10:30, 16. Prosinac 2018

kultura...

Kultura, 20. rujna 2018.

Objavljeno: 19.09.2018 u 21:39
Pregledano 219 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 20. rujna 2018.

ZAGREB, 20. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Otvoren "13. trijenale hrvatskoga kiparstva"

ZAGREB - Ovogodišnji "13. trijenale hrvatskoga kiparstva" na kojemu su izloženi radovi 107 autora, a donosi i samostalnu izložbu dobitnika Velike nagrade prošloga Trijenala - Nevena Bilića, otvoren je u četvrtak u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Autorica predgovora kataloga "13. trijenale hrvatskoga kiparstva" Ivana Mance na otvaranju je istaknula kako je bio velik odaziv na natječaj za XIII. trijenale hrvatskog kiparstva, što je jamstvo da će izložba ispuniti svoju temeljnu funkciju - donijeti relevantan presjek kroz trogodišnju umjetničku produkciju koja se još odaziva na medijsku interpelaciju kiparstva.

Ocijenila je kako je riječ o multimedijalnim umjetničkim djelima, koja koriste elemente kiparskoga narativa za svoje umjetničke porukue. Velik i raznovrstan raspon umjetničkih radova na natječaju znači, smatra Mance, da se odrednica kiparstva više ne shvaća kao obvezujuća ili da se umjetnička praksa na nju pokušava nadovezati tražeći nove putove za invenciju medija.

Trijenale hrvatskoga kiparstva manifestacija je koja hrvatskoj javnosti predstavlja najbolja ostvarenja s područja suvremene kiparske umjetnosti, nastala u protekle tri godine i presjek je trogodišnjega kiparskog stvaralaštva, kroz koje se kodira suvremeno stanje s područja kiparstva i aktualizira kiparska problematika.

Ovogodišnja izložba predstavlja radove 107 autora i samostalnu izložbu dobitnika Velike nagrade prošlog Trijenala - Nevena Bilića.

Na natječaj za ovogodišnji Trijenale radove je prijavilo 206 autora, a ocjenjivački sud odabrao je 95 autora kojima se pridružilo i 12 od ukupno 23 pozvana autora.

Autor likovnoga postava izložbe je Oleg Hržić, a grafičko oblikovanje kataloga napravili su Rašić i Vrabec.

Na ovogodišnjem Trijenalu bit će dodijeljene Velika nagrada s pravom samostalne izložbe na 14. trijenalu, tri jednakovrijedne nagrade, nagrada hrvatskoga povjerenstva AICA-e /udruga međunarodnih likovnih kritičara pri UNESCO-u/ te nagrada Goranske kiparske radionice Lokve. Proglašenje nagrada bit će 4. listopada.


Manifestaciju "13. trijenale hrvatskoga kiparstva" otvorio je potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhard, a otvorena je do 11. studenoga.

ZAGREB - Izložbom "U službi vizualizacije baštine - hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu“, otvorenom u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori, počeli su Dani europske baštine kojima su ove godine u fokusu umjetnost stvaranja i dijeljenja.

U skladu s temom, izložba u Klovićevim dvorima podsjeća na autore konzervatorskih fotografija iz druge polovine 20. stoljeća koji su desetljećima prenosili baštinske sadržaje novim generacijama konzervatora, štovatelja baštine i mladim istraživačima.

Nikola Vranić, Vinko Malinarić, Rudolf Bartolović, Živko Bačić, Miljenko Mojaš i Vidoslav Barac proveli su cijeli radni vijek u službi zaštite baštine, a zahvaljujući njihovu radu zabilježena je baština koja se s vremenom bitno promijenila ili trajno nestala.

Iza sebe su ostavili nekoliko stotina tisuća fotografija kojima su dokumentirane urbane povijesne cjeline, pojedinačne tradicijske građevine i predmeti, običaji i tradicije, umjetnički predmeti, krajolici, arheološka nalazišta i konzervatorsko-restauratorski procesi.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je ove godine program Dana europske baštine posebno svečan i bogat program jer je 2018. proglašena Europskom godinom kulturne baštine, a i pridružuje se sve veći broj institucija diljem Hrvatske.

"Stavljamo naglasak na to da prezentiramo javnosti i promoviramo rad konzervatora, restauratora i svih onih čuvara baštine koji često samozatajno godinama i desetljećima skrbe o kulturnim dobrima", istaknula je.

Obuljen smatra kako je ovo prilika da se u mjesec dana, kroz izložbe, predavanja i radionice široj javnosti pokaže s koliko ljubavi, znanja i vještine ti stručnjaci rade na očuvanju i obnovi baštine i ponovno podsjeti koliko je važno čuvati baštinu, skrbiti o njoj i reinterpretirati je u današnjem vremenu.

"I ova izložba će posvjedočiti da možemo biti zadovoljni time što radi konzervatorska služba", istaknula je ministrica dodavši da je Hrvatska primjer kako se sa stručnim i kontinuiranim radom čuva bogata kulturna baština.

Autorica izložbe Sanja Grković podsjetila je da se aktualna izložba naslanja na prethodnu - "Konzervatorski svjetlopisi - naših prvih 160 godina zajedno" koja je govorila o važnosti konzervatorske fotografije, dok "U službi vizualizacije baštine - hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu" baca svjetlo na zlatno doba konzervatorske fotografije.

Riječ je o petorici prvih fotografa s toga područja kojima je, na izričitu želju kolega, pridružen Vidoslav Barac, generacijski nekoliko desetljeća mlađi od ostalih.

Grković smatra kako je stvaralaštvo tih autora, koji su ostavili u nasljeđe opus s tridesetak tisuća analoginih fotografija iznimne dokumentarne vrijednosti, i više od toga, bilo redovito posvećeno i izraženo sa srcem, "čime je pronašlo svoj put u bezvremenosti". Izrazila je nadu da će ova izložba biti poticaj za nove, ospežnije, pojedinačne autorske iziožbe.

Ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić rekao je da su fotografije šestorice autora koji su predano godinama radili u konzervatorskoj službi utkane u izložbenu i izdavačku povijest Galerije Klovićevi dvori. "Stoga nam je izuzetno drago da ugošćujemo dijelove njihova opusa", ustvrdio je.

Anuška Deranja Crnokić, iz Službe za dokumentaciju i registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, rekla je kako smo ove godine, kada se obilježava Europska godina kulturne baštine još više svjesni važnosti i potencijala kulturne baštine, za pojedinca, ali i za društvo u cjelini.


Konzervatorska baština - vizualni čuvar stanja baštine

Konzervatorska fotografija svojevrsni je vizualni čuvar stanja baštine, s obzirom da svjedoči o mijeni spomenika tijekom vremena, a kao potpora konzervatorskoj službi postaje nezaobilazna u drugoj polovici 20. stoljeća, kada su najviše djelovali i na izložbi predstavljeni autori.

Nikola Nino Vranić (1933. –2012.) bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih fotografa, ne samo dokumentarne koju stvara unutar matične konzervatorske službe, već i umjetničke kojoj se posvećivao u slobodno vrijeme, nerijetko pronašavši inspiraciju u terenskim spomeničkim evidencijama i fotodokumentiranjima.

Vinko Malinarić (1927.-2013.) radni je vijek proveo u riječkoj konzervatorskoj službi, a njegove fotografije prikazuju nacionalnu spomeničku baštinu Istre, Hrvatskoga primorja, Kvarnera i Gorskoga kotara, trajno ovjekovječujući njihovo graditeljstvo, društvo, običaje.

Rudolf Bartolović (1939.–2002.) ostavio je traga u osječkoj sredini, kao dugogodišnji fotograf nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku.

Živko Bačić (1946.) svojim je radovima arhivirao gotovo cjelokupni umjetnički inventar spomeničke baštine na hrvatskoj obali, od Dubrovnika do Poreča.

Miljenko Mojaš (1947.) proučavao je podmorsku arheološku baštinu, osobito na području Dubrovnika, a poseban opus njegovog rada je ratna fotografija, nastala u Domovinskom ratu.

Vidoslav Barac (1965.–2010.) je u službu za zaštitu kulturne baštine stigao nakon što je radio kao fotoreporter, djelovao je kao profesionalni fotograf do 2000. kada prelazi u Hrvatski restauratorski zavod, a od 2007. do prerane smrti ponovno je bio djelatnik konzervatorske službe, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

U okviru Dana europske baštine tijekom rujna i listopada održat će se devedesetak različitih programa, od Međunarodnoga festivala čipke u Lepoglavi, Dana industrijske baštine u Sisku, preko predavanja, edukativnih radionica na temu izrade baštinskih predmeta i stručnih vodstva po muzejima i izložbama, do Dana židovske kulture i baštine u Čakovcu.

Izložba, otvorena u Galeriji u podrumu Klovićevh dvora, može se razgledati do 25. listopada.


Otvoren "13. trijenale hrvatskoga kiparstva"

ZAGREB - Ovogodišnji "13. trijenale hrvatskoga kiparstva" na kojemu su izloženi radovi 107 autora, a donosi i samostalnu izložbu dobitnika Velike nagrade prošloga Trijenala - Nevena Bilića, otvoren je u četvrtak u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Autorica predgovora kataloga "13. trijenale hrvatskoga kiparstva" Ivana Mance na otvaranju je istaknula kako je bio velik odaziv na natječaj za XIII. trijenale hrvatskog kiparstva, što je jamstvo da će izložba ispuniti svoju temeljnu funkciju - donijeti relevantan presjek kroz trogodišnju umjetničku produkciju koja se još odaziva na medijsku interpelaciju kiparstva.

Ocijenila je kako je riječ o multimedijalnim umjetničkim djelima, koja koriste elemente kiparskoga narativa za svoje umjetničke porukue. Velik i raznovrstan raspon umjetničkih radova na natječaju znači, smatra Mance, da se odrednica kiparstva više ne shvaća kao obvezujuća ili da se umjetnička praksa na nju pokušava nadovezati tražeći nove putove za invenciju medija.

Trijenale hrvatskoga kiparstva manifestacija je koja hrvatskoj javnosti predstavlja najbolja ostvarenja s područja suvremene kiparske umjetnosti, nastala u protekle tri godine i presjek je trogodišnjega kiparskog stvaralaštva, kroz koje se kodira suvremeno stanje s područja kiparstva i aktualizira kiparska problematika.

Ovogodišnja izložba predstavlja radove 107 autora i samostalnu izložbu dobitnika Velike nagrade prošlog Trijenala - Nevena Bilića.

Na natječaj za ovogodišnji Trijenale radove je prijavilo 206 autora, a ocjenjivački sud odabrao je 95 autora kojima se pridružilo i 12 od ukupno 23 pozvana autora.

Autor likovnoga postava izložbe je Oleg Hržić, a grafičko oblikovanje kataloga napravili su Rašić i Vrabec.

Na ovogodišnjem Trijenalu bit će dodijeljene Velika nagrada s pravom samostalne izložbe na 14. trijenalu, tri jednakovrijedne nagrade, nagrada hrvatskoga povjerenstva AICA-e /udruga međunarodnih likovnih kritičara pri UNESCO-u/ te nagrada Goranske kiparske radionice Lokve. Proglašenje nagrada bit će 4. listopada.

Manifestaciju "13. trijenale hrvatskoga kiparstva" otvorio je potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhard, a otvorena je do 11. studenoga.


Susret dvoje ministara kulture na marginama 4. ministarske konferenciji "Kina + 16"

DUBROVNIK - Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar kulture i turizma Narodne Republike Kine Luo Shugang susreli su se u četvrtak u Dubrovniku na marginama ministarske konferencije "Kina + 16" i razgovarali o nastavku uspješne bilateralne suradnje dviju zemalja u području kulture.

Uspješna bilateralna suradnja u području kulture između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine posebice se očituje u platformi "16 +1" koja pak u implementaciji prioriteta postaje glavna točka ostvarene kulturne suradnje između zemalja, istaknuto je u priopćenju Ministarstva kulture.

Kako je navedeno, na sastanku je bilo riječi i o suradnji na području nematerijalne baštine te razmjeni stručnjaka iz područja podvodne arheologije i zaštite baštine. Tom prigodom ministrica kulture pozvala je hrvatske i kineske stručnjake da iskustva razmijene u Međunarodnome centru za podvodnu arheologiju u Zadru koji nosi status UNESCO-ova centra II. kategorije.

Hrvatska ministrica kulture i njezin kineski kolega razgovarali su i o projektu "Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture" u kontekstu uspostave suradnje s azijskim gradovima kulture kako bi se time proširio pristup sudjelovanja u kulturi, razmjeni iskustava te povećala međunarodna vidljivost.

Bilo je riječi i o zajedničkoj suradnji vezanoj uz Muzej Marko Polo u Korčuli koji će, istaknuto je, obogatiti kulturnu i turističku ponudu Hrvatske.

U pratnji ministrice kulture bile su pomoćnica ministrice dr. sc. Iva Hraste Sočo i tajnica Kabineta Ana Perišić Mijić. Uz ministra kulture i turizma Narodne Republike Kine bili su kineski veleposlanik u Hrvatskoj Hu Zhaoming, generalni direktor Odjela za međunarodnu razmjenu Xue Yaping, ravnatelj Ureda za turizam u Budimpešti Cui Ke i suradnici.

Ponovni susret ministara kulture uslijedio je nakon prošlogodišnjega središnjeg plenarnog susreta između ministra kulture Kine i ministarskih delegacija šesnaest zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) u sklopu Trećega foruma o kulturnoj suradnji navedenih zemalja u Hangzhouu. Tom prilikom je na Forumu usvojena Deklaracija iz Hangzhoua o suradnji u području kulture između Kine i zemalja srednje i istočne Europe za godine 2018. i 2019. i Program o dvogodišnjoj suradnji (2018.-2019.) između Kine i zemalja srednje i istočne Europe.


Verbum predstavio knjigu Thomasa Morea "Dijalog utjehe u nevoljama"

SPLIT - Knjiga Thomasa Morea "Dijalog utjehe u nevoljama" u kojoj autor tematizira srednjovjekovno vrijeme turske invazije na Europu, predstavljena je u četvrtak u splitskoj nakladnoj kući Verbum.

"Ovo djelo je napisano u obliku izmišljenog dijaloga i smješta ga u vrijem turske invazije na Europu, dakle u vrijeme jedne opće ugroze", istaknuo je glavni urednik Verbuma Petar Balta.

Dodao je kako se dijalog u knjizi odvija između mladića Vincenta i njegova strica na koji se nalazi na smrtnoj postelji. "Njih dvojica razgovaraju o tomu kako se suočiti s turskom invazijom koja ne znači samo kraj jednog političkog sustava, nego praktički znači ugrozu svega što je čovjek stvarao (u Europi), to jest cijele civilizacije, ali i na osobnoj razini ugrozu života svih ljudi koji se suočavaju s tom najezdom Turaka u Europu", kazao je Balta.

Rekao je kako njih dvojica iz takve pozicije razgovaraju o tome što je uopće čovjeku u takvoj situaciji može dati utjehu i sigurnost. "Ova tema ugroze civilizacije, koja se događa u romanu 'Dijalog utjehe u nevoljama", aktualna je i danas kada se suvremena europska civilizacija na različite načine urušava", istaknuo je Balta.

Po njegovim riječima, na osobnoj se razini u ovoj knjizi razmatra niz tema kojima smo svi mi izloženi, a to su osjećaji sumnje, straha, tjeskobe, očaja, malodušnosti, progona.

"Na društvenoj razini iznimno je važno ono što ovo djelo poručuje, i rekao bih da je to iznimno aktualno i potrebno i u Hrvatskoj, a to je da postoji nešto više od vlastitog interesa, postoji opće dobro, postoji svijest o načelima koja se ne mogu prekršiti - o načelima za koja se može treba žrtvovati i koja su puno značajnija od osobnog interesa i probitka. Upravo to nedostaje u suvremenom društvu, suvremenoj politici i upravljanju javim dobrima", istaknuo je Balta.

"Dijalog utjehe u nevoljama" More je napisao u vrijeme svoje velike kušnje, u iščekivanju smrtne kazne na koju je osuđen jer se "ostajući vjeran vlastitoj vjeri" sukobio s kraljem Henrikom VIII, napomenuo je Balta.

Autor "Utopije" Thomas More (1478.-1535.) jedan je od "intelektualnih, duhovnih i političkih velikana Europske civilizacije", a njegova knjiga "'Dijalog utjehe u nevoljama' veliko je kulturološko i intelektualno djelo", ocijenio je Balta.


Europski dan tvrđava - predstavljena publikacija "Šibenik: Grad tvrđava"

ŠIBENIK - Predstavnici Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik predstavili su u četvrtak publikaciju "Šibenik: Grad tvrđava", u sklopu obilježavanja Europskog dana tvrđava koji se od 20. do 22. rujna pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture održava na šibenskim tvrđavama sv. Mihovila i Barone.

Tvrđava kulture Šibenik priključila se inicijativi Europskog dana tvrđava, koju je pokrenula Europska mreža utvrđenih gradova i obrambenih fortifikacija - EFFORTS, unutar koje je šibenska ustanova članica.

Inicijativa Europski dan tvrđava u svom prvom izdanju predstavlja javnosti fortifikacije diljem Europe, kao mjesta promoviranja raznolikosti kulturnog nasljeđa.
Publikaciju 'Šibenik: Grad tvrđava', u izdanju Tvrđave kulture Šibenik, predstavio je na tvrđavi Barone Josip Pavić, stručni suradnik Odjela za kulturno povijesnu baštinu. Riječ je o vodiču koji prezentira dosadašnja i najnovija saznanja o šibenskim fortifikacijama u kasnom srednjem i ranom novom vijeku.

Posljednjih nekoliko godina tvrđave su ponovno u fokusu te je provedeno mnogo arheoloških, povijesnih i konzervatorskih istraživanja, i u Šibeniku i u njegovoj okolici. Publikacija 'Šibenik: Grad tvrđava' sumira ono što trenutno znamo, ali ne predstavlja finalnu točku jer ćemo intenzivno nastaviti s istraživanjima, rekao je Pavić.

Središnji dio programa, Međunarodna konferencija 'Razvoj publike i upravljanje u kulturi: Novi koncepti za nove modele', održat će se u petak, 21. rujna na Tvrđavi sv.
Mihovila.

Stručnjaci iz područja kulturnog menadžmenta, muzeologije i komunikologije, među kojima i član upravnog odbora EFFORTS-a, Andrea Bonifacio, predstavit će suvremene trendove uključivanja spomeničke baštine u svakodnevni život lokalnih sredina. Nakon izlaganja, sudionici i izlagači sudjelovat će u panel raspravi.

Trodnevni program završava u subotu, 22. rujna, otvorenjem izložbe 'Arhitekti obrane: Profili autora šibenskih utvrđenja 16. i 17. stoljeća' u muzejskoj prostoriji Tvrđave sv. Mihovila. Izložbom će biti predstavljeno 11 vojnih stručnjaka u mletačkoj službi tijekom ranog novog vijeka, koji su pridonijeli gradnji šibenskog fortifikacijskog sustava.

Istog dana na Tvrđavi Barone održat će se edukativni program za djecu kroz radionicu 'Zaboravljeno oružje', gdje će sudionici upoznati i isprobati tipična oružja korištena na šibenskim tvrđavama tijekom različitih povijesnih epoha.

Odmah nakon slijedi radionica 'Portret starog Šibenika', na kojoj će biti prikazan nagrađivani dokumentarni film 'Barone' s temom svakodnevnog života u Šibeniku u 17. stoljeću i turbulentnih događaja u gradu tijekom Kandijskog rata.


Izložba posvećena Richteru u Veneciji

ZAGREB - Studijska izložba Vjenceslava Richtera pod nazivom "Predmet – to je sve!... Predmet je i arhitektura i slika i plastika!" otvara se 27. rujna u venecijanskoj Galeriji Ikona, u suradnji sa zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti, izvijestili su iz MSU-a.

Izložba se održava u vrijeme venecijanskoga Bijenala arhitekture i uklapa se u ovogodišnju temu “Slobodan prostor” (Freespace), koju su odabrale i koncipirale umjetničke direktorice Yvonne Farrell i Schelly McNamara.

Na izložbi će biti izložen Richterov ključan arhitektonsko-urbanistički projekt: Sinturbanizam, utopijski projekt temeljen na istraživanju odnosa prostora, vremena, kretanja – onih elemenata koji utječu na svakodnevni ljudski život, ističu iz MSU-a.

Usto, bit će izloženi ključni umjetnički radovi iz ciklusa "Sistemske skulpture" i "Sistemske grafike", nastali šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

"Ideal Vjenceslava Richtera bio je stvaranje humanijeg i kvalitetnijeg života i društva u cjelini, a postići ga je želio eksperimentiranjem i istraživanjem, tražeći mogućnosti sinteze u arhitekturi, skulpturi i slikarstvu. Tako je nastao jedinstven i impresivan opus koji je danas u svijetu prepoznat kao originalan, vizionarski, utopijski. "Predmet – to je sve! ... Predmet je i arhitektura i slika i plastika!" napisao je 1954. Richter u prvom poglavlju knjige 'Sinturbanizam', vrlo jasno izražavajući svoj stav i istraživački put utemeljen na sinteznom pogledu na svijet pri čemu sinteza nije samo praktično nego ponajprije idejno pitanje", stoj u najavi izložbe.

U vrijeme izložbe u zakladi Ateneo Veneto 18. listopada bit će organiziran okrugli stol posvećen Richterovu stvaralaštvu u kontekstu europske povijesti umjetnosti i arhitekture.

Kustosice izložbe su Vesna Meštrić i Snježana Pintarić, a realizirana je uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture te se održava pod pokroviteljstvomm Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Trstu.

Izložba je otvorena do 28. studenoga.

Vjenceslav Richter (1917.-2002.) arhitekt, umjetnik, slikar, grafičar, dizajner, scenograf, teoretičar, bio je suosnivač grupe EXAT 51 i Studija za industrijsko oblikovanje pedesetih godina, aktivan je sudionik međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencija šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Autor je niza uspješnih i nagrađivanih arhitektonskih projekata izložbenih paviljona među kojima je paviljon za svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. i paviljon za XIII. trijenale u Milanu 1963/1964. Potom radi na projektu vizionarske arhitekture Sinturbanizam, a velik doprinos daje i znanstveno-istraživačkim tekstovima u kojima se intenzivno bavi mogućnostima sinteze arhitekture i različitih područja likovnosti.

U povijesti arhitekture upisani su njegovi važni projekti objekata javne namjene – Tvornica Saponia u Osijeku, Muzej za prostorne eksponate, Arheološki muzej u Aleppu, katolička crkva u Bibinju, Muzej revolucije u Beogradu i brojni drugi realizirani i nerealizirani. U njegovom opusu fascinantna je lakoća kojom je stvarao u najrazličitijim materijalima, pretvarajući na jedinstven način crteže u grafike, grafike u prostorne objekte, slikarstvo u arhitekturu.

Stvaralaštvo Vjenceslava Richtera uvijek je bilo na granici između mogućeg i utopijskog, arhitekture i likovnosti. Njegov cjelokupan opus potvrđuje izjavu da su ga uvijek privlačile one teme kojima se nitko nije bavio, za što je najbolji primjeri antigravitacijska skulptura, gravitacijski crtež, prostorna slika, podjela kruga na 512O i sl.

Nakon zagrebačke retrospektivne izložbe održane 2017, koja je ove godine bila postavljena i u Neue Galerie u Grazu, stvaralaštvo Vjenceslava Richtera prikazano je ljetos na izložbi u Wevelgemu u Belgiji – gdje se nalazi jedini sačuvani izložbeni paviljon, na listi je zaštićenih kulturnih dobara, a njegovi ključni projekti dio su velike izložbe posvećene jugoslavenskoj arhitekturi "Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980" koja se održava u njujorškoj MoMA-i.


Splitski HNK za novu sezonu priprema devet premijera

SPLIT - Splitsko Hrvatsko narodno kazalište (HNK) za novu sezonu priprema devet premijera - pet dramskih te po dvije operne i baletne premijere pa će tako publika, uz ostalo, moći pogledati "Paralelne svjetove" Mire Gavrana, "Kušnju" Arthura Millera i Moliereova "Umišljenog bolesnika".

Intendant Goran Golovko najavio je da će publika imati priliku vidjeti operu "Trubadur" Giuseppea Verdija, koja se priprema u suradnji s HNK iz Osijeka te "Normu" Vincenza Bellinija u suradnji s kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Ljubitelji baleta moći će pogledati "Coppeliu" Lea Delibesa i suvremeni balet Igora Kirova "O jednoj mladosti" na glazbu hrvatskih šlagera i šansona od četrdesetih godina prošlog stoljeća do danas.

Na Velikoj sceni bit će izvedene tri dramske premijere - "Paralelni svjetovi" Mira Gavrana, "Kušnja" Arthura Millera i Moliereov "Umišljeni bolesnik", dok će na Maloj sceni biti praizvedena "Mala Moskva" Tomislava Zajeca u koprodukciji s PlayDramom i "Obitelj" Dennisa Kellyja.

Programom simfonijskih koncerata zaokružuje se nastojanje splitskog HNK da izvedu sve Beethovenove simfonije, pa će se izvesti njegova IV. i VI. simfonija.

"Svi naslovi koje stavljamo na repertoar imaju zajedničku liniju, a to je obitelj. Puno se govori o odnosima u obitelji, na političkoj razini, vjerskoj, ideološkoj i kulturološkoj, međutim velik dio povijesti umjetnosti, dramske literature i glazbeno-scenske literature bavi se obiteljskim odnosima. Mislim da će ovo biti sezona u kojoj ćemo pokušati rasvijetliti sve moguće probleme unutar obiteljskih odnosa koji su inače vrlo kompleksni i u svakoj obitelji potpuno drugačiji", kazao je Golovko.

Nova sezona počinje u listopadu, a uz devet premijernih naslova, tijekom sezone izvest će se i 11 dramskih, pet opernih i četiri baletne reprize.

Prije početka sezone, 15. listopada bit će predstavljena knjiga "Potraga za slikama" Bojane Denegri Bunk o kojoj će govoriti Joško Belamarić, Tonko Maroević, Tonči Šitin i Marin Kuzmić.

Intendantu Golovku mandat istječe 30. rujna, a za tjedan dana Gradsko vijeće Splita na prijedlog Kazališnog vijeća trebalo bi ga potvrditi za vršitelja dušnosti do izbora novog intendanta ili najduže na godinu dana.

Natječaj za intendanta splitskoga HNK objavljen je 14. rujna, a rok za prijave je 30 dana. Na prošli natječaj krajem siječnja prijavio se samo Ivan Leo Lemo kojega većina u gradskom vijeću nije podržala.

Na pitanje novinara hoće li se javiti na natječaj, Golovko je odgovorio da neće, ali nije želio iznijeti razloge za tu odluku.

 

Izložba o hrvatskoj opčinjenosti starim Egiptom u Muzeju Mimara

ZAGREB - Zagrebački Muzej Mimara u četvrtak otvara izložbu "Egipat u Hrvatskoj: hrvatska opčinjenost starim Egiptom", koja je ostvarena u suradnji s nizom muzejskih i znanstvenih ustanova koji istražuju staroegipatsku povijest i umjetnost, te njihov utjecaj i spone s hrvatskom kulturom i društvenim nasljeđem.

Prema autorskom konceptu Mladena Tomorada izložba donosi jedinstven pregled egipatske umjetnosti čuvane u hrvatskim muzejima i privatnim zbirkama, otkrivajući tisućljetne spone Hrvatske i Egipta.

Postavljena je na dva kata i podijeljena u 21 tematsku cjelinu. Kao jedan od bitnijih dijelova izdvojene su knjige hrvatskih znanstvenika na temu, a tu su i arhivski filmovi koji predstavljaju različiti društveni kontekst očaranosti Egiptom tijekom 20. stoljeća.

Posjetiteljima se otkriva bogatstvo stalnog muzejskog postava u zbirci starih civilizacija i zbirci stakla koje čuvaju vrijedne predmete starog Egipta, a to će vrijedno blago moći proučavati i na digitalnoj platformi na kojoj je dostupno više od četiri tisuće predmeta iz četrdesetak ustanova, najavljeno je iz Muzeja Mimara.


Staroegipatska kultura na tlu Hrvatske još od antičkih vremena

Na šezdeset panoa objašnjavaju se poveznice dviju zemalja i načini dolaska egipatskih umjetničkih predmeta u Hrvatsku od 1. tisućljeća prije Krista do danas.

Iako na prvi pogled izgleda kao da staroegipatska povijest i kultura nisu jače povezani s Hrvatskom, izlošci svjedoče da su njezini dijelovi ovdje prisutni još od antičkih vremena. Prvi staroegipatski predmeti u obliku raznih kipića i amuleta koje su nepoznati trgovci i pomorci donijeli kao element razmjene dobara pristigli su na hrvatsku obalu već tijekom 1. tisućljeća prije Krista.

Od razdoblja vladavine dinastije Ptolemejevića dolazi do razvoja trgovačkih veza između Egipta i grčkih naseobina na obali te u u unutrašnjosti o čemu govore nalazi na prostoru Dalmacije i Like.

Od 2. stoljeća prije Krista pristižu razni simboli i predmeti povezani sa širenjem egipatskih kultova, koji će svoju popularnost steći tijekom rimske vladavine Panonijom, Dalmacijom i Istrom. Pod utjecajem staroegipatske arhitekture građevine se ponekad ukrašavaju egipatskim simbolima o čemu svjedoče primjeri iz pulske Arene i Dioklecijanove palače u Splitu.

Prvi putnici u Egipat odlaze tijekom humanizma i renesanse, kada nastaju i prve zbirke staroegipatskih umjetnina. Jedan od njih je Juraj Hus Rasinjanin koji je ondje bio kao najamnik u službi turskog kapetana broda tijekom druge polovice tridesetih i ranih četrdesetih godina 16. stoljeća. Imena niza drugih putnika, većinom najvjerojatnije s prostora Dubrovačke Republike, i dalje su nepoznata.

U vrijeme nastanka prvih hrvatskih muzeja u 19. stoljeću mnogi kolekcionari fascinirani su ponovnim otkrićem i istraživanjima starog Egipta, pa su u razdoblju 19. i 20. stoljeća staroegipatski predmeti stigli u više od 40 institucionalnih zbirki.

Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj započinje znanstveno istraživanje staroegipatske povijesti te sveučilišna nastava povijesti starog Istoka i Egipta na Sveučilištu u Zagrebu.

U to vrijeme započinju i prva turistička putovanja imućnijeg građanstva na prostor Egipta, koja se ponekad mogu pratiti kroz rukopisnu građu i dnevnike, te od početka 20. stoljeća novinske članke, fotografije, neobjavljene spise, knjige i privatne filmske zapise.

Od kraja 18. stoljeća utjecaj staroegipatske, grčke i rimske umjetnosti vidljiv je u europskoj i svjetskoj arhitekturi, kroz staroegipatske motive, kao i u parkovima i grobljima. Neki od takvih najboljih primjera vide se u Zagrebu - u parku Maksimir, na Mirogoju, u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Sveprisutna 'egiptomanija' vidljiva je i kroz ukrase i predmete svakodnevnog života, u stanovima hrvatskog plemstva i građanstva.

Svoje je predmete, arhivsku i filmsku građu za izložbu ustupilo tridesetak ustanova, arheoloških muzeja, galerija i sveučilišta, te dvije privatne zbirke.

Izložba će biti otvorena do 14. listopada.

 

Otvorena izložba dizajnera Mladena Stipanovića "Ri Rock papiri"

RIJEKA - Izložba omota nosača zvuka, plakata i drugoga papirnatog materijala vezanoga uz riječki rock i pop proteklih 30 godina autora Mladena Stipanovića nazvana "Ri Rock papiri" otvorena je u srijedu navečer u galeriji Mali salon na riječkome Korzu u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Radovi izloženi u Malom salonu odnose se na razdoblje od 1988., kada je Stipanović dizajnirao prvi omot albuma grupe Grad, pa do danas. Tu su omoti albuma riječkih skupina kao što su Let2, Let3, Fit, Grč, Blagdan Band, En Face, Vava, Mr. Lee @ IvaneSky, Morso, pa do najnovijih izdanja Moskve i skupine The Ant.

Kako je na otvaranju rekao riječki novinar i publicist Velid Đekić, i prije Stipanovića su omote plakata stvarali riječki autori poput Gorana Nemarnika Gusa, Dalibora Laginje ili Ivana Miškovića, ali je Stipanović bio najstalniji kroz dugo razdoblje. Istaknuo je Stipanovićevu sposobnost da vizualno prati žestinu zvuka riječkih rock skupina, ustvrdivši da je za to potrebno imati strast, neodvojiv sastojak rocka.

Ovom prigodom su nastupili riječki glazbenici Mr. Lee @ IvaneSky, odnosno Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, Dean Škaljac, Vava, Orijen Modrušan i drugi.

Izložba će biti otvorena do 3. listopada. U međuvremenu će se na Korzu, na samostojećim panoima, 24. rujna otvoriti prateća izložba Stipanovićevih ostalih dizajnerskih rješenja. Među njima su radovi koji nisu nikad objavljeni, dizajnerska rješenja koje glazbenici nisu prihvatili, a za neka od njih Stipanović drži da su bolja od onih koja su objavljena, kao i radovi za glazbenike izvan Rijeke.

 

IZ SVIJETA (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Stotinu Monetovih umjetničkih djela na izložbi u bečkoj Albertini

BEČ - Retrospektivna izložba "Claude Monet", koja će kroz stotinu umjetničkih djela predstaviti stvaralaštvo najpoznatijega francuskog slikara impresionizma od ranoga razdoblja do kasnih radova nastalih u Givernyju, otvara se u četvrtak navečer u bečkom muzeju Albertini.

"Ova važna i sveobuhvatna izložba predstavlja presjek najvažnijih umjetničkih djela u sedamdesetogodišnjem iznimnom umjetničkom stvaralaštvu Claudea Moneta, a obuhvaća raspon od njegovih ranih, figurativnih slika, zatim impresionističkih pa sve do posljednjih nastalih u Givernyju, koje su utrle put apstraktnom ekspresionizmu", rekao je na konferenciji za novinare u bečkom muzeju Albertini direktor Klaus Albrecht Schroeder. Naglasio je da je Monet slikao svijetlim živim bojama i spontanim potezima kista te da su mu atmosfera, svjetlo i boja bili važniji od motiva koje nije tražio u povijesti nego u svojoj neposrednoj blizini.

Izložba obuhvaća 100 Monetovih ulja na platnu, koja nas, kako je rekao kustos izložbe Heinz Widauer, vode tragovima Monetovih životnih postaja: od slikarskoga početka u Parizu, zatim u Argenteuilu pa sve do boravka u selu Vetheuilu na Seini gdje se zbog teške finacijske situacije i dugova bio povukao u osamu i gdje su nastali njegovi najljepši zimski i proljetni krajolici.

Monet se 1883. preselio u Giverny, 70 kilometara zapadno od Pariza, gdje je naslikao slavne lopoče te japanske mostove s glicinijama i aleje ruža. U Givernyju je dao urediti vrt s raskošnim cvijećem i izgradio ribnjak u koji je posadio lopoče.

Bio je očaran bojama njihovih cvjetova, svjetlosnim efektima na njihovu lišću i odrazima u vodi što je prenosio na platno. Dao je izgraditi i poseban atelijer kako bi mogao slikati lopoče velikog formata - Grandes Decorations - koje je poslije poklonio državi. Monet je bio očaran svjetlom. Znao je naslikati nekoliko skupina djela s istim motivom prikazujući kako se s promjenom svjetlosti mijenja i boja, poput serije slika katedrale u Rouenu ili doline rijeke Creuse.

Uz niz djela sa slavnim lopočima, izložba prikazuje i radove nastale na obalama Normandije, u Bretagni, Londonu i u Norveškoj.

Podnaslov izložbe je "Svijet u rijeci", a prema kustosu Widaueru, element vode provlači se kroz cjelokupno stvaralaštvo "majstora svjetla i vode", koji na platno prenosi doživljaj trenutka, promjenljivost prirode, rasplinjavanje krajolika u magli, snijegu, morskim valovima ili obalama Seine.

Claude Monet (1840.-1926.) najdosljedniji je predstavnik francuskog impresionizma. Od privatno organizirane izložbe u atelijeru fotografa Nadara 1874. u Parizu, gdje je bilo izloženo i njegovo slavno djelo "Impression, soleil levant" po kojemu je umjetnički pravac i dobio naziv impresionizam, počinje Monetova uzlazna putanja.

Mnoge slike na početku bile su malog formata. Umjetnici oko Moneta, Maneta, Degasa, Pissaroa, izišli su iz atelijera, slikali su na otvorenom, u prirodi, na trgovima, koristili su slobodu pokreta kistom i mnogo grudica čiste boje kako bi postigli željene impresionističke efekte, a pariški likovni kritičari njihova su djela ocijenili skandaloznim i podrugljivo ih nazivali impresionistima.

Najpopularniji slikar impresionizma prve je veće uspjehe ostvario tek s 50 godina, što mu je omogućilo financijsku neovisnost. Iako u 60. godini počinju njegovi problemi s vidom, koji su 1922. doveli do potpunog sljepila, Monet je nastavio slikati točno pamteći mjesto bolje na paleti.

Ova je izložba, kako je naglasio Schroeder, najveća Monetova retrospektiva u Austriji poslije više od 20 godina. Djela za tu, kako je rekao, izvanrednu izložbu, posuđena su iz četrdesetak svjetskih muzeja i privatnih zbirki poput Musee d'Orsay u Parizu, Museum of Fine Art u Bostonu, National Gallery u Londonu, National Museum of Western Art u Tokiju ili Puškinova muzeja u Moskvi.

Izložba ostaje otvorena do 6. siječnja, a ostvarena je uz potporu i u suradnji s pariškim Musee Marmottan Monet, koji posjeduje najljepšu i najveću zbirku Monetovih djela na svijetu.


U Las Vegasu otvoren prvi Muzej marihuane

LAS VEGAS - Stakleni bong veći od žirafe. Divovski džointovi. Bazen pun sjemenki marihuane… Najnovija privlačnost Las Vegasa – muzej koji slavi sve što je vezano za marihuanu.

Nikome neće biti dopušteno da zapali džoint na “Kanabiciji” kada se otvori zbog zabrane javnog uživanja marihuane, ali posjetitelji mogu naučiti o ovoj biljci dok fotografiraju.

To je muzej za društvene medije gdje svaki izložak ima jako dobro osvjetljenje pokraj kojeg se ljudi mogu slikati selfije, također “bez filtera”.

Muzej – čiji osnivač kaže da ima za cilj smanjiti ozloglašavanje uporabe marihuane – vjerojatno će potaknuti vladine dužnosnike da razmisle o proširenju ozakonjenja u ovoj američkoj državi.

Prve će posjetitelje ugostiti gotovo 15 mjeseci nakon što je za odrasle osobe u Nevadi zakonski počela prodaja rekreativne marihuane, a prodaja je otišla daleko iznad državnih predviđanja.

“Naš je cilj potaknuti ljude da se više ne boje uživati kanabis” – rekao je za The Associated Press, osnivač J.J. Walker. “Kanabicija ne prinosi samo služenju ljudima koji vole marihuane, nego i služenju masama koje žele naučiti o kanabisu ili se samo zabaviti i otići na cool mjesto i doživjeti umjetničko iskustvo”.

Gosti će prolaziti kroz 12 instalacija kroz sobe oblika poput “sjemena”, gdje ljudi mogu leći na krevet koji je napravljen u obliku sjemenke marihuane.

Fotografski opusi su dostupni i pod divovskim lišćem marihuane koje svijetli u mraku, a tu se nalazi i stakleni bong visok 7 metara koji je nazvan “Bongzilla” i najveći je bong u svijetu.

Ovaj muzej u središtu zabavne četvrti u Las Vegasu ima neke odgojne komponente. Gosti dobivaju uvod iz muzejskih vodiča, a neke grafike na zidovima objašnjavaju kako se izrađuju koncentrati i razlike između indica i sativa kanabisa.

Mnoge eksponate u muzeju su sponzorirale tvrtke koje proizvode kanabis, sa njihovim logotipom vidljivo prikazanim. Uobičajeno je da muzeji dobivaju podršku korporacija koje stavljaju svoj logo na eksponate.

Na Kanabiciji će biti dopušten ulaz odraslim osobama starijeim od 21 godine. Obilazak po muzeju je dizajnirana da traje do sat vremena.

 

Fukunaga će režirati novi film o Jamesu Bondu

ZAGREB - Cary Joji Fukunaga režirat će novi film o britanskom tajnom agentu Jamesu Bondu, javlja u četvrtak BBC.

Fukunaga (41) će na tom poslu zamijeniti britanskog redatelja Dannya Boylea koji je krajem kolovoza odustao od režije novog Jamesa Bonda zbog "kreativnih razlika".

Producenti Michael G. Wilson i Barbara Broccoli pohvalili su Fukunaginu "svestranost i inovativnost".

Fukunaga je nedavno režirao Netflixovu crnu komediju "Maniac" u kojoj glume Emma Stone and Jonah Hill.

Također je radio na prvoj sezoni HBO-ove dramske serije "Pravi detektiv" koja mu je donijela prestižnu televizijsku nagradu Emmy 2014. Godine 2015. dobio je hvalospjeve filmske kritike za ratnu dramu "Beasts of No Nation" u kojoj glumi Idris Elba.

Snimanje dvadesetpetog filma iz James Bond franšize počinje iduće godine a premijera se očekuje 2020.

James Bond franšiza je jedna od najvrijednijih u filmskoj industriji. Posljednji iz franšize, film "Spectre" iz 2015., koji je režirao Sam Mendes zaradio je 880 milijuna dolara od prikazivanja u kinima.

Mendes je režirao i "Skyfall" iz 2012., koji je zaradio preko milijardu dolara.


Pariška policija zaplijenila 20 tona minijaturnih Eiffelovih tornjeva

PARIS - Francuska policija zaplijenila je 20 tona minijaturnih Eiffelovih tornjeva u sklopu borbe protiv nezakonite prodaje suvenira na turističkim žarištima u Parisu, otkrile su francuske snage sigurnosti.

Mali metalni tornjevi mogu se naći po cijeni od samo jednog eura za pet komada ispred popularnih turističkih mjesta poput muzeja Louvre ili Eiffelovog tornja. Obično ga prodaju afrički migranti koji se s policijom igraju mačke i miša.

Zajednička istraga koja je uključivala i službe za imigraciju dovela je do racija kod tri kineska trgovca na veliko koje se sumnjiči da su uvozili tornjeve i opskrbljivali mrežu prodavača u francuskoj prijestolnici.

Više od tisuću kutija s oko 20 tona minijaturnih Eiffelovih tornjeva zaplijenjeni su ponedjeljak i utorak u dva skladišta i tri dućana u pariškoj regiji, potvdili su policijski izvori izvještaj novina Le Parisien.

Uhićeno je devet ljudi.


Časopisu Closer odbijena žalba vezano uz objavu fotografija u toplesu Kate Middleton

PARIS - Francuskom časopisu Closeru odbijena je žalba na presudu kojom je osuđen na veliku novčanu kaznu zbog objave fotografija u toplesu Kate Middleton, vojvotkinje od Cambridgea.

Sud u Versaillesu potvrdio je presudu izrečenu glavnoj urednici lista i upravitelju skupine Mondadari, u čijem je vlasništvu Closer, koji su odgovorni za taj slučaj i moraju platiti 45.000 eura svaki.

Dvojica fotografa također su kažnjena s po 10.000 eura svaki, iako je pola iznosa uvjetno.

Sudci su također potvrdili da će četvero optuženih morati ukupno platiti 100.000 eura odštete Kate i njezinu suprugu, princu Williamu.

Closer je u rujnu 2012. objavio fotografije koje prikazuju Kate i Williama kako se sunčaju na terasi luksuznog imanja u Luberonu na jugu Francuske. Vojvotkinja je u toplesu. Ubrzo nakon njihove objave Kate i William izborili su zabranu njihova ustupanja i daljnjeg objavljivanja te tužili list sudu.


Trump predložio gradnju zida u Sahari kako bi se spriječio dolazak migranata

ZAGREB - Američki predsjednik Donald Trump predložio je izgradnju zida u Sahari koji bi pomogao u rješavanju europske migrantske krize, izjavio je španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borell, a prenose španjolski mediji.

"Zatvaranje luka nije rješenje a nije rješenje ni gradnja zida u Sahari kao što mi je nedavno predložio predsjednik Trump", rekao je Borrell na ručku u Madridu u utorak.

Španjolska postaje sve privlačnija zemlja za migrante i izbjeglice s obzirom na to da Turska zaustavlja čamce koji plove za Grčku preko Egejskog mora, a Italija je nedavno počela oštro suzbijati priljev migranata iz Libije uz pomoć obalne straže te zemlje. Španjolska je nedavno prestigla Italiju te postala vodeća članica EU-a po broju pristiglih migranata.

List El Pais preno je Borrellovu izjavu u video snimci na svojoj internetskoj stranici. Sahara, koja zauzima većinu Sjeverne Afriku, od sjevera prema jugu je široka 2000 km a od istoka prema zapadu 5000 km.

Nitko iz ureda za odnose s javnošću američkog veleposlanstva u Madridu nije bio dostupan za komentar Trumpovog prijedloga, navode španjolski mediji.


Michelle Obama kreće na turneju na kojoj će promovirati svoje memoare

WASHINGTON - Michelle Obama najavila je turneju tijekom koje će posjetiti deset američkih gradova kako bi promovirala svoje memoare "Becoming", a organizatori kažu da će njezini susreti s publikom biti "intimni i iskreni razgovori".

Bivša prva dama kreće iz svog rodnog grada Chicaga 13. studenoga, na dan kada će se njezina knjiga, koja će biti objavljena na čak 28 jezika, naći na policama knjižara u Sjedinjenim Državama.

Promotor turneje Live Nation priopćio je da će nakon Chicaga Obama održati susrete sa svojom publikom u Los Angelesu, Bostonu, Dallasu, New Yorku i drugim gradovima i to na stadionima kapaciteta do 23.000 sjedećih mjesta na kojima se također održavaju i koncerti.

"Provela sam prošlu godinu i pol dana razmišljajući o svojoj priči... i sada sam uzbuđena da ću proputovati zemlju i to ponoviti sa svojim čitateljima", rekla je Obama.

U poruci i video snimci koje je objavila na svojoj Facebook stranici opisuje knjigu kao "priču o mojoj monotonoj jednostavnosti, mojim malim pobjedama, mojim trajnim povredama, mojim svakodnevnim nadama i brigama".

"Becoming" u manjoj mjeri govori o životu u Bijeloj kući, a više je pozornosti posvećeno važnim trenucima u osobnom životu bivše američke prve dame.


U Albaniji 'ratuju' za tartufe

ZAGREB - Prijetnje, otrovani psi i posječena stabla: albanskim šumama zavladao je rat oko tartufa, cijenjenih i skupocjenih gljiva koje su u ovoj siromašnoj europskoj zemlji poznate kao "crno zlato".

Evgjeni Pano, 28-godišnja beračica tartufa, svako jutro odlazi u gorje na albanskom jugu sa suprugom i dva psa, Lajkom i Bossom, obučenim da pronađu i nježno iskopaju gastronomsku deliciju snažnog mirisa.

Pano većinu tartufa proda trgovcima iz Italije i Francuske - tradicionalnom području uživanja te kvrgave podzemne poslastice.

Ovakav način života možda zvuči idilično: za kilogram crnih tartufa dnevno se može zaraditi oko 50 eura. Bijeli tartufi koji su rjeđi i vrjedniji, mogu se prodati do 140 eura.

Zavidne su to količine novca za zemlju gdje je mjesečna plaća ispod 400 eura, a na selu i niža.

No, posao nije nimalo lak.

Pano i drugi albanski berači tartufa opisuju opasne borbe za teritorij gdje se suparnici međusobno zlostavljaju i nemilosrdno napadaju skupocjene pse.

Prisjeća se kako joj je jednog dana grupa muškaraca "zablokirala put i zaprijetila" ako nastavi tražiti tartufe na dijelu zemlje koju su smatrali svojom.

Incident je prijavila policiji i idućeg se jutra vratila na isto mjesto kako bi dokazala da je neće tako lako otjerati iz posla koji opisuje kao "duboku i emotivnu strast".

Međutim, mnogi su već bili prisiljeni odustati, poput Besmija Lamija koji je svoje dane provodio tražeći tartufe na zemlji planine Dajti koja se nalazi iznad Tirane.

Morao se povući nakon što su krajem prošle godine suparnici otrovali njegova dva jazavčara.

"Pratili su me, pronašli mjesto (gdje sam tražio tartufe) i, kako bi me natjerali da pobjegnem, ubili moja dva psa", rekao je Lami jedva susprežući suze.

Uništeni korijeni stabala

Nedostatak propisa doveo je albanska stabla, kao i tartufe, u opasnost zbog neopreznih berača koji zemlju obrađuju oštrim alatima.

Trgovina tartufima u Albaniji započela je prije deset godina, kada su Talijani na drugu obalu Jadrana stigli u potrazi za gljivama.

Nekoć brojni u Albaniji, tartufe je danas jako teško pronaći, tvrdi Pano, smatrajući kako je kriva upotreba sjekira koje presijecaju korijene stabala na kojima gljive inače rastu.

"Uništeno stablo više ne proizvodi tartufe", rekla je Pano, dodavši kako bi željela da vlasti uvedu strogo licenciranje i poreze radi kontrole djelatnosti.

"U Albaniji se tartufi ne uzgajaju te nisu zaštićeni, a ne postoji niti prevencija niti svijest o sprječavanju njihova uništavanja", objasnio je njezin suprug Panajot Pano (39), koji se u Albaniju vratio radi biznisa s tarfufima nakon gotovo dva desetljeća života i rada u inozemstvu.

U nekim dijelovima zemlje, primjerice u nacionalnim parku Divjake-Karavasta na zapadu, situacija je postala "katastrofalna za gljive", tvrdi direktor parka Adrian Koci.

Koci je u lipnju prijavio dva muškarca policiji jer su u šumi koristili pijuke.

Međutim, s obzirom na to da ne postoji zakon koji bi zabranio takvu praksu, bili su pušteni.

Tržište u kaosu

"I mi smo zabrinuti, ali bez jasnih pravila ne može se djelovati protiv nesavjesnih kopača", rekao je Agim Hoxha, šumar u parku Divjake-Karavasta.

"To bi bilo kao da uđemo u nečiji dom bez naloga za pretres", kaže Hoxha.

Dužnosnik ministarstva okoliša Ylli Hoxha navodi kako je u tijeku izrada preciznijeg zakonskog okvira za branje tartufa.

U međuvremenu, tržište je u "kaosu", tvrdi Enea Ristani, 27-godišnjak koji gljive bere s ocem.

Posao privlači "mnogo stranaca, poput Talijana, Grka, Rumunja, Francuza", dodaje Ristani.

Također, većina tartufa odlazi u inozemstvo, često na zapad Europe gdje se za njih može dobiti 10 puta veća cijena.

Kako bi što više profita zadržali na albanskom tlu, Ristani je s ocem nedavno otvorio gurmansku trgovinu tartufa u Tirani, u nadi da će potaknuti apetit sugrađana za tu skupocjenu slasticu. Prodaju domaći umak od tartufa, čips i brandy.

 

Brod kapetana Cooka možda pronađen u SAD-u

ZAGREB - Potraga za posljednjim počivalištem Endeavoura, broda kapetana Jamesa Cooka mogla bi uskoro doći svome kraju, na 250. obljetnicu njegova puta u Australiju, piše u srijedu BBC.

Endeavour, koji se tada zvao Lord Sandwich II, potonuo je zajedno s još 12 brodova uz obale Rhode Islanda u SAD-u u kolovozu 1778., ali nitko nije znao točnu lokaciju.

Nakon arheoloških istraživanja koja traju posljednjih 25 godina, znanstvenici su mogućnosti suzili na samo "jedno ili dva" mjesta.

Nadaju se da će lokaciju potonuća konačno utvrditi do 2020., na obljetnicu dolaska kapetana Cooka u Australiju poslije dvogodišnjeg putovanja na koje je krenuo iz Plymoutha u Engleskoj.

Voditelji projekta Rhode Island Marine Archaeology (Rimap), u suradnji s Nacionalnim pomorskim muzejem Australije (ANMM), najavili su da će u petak objaviti 3-D snimku najizglednije lokacije.

No, trebat će još neko vrijeme da se brod identificira. Detaljna iskapanja provest će se 2019. uz otok Goat, stoji u priopćenju.

"Kada ga izvadimo, trebat će provesti testiranje drveta i čavala koje bi nam u idućih 18 mjeseci trebalo dati konačne odgovore", kažu arheolozi.

Kapetan Cook se na Endeavouru, britanskom brodu za prijevoz ugljena, otisnuo 1768. na znastveno putovanje mapiranja Tihog oceana.

Upravo na tom brodu slavni je istraživač izradio karte Novog Zelanda i Australije između 1769. i 1771. Godine 1770. stigao je na jugoistok današnje Australije, iskrcavši se u zaljevu Botany.

To je područje kasnije pripojio britanskoj kruni, unatoč velikom broju domorodačkih zajednica.

Nakon što se vratio u Britaniju, Endeavour je preimenovan u Lord Sandwich II i služio je za prijevoz vojnika.

Tijekom Američkog rata za nezavisnost, britanska ga je mornarica s još 12 brodova iskoristila za blokadu zaljeva Narragansett kada je 1778. potonuo u velikoj oluji.

 

U želji za većom „različitosti“, britanska policija predstavila nove odore za muslimanke

LONDON - Policija pokrajine Zapadni Yorkshire predstavila je nove odore namijenjene muslimankama u svojim redovima. Razlog tome je taj da policija želi unovačiti veći broj žena islamske vjere radi povećanja „različitosti“ u svojim redovima, prenosi Daily Mail.

Kako tvrde u izjavi povodom predstavljanja nove odore, od javnosti se očekuju prijedlozi o stilu odore koja je poprilično širokog dizajna te ničim ne ukazuje da se ispod nje uopće nalazi ženska osoba.

Policajke islamske vjere u Velikoj Britaniji već nose marame preko glave.

Pojedine žene u policiji već su iskušale novu odoru te tvrde kako su zadovoljne njenom funkcionalnošću.

Britanska policija općenito želi unovačiti veći broj crnaca i drugih „manjinskih“ skupina. Najveći broj ipak je trenutno unovačen iz LGBT skupina.

I dok se britanska policija, po uzoru na Švedsku, bavi  tim  "izuzetno važnim" pitanjima, istovremeno se u  zemlji i dalje pojavljuju slučajevi u kojima su upravo zbog njihove nezainteresiranosti, straha od prozivanja „zlim nazivima“ ili jednostavnog nemara, žrtve arapskih pedofilskih bandi i dalje mete terora i zlostavljanja.

Najnoviji takav slučaj je oteta 14-godišnja djevojčica koju su Pakistanci držali punih 12 godina kao zatočenicu. Pritom je prisilno dva puta udana, a proživila je nebrojeno silovanja te čak osam pobačaja. Policija nije pokazala nikakav interes u njenom pronalaženju.

Tek prošle godine, danas 26-godišnjakinja, uspjela je pobjeći.


Jakna Hana Sola mogla bi biti prodana za 1,3 milijuna dolara

LONDON - Jakna koju je nosio Harrison Ford glumeći Hana Sola u filmu Ratovi zvijezda: Imperij uzvraća udarac mogla bi u četvrtak u Londonu na aukciji filmskih predmeta za pamćenje biti prodana za čak 1,3 milijuna dolara.

Kolekcionari će imati priliku na aukciji filmskih rekvizita i kostima vlastitim rukama opipati predmete korištene u filmovima, kao što su Indiana Jones, Forrest Gump i Povratak u budućnost II.

Aukcijska kuća Prop Store pripremila je za prodaju više od 600 predmeta iz otprilike 150 filmova i televizijskih emisija.

Uz Solovu plavosivu jaknu, zainteresiranima se nude i ostali predmeti iz Ratova zvijezda poput kacige Stormtrooper iz Posljednjeg Jedija čija je vrijednost procijenjena na 30 tisuća do 60 tisuća funti i prodaje se za dobrotvorne svrhe, kao i svjetlosni mač koji je koristio Anakin Skywalker u Osveti Sitha, procijenjene vrijednosti od 50 tisuća do 100 tisuća funti.

Predmeti iz Ratova zvijezda najtraženiji su među skupljačima pop kulture. Pištolj koji je koristio Han Solo u Povratku Jedija prodan je u lipnju za 550 tisuća dolara, dok je droid R2-D2 koji je korišten u nekoliko filmova prodan za 2,7 milijuna dolara.

Drugi najskuplji predmet koji se nudi na aukciji je šešir koji je Ford nosio kao Indiana Jones u Otimačima izgubljenog kovčega a vrijednost mu je procijenjena na 200 tisuća do 300 tisuća funti.

Vrijednost lebdeće daske koju je koristio Michael J. Fox u znanstvenofantastičnom filmu Povratak u budućnost II procijenjena je na iznos od 30 tisuća do 50 tisuća funti.

Među ponuđenim predmetima je i kapa koju je Tom Hanks nosio u Forrest Gumpu.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus