za idući OLJK priprema premijeru rock-melodrame "Essekerski long play" autora Branka Kostelnika, koja govori o načinu života mladih u Osijeku od šezdesetih godina prošlog stoljeća, pa sve do Domovinskog rata, te o pop i rock kulturi toga vremena.

Osječko Dječje kazalište "Branka Mihaljevića" za OLJK 2018. godine planira premijeru predstave "Pingvini ne znaju ispeći kolač od sira“ autora Ulricha Huba, u režiji Damira Mađerića, kazala je voditeljiica promidžbe toga kazališta Tatjana Grganović.

Ravnateljica osječke Gradske i sveučilišne knjižnice Dubravka Pađen Farkaš najavila je kako je u književnom programu OLJK-a, uz ostalo, predviđeno gostovanje poznatog norveškog pisca Joa Nesboa, autora kriminalističkih romana, ali i djela iz dječje književnosti.



Objavljen VI. svezak Povijesti Hrvata "Temelji  moderne Hrvatske - Hrvatske zemlje u 'dugom' 19. stoljeću"

 
ZAGREB - Šesti svezak Povijesti Hrvata, knjigu "Temelji moderne Hrvatske - Hrvatske zemlje u 'dugom' 19. stoljeću" koju su uredile Vlasta Švoger i Jasna Turkalj, objavila je Matica hrvatska.

Matičin sintetski prikazi hrvatske povijesti usmjeren je na prikazivanje političkih zbivanja i procesa, integracijskih ideologija te na gospodarski i društveni razvoj, kulturu i vjerske odnose kao i životnu svakodnevicu različitih društvenih slojeva, regionalnu perspektivu te interpretaciju zbivanja i procesa hrvatske povijesti na političkom, institucionalnom, gospodarskom, društvenom, kulturnom i vjerskom području u širem, međunarodnom, kontekstu.

Ova sinteza hrvatske povijesti u "dugom" 19. stoljeću, smatraju urednice, prati moderne trendove u sintetskoj obradbi nacionalne povijesti i objedinjuje sve aspekte hrvatske prošlosti pa kao takva predstavlja iskorak u metodološkom i koncepcijskom pogledu.

Slijedeći svekoliku heterogenost hrvatskih zemalja u 19. stoljeću, a sa željom da se čitateljima predstave glavne razvojne odrednice toga doba,  knjiga je podijeljena u tri velike tematske cjeline.

Prva cjelina daje opći pregled, odnosno temeljne razvojne sastavnice na općehrvatskoj razini počevši od osnovnih odrednica političke povijesti, preko institucija izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama, donosi prikaz strukture hrvatskoga društva uvažavajući regionalne posebnosti, prati nadalje širenje modernih političkih ideja i ideologija te nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj različitih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stoljeću, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni život stanovnika hrvatskih zemalja.

Druga tematska cjelina slijedi metodološki pristup primijenjen u prvoj cjelini i sve navedene aspekte povijesne stvarnosti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću istražuje i prati na razini pojedinih hrvatskih regija.

Treća tematska cjelina prikazuje hrvatske zemlje u međunarodnom kontekstu, s težištem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom "dugog" 19. stoljeća bile državnopravno povezane ili su imale značajnije političke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.

Na kraju svakoga teksta doneseni su izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najvažnijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izrađenih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne  ilustracije i grafikoni.

Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi.
O "dugom" 19. stoljeću pišu: Juraj Balić, Tihomir Cipek, Dalibor Čepuljo,  Ljiljana Dobrovšak,  Zoran Grijak,  Zlatko Hasanbegović,  Željko Holjevac,  Arijana Kolak Bošnjak,  Mirela Krešić,  Marino Manin,  Dragan Markovina,  † Tomislav Markus,  Kristina Milković Šarić,  Aleksandra Muraj,  Filip Novosel,  Robert Skenderović,  Slavko Slišković,  Dinko Šokčević,  Vlasta Švoger,  Marko Trogrlić,  Jasna Turkalj,  Josip Vrandečić,  Božena Vranješ-Šoljan,  Milan Vrbanus,  Zdravka Zlodi,  Zlata Živković-Kerže i Dinko Župan.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Broj mrtvih od AIDS-a prepolovljen od 2005.

 
PARIS - Milijun osoba preminulo je od bolesti povezanih s AIDS-om 2016., što je gotovo pola manje u odnosu na 2005. kad su smrtni slučajevi bili na vrhuncu, pokazuje izvješće UN-a objavljeno u četvrtak, koje tvrdi da je "napravljen odlučan zaokret".

Više od polovice bolesnih u svijetu liječi se, a broj novozaraženih HIV-om nastavlja opadati, ali još uvijek presporim ritmom, pokazuju podaci, objavljeni uoči nedjeljnog otvaranja u Parizu međunarodne konferencije o istraživanjima vezanima uz AIDS.

"Broj smrtnih slučajeva povezanih s AIDS-om pao je s 1,9 milijuna 2005. na jedan milijun 2016.", ističe UNAIDS, program za koordinaciju UN-a protiv AIDS-a, u godišnjem izvješću o epidemiji.

Taj se napredak povezuje u velikoj mjeri s boljom rasprostranjenošću antiretrovirusne terapije.

Vrhunac od 50 posto seropozitivnih osoba podvrgnutih liječenju, dosegnut u lipnju 2016., sad je premašen. "U 2016. godini 19,5 milijuna osoba, na 36,7 milijuna koje žive s HIV-om, imalo je pristup liječenju", što je više od 53 posto.

"Naši napori urodili su novim ulaganjima", kazao je Michel Sidibe, izvršni direktor UNAIDS-a, citiran u izvješću.

"No, naša borba oko okončanja AIDS-a tek je počela. Živimo u osjetljivo vrijeme i postignut napredak može biti lako izbrisan", upozorio je on.

U 2016. došlo je do 1,8 milijuna novih infekcija HIV-om, što znači zarazu u prosjeku svakih 17 sekundi.

Ta je brojka u redovitom padu godinu za godinom (osim laganog porasta 2014.), daleko od maksimalnih 3,5 milijuna novozaraženih 1997.

No, taj je ritam prespor za zaustavljanje epidemije i dosezanje cilja od samo 550.000 novih zaraza 2020., upozorava UNAIDS.

Od početka epidemije, na početku osamdesetih, 76,1 milijun osoba zaraženo je HIV-om a 35 milijuna preminulo, što je ekvivalent stanovništvu Kanade.



Zdraviji život i stalno učenje mogu smanjiti demenciju za trećinu


ZAGREB - Stjecanje novih znanja, zdrava prehrana, nepušenje, smanjenje problema sa sluhom i usamljenošću mogli bi za trećinu smanjiti broj slučajeva demencije, pokazuje studija čiji su rezultati objavljeni u četvrtak.   

U sveobuhvatnoj analizi rizičnih čimbenika koji stoje iza demencije znanstvenici su ukazali na njih devet koji su od posebnog značenja.

Ti čimbenici uključuju prestanak daljnjeg obrazovanja nakon 15. godine, problem visokog krvnog tlaka, pretilost i gubitak sluha u srednjoj životnoj dobi, kao i pušenje, depresiju, fizičku neaktivnost, društvenu izolaciju i dijabetes u kasnijoj životnoj dobi.

Stručnjaci smatraju da bi se odstranjivanjem svih ovih čimbenika mogao sprječiti jedan od tri slučaja demencije u svijetu.

"Iako se demencija dijagnosticira u kasnijem životu, promjene na mozgu počinju se odvijati godinama ranije", kaže Gill Livingston, profesor s College Universityja u Londonu i jedan od 24 međunarodna stručnjaka koja je medicinski časopis Lancet angažirao na provedbi analize.

"Širi pristup prevenciji demencije koji obuhvaća i ove faktore rizika koji utječu na promjene donijet će dobrobit našim društvima koja stare i pomoći prevenciji rastućeg broja slučajeva demencije", ističe Livingston.

Po posljednjih procjenama Međunarodne udruge oboljelih od Alzheimera, oko 47 milijuna ljudi u svijetu pati od demencije, a troškovi bolesti povezanih s propadanjem funkcije mozga iznose 818 milijardi dolara godišnje.

Demenciju izazivaju bolesti mozga, od kojih je najčešća Alzheimerova bolest, koja rezultira propadanjem stanica mozga te utječe na pamćenje, ponašanje, orijentaciju i snalaženje u prostoru kao i sposobnost provođenja svakodnevnih aktivnosti.

Broj ljudi koje pogađa demencija porast će do 2050. gotovo tri puta i obuhvatiti će 131 milijun ljudi, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Stručnjaci su utvrdili da su kod 35 posto slučajeva demencije koji su mogli biti spriječeni tri najvažnija faktora rizika na koja bi trebalo utjecati povećanje obrazovanja u mlađoj dobi, smanjenje problema sa sluhom u srednjoj životnoj dobi i prestanak pušenja.

Izostanak potpunog srednjeg obrazovanja u vrijeme mladosti može ljude učiniti manje otpornima na gubitak kognitivnih funkcija u starijoj dobi, navode stručnjaci, dok očuvanje sluha pomaže ljudima da bolje i bogatije doživljavaju svijet oko sebe, gradeći istodobno kognitivne sposobnosti.

Prestanak pušenja smanjuje izloženost neurotoksinima i poboljšava zdravlje srca koje utječe na zdravlje mozga, ističu stručnjaci.  

 

Gdje ljetuju slovenski političari


LJUBLJANA - Unatoč napetostima što ih je u Sloveniji izazvala odluka Hrvatske da ne pristane na arbitražnu presudu o granici i ove će godine dobar dio političara iz susjedne države ljetovati na hrvatskoj obali, a među njima i predsjednik Borut Pahor.

Predsjednik Pahor planira provesti tjedan dana godišnjeg odmora s obitelji u Umagu, rečeno je u Pahorovu uredu redakciji mariborskog lista "Večer".

Predsjednika Slovenije prema ustavu u slučaju spriječenosti zamjenjuje predsjednik parlamenta, a to je trenutačno Milan Brglez, član stranke premijera Mire Cerara koji je već demantirao da će se kandidirati na jesenskim izborima na kojima je Pahor glavni favorit za osvajanje novog petogodišnjeg mandata.

"Predsjednik republike svoje posao obavlja 24 sata na dan, pa i onda kad je na dopustu, zato zamjena neće biti potrebna", poručeno je za "Večer" iz ureda predsjednika Republike Slovenije.

Milan Brglez je na svom Facebook profilu poručio da će svoj dopust iskoristiti ne sada, kad je parlament službeno u stanci, nego početkom kolovoza, "ako mu to ne spriječe obveze, kao što su arbitraža, raspisivanje predsjedničkih izbora" ili pak druge protokolarne obveze. Brglez kaže da planira "kombinirani" aktivni odmor "u planinama, na moru i kod kuće", ali ne otkriva hoće li možda i on na hrvatsku obalu, kao i mnogi drugi.

Predsjednik vlade Miro Cerar, navodi "Večer", svoj će odmor koristiti u mjesecu kolovozu, a osim na slovenskom moru, planinama i jezerima, uživat će u ljepotama crnogorske obale i u austrijskim Alpama.


Radiohead nastupio u Tel Avivu usprkos pozivima na bojkot

TEL AVIV - Britanska rock skupina Radiohead nastupila je u srijedu pred desetcima tisuća osoba u Tel Avivu, ne obazirući se na pozive da otkažu koncert u okviru međunarodne kampanje bojkota Izraela u znak osude okupacije palestinskih teritorija.

Glazbenici se uopće nisu osvrnuli na izraelsko-palestinski sukob tijekom više od dva sata provedenih u Park Hayarkonu u prisustvu 47.000 gledatelja.

Glede kontroverze nastale tim koncertom, pjevač Thom Yorke samo je kazao prije zadnje pjesme "Karma Police": "O tome se puno pričalo ali na kraju krajeva mi samo sviramo".

U poruci objavljenoj na Twitteru prošlog tjedna, Thom Yorke naglasio je da "sviranje u nekoj zemlji ne predstavlja podršku njezinoj vladi".

"Svirali smo u Izraelu više od 20 godina s raznim vladama, nekima liberalnijima od drugih. Kao u Americi. Ne podržavamo Netanyahua ništa više od Trumpa, ali nastavljamo svirati u SAD-u."

"Glazba, umjetnost, sastoji se u prevladavanju zidova, a ne njihovu podizanju", dodao je on.

Zadnjih godina brojni umjetnici sudjelovali su u kampanji bojkota protiv izraelske okupacije palestinskih teritorija dulje od 50 godina.

No, koncert Radioheada posebno je privukao pozornost jer je skupina poznata po zauzimanju stava o političkim temama, primjerice u korist borbe za okoliš.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus