17:33, 26. Ožujak 2017

kultura...

Kultura 2. prosinca 2016.

Objavljeno: 02.12.2016 u 12:48
Pregledano 166 puta

Autor: Hina
 Kultura 2. prosinca 2016.

ZAGREB, 2. prosinca 2016. (Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Radionica posvećena animiranim dokumentarcima u "Tuškancu"

ZAGREB -  Zagrebačko kino "Tuškanac" ugostit će u subotu treće izdanje radionice Anidox Adriatic, posvećene animirano-dokumentarnom hibridnom filmskom rodu, na kojoj će filmski profesionalci i svi oni steći uvid u povijest, teoriju i aktualnu produkciju animiranih dokumentaraca.

Program počinje uvodnim predavanjem mađarske filmske teoretičarke Anne Ide Orosz koja će govoriti o povijesti animiranih dokumentaraca, a nastavlja se nizom predstavljanja animirano-dokumentarnih projekata.

Predstavit će se tri animirano-dokumentarna projekta, serija "Tko preživi, pričat će", nastala za HTV 3, na kojoj je radio niz poznatih hrvatskih animatora, projekt "Radiovizija" iz Srbije u kojem je na zanimljiv način spojena animacija i arhivska radijska audio-građa. i dansko-francuski dugometražni filmski projekt "Flee" Jonasa Pohera Rasmussena koji je osvojio nagradu Disney Channela kao najbolji projekt na ovogodišnjem sajmu novih projekata u Annecyju, a kojeg će predstaviti danska koproducentica Charlotte De La Gournerie.

To je filmska priča o izbjeglicama koji bježe u Europu iz svojih domova i završavaju u raljama ilegalnih trgovaca ljudima i bešćutne birokracije.

Iz Bologne u Zagreb stiže proslavljeni skladatelj, dizajner zvuka i poznavatelj animiranog filma Andrea Martignoni koji će održati masterclass iz dizajna zvuka.

Program završava projekcijom američkog animirano-dokumentarnog filma "Nuts!" Penny Lane, koji se najavljuje kao "uglavnom istinita priča" o liječniku iz Kanzasa koji je 1917. otkrio neobičan način liječenja impotencije - presađivanjem jarećih testisa na muškarce.

Kako ističu organizatori radionice, studio Jadranska animacija i ASIFA Hrvatska, to će cjelodnevno druženje uz animirane dokumentarce i njihove autore poslužiti kao zagrijavanje zagrebačkih profesionalaca i publike za ovogodišnje izdanje Animateke, najvećeg slovenskog festivala animiranog filma i partnerskog događanja radionice Anidox Adriatic koje se održava u Ljubljani od 5. do 11. prosinca.



Izložba "Data Recovery 1969-2077" Dalibora Martinisa u MSU

 
ZAGREB - Izložba "Data Recovery 1969-2077", koja se otvara 6. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), podsjeća na bogato stvaralaštvo multimedijalnog umjetnika Dalibora Martinisa, ali ne u njegovoj cjelovitosti, kao što upućuje i sam naslov.

"Kada čovjek radi ovakvu izložbu uvijek se bori između potrebe da stavi sve što je napravio i razumne odluke da to bude dobra izložba, a mi smo možda stali negdje u sredini", rekao je Martinis na konferenciji za novinare.

Svoju novu izložbu vidi kao svojevrsni arhiv, a ona donosi i puno radova koji dosad nisu bili izlagani ili dovoljno prepoznati. "Činilo mi se da nije loše to postaviti, pa da se iz bogatijeg zbira možda napravi revizija onoga što vrijedi ili ne vrijedi u mom radu", napomenuo je. 

Iako je naslov izložbe preuzet iz informatičke sfere, Martinis kaže da se više nastoji baviti društvenim kategorijama memorije. "Data recovery je svima poznat postupak povrata podataka s oštećenog diska koji je, naročito u prvoj fazi kompjutora, bio nedovoljno razvijen pa je uvijek bio fragmentaran, dobili biste samo neke fotografije ili dijelove tekstova", rekao je. 

"Ne vjerujem da povjesničari ili ja možemo rekonstruirati vrijeme koje je već prošlo, možemo rekonstruirati ili generirati samo određene fragmente ili dimenzije događaja ili slijeda događaja, a sam cijeli događaj apsolutno je izgubljen", objasnio je.

Uz tipični prigodni politički govor Martinis je na konferenciji svečano 'preuzeo' MSU uručivši ravnateljici sliku sebe kao predsjednika, koja će tijekom izložbe biti postavljena u njezinom uredu. 

Obećavši mu da će je časno izlagati, ravnateljica Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, ustvrdila je kako izložba pokazuje koliko je stvaralaštvo jednog od najvažnijih hrvatskih i europskih multimedijalnih umjetnika sveobuhvatno. "To je i izložba o revolucionarnom potencijalu umjetnosti i Martinisovoj bezgraničnoj stvaralačkoj energiji kojom kroči kroz desetljeća svog stvaralaštva i svaki se put pojavljuje u nekom novom obliku", istaknula je. 

Iako izložba donosi pregled Martinisova skoro pedesetogodišnjeg rada, strategija 'data recovery' odbacuje pojam retrospektive. Naime, umjetnik se protivi dovršenosti vlastitog opusa, što je bilo vidljivo i na njegovoj prvoj izložbi 1969. u Galeriji SC-a. Martinis taj rad sada naziva Rad za izložbu 1969, i tretira ga kao radni i nikada dovršeni proces.

Krajnja godina iz naziva izložbe označava godinu nastanka posthumanog entiteta DM2077, koja je odabrana jer označava točno 99 godina od prvog vremenski uvjetovanog razgovora koji je Dalibor Martinis iz 1978. započeo sam sa sobom iz 2010. godine.



Od kritike izlagačkih institucija do "palače projekcija" 

Kustosica izložbe Leila Topić i Ana Dana Beroš, arhitektica i uz umjetnika suautorica postava, s Martinisom su radile i na ovogodišnjoj izložbi "Request_reply. M/2077" u Umjetničkom paviljonu, koja je bila svojevrsni uvod u "Data Recovery 1969-2077" u MSU.

Beroš je rekla kako, za razliku od Umjetničkog paviljona gdje je bio kreiran uranjajući ambijent i nehijerarhijski postav, pokušaj uprostorenja ovog projekta izložbe, arhiva ipak nosi laganu strukturu i mekani red". 

Izložba je podijeljena u cjeline, no kustosica Leila Topić kaže kako su 'labavo povezane" i ne treba ih shvaćati doslovno. "Tih nekoliko cjelina pomažu kao izvjesna orijentacija koja upućuje na pojedine segmente njegova opusa, posjetitelja se 'mekano' vodi kroz izložbu i ne nalaže mu se hijerarhijska struktura kretanja", dodala je. 

Primjerice "Čuvar na izložbi" tematizira kritiku izlagačkih institucija i galerija kojom se on bavi još od 1978. godine, cjelina "Sic transit" tematizira prolaznost, umjetnikovu i našu univerzalnost pojma kratkotrajnosti života, "Binarni niz" podsjeća na važan dio njegova opusa, a "Crvena nit performansa" na njegovo kontinuirani rad na tom području. 

Za posjetitelje koji poznaju, ali ne poznaju njegov opus Topić smatra važnim i cjelinu "Priroda i društvo" koja "problematizira odnose Dalibora pojedinca, prirode kao konstrukta i društva kao fenomena koji je u žiži stvaralačkog interesa većine umjetnika suvremenog izričaja". 

U tzv. palači projekcije, dosad najvećem 'blacboxu' u MSU, prikazivat će se, najavila je, Martinisovi pionirski radovi koji su već stekli kultni status i postali paradigmatski primjer razvoja video umjetnosti na našim prostorima, recentni, kratki i eksperimentalni filmovi, te dokumentacija njegovih performansa.

Martinis je sa svojim radovima izašao iz muzeja - ne samo na medijsku fasadu već i ispred Muzeja, s radom "Nestalo tijelo" - ogromnim 'policijskim' obrisima kredom na mjestu gdje je stradao neki zamišljeni Guliver, a ušao je i u stalni postav.  "Na pojedinim radovima umjetnik je izveo intervenciju što će biti iznenađenje za posjetitelje", napomenula je Topić.



Simpozij u dijalogu s Martinisovom izložbom

Žarko Paić, teoretičar suvremene umjetnosti, najavio je da će se tijekom trajanja izložbe, 15. i 16. prosinca u Dvorani Gorgona MSU-a održati interdisciplinarni simpozij na temu "Posthumno stanje i perspektive umjetnosti: Životinja - Čovjek - Stroj", u organizaciji časopisa "Tvrđa", te suorganizaciju Centra za vizualne studije iz Zagreba i MSU-a. 

"To je odlična prilika da se uz Martinisovu izložbu poklopi i ono što je iz Hrvatske krenulo - drugačiji filozofijski i kulturologijski način promišljana o tehnologiji, društvu, kulturi i umjetnosti", ustvrdio je. 

Na simpoziju će sudjelovati filozofi, teolozi, sociolozi, povjesničari umjetnosti, teoretičari kulture, novih medija i vizualnih umjetnosti, a predstavit će se i nedavno objavljena knjiga "Svakodnevna alkemija" teologa i filozofa i profesora na Sveučilištu Cambridge, Borisa Gunjevića. 

Jedan od ciljeva simpozija je propitati nove teorijske putove u razumijevanju naše tehno-kulture s kojom se otvaraju mogućnosti konstrukcije novih svjetova imaginacije. 

Izložba Dalibora Martinisa bit će otvorena do 12. veljače.



Predstavljen Leksikon brodskih pisaca


ZAGREB - Leksikon brodskih pisaca autora Ivana Stipića, Mirne Grubanović i Darije Mataić Agičić, priručnik kojim se nastojalo objediniti ukupno brodsko zapisano kulturno naslijeđe, predstavljen je u petak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

Leksikon su predstavili akademici Dubravka Oraić Tolić i Dubravko Jelčić te autori Ivan Stipić, Mirna Grubanović i Darija Mataić Agičić.

Po riječima akademkinje Dubravke Oraić Tolić Leksikon je "uzorao brazde u brodskom kulturnom polju, gdje je obrađen svaki klas kojim se pokazuje duh jednoga kulturnog prostora".

Leksikon brodskih pisaca, naglasila je, rađen je u duhu postmoderne, koji skuplja sve autore, a ne samo one velike, za razliku od modernističkoga pristupa, koji okuplja samo velike i kanonizirane pisce.  Ocijenila je kako postmoderna, koja na pisce gleda kao na skriptore, svojim povijestima književnosti stvara arhiv i okuplja sve zapisano, kako bi u globalističkim procesima očuvala pisane tragove kulture, čuvajući tako identitet zavičaja, šire zajednice i naroda.

Akademik Dubravko Jelčić istaknuo je kako se ovaj Leksikon s obzirom na prezentiranje građe unekoliko razlikuje od uobičajene koncepcije, što je jedna od njegovih vrijednosti.

Dodao je kako Leksikon ne valorizira vrijednost, nego donosi građu potrebnu za rad na povijesti književnosti. "Na zemljopisnoj karti hrvatske književnosti Brod zauzima istaknuto mjesto, napomenuo je Jelčić dodavši kako po broju književnika koji su u njemu živjeli i radili, po njihovu utjecaju na kulturni život i sredine, kao i njihov doprinos cjelini hrvatske književnosti ovaj grad stoji odmah do Požege i Vinkovaca".

Stipić je istaknuo kako je Leksikon prvi ozbiljni leksikografski priručnik kojim se nastojalo objediniti ukupno brodsko zapisano kulturno naslijeđe. "Kako bismo obuhvatili što veći broj autora, vodili smo se načelom uključivosti, odnosno izbjegavanja ograničenja", rekao je Stipić dodavši kako su Leksikon ušli autori rubnih književnih i književno-znanstvenih vrsta, predstavnici znanosti o književnosti, povjesničari kulture te publicisti.

Naglasio je kako su autori, kao knjižničari, nastojali združiti znanstvene discipline knjižničarstva i povijesti književnosti. "Osnovni nam je kriterij bio uvrstiti autore koji imaju bar jedno samostalno objavljeno djelo primarno književnoga karaktera", rekao je Stipić dodavši kako su autori također trebali biti vezani za Brod rođenjem, životom ili su pak radom i društvenim djelovanjem ostavili traga na brodsku sredinu.

Napomenuo je i kako su autorovu pripadnost brodskoj književnoj sceni odredili prostorom koji povijesno predstavlja prirodnu gravitirajuću cjelinu Slavonskom Brodu kao središtu te dodao kako je riječ o prostoru između rijeke Save i vrhova diljskoga gorja, od Velike Kopanice i Slavonskoga Šamca na istoku do Davora i Slavonskoga Kobaša na zapadu.

U leksikon su uvršetni autori, kako je istaknuo, od 18. stoljeća pa sve dodanašnjih dana.

Mirna Grubanović napomenula je kako se leksikonska jedinica svakoga pisca sastoji od dva dijela - biografskoga i bibliografskoga te dodala kako su u biografskom dijelu natuknice dani sažet životopis, podatci koji upućuju na njegovu vezanost uz Brod, njegovo književno-kulturno djelovanje moguće posebnosti  te nagrade i članstvo u književnim i drugim udrugama.

U bibliografskom dijelu nastoji se kronološki popisati samostalna djela, rukopise te suatorstva, rekla je Grubanović.

Darija Mataić Agičić naglasila je kako Leksikon čine natuknice o gotovo 300 osoba i njihovih literarnih sklonosti, koje svjedoče o bogatoj književnoj i kulturnoj povijesti Broda na Savi, odnosno Slavonskoga Broda.

Podsjetila je i kako su autori, zbog nedostupnosti relevantne građe i izvora za pojedine autore nisu mogli biti uvijek provjereni pa su podatke preuzimali iz znanstvenih baza podataka i s kataloga velikoga broja hrvatskih knjižnica.

Leksikon brodskih pisaca (398 str.) objavili su Gradska knjižnica Slavonski Brod i Društvo hrvatskih književnika.

 

Na natječaj za programsku odrednicu "27 susjedstava" projekta EPK 2020 stiglo 65 prijava


RIJEKA - Na natječaj za sudjelovanje u programskoj odrednici nazvanoj "27 susjedstava" projekta Europske prijestolnice kulture 2020 u Rijeci prijavilo se do kraja roka 65 zainteresiranih udruga građana, okupljenih pojedinaca iz kulturnog i društvenog života, sela, jedinica lokalne samouprave iz cijele Primorsko-goranske županije, među kojima će se do početka veljače sljedeće godine odabrati 27 sudionika završnog projekta, rečeno je u petak na konferenciji za novinare održanoj na Trsatskoj gradini u Rijeci.

Pročelnik Upravnog odjela Primorsko-goranske županije za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić, koji u ime županije vodi ovaj dio projekta, ocijenio je da je odaziv senzacionalan te da su koordinatori programske odrednice, koji su posjetili 35 lokaliteta u županiji, obavili odličan posao zainteresiravši lokalne zajednice i skupine pojedinaca da surađuju na području kulture, izlože svoje potencijale te osmisle kako se njihova sredina može kulturno unaprijediti.

Jurešić je kazao da je moguće da još pristigne nekoliko prijava, koje nisu stigle zbog tehničkih poteškoća s prijemom. U svakoj od prijavljenih inicijativa je najmanje troje ljudi, a uz svaku je dostavljeno i do desetak pisama podrške pojedinaca, ustanova ili gradova, što govori o valu optimizma koji se iz Rijeke, nakon dobivanja titule EPK 2020, prenio na cijelu županiju, ustvrdio je Jurešić.

Nova mreža suradnje zajednica širom županije ostat će kao trajna baština i nakon završetka projekta EPK 2020, rekao je. Iz same Rijeke stiglo je 13 prijava, zastupljeni su svi kvarnerski otoci, rekao je Jurešić, istaknuvši prijave s otoka Unija i sela Kuti pokraj Broda Moravice, u kojem se nalazi Hrvatska čitaonica koja djeluje 80 godina, kao rubnih područja županije.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020, koja upravlja projektom prijestolnice kulture u Rijeci, Irena Kregar Šegota rekla je da je u Rijeci i okolici provedeno do sad mnogo aktivnosti na realizaciji projekta, te je Rijeka aktivnija od svog grada partnera Galwaya u Irskoj, druge europske prijestolnice kulture 2020. ali i gradova koji će to biti 2019. godine.

U programskoj odrednici "27 susjedstava" sudjelovat će 27 udruga građana, skupina pojedinaca iz iste sredine, sela, gradskih četvrti ili na drugi način povezanih inicijativa iz Primorsko-goranske županije. One će se povezati sa sličnim skupinama iz svake zemlje EU i zajedno osmisliti kulturne programe u sklopu projekta EPK 2020 u Rijeci.



Ekomuzej "Batana" upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine


ZAGREB - Projekt Ekomuzej "Batana" iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koja se održava u Adis Abebi, u Etiopiji,  od 28. studenoga do 2. prosinca, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Sjednici su prisustvovali i pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković te voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO Rut Carek, viša stručna savjetnica konzervatorica u Službi za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Mirela Hrovatin i stručno-programska voditeljica Ekomuzeja "Batana" Tamara Nikolić Đerić, koja je sudjelovala u pripremi nominacije.

Podršku nominaciji dale su međunarodne institucije i stručnjaci s kojima je do pisanja nominacije ostvarena suradnja - Sveučilište u Newcastleu (Velika Britanija), Europsko udruženje tradicijskih brodova "Europska maritimna baština“, muzeji iz Pesara, Venecije i drugi, ističe se u priopćenju Ministarstva.

Projekt Ekomuzej "Batana" predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci počevši s konzervatoricom Draganom Lucijom Ratković, koja je stručno osmislila okosnicu projekta. Batana je u Registar kulturnih dobara RH upisana 2008. godine.

Iznimni angažman nositelja tradicijske baštine Rovinja podupiru Grad Rovinj i Ministarstvo kulture. Provode se različite aktivnosti na zaštiti i očuvanju umijeća izrade ovoga tradicijskog drvenog plovila, tradicijskih pjesama bitinada, lokalnoga govora, izrade različitih tradicijskih uporabnih predmeta i drugih tradicijskih vrijednosti. Takav sveobuhvatni pristup projektu koji uključuje njegove nositelje, stručnjake i stručne institucije te državne i lokalne vlasti rezultirao je dugogodišnjim i kontinuiranim očuvanjem kulturne baštine Rovinja i kvalitetnom promidžbom rovinjske baštine u Hrvatskoj i inozemstvu.

Hrvatska je aktivna na očuvanju nematerijalne kulturne baštine od početka 2000-ih. Do 2016. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je više od 150 nematerijalnih kulturnih dobara, a na UNESCO-ove popise 15. Takav dobar rezultat ostvaren je suradnjom Ministarstva kulture i stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice. Jedan je od ciljeva popisivanja nematerijalne baštine poticanje provedbe programa zaštite i očuvanja različitih tradicijskih znanja i umijeća putem radionica, obrazovnih i izvannastavnih programa, dokumentiranja, istraživanja, međunarodne suradnje i drugih aktivnosti.



Rovinjska batana - barka ravnoga dna

Ekomuzej "Batana" čine Kuća o batani, gdje je smještena stalna izložba posvećena toj barci ravnoga dna; Spacio Matika, odnosno konoba u kojoj se organiziraju glazbeni, gastronomski i drugi programi; Mali škver, trg ispred Kuće o batani na kojemu je prikazan proces izgradnje toga plovila; Rovinjska regata tradicijskih drvenih brodica te Batanini puti - dva tematska puta, morem i rivom, na kojima posjetitelji mogu doživjeti Rovinj iz "batanine perspektive".

Kako se uz ostalo navodi na internetskim stranicama Ekomuzeja, rovinjska batàna, uz rovinjski batièl, venecijansku gondolu, neretvansku trupu, komišku sandulu i mnoge druge brodice, pripada obitelji barki ravnoga dna koje je bilo pogodno za plovidbu plitkim vodama - jezerima, riječnim ušć́ima, lagunama i plitkim morskim obalama.

U srednjem vijeku batane su postojale u talijanskoj pokrajini Marche i one su, zajedno s brodicama ravna dna s jezera Trasimeno i Varano, utjecale na oblikovanje batana u venecijanskim lagunama. Namijenjene obalnom ribolovu, batane se iz laguna šire obalama sjevernog Jadrana, do Istre i Rovinja, Krka, Raba, Zadra... Rovinjska se batana u pisanim i slikanim izvorima Rovinja neposredno spominje tek od 19. stoljeća.

Prema predaji, ime batàna povezuje se s talijanskim glagolom battere (udarati, tuć́i, mlatiti), koji asocira na zvuk udaranja njezina ravna dna o valove. No, po drugim mišljenjima, ime brodice potječe iz drevnog pomorskog naziva batto, kojim se imenovala malena barka na vesla iz 14. stoljeća. Po tom tumačenju, naziv je posuđenica stare anglosaksonske riječi bat, iz koje je kasnije nastala i engleska riječ boat - čamac.

Do dvadesetih godina prošlog stoljeća, broj batana u Rovinju bio je relativno malen, jer je ta brodica služila samo za pojedine vrste priobalnog ribolova. S početkom upotrebe petrolejskih svjetiljaka i širenjem upotrebe mreža potegača ili trata za noć́ni ribolov svjeć́aricom na srdele, njihov se broj znatno poveć́ao, a od šezdesetih godina 20. stoljeća za pogon se počinje koristiti motor s kojim batana postaje brža i okretnija te od ribarske brodice postaje omiljeno plovilo za zabavu i rekreaciju. Do danas je u registru Lučke kapetanije u Rovinju evidentirana 241 batana, navodi se na stranicama Ekomuzeja "Batana".



Drama HNK-a Zagreb prvi put gostuje u Izraelu


ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu sudjelovat će u prosincu na 9. Međunarodnom kazališnom festivalu Hanoch Levin u Izraelu, a prilikom svojeg prvog gostovanja u toj zemlji, središnja hrvatska nacionalna kazališna kuća izraelskoj će se publici predstaviti s hit predstavom "Tri zime" redatelja Ivice Buljana, nastaloj prema višestruko nagrađivanomu tekstu Tene Štivičić.

Na festivalu u Tel Avivu, koji ugošćuje istaknuta suvremena i klasična ostvarenja najvećih kazališnih kuća iz cijeloga svijeta, zagrebački HNK naći će se u društvu s teatrima kao što su Krefeld und Moenchengladbach iz Njemačke, Slovačko nacionalno kazalište  iz Bratislave, Komorno kazalište iz Voronježa u Rusiji, Kazalište Vigszinhaz iz Budimpešte, St. James Theatre iz New Yorka, Eternels Vagabondsi Two Destination Language iz Engleske, te Državno dramsko kazalište Marjanshvili iz Gruzije.

Kako se ističe u najavi, nakon devetnaest rasprodanih izvedaba na matičnoj sceni HNK-a Zagreb u samo četiri mjeseca od premijere, te iznimno uspješnih gostovanja u Slovenskome narodnom gledališču u Mariboru, Teatru Ulysses na Brijunima i sarajevskom MESS-u, na kojem je osvojila nagradu kritike, predstava "Tri zime" bit će izvedena 6. i 7. prosinca u najvećem i najmodernijem izraelskom dramskom kazalištu Cameri u Tel Avivu.

Prvo gostovanje Drame zagrebačkog nacionalnog teatra u toj zemlji intendantica Dubravka Vrgoč ocijenila je velikom čašću koja će izraelskoj publici predstaviti ne samo vrijedno hrvatsko dramsko ostvarenje, već i cjelokupnu hrvatsku kulturu.

"Čini mi se iznimno važnim što je jedno hrvatsko kazalište u prilici predstaviti se u Izraelu, gdje vrlo rijetko gostuju naši kazališni umjetnici, i to na uglednome međunarodnom kazališnom festivalu u Tel Avivu", kazala je Vrgoč.

"Tim nam je još veća čast da je upravo naše, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, izabrano da nastupi na toj manifestaciji. Predstava 'Tri zime' rađena po tekstu Tene Štivičić izraelskoj će publici ponuditi, na pozornici kazališta Cameri, dramsku priču o povijesti jedne obitelji, ali i o našoj kolektivnoj povijesti iz druge polovice 20. stoljeća. Na taj će se način gledatelji u Tel Avivu upoznati s dijelom naše povijesti, ali i s hrvatskim teatrom", dodala je.

Glumački ansambl predstave čine Alma Prica, Ksenija Marinković, Dragan Despot, Jadranka Đokić, Luca Anić, Barbara Vicković, Mislav Čavajda, Bojan Navojec, Franjo Kuhar/Damir Markovina, Siniša Popović, Mada Peršić, Silvio Vovk, Slavko Juraga i Nina Violić, kojoj je uloga Karoline Amruš u toj drami donijela ovogodišnju Nagradu Tito Strozzi koje HNK dodjeljuje za najbolje pojedinačno umjetničko ostvarenje u protekloj godini.

Ravnatelj zagrebačke Drame Ivica Buljan istaknuo je kako je to gostovanje veliki izazov za čitav ansambl jer po prvi put nastupa izvan regije, i to "u sredini koja je kazališno upućena u najsuvremenija događanja i koja organizira brojne nastupe vrhunskih predstava".

Nakon dviju izvedaba u Tel Avivu, predstava "Tri zime" gostovat će 13. i 14. prosinca u Cankarjevu domu u Ljubljani, a u proljeće iduće godine vidjet će ju i publika Međunarodnog kazališnog festivala u Budimpešti te Sterijinog pozorja u Novom Sadu.

Zagrebačka publika imat će ju priliku ponovno pogledati u nedjelju, 18. prosinca na matičnoj sceni HNK-a.



Promoviran "Dioklecijan" Jasena Boke


SPLIT - U Gotičkoj dvorani Muzeja Grada Splita u četvrtak je promovirana knjiga dramatičara i putopisca Jasena Boke "Dioklecijan", u nakladi "Profila", koja je izazvala iznimni interes Splićana.

To je 12. knjiga tog splitskog autora i predstavlja prvu biografiju dajući novo svjetlo na život tog rimskog cara. Knjigu je Boko napisao za šest mjeseci, a da bi to postigao prethodno je istraživao i prikupljao dokumentaciju pune dvije godine. Putovao je po svim mjestima po kojima je putovao i Dioklecijan i proučavao znanstvenu literaturu.

"Složen je to projekt u kojem sam, priznajem, uživao i definitivno sam danas drugačiji nego što sam bio prije dvije godine kada sam počeo raditi na knjizi. I potpuno drugačije sada mislim o Dioklecijanu. Iznenadila me građa o Dioklecijanu zato što znamo niz nebuloznih legendi o njemu, bez ikakvih uporišta u znanstvenim i povijesnim dokazima, a ovo što sam sada otkrio o njemu potpuno me fasciniralo. Zaista sam iznenađen i uvjereniji nego prije da je Dioklecijan potpuno nepravedno optužen da je proganjao kršćane i čak osobno ubio svetog Duju. Mislim da je krajnje vrijeme da Split Dioklecijanu vrati mjesto koje zaslužuje", kazao je Boko.

Drži da je uspio povijesnu materiju učiniti zabavnom sebi i drugima, ali i spojiti 'monty phytonovski' pristup cijeloj povijesti i pri tom biti vrlo ozbiljan.

Otkrio je da se ne zna niti može utvrditi datum rođenja Dioklecijana jer su svi dokumenti, izvori i kipovi vrlo temeljito uništeni u kasnijim čistkama.

Autor dodaje da je Dioklecijan "imao nesreću" što je bio u sukobu sa vrlo snažnim neprijateljem - kršćanima koji su prvo pobijedili, a potom napisali povijest u kojoj je ispao takav kakav jest, pa ni nema šanse da se zna bilo što o njegovom privatnom životu. Zato, kaže, postoji nekoliko datuma njegove smrti, a najviše spominjani je 3. prosinac 316. godine što znači da je ove godine 1700 godina od njegove smrti, dodao je.

Uvjerena da će knjiga izazvati veliki interes urednica knjige Ivana Žderić je rekla da su promociju tempirali baš na obljetnicu smrti Dioklecijana.

"Dioklecijan je vladao 20 godina u vremenima u kojima je to bilo nevjerojatno i pridonio je razvoju Splita. Knjiga je pisana kao biografija koja govori o Dioklecijanovom životu u svim njegovim fazama.", kazala je Žderić.

Recenzent knjige Ivan Basić izjavio je da Jasen Boko publici predstavlja tekst koji je moguće istovremeno čitati kao klasični putopis, istraživanje ili analizu s kritikom.

Za knjigu je rekao da je proza začinjena britkim humorom, dijelovi teksta su otvoreno spontani, simpatično podrugljivi, bezrezervno pisani i svojom elastičnošću odlaze sa one strane znanstvenoga pisma.

"Boko uz put otvoreno iznosi i svoja mišljenja o sasvim aktualnim temama suvremene svakodnevnice kao primjerice o odnosu arheologije i života, prednostima i manama turističkog populizma, kao i politizaciji i ideologizaciji povijesnih zbivanja u dnevno političke svrhe", rekao je Basić.



Carevo novo ruho" premijerno u Trešnji


ZAGREB - Predstava "Carevo novo ruho" po istoimenoj bajci Hansa Christiana Andersena, premijerno postavljena u četvrtak u zagrebačkom Gradskom kazalištu Trešnji u zajedničkoj režiji Krešimira Dolenčića i Paola Tišljarića, ambiciozan je projekt koji dramskom prilagodbom i idejnim oblikovanjem klasičnoga predloška ide "korak dalje" u korištenju kazališta kao poligona za propitivanje suvremenih društvenih vrijednosti.

Predstava nastala kao moderna adaptacija slavne bajke iz 1837., temeljene na srednjovjekovnom španjolskom izvorniku iz 14. stoljeća, osim što nastoji suvremenoj djeci vizualno zanimljivije predočiti Andersenove poruke i pouke o tome što (ni)su prave vrijednosti, svojim pristupom – rječnikom, glazbenim oblikovanjem, scenskom izvedbom – kao da izlazi iz okvira predstave za mlađu publiku i obraća se – svima.

U vrijeme obilježeno poplavom modernizacija i prilagodbi klasičnih bajki i priča za djecu, Dolenčić i Tišljarić imali su težak zadatak – napraviti jednu "dovoljno drugačiju" prilagodbu po bajci koju sasvim sigurno zna svako dijete a mnoga su je zasigurno već i vidjela ekraniziranu ili prilagođenu za kazalište.

Priča o taštome caru (Jure Radnić) kojega u životu zanima samo odjeća, do te mjere da je u stanju dati carstvo za novu krpicu, pokazala se kao odličan materijal za to: pomodarstvo, konzumerizam i potrošnja na granici razvrata, potreba za neprekidnim izdvajanjem od drugih, percepcija vlastite moći zahvaljujući određenom položaju u hijerarhiji vlasti i temeljna nesigurnost pojedinca koji je takav položaj dobio ne zahvaljujući svojim sposobnostima već prije vezama ili podobnošću, samo su neke od tema koje "Carevo novo ruho" vrlo vješto otvara.

Autorica dramatizacije Ana Tonković Dolenčić cara je pretvorila u modnu ikonu njegova carstva, gdje svi pažljivo prate što car nosi, pa to kopiraju. On je posve modno osviješten – i očajan, jer za nekoliko je dana velika modna revija, a on nema ništa nova i zanimljiva za odjenuti.

Tu stupaju na scenu dvojica varalica (Tvrtko Jurić i Krunoslav Klabučar) koji se predstave kao vrhunski tkalci sposobni istkati najljepšu tkaninu na svijetu, sastavljenu od "idealnog omjera zlata, srebra, državnih obveznica, čekova na ime donositelja, svile i dragog kamenja", a to zanimljivo novo ruho, osim što se samo pere i pegla, čak sadrži i integrirane kapsulirane molekule careva omiljenog mirisa.

Objave još i da je tkanina nevidljiva onima koji su glupi ili nesposobni da obavljaju svoj posao, pa dodatno zaintrigiraju cara, koji bi se rado riješio svih glupana, ulizica, nesposobnjakovića i varalica.

Ostatak priče također je poznat – dok varalice tkaju to nevidljivo čudo, dvorjani koji dolaze u oglede, u strahu da su glupi ili nesposobni, ne žele priznati da ništa ne vide, već caru prenose kako su tkanine naprosto čarobne. Isto se, međutim, dogodi i samome caru, koji je toliko tašt da radije izlazi gol pred narod, nego da prizna da su ga preveslali.



Ozbiljne poruke za "ozbiljnu dječju" publiku


Trešnjin car nije gol, već u točkastim boksericama, što nije smetalo premijernoj publici, koja se spremno na kraju pridružila rugalici "Car je gol!", posljednjem čavlu u lijesu svim taštinama i glupostima površnog i potkupljivog svijeta kojega se tom predstavom nastoji difamirati.

Predstava ima prilično zahtjevan vokabular, a dodatnu joj dimenziju daju songovi Mikija Solusa, mladoga kantautora koji je postao prepoznatljiv po humoristično-satiričnim tekstovima reperski nizanim na klavirsku glazbu.

U scenskom rješenju Dinke Jeričević, koja je dvor zamislila kao modnu pistu upotpunjenu bendom, Solus je neprekidno prisutan na sceni a, osim što svira, u čemu mu pomažu glumci Marija Šegvić i Matija Čigir, on zajedno s njima i glumi – dvorjane i građane.

Metaforički, Andersenova priča poručuje koliko je važno posjedovati hrabrost iznošenja vlastitih uvjerenja – jer biti u stanju vidjeti znači imati sposobnost uvida, a uvid potiče akciju.

Trojac Dolenčić–Tišljarić–Tonković Dolenčić tom predstavom zahtijeva i od svoje publike 'akciju': kad su već u stanju snaći se u svijetu u kojemu je brzina jedan od ključnih imperativa, današnja djeca sasvim sigurno posjeduju sposobnost razmišljanja i povezivanja za razumijevanje brojnih prikrivenih i impliciranih poruka zahtjevnije oblikovanih sadržaja.



Počinje opatijski Festival čokolade: od čokoladnih delicija do čokoladnog wellnesa


OPATIJA –  Tradicionalni opatijski Festival čokolade, na kojemu će i ove godine biti ponuđene čokoladne delicije domaćih i stranih slastičara i čokolatijera počinje u petak u Opatiji, a do kraja vikenda za posjetitelje su priređeni brojni glazbeni, gastronomski, zabavni, kulturni, pa i čokoladni wellnes programi.

Tijekom trodnevnog festivala čokolada će biti glavni sastojak slastica, glavnih jela i spa & wellness programa, kao i poticaj za druga događanja.

Središnje mjesto „slatkog vikenda“ bit će Kristalna dvorana hotela Kvarner gdje će se održavati prezentacije, degustacije i prodaja čokoladnih delicija.  Čokoladne slastice predstavit će majstori i proizvođači iz Raba, Opatije, Pule, Popovače, Zagreba, Portoroža, Brestanice, Krka, Slavonskog Broda, Križevaca,Poreča, Tuzle, Ljubljane, Celja, Novoselca, Rijeke, Budimpešte i Šentjura.

Najavljen je „Čokoladni Advent“ u Parku sv. Jakova i Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“, koji će ponuditi glazbene programe, hologramske projekcije i programe za djecu. Na opatijskoj tržnici radit će „Slatki mrkat“ , na kojemu će se moći kupiti razne čokoladne proizvode, na Ljetnoj pozornici bit će „Choco Ledena čarolija“, a u hotelu „Continental“ posjetitelji će moći pratiti izradu „božićne slagalice“ i velikog božićnog drvca od čokolade.

Prvog dana festivala na opatijskoj tržnici bit će otvorena izložba „Povijest čokolade.“ Popodne će ispred Umjetničkog paviljona „Juraj Šporer“ na Choco After Job tulumu zasvirati grupa Dellboys, a u Villi Angiolini će biti održano predavanje i degustacija  „Croatian Choco Concept – Molekularne čokolade.“ Za djecu je priređeno otvaranje „Grada Djeda Mraza“ u hotelu „4 opatijska cvijeta“, dok će u hotelu „Continental“ nastupiti grupa L'Abeille, a na Ljetnoj pozornici klapa Nevera. U suvernirnici „Manufaktura“ moći će se kušati čokoladna gramofonska ploča i sirove čokoladne slastice.

Subota će početi humanitarnom prodajom slastica opatijskih slastičara ispred opatijske tržnice, uz nastup dječjeg zbora Tratinčice, solista edukativnog centra Glazbeni vrtuljak i solista Studija Maraton Rijeka. Slijedi škola izrade slastica za „male sladokusce“ u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer.  Umjetnost u čokoladi bit će predstavljena u Kristalnoj dvorani hotela „Kvarner“, a mališani će moći oslikati svoja lica i isprobati „Choco Tattoo“. U „Milenij Choco svijetu“ izrađivat će se čokoladna skulpura, a svi posjetitelji moći će sudjelovati u prezentaciji izrade dekoracije torte „Opatijska kamelija.“ U suvernirnici „Manufaktura“ održat će se edukativna radionica i promocija knjige „Slatke strasti“ autorice Mihaele Devescovi.

Posebna atrakcija ovogodišnjeg Festivala čokolade biti će čokoladna tabla veličine 20 četvornih metara, koju će pripremiti čokoladnica „Cukrček“ iz Ljubljane, svjetski rekorder u izradi najveće čokolade, upisan u Guinessovu knjigu rekorda. Čokolada će biti izložena u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner, a prodaja će krenuti u subotu u podne.

Središnji dio subotnjeg programa bit će u „Villi Angiolini“, u kojoj će biti „Opatijski paradoks“, koji spaja čokoladu i vino, ovoga puta i uz vrhunska maslinova ulja. Uz glazbu Vedran Ružić dua predstavit će se vinari, proizvođači maslinovih ulja i pralina.

Za djecu su priređeni brojni zabavni programi, filmske projekcije, nastupi na ledu,  a za odrasle koncertni program. Nastupit će Katarina Jurić trio, Ružić Trio, Dino Antonić& 4 Shadesispred, zbor Sempre Allegro, klapa Mirakul, DalawaStories, a najavljen je i  koncert Festivala Kvarner ''Pure Chocolate'', na kojemu će svaki od glazbenih stavaka u izvedbi čelistice i pjevačice Mele Marie Spaemann pratiti probrane čokoladne delicije.

Za nedjelju su najavljene choco radionica „Pop Cakces“ i choco radionica za djecu „Molekularne čokolade“ - Škola izrade slastica za male sladokusce te „edukacija tete Irene“ iz Udruge Fair trade o primjeni „fair trade“ koncepta u proizvodnji čokolade.  Program „Čokolada i vino – hrana i piće bogova“ predstavit će ulogu žlahtine i čokolade u turizmu i hrvatskoj kulturnoj baštini. I u nedjelju glazbeni program počet će od jutarnjih sati, a nastupat će Dino Antonić & 4 Shades, Andrej & Neno, Exotic Pop Orchestra, Trio Asi, Love Runners Band i drugi.

Svake godine u Festivalu čokolade sudjeluju opatijski hoteli, restorani, slastičarnice i kavane, koji će u svoju ponudu uvrstiti nove delicije od čokolade,  kao što su pizza s m&m bombonima, čokoladni rižoto s divljom ružom ili mozzarella s listićima tamne čokolade i suhim orahom. Čokolada je, već tradicionalno, i dio wellness & spa ponude, pa će gosti u wellnes centrima moći isprobati posebne tretmane na bazi čokolade.




IZ SVIJETA


Jamie Foxx snimat će biografsku seriju o Marvinu Gayeu

LOS ANGELES - Američki glumac Jamie Foxx dobio je pristanak obitelji pjevača Marvina Gayea za snimanje biografske serije o jednoj od najvećih zvijezda američke diskografske kuće Motown, prenosi Hollywood Reporter.

Foxx je priznao da je veliki obožavatelj soul i funk zvijezde, Marvina Gayea i da ga je život tog umjetnika oduvijek fascinirao. Nada se da će pjevačev život uspjeti vjerodostojno pretočiti u seriju.

Brojni producenti i redatelji, među njima Gary Gray, Cameron Crowe, James Gandolfini, Scott Rudin, kao i glumci poput Jessea L. Martina i Lennyja Kravitza, započinjali su biografske projekte o glazbenoj legendi, no bili su prisiljeni odustati jer Gayeva obitelji nije pristala na snimanje bilo kakvog filma ili serije.

Ovaj je put sve drukčije. Pjevačev sin bit će jedan od izvršnih producenata projekta na kojemu Foxx kani raditi. Čak ni utemeljitelj Motowna, Berry Gordy nije imao ništa protiv, piše Hollywood Reporter.



U 86. umro Andrew Sachs, konobar iz "Faličnog pansiona"


LONDON - Glumac Andrew Sachs, najpoznatiji po ulozi španjolskog konobara u popularnoj britanskoj humorističnoj seriji "Falični pansion", umro je u 86. u Londonu, objavio je Daily Mail.

List piše da je Sachs umro prošli vikend u domu za starije i nemoćne osobe u Londonu, nakon četverogodišnje borbe s demencijom te da je pokopan u četvrtak.

Autor serije "Falični pansion" bio je John Cleese, koji je nadahnuće za seriju pronašao na snimanju s kolegama iz grupe Monty Python. Pythonovci su, naime, tijekom jednog snimanja naišli na negostoljubivog vlasnika hotela koji je mrzio sve goste. Tako je nastao lik Basila Fawltyja, slike i prilike frustrirane i istodobno ambiciozne srednje engleske klase, kojega je u seriji utjelovio sam Cleese. Serija je bila iznimno popularna, a neke njezine replike i danas su podjednako zabavne i aktualne.

Andrew Sachs je u seriji glumio simpatičnoga konobara Manuela, priglupog i naivnog Španjolca kojega je Basil redovito kritizirao i tukao jer je loše razumio engleski.

Serija je proglašena jednom od stotinu najboljih serija na popisu Britanskoga filmskog instituta. Primjera radi, u Americi su triput pokušavali napraviti njezin remake, no svaki put se radilo o blijedoj kopiji odličnoga britanskog originala.

"Simpatičan, ljubazan, odličan glumac. Prvi sam ga put vidio 1973. u Habeas Corpusu. Nisam mogao pronaći boljeg Manuela", tweetao je Cleese odajući počast Sachsu.

Glumac je bio porijeklom Nijemac, a u Veliku Britaniju je stigao kad mu je bilo osam godina, nakon što je njegova obitelj 1938. godine napustila Berlin.



Lady Gaga promovirala novi album na londonskom krovu


LONDON - Pop zvijezda Lady Gaga u četvrtak navečer je promovirala novi album "Joanne" na krovu shopping centra u Londonu, iskoristivši prigodu da kaže nešto o zamkama što je nosi slava s kojom se susreću poznate ličnosti poput nje.

Šezdesetak obožavatelja, koji su karte osvojili putem online akcije što ju je organizirao londonski Westfield Mall, okupilo se pod kupolom zgrade shopping centra gdje je Gaga izvela akustične verzije novih i starih pjesama, među kojima i klasik "Bad Romance".

"Joanne", četvrti Gagin album koji se našao u samome vrhu top ljestvica, brojni su kritičari ocijenili dosad najautentičnijim, najzrelijim i najosobnijim albumom tridesetgodišnje pjevačice.

"Za vrijeme praznika jako volim biti s obitelji i zbog toga sam odlučila izdati album Joanne", rekla je Gaga za Reuters.

"Čini mi se da su novci i status celebritija postavljeni na nekakav pijedestal, a to bez sumnje nije središte sreće i zadovoljstva. Sreću čine obitelj, prijatelji, ljubav i velikodušnost", rekla je, poziravši nakon toga s fanovima.

 

Još jedna prinova u obitelji Kunis-Kutcher


LOS ANGELES - Glumci Mila Kunis i Ashton Kutcher postali su ponosni roditelji drugoga djeteta, dječačića rođenog u srijedu, objavio je glasnogovornik Mile Kunis.

Po pisanju lista E!News par se još nije usuglasio oko dječakova imena.

Naime, slavni roditelji poznati su po neobičnim imenima koja običavaju nadjenuti svojoj djeci, no Kunis se odlučila oduprijeti tom trendu. Prvo dijete bračnog para Kunis-Kutcher dvogodišnja je djevojčica Wyatt i dobila je američko uniseks ime.

Kutcher je u emisiji Conana O'Briana nedavno kazao kako je želio da se sin zove Hawkeye, no da je Mila ime odlučno odbila. Franklin-Pierce-Hawkeye je jedan od glavnih likova iz filma i tv-serije M.A.S.H. iz 1970. "Zašto mu ne bismo nadjenuli to ime, ja sam iz Iowe, baš bi mu pristajalo, mogao bi biti liječnik, poput Hawkeyea iz filma", rekao je u šali Kutcher.

Kutcher (38) je od 2005. do 2013. bio u braku s glumicom Demi Moore, a Kunis u dugogodišnjoj vezi s glumcem Macaulayem Culkinom.
 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus