07:03, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 20. listopada 2017.

Objavljeno: 20.10.2017 u 12:38
Pregledano 81 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 20. listopada 2017.

ZAGREB 20. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Dodijeljene nagrade Drago Gervais Darku Šeparoviću i Krešimiru Stanišiću


RIJEKA - Književna nagrada Drago Gervais, koju dodjeljuje Grad Rijeka, dodijeljena je u petak u Gradskoj vijećnici Rijeke dobitnicima za 2017. godinu, Darku Šeparoviću u kategoriji neobjavljenog književnog djela i Krešimiru Stanišiću u kategoriji objavljenog djela na nekom od idioma čakavice.

Darko Šeparović dobio je nagradu za rukopis "Krvotok", a Krešimir Stanišić za zbirku pjesama "Porat uspomenov" koja je objavljena 2016. godine u nakladi Dvajseti vik iz Senja. Nagrada iznosi po 20.000 kuna u obje kategorije te omogućuje objavljivanje rukopisa na trošak gradskog proračuna. Nagrada se dodjeljuje svake druge godine.

Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka koja operativno provodi natječaj, naveo je da je riječ o jednoj od najdugovječnijih književnih nagrada u Hrvatskoj, a pokrenuta je 1961. godine. 2005. godine je nagrada s lokalne razine prerasla u nacionalnu, a do sad je kod različitih nakladnika objavljeno 70-tak knjiga nagrađenih autora, rekao je. 2013. godine je odlučeno da nakladnik ubuduće bude Gradska knjižnica Rijeka.

Gradonačelnik Vojko Obersnel ustvrdio je da je nagrada Drago Gervais postala i ostala veliki poticaj književnosti te predstavlja središnji događaj Mjeseca knjige u Hrvatskoj. Naglasio je njenu ulogu u očuvanju i promociji čakavštine.

O nagradama je odlučilo prosudbeno povjerenstvo u sastavu Aleksandar Mijatović, Milorad Stojević, Vlado Simčić Vava, Ivica Prtenjača i Darija Žilić a dobitnike je odabralo među 75 rukopisa pristiglih na natječaj i desetak objavljenih knjiga na čakavici.

Predsjednik prosudbenog povjerenstva Aleksandar Mijatović naveo je da su razlozi odabira romana "Krvotok" za nagradu bili u tome što se izdvaja svojom inovativnošću i provokativnošću. "Tematski, riječ je o rukopisu koji će privući i zadržati čitateljevu pažnju. I to prije svega smjelim, i uglavnom uspjelim, izborom i slaganjem motiva, te posezanjem za izazovnijim načinima građenja kompozicije, izmjenom pripovjedačkih perspektiva, odstupanjem od očekivanih kronologičkih sljedova i rasporeda događaja. Osnovne fabularne linije sijeku se neočekivanim podudarnostima za koje se ne može jednoznačno odrediti prethode li zapletu – pa ih se pronalazi, ili mu slijede – pa ih se stvara", kazao je Mijatović.

Govoreći o knjizi "Porat uspomenov", Mijatović je naveo da je pisana na senjskoj čakavštini u akcentuaciji akademika Milana Moguša. Zbirka je opremljena rječnikom, citatima iz dosadašnje kritike o Stanišićevom pjesništvu ("Besede o besedan"), bio-bibliogrfskom bilješkom o autoru , pogovorom Ante Murna te CD-om s glazbenom izvedbom i pratnjom pjesama. U knjizi su i albumi fotografija senjskih radnika, seljaka, ribara i različitih osobenjaka. Uz doprinos očuvanju i oplemenjivanju senjske čakavice ova zbirka predstavlja "povijest odozdo" iz perspektive mjesnih marginalaca, nesmještenih i neprilagođenih stanovnika Senja, naveo je.

Darko Šeparović je rođen 1987. u Veloj Luci na Korčuli, a trenutno živi u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je poeziju i prozu te književne osvrte i intervjue u Zarezu, Quorumu i književnim internetskim portalima. Za rukopis "Privikavanje" pohvaljen je na natječaju za nagradu Goran za mlade pjesnike 2012, a rukopis "Autopilot" nagrađen je nagradom Na vrh jezika. Istaknuo je da interes autora za sudjelovanjem u ovom natječaju, koji je sve veći s godinama, opovrgava teze o "smrti književnosti" u Hrvatskoj. Ocijenio je da je Rijeka grad vrlo žive i kvalitetne književne scene te je tako i prosudbeno povjerenstvo vrlo relevantno.

Krešimir Stanišić ustvrdio je da je nagrada njegovoj knjizi "priznanje čakavskom jeziku i posveta gradu i svima koji žele sačuvati besedu od zaborava".



Znanstveni skup "Uloga Matičina nakladništva u oblikovanju hrvatskoga duhovno-kulturnoga identiteta"


ZAGREB - Dvodnevni znanstveni skup u povodu 175. obljetnice postojanja Matice hrvatske "Uloga Matičina nakladništva u oblikovanju hrvatskoga duhovno-kulturnoga identiteta" održava se u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović u izlaganju "Pogled na nakladništvo Matice hrvatske" istaknuo je kako je Matičino poslanje promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života.

Podsjetio je kako je Matica hrvatska utemeljena 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, koji je bio i prvi predsjednik Matice ilirske te dodao kako je prvo Matičino izdanje bio Osman Ivana Gundulića 1844. godine.

U prvom periodu, onom do promjene imena iz Matice ilirske u Maticu hrvatsku 1874. godine objavila je dvadesetak naslova, napomenuo je podsjetivši na Draškovićeve riječi kako "najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi". U to, kako je napomenuo, "najviše spada utištenje vrstnih knjiga za priličnu cijenu".

Objavljivala je od 1852. do 1857. časopis Neven, čiji su urednici Mirko Bogović, i Ivan Perkovac, podsjetio je Damjanović dodavši kako je za vrijeme predsjednika Ivana Mažuranića, od 1858. do 1872., izlazio časopis Književnik, kojeg su uređivali Franjo Rački, Vatroslav Jagića i Josip Torbara.

Od 1869. do 1903. izlazio je časopis Vienac, istaknuo je te dodao kako je kako je Matica 1913. godine prodala 11 tisuća knjiga, a poradi dobre uprave iz Prvoga svjetskog rata izišla je financijski stabilna.

Damjanović je podsjetio kako je Matica 1906. godine pokrenula svoju Malu knjižnicu, u kojoj je izišla "Hrvatska povijest" Ferde Šišića.

Podsjetio i kako su se neke hrvatske ustanove u međuratnom razdoblju zbog nedostatne državne potpore, kao Društvo hrvatskih nastavnika obraćali za pomoć Matici.

Naglasio je kako je Matica jedan od najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj te dodao kako se uz dvadesetak redovnih biblioteka posebno se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti.

Istaknuo je i kako objavljuje književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac, časopis za društvena i kulturna pitanja Hrvatsku reviju te časopis za književnost, umjetnost i kulturu Kolo.

Damjanović se u raspravi nakon izlaganja složio s diskutantima kako bi neka važna djela iz hrvatske povijesti i kulture trebalo tiskati na engleskom jeziku, onako kako je to Matica napravila 1917. s Šišićevom "Geschichte der Kroaten" na njemačkom jeziku.

Povjesničar Željko Holjevac u izlaganju "Matičino nakladništvo i hrvatska povijest 1842.-1918." podsjetio je kako je Matica objavila prvu znanstvenu povijest Hrvata iz pera Tadije Smičiklasa. Prvo je 1879. objavila "Poviest hrvatska. Dio drugi. Od godine 1526-1848.", a potom i1882. "Poviest hrvatska.  Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526.".

Matica je, naglasio je Holjevac, objavila i važna historiografska djela Radoslava Lopušića, Vjekoslava Klaića, Rudolfa Horvata te Ferde Šišića, koja su i danas, bez obzira na protok vremena, znatno aktualna.

Po Holjevčevim riječima Matica je posebno brinula o istraživanju hrvatske povijesti u Bosni.

O povijesna izdanjima u Matičinom nakladništvu 1918.-2008. govorio je Stipe Kljaić, a prof. Ivo Pranjković izlagao o publikacijama Matice hrvatske s područja jezikoslovlja od 1842. do 1941.

U popodnevnom dijelu skupa govori će Ivica Martinović o hrvatskoj filozofskoj produkciji u izdanju Matice hrvatske do 1945.,  Stipe Kutleša o važnosti Matice hrvatske u promicanju filozofije nakon Drugog svjetskog rata te Renata Husinec, Jasna Matekalo Draganović i Nenad Trinajstić o doprinosu Matice hrvatske promicanju i populariziranju prirodnih znanosti.

U subotu svoje će radove o Matičinu radu izlagati Stipe Botica, Lahorka Plejić Poje, Suzana Coha, Stanislav Tuksar, Bojan Marotti i Damir Barbarić.



Jelena Lužina dobitnica Nagrade Zvane Črnja


PULA - Teatrologinja Jelena Lužina dobitnica je ovogodišnje književne Nagrade Zvane Črnja za knjigu, odnosno monografiju "Marija Crnobori - eseji o fragmentima" objavljenu u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula, a nagrada joj je uručena u petak u sklopu Pulskih dana eseja.

Povjerenstvo Nagrade Zvane Črnja odluku je donijelo jednoglasno, a u obrazloženju se navodi kako je riječ o osobitu djelu koje je "proizašlo iz istinske duhovne simbioze dviju osoba odnosno simbioze u kojoj se iznova preslaguju i umrežavaju, raspliću i otkrivaju u novom svjetlu poznati i nepoznati detalji, trenuci, odluke ali i sva raskoš jednog života".

Autorica Jelena Lužina rekla je da je knjiga najmanje što je mogla učiniti za Mariju Crnobori, hrvatsku filmsku i kazališnu glumicu rođenu u Banjolama nedaleko Pule, zahvaljujući kojoj je i postala teatrologinja. Glumica se, kazala je Lužina, dugo protivila monografiji o sebi, smatrajući je "nadgrobnom pločom koju nitko ne čita", no pristala je nakon 30-godišnjeg pregovaranja.

Nagrada Zvane Črnja za najbolju knjigu eseja objavljenu zadnjih godinu dana dodjeljuje se u spomen na hrvatskoga književnika, kulturologa i publicista. Utemeljena je 2007. godine u sklopu manifestacije Pulski dani eseja a natječaj raspisuju i nagradu dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i istarski ogranak DHK-a.

Nakon dodjele nagrade uslijedilo je izlaganje Dragutina Lučića Luce "Patnja", Božice Jelušić "Žalost, zastalost, starost", Irvina Lukežića "Nekoliko varijacija na temu patnje", Naide Mujkić "Patnja jezikom poezije" te Tomislava Marijana Bilosnića "Patnja, izazov, fikcije i zbilje". U sklopu Dana eseja na Filozofskom fakultetu održat će se  i  predstavljanje knjige Vinka Brešića "Kroatistička čitanja", o čemu će govoriti Irvin Lukežić, Jelena Lužina i Boris Domagoj Biletić.



Izložba splitskog umjetnika Viktora Popovića u MSU

 
ZAGREB -  Izložbom "Bez naziva (Arhiv ST3: Vojna bolnica)", koja se otvara u petak u MSU galeriji, splitski umjetnik Viktor Popović, koji više od dvadeset godina istražuje nove mogućnosti multimedijskog izraza na području postkonceptualnih praksi, ovaj put propituje društvene i osobne memorije modernističke arhitektonske baštine.

Riječ je o nastavku njegova projekta "Bez naziva (Arhiv ST3)" iz 2015. godine, utemeljenog na arhivskom istraživanju nagrađenog i dobro promišljenog, no nikada dovršenog urbanističkog projekta Split 3 iz 1969., koji je obuhvatio tadašnje veliko nenaseljeno područje grada.

Autor je u tom radu, sa željom da osvijesti nesrazmjer zamišljenog prostora s današnjom situacijom, upotrijebio fotografije idejnog projekta, a ne postojeće izvedeno stanje urbanističkog zahvata.

Sličnom se tematikom bavi i na izložbi u MSU, kojoj je okosnica rekontekstualizacija arhitekture nekadašnje splitske Vojne bolnice, čija je izgradnja prethodila urbanističkom projektu Split 3.

Tehnološki, dizajnom interijera i unutarnjom opremom ta je bolnica pratila ondašnje svjetske trendove i smatrala se najznačajnijim građevinskom realizacijom šezdesetih godina.

Središnju pozicijom izložbenog prostora dominira instalacija napravljena od odbačenih bolesničkih kreveta s tragovima korištenja, koje je umjetnik pronašao u bolničkim depoima i posudio za izložbu.

"Autora zanima transformacija nekada uporabnih a sada odbačenih predmeta koji postaju dio skulpturalne grupe, njihovo premještanje u drugi kontekst - u ovom slučaju kontekst izložbenog prostora muzeja, što stvara koloplet novih odnosa i značenja", ističe se u najavi izložbe, kojoj su kustosice Nataša Ivančević i Jasminka Babić.

Na zidovima galerije su radovi napravljeni od fotografija, svjetlosne instalacije i fotografskih filtera za korekciju boje, digitalni ispisi arhivskih fotografija snimljenih neposredno prije otvorenja bolnice.

"Suvereno povezivanje različitih medija, posezanje za naslijeđem modernističke arhitekture i dizajna, preplitanje društvene i osobne memorije, primjena metoda arhivskog istraživanja, apropijacije, dekonstrukcije i kolažiranja, te konstruiranje novog sustava otvorene mreže značenja, čine djelo Viktora Popovića autentičnim predstavnikom umjetnosti našeg vremena", zaključuje se u najavi.

Viktor Popović (Split, 1972.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1998. godine predaje Slikarstvo, Crtanje akta i Crtanje na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, od 2013. godine u zvanju redovitog profesora.

Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te je za svoj rad višestruko nagrađivan.

Njegova zagrebačka izložba ostaje otvorena do 5. studenog. Realizirana je u suradnji s Multimedijalnim kulturnim centrom Split gdje će se otvoriti 14. studenog.



Zagrebački vikend galerija - tri dana posebnih programa

 
ZAGREB - Zagrebački vikend galerija ove će godine, od 20. do 22. listopada okupiti petnaestak zagrebačkih galerija, koje će posebnim programima i s produženim radnim vremenom okupiti ljubitelje umjetnosti, kolekcionare, umjetnike, kustose i galeriste.

Riječ je o zajedničkoj manifestaciji galerija, organizacija, ustanova, ateljea i umjetnika, nastala sa željom da se publici  olakša pristup umjetnicima, izložbama, i umjetničkim radovima.

Raznovrsnim programima želi se napraviti dostupnijima izložene umjetničke radove i izložbene prostore, a publika će imati prilike i upoznati umjetnike i kustose koji će govoriti o izloženim radovima i načinu organiziranja izložbe.

Tijekom tri dana galerije će ponuditi niz otvorenja novih izložbi domaćih i međunarodnih umjetnika, programa uživo, vodstava kroz izložbe, nove i stare publikacije, počastiti svoje goste, razgovarati sa svima zainteresiranima, i pokazati Zagrebu i njegovim gostima svoje prostore i profesionalni rad, najavljeno je iz Instituta za suvremenu umjetnost.

Institut za suvremenu umjetnost u petak otvara izložbu "I to će proći" Amele Frankl, koja govori o njezinom interesu za zbivanja iz prošlosti što se odnose na osobne, obiteljske i ožiljke cjelokupne društvene zajednice s kojima i danas živimo.

Na otvorenju izložbe, kojoj je kustosica Ružica Šimunović, Amela Frankl će u galeriji Instituta za suvremenu umjetnost uživo izvesti novi rad, temeljen na muzejskom artefaktu iz Spomen područja Jasenovac.

Galerija Academia Moderna donosi izložbu skulptura Stevana Luketića, a Galerija AŽ - Atelieri Žitnjak osječkog umjetnika Domagoja Sušca "Objekti".

U Galeriji Matice Hrvatske u petak se otvara izložba Antonia Grgića, s kojim će se posjetitelji moći upoznati u subotu, dok Galerija Miroslav Kraljević za subotu priprema otvorenje skupne izložbe Sad Girls Kolektiva "Sol Last Year", na kojoj izlažu Nina Bačun, Iva Markovac, Martina Granić, Marina Jukić, Dora Đurkesac, Iva Korenčić.

Prostor Studentskog centra priprema živahan program - u Galeriji SC će se moći razgledati izložbe "DZZ - Debela i zla zmija" Luke Kedže i "Pleti-pleši" Ane Vinković, a u susjednom,

Francuskom paviljonu izložba street-art umjetnice OKO pod nazivom "Exquisite Growth". U subotu će OKO i kustosica Marta Kiš provesti posjetitelje izložbom.

U okviru manifestacije Velesajam kulture u predvorju Kina SC postavljena je izložba "Kino 041 - pogled na prošlost i sadašnjost zagrebačkih kinodvorana".

Program donosi i tribinu o prenamjeni zagrebačkih kinodvorana s arhitektonskog i urbanističkog gledišta, te projekcije filmova posvećenih tematici nestanka starih kinodvorana.

U Galeriji Spot održava se izložba "Publika", diplomski rad Daria Belića, a u Galeriji VN "Za ljude koji prolaze" Ane Kovačić, u kojoj je umjetnica ostvarila dijalog s okolnim ulicama, dok Oris - Kuća arhitekture donosi izložbu "Krajolici ideja: skice RCR arhitekata".

Za vrijeme Zagrebačkog vikenda galerija Galerija Greta će zatvoriti izložbu slika Nikole Vrljića "Uzmi sve što ti život pruža" te organizirati FIJUK ZG#2 - sajam malih izdavača u organizaciji Mreža Antifašistikinja Zagreba.

HDD Galerija i Hrvatsko dizajnersko društvo su organizirali izložbu "Politika emocija - dizajn indie videoigara" u okviru koje posjetitelji mogu i isprobati neke od predstavljenih igrica.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika priprema za vikend galerija maraton stručnih vodstava kroz izložbe 4. bijenala slikarstva i gostujuće izložba Extended Painting Prag.

Na nekoliko lokacija održava se i  52. Zagrebački salon primijenjenih umjetnosti i dizajna na temu "(Ne)primjenjiovst primijenjene umjetnosti" ULUPUH-a, u Muzeju Mimara, u Galeriji ULUPUH, Muzeju za umjetnost i obrt i Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi  - Škola primijenjene umjetnosti i dizajna.

Bit će tu i prigodna događanja - ZS Laboratorij u Frankopanskoj 22 za petak priređuje revije i modni performans u okviru 52. zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti i dizajna. Svoje će radove predstaviti Chaims, Igor Galaš i Mario Trešćec, Jadranka Hlupić Dujmišić i Petra Krpan, Studio I-GLE, Renata Svetić, Milena Rogulj.


Završni koncert 13. Jazz Ex Tempore

OPATIJA - Završnim koncertom umjetnika iz Norveške i Hrvatske u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner u Opatiji u četvrtak je zaključeno 13. izdanje manifestacije Jazz Ex Tempore u Opatiji, a u petak će se istovjetni koncert održati u koncertnoj dvorani Blagoja Berse Muzičke akademije u Zagrebu.

Na ovogodišnjem Jazz Ex Temporeu, koji je počeo 16. listopada, sudjeluju norveški glazbenici Maren Selvaag i Erlund Apneseth te domaći, lokalni glazbenici Elvis Stanić, Alba Nacinovich, Marko Lazarić i Vedran Ružić, a održava se pod nazivom "Zvuci sjeverne tišine".

Selvaag svira glasovir, Apneseth hardanger violinu, posebnu norvešku vrstu violine s više žica od klasične, Elvis Stanić harmoniku i gitaru, Lazarić bubnjeve, Ružić kontrabas a Alba Nacinovich pjeva.

Pokretač i organizator manifestacije Elvis Stanić kazao je u najavi manifestacije da se 13. izdanje Jazz Ex Tempore pripremalo dvije godine, tijekom kojih se pronalazilo glazbenike koji će odgovarati konceptu manifestacije. Zamišljeno je da glazbenici zajedno istražuju spoj tradicionalnih glazbenih izraza dvaju dijelova Europe, u jazz maniri. Tijekom tri dana u Opatiji su zajedno stvarali novu glazbu te je izveli na završnom koncertu

Apneseth i Selvaag su 17. i 18. listopada održali večernje glazbene radionice u Villi Antonio u Opatiji a u petak će ih ponoviti na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)



SAD vraća Italiji ukradene mramorne ornamente s Kaligulina broda


NEW YORK - Dio mramornoga mozaičnog poda koji je nekoć krasio brodove u vlasništvu rimskoga cara Kaligule vraćen je talijanskim vlastima pošto je ustanovljeno da je riječ o ukradenom predmetu koji se nalazio u Sjedinjenim Državama.

Svečanosti predaje vrijednog predmeta u talijanskome konzulatu u New Yorku nazočio je talijanski ministar kulture Dario Franceschini, objavljeno je u petak iz njegova ureda.

Predmet je između 1928. i 1932. pronađen u malome kraterskom jezeru Nemi, od Rima udaljenom oko 30 km.

Nakon Drugoga svjetskog rata ukraden je iz mjesnog muzeja.

Njujorška policija otkrila ga je u kolekciji američke državljanke, podrijetlom iz Italije koja već dugo živi u Sjedinjenim Državama.

Američke su vlasti vratile više desetaka umjetničkih predmeta ukradenih u Italiji. Među njima je i grčka vaza iz 4. stoljeća koja je završila u američkom MoMA-i.  

Rimski car Kaligula bio je poznat po brutalnoj vladavini i orgijama. Svi rimski imperatori imali su vile, no Kaligula je želio ploveće vile, sa stupovima, toplom vodom, zlatom i mozaicima.

Povjesničari pretpostavljaju da su Kaligulini brodovi potopljeni u jezeru Nemi nakon što je imperator ubijen 41. godine nove ere.

Dva manja broda, izvučena su s dna jezera g. 1920. Bili su vrlo napredni za tadašnje vrijeme. Naime, imali su klipne pumpe i sklopiva sidra, koje je britanska Kraljevska mornarica izmislila tek 1841.

Brodovi su bili ukrašeni brončanim lavljim glavama, koje se danas čuvaju u Nacionalnom muzeju u Rimu. Ranije su brodovi bili čuvani u muzeju blizu jezera koji je čitav spaljen g. 1944.



Hologram Roya Orbisona u travnju 2018. na turneji


LONDON - Ako ste obožavatelj pokojnog pjevača Roya Orbisona, a nikada ga niste uspjeli slušati uživo, dogodine ćete imati priliku zahvaljujući modernoj tehnologiji.

Hologram Roya Orbisona će uz pratnju Royal Philpharmonic Concert Orchestra krenuti na turneju po Velikoj Britaniji u travnju 2018.  kad će pjevačev album "In Dreams" doživjeti cyber inačicu.

Turneja će započeti u Cardiffu 8. travnja, a završiti u Bournemouthu 20. travnja.

Orbison je umro 1988. Njegov sin Alex, predsjednik tvrtke Roy Orbison Music je rekao: "Moj je otac prvi kombinirao rock'n'roll i orkestralnu glazbu i njegov hologram s velikim orkestrom bit će poput ostvarenja sna."

Ulaznice za koncert prodaju se od danas.



British Library: Izložba o Harryju Potteru spaja čarobnjaštvo s poviješću


LONDON - Izložbom o povijesti čarobnjaštva, koja se otvara danas u londonskoj Britanskoj knjižnici obilježit će se 20. godišnjica od izlaska prve knjige Joan K. Rowling o dječaku čarobnjaku "Harry Potter i kamen mudrosti".

Među izloženim predmetima izložbe "Harry Potter- povijest čarobnjaštva" naći će se razni predmeti povezani sa slavnim književnim djelom, poput prvoga spisateljičina crteža škole čarobnjaštva u Hogwartsu i njezinom rukom ispisanih naziva učitelja i njihovih školskih predmeta.

Tema izložbe su čarobnjaštvo i priroda vjerovanja, a posjetiteljima će otkriti da su mnoge stvari za koje su ljubitelji knjiga mislili da su izmišljene utemeljene na činjenicama ili na folkloru.

"Izložba proučava povijest, mitologiju i folklor koji stoje iza priča o Potteru", rekao je glavni kustos izložbe Julian Harrison.

Ovdje će se moći vidjeti rijetke knjige i rukopisi iz cijeloga svijeta, a bit će izloženi i kotlovi, metle, kristalne kugle te uputstva za napitke koje daju uvid u nadahnuće J.K. Rowling za knjige o mladom čarobnjaku. Posjetitelji će moći vidjeti i alkemičarske svitke iz 1500. godine te kineske proročanske zapise na kostima iz 12. stoljeća.

Zainteresirane će na izložbu bez sumnje privući sve što ima veze s Harryjem Potterom kao njezinom glavnom smernicom.

Organizatori s ponosom ističu da je dosad već prodano 30.000 ulaznica, a izložba će se moći pogledati do 28. veljače 2018.



Tarantino znao za Weinsteinovu prljavu rabotu, no nije ništa rekao

 
NEW YORK - Filmski redatelj Quentin Tarantino izjavio je da je znao kako se prema ženama odnosi njegov blizak suradnik i producent Harvey Weinstein te da mu je sada žao što na seksualna uznemiravanja i napade nije reagirao te što tada nije ništa otkrio.

Tarantino je jedan od najbližih suradnika Harveyja Weinsteina s kojim je surađivao na brojnim filmovima. Javnost je pretpostavljala da slavni redatelj zna kako se producent odnosi prema ženama.

Sad je Tarantino to potvrdio, priznavši da mu je žao što nije ništa učinio da spriječi daljnje Weinsteinovo zlostavljanje žena. Potvrdio je i da je znao da priče o Weinsteinu nisu glasine niti priče iz druge ruke.

"Znao sam dovoljno... i mogao sam učiniti više", rekao je Tarantino u interviewu za New York Times, iznoseći neke konkretne slučajeve. "Da sam napravio ono što sam trebao napraviti, ne bih s njim surađivao", rekao je Tarantino za New York Times, dodavši i da je za Weinsteinovo nedolično ponašanje čuo puno ranije.

Prve navode o seksualnom uznemiravanju i Weinsteinovim napadima ovaj su mjesec objavili New York Times i New Yorker, a nakon toga su se brojne glumice javno osmjelile o tomu progovoriti.

Među žrtvama Weinsteinova spolnog uznemiravanja je i Tarantinova bivša djevojka Mira Sorvino koja mu se na to požalila, no redatelj tvrdi kako tada nije vjerovao da bi njegov prijatelj to činio tako otvoreno.

"Ja sam te priče marginalizirao. Da sada kažem bilo što, zvučalo bi kao puki izgovor", rekao je Tarantino.

On i Weinstein suradnju su počeli 1992. kad je ovaj drugi u distribuciju pustio film "Reservoir Dogs". Nastavili su suradnju na "Paklenom šundu", "Kill Bill", "Inglorious Bastards" i "The Hateful Eight", a nedavno je Weinstein za dobrog prijatelja Tarantina organizirao zaruke.



Trudeau se rasplakao na konferenciji za novinare

 
OTTAWA - Kanadskog premijera Justina Trudeaua u srijedu su svladale emocije kada se na konferenciji za novinare u zgradi kanadskog parlamenta prisjetio dobrog prijatelja, glazbenika Gorda Downieja, što ga je rasplakalo, pišu mediji.

Downie, frontman benda "The Tragically Hip", čije su pjesme govorile o hokeju i malim kanadskim gradovima, umro je u dobi od 53. godine od karcinoma na mozgu. Bio je i politički vrlo angažiran.

Trudeau je kazao da je Downie "pripovijedao priče o Kanadi i volio svaki njezin skriveni kutak, svaki dio i aspekt zemlje koju je kroz djela slavio čitavog života".

Karcinom mozga Downieju je dijagnosticiran 2015. Bitku s bolešću je izgubio, preminuvši u utorak u krugu članova obitelji.

"Gord je bio moj prijatelj. Bio je prijatelj svih nas. Bez njega smo manja država. Znali smo da se približava ovaj trenutak, no potajno smo se nadali da do njega nikada neće doći. Mislio sam da ću uspjeti izdržati, no nisam.... previše je bolno", kazao je kanadski premijer kroz suze.



Strani jezici uistinu idu bolje poslije čašice


LONDON - Popijte jednu na brzinu i strani će vam jezik teći prirodnije, dokazali su znanstvenici.

"Naša je studija pokazala da konzumacija alkohola može imati koristan učinak na izgovor stranog jezika u osoba koje su ga nedavno naučile", rekla je znanstvenica s liverpulskog sveučilišta Inge Kersbergen.

U studiji je sudjelovalo 50 osoba kojima je njemački materinski jezik, a studiraju nizozemski na nizozemskom sveučilištu. Svi ispitanici nedavno su naučili govoriti, čitati i pisati na tom jeziku.

Dio sudionika prije razgovora na nizozemskom konzumirao je malo alkohola. Količina je ovisila o tjelesnoj težini, ali u prosjeku se radilo ili o 0,5 dcl žestokog pića ili o jednom pivu.

Svi studenti su potom razgovarali s istraživačima pet minuta, a snimke su kasnije preslušavali izvorni govornici nizozemskog koji nisu znali koji su sudionici 'malo popili', a koji ne.

Ustanovilo se da su oni koji su dobili 'alkoholno ohrabrenje' mahom dobili i bolje ocjene, naročito za izgovor.

Što se dogodilo? Poznato je da alkohol ima štetan učinak na izvršne moždane funkcije, uključujući pamćenje i koncentraciju, a one su važne za izražavanje na stranom jeziku.

Istodobno, piće jača samopouzdanje, uklanja kočnice i smanjuje socijalnu tjeskobu, što pridonosi lakšem izražavanju kada je posrijedi strani jezik, osobito ako ste ga tek naučili.

"Vjerojatno se radi o tome da akohol smanjuje tjeskobu, ali potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se točno utvrdili mehanizmi djelovanja", rekla je Jessica Werthmann s mastriškog sveučilišta.

"Važno je naglasiti da su ispitanici konzumirali malu količinu alkohola i da povećanje količine ne znači nužno bolje izražavanje", upozorio je njezin kolega s istog fakulteta Fritz Renner.

Drugim riječima, pretjerate li s alkoholom nitko vas neće ništa razumjeti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Psychopharmacology.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus