19:05, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura 20. prosinca 2017.

Objavljeno: 20.12.2017 u 05:02
Pregledano 415 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 20. prosinca 2017.

Zagreb, 20. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture.

Pomoćnik ravnatelja UNESCO-a Bandarin na izložbi fotografija šibenske tvrđave sv. Nikole

 
ŠIBENIK - Francesco Bandarin, pomoćnik ravnatelja UNESCO-a za kulturu, nazočio je u srijedu navečer u atriju Muzeja grada Šibenika otvorenju izložbe fotografija s motivima tvrđave sv. Nikole, na kojoj će sutra biti podignuta zastava UNESCO-a.

 Autori fotografija su ravnatelj šibenskog muzeja Željko Krnčević i proslavljeni hrvatski fotograf Šime Strikoman.

  Večerašnja izložba je svojevrsna uvertira u veliku svečanost u četvrtak, kad će, u sklopu transnacionalnog projekta 'Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća', tvrđava sv. Nikole i službeno dobiti UNESCO-vu zastavu.

 "Jako mi se sviđa vaša tvrđava i veselim se sutrašnjem događanju. U Šibeniku sam dosad vidio samo katedralu sv. Jakova. Ponosan sam na ovaj sustav jer i sam dolazim iz Venecije. Isto tako, sretan sam što smo poslali i snažnu političku poruku kako kroz kulturu različite države mogu zajednički djelovati i nastupati u svijetu", izjavio  je nakon otvaranja izložbe Bandarin.

 U četvrtak, nakon obilaska tvrđave i podizanja zastave na tvrđavi sv. Nikola, u šibenskom Hrvatskom narodnom kazalištu, Bandarin će uručiti UNESCO-vu povelju šibensko-kninskom županu Gorana Pauku.

 Svečanost u HNK-u nazočit će i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima te predstavnici Grada Zadra, čije su gradske zidine također kao kulturno dobro uvrštene na Popis svjetske baštine UNESCO-a, u sklopu transnacionalnog projekta „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća."

 

HAVC: Objavljeni rezultati natječaja za razvoj scenarija i projekata


ZAGREB - Hrvatsko audiovizualno vijeće (HAVC) objavilo je rezultate Javnog poziva za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekta dugometražnih igranih filmova - za devet projekata u ukupnom iznosu 470 tisuća kuna s travanjskog natječajnog roka iz travnja, te za njih devet iz srpanjskog roka, u iznosu 430 tisuća kuna.

Na prvi rok za razvoj projekata dugometražnih igranih filmova prijavilo se devet projekata, od kojih su dva predložena za financiranje - "Mali Tesla i kradljivci ideja" scenarista Vanje Obada i Petra Oreškovića (redatelj), u produkciji Jaako dobre produkcije, priča o malom Nikoli Tesli koji mašta o tome da stvori Zraku sreće (140 tisuća kuna) i "Životinje" scenarista i redatelja Nebojše Sljepčevića, u produkciji Umjetničke organizacije Paradoks, psihološka drama o mladom bračnom paru (120 tisuća).

Za razvoj scenarija s po 30 tisuća kuna predloženo je sufinanciranje sedam od 69 prijavljenih projekata - "Bobo" Tina Žanića  o ilegalnom građevinskom radniku u Londonu koji preko noći ostaje bez posla, "Čovjek kojem Bog nije dao suze", kompilacija četiriju romana Midhata Ajanovića koje kao koscenarist i redatelj potpisuje Damir Čučić, "Najgori ljudi na svijetu" Nikoline Bogdanović, drama o njemačkom bračnom paru na odmoru u Hrvatskoj, "Putnici" Čejen Černić, još jedan film za djecu autorice koja je ove godine uspješno debitirala filmom "Uzbuna na Zelenom Vrhu".

Tu su još  "Rent a tata" Alda Tardozzija, najavljen kao "komedija za djecu i odrasle", "Tajnice ili Kako odabrati telefaks uređaj" Silve Ćapin, od kojega se očekuje kino potencijal i "Uljez" Zorana Lazića, koji je, prema riječima samog autora, "spoj psihološke drame o rasapu ličnosti i home-invasion trilera".

Među 31 prijavljenim scenarijem s drugog roka za sufinanciranje predloženo je također njih sedam, s iznosom po 30 tisuća kuna.

"Bumbarov let" Ivana Turkovića-Krnjaka i Marka Hrenovića adaptacija je dječje knjige "Tajanstveni svjetionik" Maje Gluščević, "Let na sjever (Heron Flies North)" Zvonimira Munivrane drama o odnosu dviju žena, a "Luka" Gjermunda, Gisvolda svojevrsni 'prequel' filma "Goran" Nevija Marasovića, koji bi režirao i taj film.

Tu je i "Murina" Antonete Alamat Kusijanović, što bi trebao biti redateljičin prvijenac nakon uspjeha s kratkim filmom "U plavetnilo" i s istom protagonisticom iz tog filma, "Sam u koloni" Davora Šišmanovića, filmska adaptacija zbirke pripovijedaka glazbeika Kreše Blaževića o prvim demokratskim izborima i početku rata u slavonskoj provinciji, "Svadba" Igora Šeregija, opisan kao "pučka komedija i potencijalni regionalni kino hit" te "Švabo" Vedrana Kukavice i Darija Pleića, film o mladom Nijemcu koji u Dalmatinskoj Zagori traži svoje korijene.

Od šest razmatranih projekata na tom su roku sredstva za razvoj predložena "Sedmom nebu" scenaristice i redateljice Jasne Nanut u produkciji kuće Petnaesta umjetnost (odobreno je 120 tisuća kuna), koji je u obrazloženju opisan kao "duhovita i zanimljiva urbana priča o bračnim problemima i i moralnim dilemama koje donosi kriza srednjih godina" i "Krivom izlazu" scenaristice i redateljice Vanje (Sviličić) Juranić (sto tisuća kuna) te produkciji Maxima Filma koji, inspiriran slučajem Ane Magaš, problematizira status žene u hrvatskom društvu.  

Odluku o raspodjeli sredstava Vijeće je donijelo na svojoj 90. sjednici, održanoj u utorak, a prema prijedlozima Umjetničkog vijeća.  

U Hrvatskom audiovizualnom vijeću bili su Ivana Vukinovac Gelo, Lado Skorin, Branko Schmidt, Zrinko Ogresta, Branko Matutinović, Nikola Francetić, Silvestar Kolbas, Dinko Majcen i Matko Burić, a u Umjetničkom vijeću Suzana Pandek , Mirna Belina, Jelena Paljan, Jaka Primorac, Sanja Kovačević, Pavao Marinković, Boško Picula i Miroslav Sikavica.



Ministarstvo kulture počelo objavljivati rezultate natječaja za programe javnih potreba u kulturi za 2018.


ZAGREB - Ministarstvo kulture u srijedu je izvijestilo kako je počelo na svojim mrežnim stranicama objavljivati rezultate Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. kojim se iz proračunskih sredstava financiraju djelatnosti u kulturi, aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za RH.

Godišnji javni poziv bio je otvoren i programima i projektima koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču međukulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora te oni koji se odvijaju kontinuirano, navodi se u priopćenju.

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imali su samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

U skladu s ciljem potpune transparentnosti natječajnog postupka, Ministarstvo kulture uz odobrene programe i projekte paralelno objavljuje i one odbijene.

Kao i prošle godine nastavlja se s praksom što ranijeg objavljivanja rezultata natječaja za sve kulturne djelatnosti kako bi se olakšalo planiranje i realizacija projekata koji će biti financirani u 2018. godini, ističu iz ministarstva.

Podaci o financiranju dostupni su na poveznici http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=19231.



Praizvedba predstave "Ciganin, ali najljepši" 30. prosinca u HNK-u Zagreb


ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kalendarsku će godinu ispratiti u subotu 30. prosinca praizvedbom predstave "Ciganin, ali najljepši", koju prema istoimenu romanu Kristiana Novaka u dramaturškoj adaptaciji Ivora Martinića postavlja redatelj Ivica Buljan.

 Kako se ističe u najavi, riječ je o jednom od najnagrađivanijih i najpopularnijih suvremenih hrvatskih romana čiji su osebujni (anti)junaci mladi Rom Sandi i Međimurka Milena, rastavljena sredovječna žena, među kojima se razvija strasna zabranjena ljubavna veza koja potresa malo međimursko selo Sabolščak, kao i obližnje romsko naselje.

 "Oni nisu tipizirani predstavnici svoje etničke ili socijalne skupine - oni su plemeniti marginalci koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje društvo gaji o njima", stoji u najavi.

 Protagonisti Novakova djela okupljaju se oko istrage brutalnog ubojstva, za koje jedan od mogućih motiva predstavlja upravo odnos Sandija i Milene. "Kroz uzbudljivu kriminalističku istragu upoznajemo živopisnu galeriju likova, koje lako prepoznajemo iz strahova današnjice te razotkrivamo brojne neuralgične točke suvremenog hrvatskog društva", stoji nadalje u najavi.

 "Priča vodi od tajnih života ljudi iz panonske provincije, do tragičnih sudbina stanovnika romskih sela, od preopterećene policije iz Zagreba, do posljedica izbjegličke krize. Očekuje nas uzbudljiva dramska predstava koja govori o svima nama, sada i ovdje", dodaje se.

 Uz Ninu Violić (Milena) i Filipa Vidovića (Sandi) kojem je to debitantska uloga na sceni zagrebačkog HNK-a, u predstavi nastupa tridesetero glumaca - Alma Prica (Albina), Siniša Popović (Hamer), Krešimir Mikić (Bule), Goran Grgić (Padolek), Bojan Navojec (Starješina), Dušan Bućan (Nuzat), Franjo Kuhar (Japica Rudolf), Luka Dragić (Plančić), Ivan Glowatzky (Milenin brat), Barbara Vicković (Milenina šogorica), Ana Begić (Fanika), Ksenija Marinković (Fanika starija), Livio Badurina (Đani), Nikša Kušelj (Nikola), Vlasta Ramljak (Dragica), Mirta Zečević (Jadranka), Jelena Perčin (Goga), Kristijan Potočki (Štoplinof Drago), Dora Lipovčan (Eliza), Alen Šalinović (Policajac), Luca Anić (Dilara), Damir Markovina (Hasan), Nikša Kušelj (Grk Papous), Silvio Vovk (Prevoditelj), Slavko Juraga (Taradi), Ivan Jončić (Načelnik policije), Zijad Gračić (Patolog), Tin Rožman (Mirza), Ugo Korani (Tompo), Josip Brakus (Azad),  i Ivan Colarić (Jasmin).

 Autorski tim još čine scenograf Aleksandar Denić, kostimografkinja Ana Savić Gecan i skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar, dok dizajn svjetla potpisuje Sonda 4, a video priprema Toni Soprano.



Predstavljena izdanja Hrvatskoga državnog arhiva


ZAGREB - Izdanja Hrvatskoga državnog arhiva: "Arhivski vjesnik", "Fontes", FIAF", "Priručnik za katalogizaciju - vodič za iseljeništvo" te knjiga Tanje Šarić "U vrtlogu komunizma: mladi Hrvatske 1945. ‒ 1954." predstavljeni su u srijedu u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Glavna urednica "Arhivskog vjesnika" Snježana Ivanović predstavila je sadržaj novoga broja te podsjetila kako časopis izlazi od 1899. te objavljuje radove iz arhivske teorije i prakse, povijesti institucija, arhivskoga zakonodavstva, pomoćnih povijesnih, informacijskih i drugih srodnih znanosti.

"Arhivski vjesnik", napomenula je, objavljuje prikaze i recenzije strane i domaće stručne periodike i literature te izvješća s međunarodnih savjetovanja i kongresa.

U novom "Fontesu 23" objavljeni su, istaknuo je urednik Ladislav Dobrica, hrvatski ćirilični zapisi s područja Poljica i Omiša.

"Fontes – Izvori za hrvatsku povijest" su periodična publikacija koja izlazi od 1995., a osnovna mu je zadaća objavljivanje izvornoga arhivskog gradiva važnoga za hrvatsku povijest.

Po riječima Dinka Majcena, hrvatsko izdanje "Priručnika za katalogizaciju pokretnih slika Međunarodne federacije filmskih arhiva - FIAF-u" je stručna publikacija koja omogućuje da se na jednom mjestu prikupi što veća količina informacija o nekom filmskom djelu.

Govoreći o knjizi Tanje Šarić "U vrtlogu komunizma: mladi Hrvatske 1945. ‒ 1954.", Melina Lučić je naglasila kako je u knjizi opisan život mladih – u prvom redu učenika i radnika – u poratnom Zagrebu kroz djelovanje komunističkih omladinskih organizacija kao transmisija Komunističke partije.

Autorica istražuje ulogu i značenje mladih u obnovi i izgradnji kroz omladinske radne akcije te njihovu ulogu kao "radničke omladine" u industrijalizaciji, u projektu opismenjivanja i naobrazbe, istaknula je te dodala kako su obrađene i teme o ulozi mladih u kulturi, prosvjeti te ideološki rad u obračunu s protivnicima režima.

Rajka Bućin ocijenila je posebno važnim izradbu Vodiča za iseljeništvo.

Ravnatelj HDA Dinko Čutura istaknuo je kako HDA čuva gotovo 30 tisuća dužnih metara gradiva od 10. stoljeća do današnjih dana.

To je gradivo, napomenuo je, raspoređeno u gotovo dvije tisuće arhivskih fondova i zbirki.

"HDA posjeduje više od 750 tisuća fotografija i više od 7 milijuna mikrofilmskih i drugih snimaka dokumenata iz različitih ustanova iz Hrvatske i izvan nje," rekao je Čutura dodavši kako se u HDA čuva i bogat fundus nacionalne filmske baštine.

Naglasio je kako HDA čuva jednu od najvrjednijih specijalnih knjižnica u Hrvatskoj s više od 160 tisuća svezaka arhivističke literature, povijesnih izvora i službenih publikacija.

HDA, istaknuo je, nastoji korisnicima i građanima približavati arhivsku memoriju te dodao kako je kroz čitaonice HDA svake godine prođe zavidan broj istraživača.



Filharmonijski bal 30. prosinca u ritmu valcera


ZAGREB - Tradicionalni Filharmonijski bal kojim Zagrebačka filharmonija zaključuje staru i pozdravlja novu godinu ove će godine, kako je najavljeno, biti najluđa filharmonijska noć u kojoj će orkestar Filharmonije u subotu 30. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu za svoju publiku izvesti bogat program novogodišnjih valcera, arija i polki.

Filharmonijski bal tradicionalni je koncert u maniri bečkih novogodišnjih koncerata, a Zagrebačkom filharmonijom ove će godine na Balu ravnati njezin šef dirigent, maestro David Danzmayr, rođeni Austrijanac, odgajan u okruženju glazbenog Salzburga, bečkih novogodišnjih koncerata i austrijske glazbene izvrsnosti, stoji u najavi.

Stoga je jasno da on najbolje zna kako napraviti atmosferu i upriličiti svečanost karakterističnu upravo za novogodišnje koncerte, ističu nadalje iz Zagrebačke filharmonije, te za ovogodišnji Filharmonijski bal najavljuju bogat glazbeni program na kojem će se naći neki od najljepših novogodišnjih valcera, arija i polki.

"Razigrana i rasplesana Straussova 'Trič trač' polka, svečana 'Anina' i brza 'Tik tak polka', uzvišeni valcer 'Ruže s juga' i energična 'Carmen kvadrila' – povest će vas u svijet bečkih dvorova, zlatne glazbene raskoši i prepoznatljivih novogodišnjih melodija vedrog i plesnog karaktera, uključujući nezaobilazne klasike 'Na lijepom plavom Dunavu' i 'Radetzky marš', najprepoznatljivijih kompozicija novogodišnjih koncerata koji kod publike bude snažnu asocijaciju na novogodišnju atmosferu", dodaje se u najavi.

Filharmonijski "doček prije dočeka" ne će završiti posljednjom kompozicijom u dvorani: sve posjetitelje Filharmoničari pozivaju, nakon koncerta u Velikoj dvorani, na ples i druženje u predvorje, gdje će ih uz plesne evergreene i poznate melodije zabavljati Revijski orkestar Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem maestra Josipa Cvitanovića.

"Revijski orkestar jamstvo je dobre zabave i neizostavan dio plesne atmosfere u opuštenom ambijentu Filharmonijskog bala, te najljepši način da otpratimo 2017. godinu", ocjenjuju iz Filharmonije, te poručuju: "Svečani bal i nesvakidašnji koncert poput ovog, zahtijeva i prigodni dress-code. Stoga, dame i gospodo, obucite svoje najljepše večernje haljine i najelegantnija crna odijela i priuštite si posebnu prednovogodišnju večer".



"Mađarska noć" za Dan dvorane Lisinski 29. prosinca


ZAGREB - Središnja svečanost Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kojom se tradicionalno 29. prosinca obilježava Dan dvorane i ujedno zaključuje protekla glazbena godina, ove je godine posvećena mađarskome čardašu, a za nezaboravan završetak prvog dijela glazbene sezone Lisinskog pobrinut će se Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića.

Nakon iznimno uspješne "Španjolske" te "Francuske", pa prošlogodišnje "Talijanske noći", tradiciju započetu 1973. kojom Lisinski slavi početak svojeg djelovanja ove će godine nastaviti "Mađarska noć u Lisinskom" posvećena mađarskoj glazbi, u interpretaciji svjetski priznatih umjetnika, pijanista Ivana Krpana i sopranistice Lane Kos.

Kako se ističe u najavi, u programu "raskošnog i strastvenog slavlja mađarske glazbe i umjetnosti" bit će djela Franza Liszta, Emmericha Kálmána, Johanna Straussa mlađeg, Roberta Stolza i Franza Lehára.

Ivan Krpan jedan je od najzanimljivijih i najuspješnijih mladih hrvatskih pijanista. Dobitnik brojnih nagrada, najveći uspjeh ostvario je 2017., osvojivši prvu nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Ferruccio Busoni u Bolzanu – jednom od najuglednijih pijanističkih natjecanja na svijetu.

Za Dan dvorane Lisinski izvest će glazbeni dragulj poznatoga mađarskog virtuoza i skladatelja Franza Liszta, 1. koncert za glasovir i orkestar u Es-duru uz Simfonijski orkestar HRT-a.

Lana Kos međunarodno je priznata sopranistica s brojnim uspješnim nastupima na svjetskim pozornicama. Svojim je talentom oduševila publiku kad joj je bilo samo sedamnaest godina, debitiravši u ulozi Kraljice noći u Mozartovoj "Čarobnoj fruli" u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Jedinstvenu boju glasa i raspon od tri oktave prepoznao je i Mstislav Rostropovič koji ju je pozvao da surađuje na novoj postavi opere "Rat i mir" Sergeja Prokofjeva u moskovskom Boljšoj teatru. Bila je najmlađa osoba koja je dobila stalni angažman u Bavarskoj državnoj operi u Münchenu, a od tada je nastupila u veronskoj Areni, Grčkoj državnoj operi, Operi u Palermu, Kraljevskoj operi u Stockholmu, Kraljevskoj operi u Madridu i mnogim drugim uglednim glazbenim dvoranama.
Dvoje mladih solista pratit će Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića.

Nakon koncerta, za sve goste svojeg rođendanskog slavlja Lisinski priprema veliku zabavu u predvorju Velike dvorane, uz ples za koji će se pobrinuti "old school" bend iz Zagreba "Boom pacha boom" koji prati glas vesele i zabavne atrakcije koja razgaljuje dušu i potiče na ples, a čine ga četiri muška člana zadužena za instrumentalnu pratnju, te tri šarena ženska vokala s harmonijskim višeglasnim pjevanjem.

U sklopu događanja Dana dvorane Lisinski, u petak 29. prosinca u paralelnom programu "Zimzeleno a novo" na pozornici Male dvorane nastupit će mladi izvođači s domaće glazbene scene koji su na samom početku karijere postigli zavidan uspjeh. Riječ je o Miji Dimšić, Antoneli Doko, Queen Of Sabe, Flyeru, Bang Bangu i Mateu Pilatu. Otpjevat će evergreene svojih prethodnika, velikih uzora i legendi: Josipe Lisac, Olivera Dragojevića, Tereze Kesovije, Miše Kovača, Radojke Šverko, Gabi Novak, Parnog valjka, Haustora, Denis & Denis i ostalih.

"Zimzeleno a novo" glazbena je akcija diskografske kuće Croatia Recordsa i emisije Drugog programa Hrvatskog radija "Music Pub Zlatka Turkalja" koja je iznjedrila tri vinila i dvostruki CD box s 18 vrhunskih glazbenih interpretacija. Cilj akcije je očuvati hrvatsku glazbenu kulturu predstavljanjem važnih autora i pjesama mlađim generacijama.


Božićni koncert ansambla Antiphonus u Crkvi svete Katarine

ZAGREB - Vokalni ansambl Antiphonus u sklopu svojeg ciklusa Trinitas održat će u četvrtak, 28. prosinca božićni koncert u Crkvi sv. Katarine na zagrebačkom Gornjem gradu, na kojemu će uz istaknute glazbene goste, uz djela Antonija Vivaldija i Johanna Sebastiana Bacha, izvoditi izgubljene hrvatske božićne pjesme u novim obradama.

Kako se ističe u najavi, na svojem prvom koncertu koji se održava u vrijeme božićnih blagdana, Antiphonovci će nastupiti uz svoju 'prvu violinu', dirigenta i umjetničkog voditelja Tomislava Fačinija.

Pridružit će im se plejada vrsnih instrumentalista - Edin Karamazov u solističkoj ulozi na lutnji, gudači predvođeni Laurom Vadjon, Pavle Mašić na orguljama te Stjepan Nodilo i Krešimir Fabijanić na oboi i trublji.

Na programu koncerta "Plavi Božić s Antiphonusom" su Vivaldijeva Gloria i koncert za lutnju, Bachov motet Lobet den Herrn, i izgubljene hrvatske božićne pjesme u obradi Tomislava Fačinija.

"U svom nebeski plavom podcrtanom ciklusu Trinitas, Antiphonus prvi put daje božićni program doista u - božićno vrijeme. Računamo s time da je bolje ostaviti glasnija događanja da doprinesu živosti i vrevi svjetske prijestolnice Adventa, a blagost i opuštenost božićnog vremena ostaviti za nas – pa ako i ne padne snijeg, naši će zvuci biti meki pokrivač u kojem je sve nekako tiše i prisnije u osluškivanju unutarnjeg", stoji u najavi.



Svjetska glazbena diva Sarah Brightman u četvrtak nastupa u Areni Zagreb


ZAGREB - Slavna britanska sopranistica Sarah Brightman nastupit će u četvrtak, 21. prosinca u zagrebačkoj Areni, gdje će u pratnji velikog orkestra, na svojem prvom koncertu u Hrvatskoj, izvesti široki glazbeni spektar tradicionalnih božićnih pjesama i svojih najvećih hitova na koncertu najavljenom kao glazbena poslastica za sve poklonike klasične glazbe.

Sarah Brightman međunarodna je umjetnica čiji je glazbeni opus i raspon glasa, koji prelazi tri oktave, nemoguće definirati u okvirima nekoga određenog glazbenog žanra, te on predstavlja jedinstvenu i nadahnjujuću sintezu raznih utjecaja, stoji u najavi.

Već 30 godina njezin glas odzvanja kazalištima, arenama i stadionima i očarava milijune obožavatelja diljem svijeta. Tome u prilog govore i brojke – više od 32 milijuna prodanih albuma diljem svijeta te preko 180 dodijeljenih zlatnih/platinastih nagrada.

Rođena u Berkhamstedu u Engleskoj, karijeru je započela kao članica plesne trupe Hot Gossip te je u 80-im godinama prošloga stoljeća ostvarila zapažene uloge u mjuziklima na West Endu i Broadwayu, uključujući mjuzikle "Cats" i "Fantom u operi". U suradnji s Frankom Petersonom objavila je nekoliko zapaženih albuma (Dive, Fly) koji su je proslavili diljem Europe.

Ostvarila se i kao glumica kroz nastupe u čak nekoliko filmova, 2012. je postala UNESCO-va umjetnica za mir, a osim humanitarnog rada Sarah Brightman posvetila se borbi za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena i djevojčica na području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika).

Svjetska glazbena diva koja je imala čast dva puta sudjelovati u ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara – prvi put u Barceloni kada je s legendarnim Joseom Carrerasom otpjevala "Amigos Para Siempre", te 16 godina kasnije u Pekingu s kineskom pjevačicom Liu Huan pjesmu "You and Me", u Zagreb dolazi u sklopu svoje turneje Royal Christmas Gala.

Kako se ističe u najavi, u pratnji velikog orkestra, za sve hrvatske poklonike klasične glazbe pripremila je pravu glazbenu poslasticu, spektakl obogaćen raskošnim svjetlosnim efektima, na kojemu će solo, u duetu i u suradnji s drugim izvođačima izvesti široki spektar tradicionalnih božićnih pjesama i svojih najvećih hitova poput svevremenskog 'Time to Say Goodbye', kojeg je izvodila s Andreom Bocellijem.



Izložba "Produžeci" Vlatke Horvat u Muzeju suvremene umjetnosti

ZAGREB - Ispred Atelijera Kožarić u Zbirkama u pokretu zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u srijedu se otvara izložba "Produžeci" umjetnice Vlatke Horvat, kao dio ciklusa "Laboratorij za oživljavanje" koji se održava svake godine otkad se Atelijer Kožarić iz Medulićeve ulice br. 12 preselio u novu zgradu Muzeja.

U okviru tog ciklusa umjetnici ili kustosi predstavljaju projekte koji ishodište, poticaj ili poveznice pronalaze u bogatom fundusu Atelijera Kožarić, prostoru kojega je sam umjetnik opisao kao "laboratorij za oživljavanje". 

Do sada su sudjelovali Darko Brajković, Vaast Colson, Kristina Leko, Antun Maračić, Vlado Martek, Kata Mijatović, Zoran Pavelić, te kustos Vladimir Čajkovac.

Izložba Vlatke Horvat odgovara na činjenicu da su artefakti u Kožarićevom atelijeru često dobivali priliku za novi život - njezini radovi na izložbi "Produžeci", kao i mnogi raniji ansambli, nastali su uglavnom od odbačenih, disfunkcionalnih predmeta", ističe se u najavi izložbe.  

"U performativnim gestama mnogo mlađe umjetnice Vlatke Horvat koje se često događaju in situ, u uvijek drugačijim dinamičnim odnosima arhitekture, tijela i predmeta, ali i mnogo šireg konteksta, neće biti teško prepoznati srodnosti, pa i rezonancije", napominje se.  

Po riječima same umjetnice, modificiranjem i adaptacijama pronađenim stvarima ona kao da produžuje rok trajanja, dok istovremeno doslovno prostorno produžuje ili ponavlja neki element njihove forme, ili neki aspekt prostora u kojem se nalaze.

"Zanima me način na koji tako 'unaprijeđeni' predmeti utjelovljuju određeni paradoks - prošireni su ili produženi u prostoru, no taj im proces ekspanzije simultano kompromitira funkciju pretvarajući ih iz uporabnih, 'korisnih' predmeta u začudne objekte zatečene u procesima istovremene fragmentacije i multiplikacije", ustvrdila je. 

Vlatka Horvat (Čakovec, 1974.) radi u širokom spektru formi i medija – od skulpture i instalacije, do kolaža, radova na papiru, videa, fotografije i performansa, a projekte realizira u različitim kontekstima, od galerijsko-muzejskih prostora, kazališnih i plesnih festivala do javnog prostora. 

Završila je studij kazališta u Chicagu, gdje je i magistrirala iz područja izvedbenih umjetnosti, a doktorirala na odjelu vizualne kulture i performansa na Sveučilištu Roehampton u Londonu.  

Radove joj zastupaju galerije annex14 (Zurich), Renata Fabbri (Milano) i Rachel Uffner (New York). Nakon 20 godina u SAD-u, trenutno živi u Londonu gdje predaje na odjelu 3D akademije Central St Martins. 

Njezina zagrebačka izložba će biti otvorena do 25. veljače, a kustosica je Radmila Iva Janković.



Izložba "Neonski ličilac" u Galeriji VN


ZAGREB - Izložba "Neonski ličilac", koja se otvara u srijedu u zagrebačkoj Galeriji VN, na primjeru nekadašnje velike Chromosove neonske reklame sa središnjeg zagrebačkog trga, propituje gubitak kolektivne memorije urbanog identiteta.

Originalna reklama iz pedesetih godina 20. stoljeća, nastala prema zamisli pionira grafičkog dizajna u Hrvatskoj, Milana Vulpea, bila jedna od prepoznatljivijih točaka Trga bana Jelačića, no već se dugo tamo ne nalazi i mlađi je naraštaji ne pamte.

Po riječima autorice koncepta Barbare Katić, nekad ikonički urbani element par excellence danas je izgubljen, otišao je u ropotarnicu povijesti, a informacije o njemu, osobito vizualne, oskudne su čak i u cyber spaceu.

"Kolektivni zaborav spomeničke baštine socijalizma i u okviru toga znakova tog vremena u javnom prostoru, mogao bi biti razlogom zašto je nekada u Zagrebu općepoznati i popularni Mandlak gotovo u potpunosti nestao iz društvene memorije", ocijenila je u predgovoru izložbe.

Vulpe je u svom diskursu bio blizak EXAT-u i rano je počeo poslovno funkcionirati kao slobodnjak što mu je omogućilo kreativni odmak od ograničavajućeg poslovnog okruženja.

Godinama je bio usko vezan uz tvornicu boja i lakova Chromos za koju je osmislio cjelokupnu likovnu obradu i zaštitnu maskotu – geometrijski stiliziranu figuru ličioca koji se pojavljivao u raznim varijantama reklamiranja proizvoda.

"Za potrebe reklamiranja je i nastala i pokretna višebojna neonska skulptura koja je po svom senzibilitetu bliska tipu animacije Zagrebačke škole crtanog filma, a i općenito, interesu prema pokretu, pa je i na izložbi prikazana animacijska rekonstrukcija skulpture u pomaku", najavljeno je.

Na zaboravljenog "Neonskog ličioca" podsjetio je 2009. Dalibor Martinis s njegovom inačicom postavljenom na krovu nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti, u performansu kada je pročitao svoj manifest pohvale umjetniku koji predano slika bez obzira na sve okolnosti. Manifest je datirao još iz osamdesetih kada je Martinis za Zagrebački salon predložio rekonstrukciju, reanimaciju i resemantizaciju poznate Chromosove reklame.

Međutim, s obzirom na česte kvarove te nedostatak sredstava za popravak, i Martinisova instalacija od 2012. nije u funkciji. 

"Time se otvara pitanje temporalnosti i ovog rada, koji će opet biti, jednom kad se popravi, sklon kvarenju i ponovnom (povremenom) umiranju", napominje Katić.

Kao još jedan razlog za zaborav te, ali i drugih neonskih reklama kao "simbola urbanog prostora pedesetih i šezdesetih godina koje su davale prividni osjećaj optimizma u zapravo sivoj socijalističkoj stvarnosti", Katić navodi i zamjenu novom LED tehnologijom.

O toj jednostavnoj činjenici govori se u radu Tanje Vujasinović predstavljenom na izložbi, ”"Neisporučeni neoni g. Lackovića” koji tematizira iščezavanje uporabe neona u urbanim prostorima, time i gašenje obrta koji su se time bavili te posljedično transformiranjem vizualnog identiteta gradova.

Katić je izrazila nadu da će skulptura Dalibora Martinis na krovu MSU-u, kojom je jedan urbani znak interpretacijom i pridodavanjem novih značenja postao umjetnost, ipak uskoro zasvijetliti, te da će retrospektivna izložba u Muzeju za umjetnost i obrt, koja se očekuje 2020. godine dati bolji uvid u značajan doprinos Milana Vulpea, kroz vrhunski grafički dizajn i da će skulptura Neonskog ličioca biti revalorizirana i približena u svim svojim aspektima i širokoj publici, građanima i posjetiteljima grada.

Animaciju i kolaž za izložbu, koja ostaje otvorena do 12. siječnja, napravila je Ana Schaub Ćorić.



Otvorena studijska izložba djela Frane Kršinića iz fundusa Moderne galerije


ZAGREB - Studijska izložba značajnoga modernog hrvatskog kipara Frane Kršinića iz fundusa Moderne galerije, otvorena je u utorak navečer u Studiju Moderne galerije "Josip Račić", a priređena je u povodu 120. obljetnice rođenja i 35. godišnjice kiparove smrti.  

U odabiru autorice izložbe i kataloga muzejske savjetnice Moderne galerije Tatijane Gareljić javnosti je tako predstavljen dio bogate riznice Kršinićevih djela o kojim skrbi Moderna galerija. Iz fundusa Moderne galerije izloženo je 17, od ukupno 26 Kršinićevih kiparskih djela, i četiri, od ukupno, 14 medaljerskih djela, nastalih u razdoblju od 1924. do 1970.


Izložena rjeđe dostupna Kršinićeva djela kao počast umjetniku

Autorica izložbe napomenula je da su izložena rjeđe dostupna Kršinićeva djela, a time, istaknula je, "odajemo počast umjetniku čiji radovi svojom liričnošću i sintezom oblika nesumnjivo pripadaju svevremenskim i univerzalnim mediteranskim vrijednostima, a to je klasična ljepota koja odiše harmonijom i smirenošću oblika".

Gareljić je podsjetila kako je akademik i akademski kipar Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli, 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), bio praški student, zagrebački profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i rektor Sveučilišta u Zagrebu.  

Dodala je kako je svojom lirskom dušom Kršinić bio uronjen u rodni kraj, a s umjetničkim i pedagoškim radom ostvarenim u Zagrebu, svoju je suptilnu oblikovnu formu zapečatio umjetničkim djelovanjem više od pola stoljeća u hrvatskoj modernoj umjetnosti.

"Kršinić je na moderan način obnovio staru mediteransku tradiciju rada u kamenu, sjedinjujući visoku zanatsku kulturu oblikovanja s vlastitim neposrednim shvaćanjem suštine stvari u kojemu dominira lirična osjetilnost, lakoća diskretnih pokreta i blagost opće atmosfere djela", rekla je Gareljić.

Autorica izložbe istaknula je kako je Kršinić vrhunac kreativnosti dostignuo u jedinstvenim ženskim brončanim, kamenim i mramornim figurama i aktovima koji, rekla je, uvijek odišu nekom novom svježinom, ljupkošću i životom.

Rekla je kako su djela intimne naravi poput mramorne skulpture iz 20-tih i 30-tih godina prošloga stoljeća, "Judite" i više varijanti kupačica, prikazi Kršinićevih djevojki raskošne nagosti i tople punine mladenačkih tijela, a toj suptilnoj ljepoti zadržanoga pokreta pridružuju se njegove brončane Dijane, Amazonke i plesačice.

Gareljić je objasnila kako je "majstorska modelacija sanjarski pokrenutih mladih žena uvučenih u svoju intimnu gestu trajno obilježje Kršinićeva bogatog kiparskog stvaralaštva, a takav je i isklesani ženski torzo u pokretu iz 1941., kao i njegova 'Meditacija' iz 1965.".


Usporedno i povremeno Kršinić se 'vraća' i socijalnoj tematici

Kako je podsjetila autorica izložbe, usporedno i povremeno, Kršinić se 'vraća' i socijalnoj tematici svojih prvih kiparskih djela prikazanih na njegovoj prvoj samostalnoj izložbi u Zagrebu 1921. u Salonu Ulrich. To su djela naglašenijega grafizma i otvorenijih volumena poput, rekla je, izložene dinamične glinene figurine "Žena s vrčem" iz 1926.  ili pak sjedeće brončane "Prelje"  iz 1939.

Gareljić je dodala kako je Kršinić svoj bogati kiparski opus upotpunio i dobro oblikovanim portretnim djelima kojima se afirmira kao vrstan portretist kao što su djela "Kipar Meštrović" iz 1933., "Kipar" oz 1938. , portret Ante Starčevića iz 1942. i portret Stjepana Radića iz 1970. kada, ocijenila  je, "rukopis uspješno prilagođava karakteru portretiranih osoba".

Izložene su i Kršinićeve sokolske medalje i značke sa simbolikom raskriljenoga sokola iz 1924. i 1934., medalje Sokolskoga sleta u Zagrebu izvedene po njegovoj skulpturskoj kompoziciji otkrivenoj u novom Sokolskom domu u Zagrebu 1933.           

"Frano Kršinić bio je sjajan kipar i umjetnik, a u isto vrijeme i čovjek koji je želio dobro svim ljudima. Bio je istinoljubiv i u stalnom traganju za istinskom nepatvorenom ljepotom, iznjedrio je stil prepun čistih i skladnih oblika i svoju centralnu temu žene u različitim varijantama tretirao je neposredno i produhovljeno cijeli svoj život čime je čvrsto zauzeo poziciju u hrvatskom modernom kiparstvu, kao i u nacionalnoj umjetnosti općenito", rekla je Tatijana Gareljić.

Zaključila je kako je ova izložba, što će biti otvorena do 28. siječnja iduće godine, "prilika da podsjetimo javnost na vrijednost umjetničkoga stvaralaštva Frane Kršinića i njegovu ustrajnost na samosvojnom putu ostvarenja vrednota vječne klasične ljepote".

 

Predstavljena knjiga Viktora Žmegača "Četiri europska grada"


ZAGREB - Knjiga eseja akademika Viktora Žmegača "Četiri europska grada - Kulturološki obzori", ocijenjena kao kruna njegova znanstvenog djelovanja jer spaja sva područja njegovih zanimanja i kulturnih sklonosti, predstavljena je u utorak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Svjetlan Lacko Vidulić naglasio je kako je knjiga, koja bi se u žanrovskom smislu mogla smatrati uvodom u duboki kulturni turizam, pisana kroz prizmu poredbene metropologije, u kojoj se očitava kulturna povijest Europe.

Akademik Krešimir Nemec istaknuo je kako su Paris, Beč, Berlin i Prag s gledišta hrvatske kulture bili emitivni centri. Iz tih centara do nas su dolazili bitni poticaji u svim područjima umjetnosti i kulture, rekao je i podsjetio na ulogu Beča u formiranju hrvatske moderne. Pariz je, ocijenio je Nemec, utjecao na hrvatsko slikarstvo i književno stvaralaštvo na kojem su se napajali Matoš, Kumičić, Krleža i Ujević, dok je Berlin utjecao na nastajanje hrvatskoga umjetničkog ekspresionizma.

Ocijenio kako je ova knjiga kruna Žmegačeva znanstvenog djelovanja jer je ona točka u kojoj se sastaju sva područja njegovih raznolikih zanimanja i kulturalnih sklonosti.

Akademik Tonko Maroević istaknuo je kako Žmegač slika četiri autoritativna grada - Pariz, Beč, Berlin i Prag, koji su poseban utjecaj imali na našu sredinu. To su centri rasta europske kulture, samosvijesti i slobode, rekao je Maroević.

Akademik Viktora Žmegač istaknuo je kako je izbor gradova u knjizi subjektivan i objektivan u isti mah. "Osoban je utoliko što obuhvaća metropole koje su mi pružile nezaboravne doživljaje", rekao je dodavši kako se intenzitet iskustva ne može mjeriti ni danima ni godinama.

Naglasio je kako je riječ o gradovima koji su svaki na svoj način, reprezentativni za europsku prošlost i njezinu budućnost.

Knjigu "Četiri europska grada - Kulturološki obzori" (351 str.) objavila je Matica hrvatska.

Akademik Viktor Žmegač (1929.) je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Alice in Chains novo veliko ime INmusic festivala


ZAGREB - Velikani grungea Alice in Chains novo su veliko ime koje će nastupiti na glavnoj pozornici INmusic festivala ovog ljeta u Zagrebu, izvijestio je u srijedu organizator.

Alice In Chains su punokrvni pripadnici takozvane velike četvorke iz Seattlea koju još čine Nirvana, Pearl Jam i Soundgarden.

Bend su 1987. godine osnovali gitarist i vokal Jerry Cantrell, bubnjar Sean Kinney, basist Mike Starr i Layne Staley kao glavni vokal.

Nakon niza godina u raznim bendovima i žanrovskim eksperimentiranjima, 1990. na prvom studijskom albumu Facelift svijetu je konačno predstavljen jedinstveni zvuk Alice In Chains – Seattle grunge s izraženim elementima heavy metala i posve jedinstvenim Staleyevim vokalom.

Nakon početnog teškog proboja, Facelift će postati prvi grunge album sa zlatnom nakladom, a kasnije i dvostrukom platinastom nakladom, i album kojim su Alice In Chains značajno proširili doseg grungea, uključivši i metal i hardrock publiku među svoje vjerne slušatelje.

Uslijedila su dva studijska albuma; Dirt (1992.), Alice In Chains (1995.) te dva iznimno uspješna EP-a Sap (1992.) i Jar of Flies (1994.) uz konačan rezultat od preko 20 milijuna prodanih albuma, devet Grammy nominacija, rasprodanih turneja i milijuna vjernih obožavatelja.

Nažalost, karijeru Alice In Chains obilježile su i mračne epizode – Staleyeva višegodišnja borba s ovisnošću rezultirala je šestogodišnjim „umirovljenjem“ benda i tragičnom Staleyevom smrću 2002. godine. Tek 2006. Cantrell, Kinney i Inez ponovno se okupljaju u želji da nastave s radom i na mjesto pokojnog Staleya dolazi William DuVall koji ulogu glavnog vokala dijeli s Cantrellom.

Povratnički album Black Gives Way To Blue (2009.), svojevrsna je posveta neprežaljenom Layneu Staleyu, dok već sa The Devil Put Dinosaurus Here (2013.) postalo je jasno da Alice In Chains i u novom poglavlju svog postojanja suvereno zauzimaju mjesto jednog od najvećih i najutjecajnijih američkih rock sastava današnjice.

Alice In Chains se na 13. INmusic festivalu pridružuju kao izvođačima što su Queens Of The Stone Age, Nick Cave & The Bad Seeds, David Byrne, Skunk Anansie,The Kills, Frank Carter & The Rattlesnakes i mnogi drugi.

INmusic festival #13 održat će se na već dobro poznatoj lokaciji zagrebačkih jarunskih otoka od 25. do 27. lipnja 2018. godine.



De Sadeov erotski roman povučen s dražbe


PARIS - Dražbovna prodaja jednog od najozloglašenijih erotskih romana "120 dana Sodome" markiza De Sadea zaustavljena je nakon što ju je francuska država proglasila državnim blagom uz objašnjenje da se ono ne smije prodati stranome kupcu.

Bilješke je De Sade navodno napravio u 37 dana, dok je 1785. bio zatočen u Bastilji, zbog vrijeđanja i ozljeđivanja brojnih služavki.

Zbog straha od konfiskacije, rukopis je skrio u jedan od procijepa u kamenom zidu ćelije, a nekoliko dana prije pada Bastilje, prebačen je u dio zatvora za mentalno oboljele. U svojim memoarima napisao je da je isplakao 'krvave suze zbog gubitka teksta' te do smrti, 1814. nije saznao što se s njim dogodilo.

U zatvorima je zbog raznih delikata proveo 27 godina i upravo u ćelijama je napisao većinu svojih opscenih djela. Same je knjigu opisao kao 'najprljaviju priču ikad ispričanu od početka čovječanstva'.

Dvanaest metara dugačak rukopis u srijedu je trebao biti ponuđen na dražbi kao jedan od najzanimljivijih predmeta.

No francuske su vlasti odlučile povući ga s aukcije, zajedno s četiri djela jednog od utemeljitelja nadrealizma Andrea Bretona, pošto ih je ministarstvo kulture prethodno proglasilo nacionalnim blagom.

Aukcijska kuća Aguttes je objavila da su velik interes za spomenute predmete pokazali privatni kupci iz Sjedinjenih Država i europskih zemalja.

Francuska država ima 30 mjeseci vremena da uz pomoć građana ili privatnih donatora prikupi novce za kupnju De Sadeova romana i Bretonovih djela ili će u protivnom ipak biti ponuđeni na dražbi.

Aguttesovi su stručnjaci procijenili da bi De Sadeov roman mogao postići cijenu od četiri do šest milijuna eura.

 

Predbožićno čudo: Djevojčica rođena iz zametka zamrznutog prije 24 godine

 
LOS ANGELES - Bračni par iz Tennesseeja postao je roditeljima zdrave djevojčice rođene iz zametka zamrznutog  prije 24 godine, javili su američki mediji.

Po znanstvenicima sa sveučilišta u Tennesseeju, nijedan ljudski zametak u svijetu nije bio toliko dugo zamrznut prije rođenja.

Malena djevojčica zove se Emma, a njezini roditelji su Tina (26) i Benjamin Gibson (33).

To znači da je Tina Gibson samo dvije godine starija od zametka koji je u nju usađen.

"Taj zametak i ja smo mogle biti najbolje prijateljice", rekla je Tina za CNN.

Postupak oplodnje izvršen je u Nacionalnom centru za donaciju zametaka (NEDC) u Knoxvilleu.

NEDC uzima zamrznute zametke parova koji ih više ne žele i nudi ih onima koji žele djecu, a ne mogu je imati prirodnim putem.

Bračni par Gibson, koji ne može imati djece jer Benjamin pati od cistične fibroze, razmišljao je posvajanju djeteta prije nego što je pristao na "posvojenje zametka".

"Emma je tako divno čudo. S obzirom na to koliko je dugo bila zamrznuta, izgleda savršeno", kazao je sretni tata.

Ravnatelj NEDC-a Jeffrey Kennan kazao je da se nada da će Emmina priča potaknuti i ostale da doniraju "ostavljene" zametke obiteljima koje ih žele.



2017., godina klimatskih ekstrema na planetu i u Trumpovoj Americi


WASHINGTON - Ameriku su u 2017. zahvatili razorni uragani, poplave i požari, ekstremni fenomeni čija učestalost i snaga,  upozoravaju stručnjaci, sve jasnije svjedoče o klimatskim promjenama koje se povezuju s ljudskim djelovanjem.

U protekloj godini Sjedinjene Države su se odlučile povući iz Pariškog klimatskog sporazuma jer je Trump ocijenio da on kažnjava najveće svjetsko gospodarstvo, a prednost daje Kini.

Vremenske nepogode su zaredale od kraja kolovoza kada je Houston, četvrti po veličini američki grad, zahvatio uragan Harvey u kojemu je poginulo više desetaka ljudi, preko Irme na Karibima i Floridi, koja je u potpunosti uništila neke od otoka te natjerala milijune građana Floride na evakuaciju, do Marije koja je poharala Dominikansku Republiku i Portoriko te nedavnih požara u okolici Los Angelesa, u Kaliforniji.

"Ti požari - među najvećima u zadnjih više od 80 godina - primjer su onoga što nas očekuje" u budućnosti, upozorio je demokratski guverner Kalifornije Jerry Brown smjerajući na klimatske promjene i sušu kao njihovu posljedicu.

Pariški sporazum potpisalo je u prosincu 2015. 196 zemalja, s ciljem ograničenja porasta temperature na planetu na manje od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje kako bi se spriječile katastrofalne posljedice pa tako i snažan porast razine oceana zbog ubrzanog topljenja polarnog leda.

Trumpova administracija je u svom prvom izvješću o strategiji nacionalne sigurnosti izbacila klimatske promjene s popisa prijetnji, na kojemu su ranije bile zadnjih 20 godina.

Godina 2017. je ostavila traga i u drugim dijelovima svijeta što se tiče ekstremnih klimatskih pojava. Snažni monsuni su poharali Indiju, Bangladeš i Nepal, usmrtivši više od 1.200 ljudi i uništavajući kuće, ljetinu i stoku.

U Europi, suša je pogodila Španjolsku i Portugal koje su opustošili šumski požari.

"Klima Sjedinjenih Država je usko povezana s klimatskim promjenama na planetu", ističu autori četvrtog nacionalnog izvješća o klimi koje je naručio američki Kongres a objavljeno je u studenom.

Znanstvenici usto ističu da je "sadašnje razdoblje najtoplije u povijesti suvremene civilizacije".



Najveći zrakoplov na svijetu testiran na pisti


LOS ANGELES - Najveći zrakoplov na svijetu, Stratolaunch, testiran je na pisti zračne luke Mojave u Kaliforniji, a videozapis na kojem je snimljen na Twiteru je objavio šef tvrtke Stratolaunch i suosnivač Microsofta Paul Allen.

Stratolaunch je izvezen iz hangara na pistu aerodroma Mojave i uspješno je prošao prve testove, napisao je Allen.

Na videu je prikazano kako golemi dvotrupni zrakoplov sa šest motora klizi pistom postupno ubrzavajući, pri čemu nije uzletio.

Stratolaunch je dizajniran kao zračna platforma za lansiranje raketa kojima bi se slala oprema u nisku Zemljinu orbitu.

Raspon krila mu je 117 metara, duljina 73 metra, a težina 230 tona. Prema izračunima, može nositi 250 tona tereta.

Prvi testi let očekuje se g. 2019.



Slovenska autocesta mogla bi dobiti ime po pečenim pilićima iz Kentuckyja


LJUBLJANA -  Slovenija je odbila neobičnu ponudu da svoju najdužu prometnicu, autocestu od od Šentilja do Kopra, koja je sada označena kao A-1 preimenuje u KFC-1, povodom otvaranja prvog slovenskog restorana američkog lanca brze hrane Kentucky Fried Chicken (KFC) nedaleko Maribora.

Nije riječ o prvoaprilskoj šali, nego o odičnom marketinškom potezu regionalnog direktora američke multinacionalke Juhasza Nandora, prenijeli su slovenski mediji.

Juhasz je upravi DARS-a, tvrtke koja u ime države upravlja autocestama, poslao "sasvim ozbiljan" službeni dopis, navevši da pečeni pilići s njihovom robnom markom povezuju ljude u cijelom svijetu, jednako kao i autoceste, i da bi bio počašćen ako krak autoceste od austrijske granice do mora dobije novi naziv - KFC-1.

Iako su u DARS-u takvu ponudu odlučno odbili, Juhasz ne misli baciti koplje u trnje pa je za preimenovanje ceste pokrenuo potpisivanje peticije na Facebooku.

U tome ga navodno podržava i Venčeslav Senekovič, načelnik općine Pesnica kod Maribora, iz koje Kentacky Fried Chicken kreće u osvajanje Slovenije.



Najpoznatiji njemački pušač umro u 79. godini


DÜSSELDORF - Friedhelm Adolfs, umirovljenik i teški pušač koji je postao poznat po dugogodišnjoj pravnoj borbi da ga se ne izbaci iz stana, umro je u 79. godini.

Adolfs je doživio srčani udar i u ponedjeljak je umro u bolnici, rekao je njegov odvjetnik Martin Lauppe-Assmann.

Prošle je godine Adolfs uspješno okončao četverogodišnju pravnu bitku da ostane u unajmljenom stanu u kojem je živio 40 godina.

Vlasnica stana pokušavala je izbaciti tog okorjelog pušača, tvrdeći da je smetao susjedima i ugrožavao njihovo zdravlje.

Sud u Düsseldorf, međutim, za te optužbe nije našao dovoljno uvjerljivih dokaza.

Adolfs je svako sudsko ročište zaključio tako što je zadovoljno zapalio cigaretu pred zgradom suda.



Njemački umirovljenik pištoljem "zamolio" mjesto u metrou


BERLIN - Pretvarajući se da je policajac, 78-godišnji njemački umirovljenik "zamolio" je od putnice u berlinskoj podzemnoj željeznici da mu ustupi mjesto tako što joj je pokazao pištolj.

Policija je u utorak objavila da je starac postao agresivan nakon što je od 25-godišnje djevojke tražio da mu se ustane.

Predstavio se kao policajac i otvorio torbu u kojoj je bio pištolj.

Putinica je u pomoć pozvala pravog policajca koji je uhitio umirovljenika i u torbi pronašao oružje.

Starcu prijeti optužnica zbog prijetnje, lažnog predstavljanja i kršenja zakona o nošenju oružja.



Rimski "Šugavko" završio na sudu


RIM - Slučaj neuglednog rimskog božićnog drvca dobit će sudski epilog jer je koordinacija udruga za zaštitu potrošača od suda nadležnog za javnu potrošnju zatražila istragu o možebitnom rasipanju gradskog novca na božićnu dekoraciju koja je razočarala Rimljane.

Sporno božićno stablo je 21 metara visoka smreka dopremljena u Rim s Dolomita koja je odmah izazvala val kritika jer izgleda jadno, naročito u usporedbi s blještavim i raskošnim drvcima postavljenim u Milanu, vječnom suparniku Vječnom Gradu.

Udruge u svojoj prijavi revizorskom sudu, nadležnom za trošenje sredstava iz javnih proračuna, traže otvaranje istrage kako bi se utvrdilo je li nabavkom ovakvog "gotovo mrtvog" stabla načinjena šteta proračunu, odnosno jesu li sredstva bačena na štetu drugih usluga i potreba javnosti.

Za rimsku božićnu smreku navodno je plaćeno 50.000 eura, bez javnog natječaja, a to je gotovo triput više nego lani, tvrde rimski građanski aktivisti.

Udruge potrošača su osim istrage zatražile i uklanjanje "očito mrtve  smreke koja je sramotan prizor za građane i turiste" s trga u središtu Rima.

Gradsko božićno drvce postavljeno na rimskoj Piazzi Veneziji, Rimljani uspoređuju sa četkom za čišćenje zahoda i prozvali su ga "Šugavko".

Rimski "Šugavko" predmet je ismijavanja na društvenim mrežama i ima već i svoj Twitter račun ukrašen porukama "imam više pratitelja nego grančica".



Umjesto kupnje iPhonea, morao platiti dug


MOSKVA - Sudski ovršitelji primorali su muškarca u ruskom Novosibirsku da umjesto planirane kupnje iPhoea X banci plati dug.

Tridesetogodišnjeg programera banka je prijavila ovršiteljima za dospjeli neplaćeni dug od 120 tisuća rubalja (nešto više od 13 tisuća kuna).

"Bilo je teško naći skrivenoga 'građanina G'. Ipak, izvidi su pokazali da namjerava kupiti novi smartphone za novac koji je dobio od razvoja internetske stranice za jednu komercijalnu organizaciju, rekli su sudski ovršitelji.

U sudskoj službi za odnose s javnošću kažu da su ovršitelji prišli "ozarenom dužniku" dok je čekao u redu pred blagajnom s kuponom za kupnju iPhonea X.

Kako se ispostavilo, naivno se uzdao da banka ne može naplatiti njegov dug jer je službeno nezaposlen.

Nakon što je "provaljen" vratio je kompletan dug.

Cijena iPhonea koji je namjeravao kupiti je 79.900 rubalja (približno 8.700 kuna).

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus