22:55, 18. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura, 2. veljače 2017.

Objavljeno: 01.02.2018 u 22:11
Pregledano 158 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 2. veljače 2017.

ZAGREB, 2. veljače 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Predstavljen program 69. Dubrovačkih ljetnih igara

DUBROVNIK -
Program ovogodišnjih, 69. Dubrovačkih ljetnih igara predstavljen je u petak u Festivalskoj palači u Dubrovniku, tradicionalno uoči Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika.

Tijekom 47 festivalskih dana, od 10. srpnja do 25. kolovoza, na gotovo dvadeset ambijentalnih lokacija bit će izvedeni brojni dramski, glazbeni, baletni, folklorni i drugi programi.

Među njima se ističu četiri premijerna naslova u dramskom programu: Krležin "Michelangelo Buonarroti" na otoku Lokrumu u koprodukciji s HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i u režiji Sebastijana Horvata, izbor iz proze Ranka Marinkovića "Pod balkonima" u režiji Daria Harjačeka, "Odbrojavanje - na piru s Držićem i Nalješkovićem" u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara, u izvedbi studenata Odsjeka glume ADU iz Zagreba te prvi put u Dubrovniku "Ispravci ritma" u režiji Gorana Sergeja Pristaša u izvedbi kolektiva BADco., Drame HNK u Zagrebu i Igara.

Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski istaknula je kako je program dio onoga što je bilo i u nacrtima, misiji i viziji, koja je predočena ministrici kulture na početku njezina mandata.

"Drago mi je da nismo skrenuli s puta koji smo sebi zacrtali. Imat ćemo bogat dramski program, u kojem želimo njegovati model vlastitih produkcija te postojanje festivalskog dramskog ansambla kao reprezentacije hrvatskih umjetnika. Imat ćemo i koprodukcijski model, koji želimo ojačati jer će tako DLJI biti vidljivije na mapi hrvatskog i međunarodnog kulturnog stvaralaštva, jer će te predstave svoj život imati i nakon festivala", smatra Ruždjak Podolski.

Glazbeni program, dodala je, koncipiran je kao sklad tradicionalnog i inovativnog. "Nastupit će etablirani umjetnici različitih poetika, osobnosti i izričaja. Vodili smo se idejom različitosti", rekla je Ruždjak Podolski.

Ravnateljica Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre Ivana Medo-Bogdanović istaknula je kako je ono što je predstavljeno ujedno i potvrđeno na programu.

Dvadeset izvedbi već je u internetskoj prodaji, a cjelovit program bit će objavljen najkasnije do sredine ožujka, napomenula je Medo Bogdanović.

Uz intendanticu i ravnateljicu o programu su detaljnije govorili i pomoćnici intendantice Saša Božić za dramski program, Tomislav Fačini za glazbeni program te Karolina Rugle za inovativne kulturne prakse.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković i zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević podržali su rad Dubrivačkih ljetnih igara.

"Grad od Igara očekuje da budu dubrovačke, moderne, tradicionalne i međunarodne. Nije to sve lako spojiti u jedno, ali sam uvjeren da će novo vodstvo Igre otvoriti još više građanima i posjetiteljima", rekao je Franković zaželjevši uspjeh novom vodstvu.

"Bila sam na Festivalskom vijeću i imala priliku još tada vidjeti program te želim svima zahvaliti na bogatom i prekrasnom programu. Želim vam uspjeh u njegovoj realizaciji", izjavila je Marević.

Osim četiriju dramskih premijera, na programu 69. Igara je i lanjska dramska uspješnica "Marin Držić -Viktorija od neprijetelja" Hrvoja Ivankovića u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, a festivalska će publika moći vidjeti i ponajbolje hrvatske dramske predstave: "Črna mati zemla" Kristijana Novaka u dramatizaciji Tomislava Zajeca i režiji Dore Ruždjak Podolski te izvedbi ZKM-a na Lokrumu, "Ljudi od voska" Mate Matišića u režiji Janusza Kice i izvedbi HNK Zagreb u Parku Gradac, "Ujak Vanja" Antona Čehova u režiji Mihaila Bičkova i izvedbi ruskog Komornog kazališta Voronjež. To je ujedno prvo dramsko gostovanje nekog ruskog dramskog ansambla na Igrama.

Ljubitelji plesne umjetnosti uživat će u baletu "Derviš i smrt" Baleta HNK u Splitu, temeljenom na motivima istoimenog djela Meše Selimovića i glazbi Gorana Bojčevskog, u koreografiji Igora Kirova prema libretu Saše Dimoskoga. Belgijski plesni ansambl Rosas izvest će komad za četiri plesača "A Love Supreme", nastao na glazbu Johna Coltranea u koreaografiji Anne Terese De Keersmaeker i Salve Sanchisa, dok Bitef teatar gostuje s plesnom predstavom "Macbeth" u koreografiji Miloša Isailovića i izvedbi plesača Bitef Dance Companyja. Festivalska publika ove će godine vidjeti i interdisciplinarnu predstavu "Titl" koreografa i izvođača  s berlinskom adresom Clementa Layesa.

Glazbeni program otvara ispred crkve sv. Vlaha jedan od najvećih svjetskih violončelista Misha Maisky sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem Piera Carla Orizija, a zatvorit će ga Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije.

I ove godine koncerte će održati Dubrovački simfonijski orkestar, a na Igre stižu i gudački kvartet Schumann te Ansambl 1700, koji će nastupiti s jednim od najuglednijih kontratenora današnjice Andreasom Schollom. Očekuju se vrhunski recitali Yuye Okamota, Ivana Krpana i Daniila Trifonova te koncert francuskog dua harmonikaša Vincenta Peiranija i saksofonista Emilea Parisiena.

Kao posebno zanimljiv najavljen je program Guitarrismo, koji će okupiti osam eminentnih gitarista: Zorana Dukića, Petrita Çekua, Moranu Pešutić, Tomislava Vukšića, Tvrtka Sarića, Krešimira Bedeka, Pedra Ribeira Rodriguesa i Maroja Brčića.

Već po tradiciji, bogatu hrvatsku foklornu plesnu i glazbenu baštinu predstavit će ansambli LADO i FA Linđo, dok popratni program između ostalog donosi izbor najboljih filmova s Pulskog filmskog festivala i izložbu Josipa Pina Trostmanna.

Inače, po financijskom planu 69. Igara predviđa se proračun od 12,5 milijuna kuna. Oko 60 posto sredstava bit će ostvareno iz javnih izvora: Ministarstva kulture, Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije te turističkih zajednica, dok će gotovo 40 posto proračuna činiti vlastiti prihodi, sponzorstva i donacije.


Filmovi "Manivald" i "Ježeva kuća" na festivalu u Clermont-Ferrandu


ZAGREB - Animirani film "Manivald" Chintis Lundgren uvršten je u natjecateljski program festivala kratkometražnog filma u francuskom gradu Clermont-Ferrandu, koji se održava od 2. do 10. veljače, dok će se još jedna hrvatska koprodukcija, "Ježeva kuća" Eve Cvijanović, prikazati u nenatjecateljskom programu 40. izdanja tog prestižnog festivala.

"Manivald", animirana priča o neobičnom ljubavnom trokutu između lisice, lisca i vuka, nastala je u koprodukciji Kanade, Hrvatske i Estonije.

Film je već prikazan i nagrađivan na brojnim filmskim festivalima diljem svijeta, a na prošlogodišnjem Animafestu proglašen je najboljim filmom u Natjecanju hrvatskog filma.

"Ježeva kuća" nastala je u kanadsko-hrvatskoj koprodukciji, a riječ je o adaptaciji slavnog klasika Branka Ćopića, koji je kroz lik tvrdoglavog ježa pokazao kako se snažno može voljeti svoj dom.

Od premijere na prošlogodišnjem Berlinaleu, na kojem je dobio posebno priznanje u kategoriji Generation Kplus, film je osvojio skoro trideset nagrada diljem svijeta, među kojima i one zagrebačkog Animafesta, Annecyja, Kyota, Montreala, tri Oktavijana. Veliki je uspjeh i nominacija za 'Annie' - najznačajniju američku nagradu za postignuća u animaciji.

Festival u Clermont-Ferrandu prati i najveći sajam namijenjen kratkom metru, Marché du film court, koji posjećuju producenti, distributeri, festivalski programeri i kupci zainteresirani za kratkometražni film, koji će se na štandu Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) imati priliku upoznati sa suvremenom hrvatskom kratkometražnom produkcijom.

U sklopu promotivnih aktivnosti Centra izdana je i posebna publikacija New Croatian Features & Shorts namijenjena promociji i plasmanu hrvatskog filma, najavljeno je iz HAVC-a.

Međunarodni festival kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu i ove godine ima tri natjecateljska programa - međunarodni, nacionalni i Lab te bogati popratni program.



Ante Kuvačić iz Splita hrvatski pobjednik natjecanja Juvenes Translatores


ZAGREB - Europska komisija objavila je u petak imena 28 pobjednika natjecanja u prevođenju Juvenes Translatores, a najboljim mladim prevoditeljem iz Hrvatske proglašen je učenik trećeg razreda Prirodoslovne tehničke škole iz Splita Ante Kuvačić.

Natjecanje je održano jedanaesti put, u organiziraciji Glavne uprave za pismeno prevođenje Europske komisije, a sudjelovalo je 3348 srednjoškolaca iz cijele Europske unije.

Svih 28 pobjednika, po jedan iz svake države članice, bit će pozvano u Bruxelles 10. travnja, kada će im povjerenik Günther H. Oettinger, nadležan za proračun i ljudske resurse, uručiti nagrade i diplome.

"Učenje jezika ključna je vještina za karijeru i osobni razvoj, a upravo je višejezičnost kvaliteta koja nas definira kao Europljane”, izjavio je Oettinger u povodu objave rezultata natjecanja, čestitajući dobitnicima.

"Pohvalno je što ste prihvatili izazov i dokazali svoj talent na sva 24 jezika EU-a", istaknuo je.

Učenici su prevodili tekstove o šezdeset godina Europske unije, a mogli su odabrati bilo koju od 552 moguće kombinacije službenih jezika EU-a.

Na ovogodišnjem natjecanju bile su 144 jezične kombinacije, među kojima i prijevodi s poljskog na finski, s češkog na grčki i s mađarskog na rumunjski.

Hrvatski su učenici tradicionalno najviše prevodili s engleskog i njemačkog jezika, a hrvatski kao jezik izvornika ove se godine, osim u kombinaciji s engleskim i njemačkim, pojavio i u kombinaciji s nizozemskim, slovenskim i slovačkim.

Svi su natjecatelji prevodili na jezik kojim najbolje vladaju ili na svoj materinski jezik, kao što to čine i službeni prevoditelji u institucijama EU-a.

Hrvatsku je ove godine predstavljalo 50 učenika iz 11 škola. Naime, prema pravilima natjecanja, broj škola koji sudjeluje iz svake države članice jednak je broju zastupničkih mjesta te zemlje u Europskom parlamentu, a svaka škola ima pravo prijaviti dva do pet učenika. Prijavljivati se mogu samo srednje škole, a koje će škole i sudjelovati u natjecanju određuje se elektroničkim ždrijebom.

Osim splitske Prirodoslovne tehničke škole, ove su godine na natjecanju sudjelovale požeška Ekonomska škola, Gimnazija Matija Mesić iz Slavonskog Broda, Gimnazija Gospić, zagrebačka Prva gimnazija, Prva riječka hrvatska gimnazija, Srednja škola Ivan Seljanec iz Križevaca, Srednja škola Buzet, Srednja škola Koprivnica, Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića iz Ploča i Tehnička škola Karlovac.

Hrvatski učenici natječu se od 2013. godine, a dosadašnji su pobjednici bili Ivana Busch iz zagrebačke XVI. gimnazije, Luka Planinić iz Pazinskog kolegija, Katarina Zornada iz Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina i Petra Nimac Kalcina iz splitske III. gimnazije.



Talijanske dizajnerske svjetiljke na izložbi u MUO


ZAGREB - Izložba "Italian Light - Dizajnerske svjetiljke od 1950. do 1990.", koja će se održati od 15. veljače do 18. ožujka u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), dočarat će jednu od najupečatljivijih karakteristika talijanskog dizajna na području avangardne kućne rasvjete, koji nikada nije bio isključivo funkcionalan ili uvjetovan zakonima proizvodnje.

Predstavit će se šezdeset dizajnerskih lampi nastalih od početka pedesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, iz Zbirke Cortopassi.

Kustoski izložbu potpisuje Studio Archeo900 iz Ferrare, a organizira se u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu.

Obuhvaćeno razdoblje obilježila je sloboda i nesputanost arhitekata i dizajnera, a projektiranje lampe kao predmeta koji regulira nematerijalnu pojavu - svjetlost, omogućilo je istraživanje funkcionalnosti i duboke aspekte ljudske prirode, najavio je MUO na svojoj web stranici.

U tom smislu, izložba o lampama predstavlja privilegirani pogled na talijanski dizajn i njegove teorijske postavke kroz tri ključna razdoblja.

Od 1950. do 1965. se razvijalo područje rasvjetne tehnologije, a proizvodnja prelazi iz malobrojnih zanatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom lampi izvan okvira povijesne tradicije prema podjeli tržišta modernog serijskog namještaja između malih i srednjih tvrtki.

Uzor u tome je sjevernoeuropski funkcionalizam, novi kulturalni background suprotan nasljeđu tradicionalnih povijesnih stilova prisutnih u Italiji nakon Drugog svjetskog rata.

"Kriterij funkcionalnosti s jedne strane koristi se za prekidanje veza s oblicima naslijeđenima iz prošlosti, a s druge, on se suprotstavlja obrazovanju talijanskih dizajnera koji nakon Drugog svjetskog rata djeluju u Milanu, gradu koji vrvi idejama i suradnjama između umjetnika, arhitekata, književnika", napominje se u najavi.

U razdoblju od 1965. do 1980. godine dizajniranje rasvjetnih tijela ne želi samo riješiti tehnički problem ispravnog osvjetljenja, već propitati funkcionalne običaja kroz novi pogled na svijet, na društvo i na sudbinu samog dizajnerskog projektiranja.

Oblik lampe i svjetlosni efekt koji ona daje poprimaju simboličku funkciju, a svjetlost poprima novu vrijednost - ne samo da osvjetljava stvarne predmete, pobjeđujući mrak, već otkriva i približava složene nematerijalne stvarnosti.

Ta se promjena u području dizajna razvija u raznim teorijskim smjerovima, čiji se temelji mogu svesti na konceptualni i kritički dizajn (E. Sottsass Jr., Archizoom i Superstudio) pop matrica u mediteranskom kulturnom kontekstu (lampa "Chiara" Marija Bellinija i "Profiterole" Sergia Astija), te naposljetku, znanstveni i eksperimentalni pristup vezan uz pokrete Arte Programmata (Gruppo Dam, Grupa ARDITI, New Lamp Marija Venta).

Sljedeće razdoblje, od 1980. do 2000. godine, karakterizira velika sloboda, nemirne i neskladne boje, snažne teksture plastičnih površina, neravnoteža u formi i različiti materijali koji se ne daju imitirati.

"Njihov prvotni cilj nije pronaći izričaj dekorativnih, zaigranih znakova koji bi bili u suprotnosti sa svrhom predmeta, već dati metodološku otvorenost projektu kako bi predstavio društvo koje više nije homogeno, statično i jednodimenzionalno, već diskontinuirano i u stalnoj preobrazbi", napominje se.

U procesu raskida s racionalističkom i funkcionalnom strujom u dizajnu, te potvrđivanje nužnosti čistog istraživanja oslobođenog zakona tržišta, stvoreni su temelji za međunarodni plasman i suvremeni dizajn kojeg danas karakteriziraju globalne kulturalne razmjene i složena brojnost izbora.

Na zagrebačkoj izložbi predstavit će se, među ostalim, postmodernistički rad Alda Rossija, Kazuikija Takahame, materijalni eklekticizam Tonija Cordera i dramatički simbolizam Gaetana Pescea.



"Ljudski glas" premijerno 17. veljače u ZKM-u


ZAGREB - Prva premijera Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) u novoj kalendarskoj godini bit će, u subotu 17. veljače, predstava "Ljudski glas" u režiji Bojana Đorđeva, najavljena kao intimna, strastvena i kritička višeglasna scenska cjelina koncipirana iz tekstnih predložaka Jeana Cocteaua, Chris Kraus i Paula B. Preciada.

Kako se ističe u najavi, riječ je o projektu koji ponovo okuplja autorski tim koji je u ZKM-u već surađivao na predstavi "Pismo Heineru M.": redatelja Bojana Đorđeva, pisca i dramaturga Gorana Ferčeca i vizualnog umjetnika Sinišu Ilića.

Njihov autorski koncept predstavu gradi povezivanjem poetskog monologa "Ljudski glas" Jeana Cocteaua s kraja dvadesetih godina 20. stoljeća, fragmenata epistolarno-ispovjednog romana "I Love Dick" autorice Chris Kraus objavljenog 1997., te izabranih dijelova intimističko-teorijsko-filozofskog teksta "Testo Junkie" Paula B. Preciada objavljena na španjolskom 2008.

"Sva tri teksta povezuje ženski glas u pregovorima s nijemim muškim subjektom, odnosno njegovom društvenom konstrukcijom", stoji u najavi.

Kod Cocteaua to je glas telefonom upućen izgubljenom objektu žudnje s kojim je nemoguće rastati se, monolog koji, ispresijecan tišinama i stankama, pokušava na životu održati posljednje minute već izgubljenje ljubavi.

U epistolarnom, postmodernističkom romanu Chris Kraus, glas žudnje pretočen je u pisma upućena idealiziranu muškom arhetipu kauboja-intelektualca, s namjerom da ga se zavede i isprovocira njegov mačo-identitet.

Preciado u svom teorijsko-filozofskom traktatu posvećenu raskrinkavanju kapitalističkih odnosa moći i procesa proizvodnje odlazi najdalje u preispitivanju konstrukcija spolnih i rodnih konvencija; apliciranjem testosterona na kožu pristupa vlastitom tijelu kao prostoru suvereniteta, slobode i eksperimenta, odnosno kao masi otpora društveno nametnutoj kontroli identiteta, seksualnosti i spolnoj predodređenosti.

"Sva tri predloška intimno, strastveno i nadasve kritički preispituju odnose moći i žudnje u društvenim praksama i politikama feminizma, mačizma, patrijarhata, kapitalizma, tehnologije, pornografije, farmakologije i roda", poručuju iz ZKM-a.

Glume Hrvojka Begović, Nataša Dorčić, Barbara Prpić, Urša Raukar i Lucija Šerbedžija. Kostimografkinja je Maja Mirković a asistent dramaturgije Espi Tomičić.



Akcija "Svi za knjigu, knjiga za svakoga!" u utorak ponovo u Booksi


ZAGREB - Novo izdanje akcije "Svi za knjigu, knjiga za svakoga!" zagrebačkog književnog kluba Bookse održat će se u utorak 6. veljače, kada će ljubiteljima čitanja sve knjige kluba biti dostupne uz predloženu donaciju od deset kuna po knjizi.

Riječ je o knjigama koje Booksi doniraju njezini članovi, prijatelji, suradnici i ostali ljubitelji knjige, a izbor je vrlo šarolik –  od proze (od klasika do najnovijih izdanja), preko poezije (domaće i prevedene), proze na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom, stručnih knjiga (lingvistika, teorija i povijest književnosti, prirodne znanosti…), knjiga o vizualnim umjetnostima, do knjiga za djecu i publicistike.

Svi koji dođu u Booksu u utorak, 6. veljače od 16 do 21,30 sati moći će za deset kuna predložene donacije odabrati knjigu za sebe. Oni koji se i učlane u klub Booksa (članarina iznosi 10 kuna i traje godinu dana), dobit će na poklon knjigu "8 metara knjiga", u kojoj poznata književna imena opisuju kako su nastale i kako izgledaju njihove biblioteke.

"Ovo je akcija koja nam je jako draga jer koristi svima. Oni koji imaju višak knjiga imaju ih gdje donirati, ne moraju ih baciti. Oni koji žele doći do rjeđih ili zanimljivijih naslova također dođu na svoje, a mi smo sretni da smo prostor okupljanja i prostor u kojem knjige cirkuliraju, čitaju se, razmjenjuju, ne skupljaju prašinu", poručuju iz Bookse.


Korana Serdarević predstavila roman "Eksperiment Irene Tot"


ZAGREB - Nagrađivana književnica Korana Serdarević predstavila je u četvrtak u Zagrebu svoj romaneskni prvijenac "Eksperiment Irene Tot", literarno istraživanje mogućnosti poduzimanja korjenitih životnih promjena najavljeno kao hrabro i provokativno štivo koje propituje nametnute društvene norme.

Na tribini Razotkrivanje u Dvorani Mueller Kina Europe, gdje se tražila "stolica više", s autoricom je razgovarao glavni urednik njezina nakladnika Frakture Seid Serdarević. Istaknuo je kako je riječ o kompleksnom prvom romanu nagrađivane autorice kratkih priča koja se nametnula još 2015. svojom prvom zbirkom "Nema se što učiniti".

Ovaj puta, Korana se bavi temeljnim pitanjima mogućnosti promjene, što je posebno važno u današnjem hrvatskom društvu u kojemu se svi boje promjena, rekao je Serdarević.

"Pisan u prvome licu, taj roman govori o pokušaju promjene kod jedne žene u 30-im godinama života, opterećene brojnim problemima disfunkcionalne obitelji. Složeno je strukturiran i istodobno jako lagan za čitanje, a Korana u njemu pokazuje da, kao što je bila majstorica kratke forme, jednako tako u složenom romanesknom svijetu vodi i drži sve konce u rukama, a da niti jedan lik nije plošan, niti jedna situacija ne djeluje nestvarno već - unutar svijeta romana - nama čitateljima, potpuno realna i istinita", dodao je.

Snažno uvlačeći čitatelja u priču i probleme svoje junakinje, njene odnose s drugima - s obitelji, s ljubavnicima, autorica čitatelja doista uspijeva uvjeriti u stvarnost jedne žene koja pokušava ostvariti promjenu, "i koja djelomično u tome i uspije, ali ne u potpunosti – jer nitko ne može pobjeći od sebe, a opet, naprosto mora pokušati".

Korana Serdarević (1982.) nagrađivana je autorica kratkih priča za koje je dvaput osvojila nagradu Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču, te prvu nagradu Zlatko Tomičić. Radila je kao novinarka kulture Večernjeg lista i tjednika Forum, bila suradnica nekoliko tjednika i portala. Objavila je još zbirku kratkih priča "Nema se što učiniti" (Fraktura, 2015.). Pojedine priče prevedene su joj na engleski, njemački, talijanski, makedonski, slovenski i ukrajinski jezik. Živi u Zagrebu i zaposlena je kao gimnazijska profesorica hrvatskog jezika.

Njezina knjiga "Eksperiment Irene Tot" najavljena je kao intrigantna, napeta i uzbudljiva knjiga o najdubljim pitanjima svakoga čovjeka.


Lik Irene zahtijevao je dulju formu

U knjizi, naslovna junakinja Irena Tot, žena u tridesetima nezadovoljna pravocrtnom linijom unaprijed zadanih očekivanja i izvjesnih ishoda svojega života, odlučuje raskrstiti sa životom kakav do tada vodi i pokušati pronaći modus koji možda nije očekivan ili poželjan, ali koji će joj omogućiti ispunjenje i osjećaj da živi punim plućima onako kako je sama odabrala.

Daje otkaz na poslu, odustaje od braka s neuzbudljivim muškarcem, kreće u neizvjesnost nezaposlenosti, potrage za pravom ljubavlju i istinskom srećom.

Autorica je istaknula da je gradeći lik Irene Tot pisala iz vlastite perspektive, "perspektive osobe u srednjim tridesetim godinama života, kada te preplavi osjećaj da više ne možeš krenuti ispočetka".

Zato se osjećala ugodno pisati u prvome licu, za koje se namjerno odlučila želeći da Irenina vizura bude subjektivna, "ali da istodobno zagrabi nekakvo generacijsko nesnalaženje u tim srednjim godinama u kojima se od nas očekuje da na svim poljima budemo izrazito uspješni, da znamo tko smo i što želimo u životu, da roditelji misle da su nas na neki način 'riješili', da smo svoji ljudi, a nas to postavlja u neku šah-mat poziciju".

"Na nekoj višoj razini, Irena je utjelovljenje srednje generacije koju je u hrvatskoj stvarnosti rat zadesio negdje na završetku 4. razreda osnovne škole, oštetio prvi pubertet i ona u tom smislu nije neke stvari realno proživjela kako je trebala", napomenula je Serdarević.

"Mi je nalazimo taman kad se čini da je sve u redu, da je sve to iza nje. No, ona očigledno ima nekakav disbalans u sebi - to je pozicija koju sam gledala, gdje ona odlučuje baciti se u stranu i krenuti ispočetka. Ona se boji toga da joj se sve, čitav život, dogodio linijom manjeg otpora, pa se zato ono što se od sada događa, mora događati svjesno, sve mora biti stvar njene svjesne odluke", pojasnila je.

Kad je krenula pisati, mislila je da piše kratku priču, ali je onda shvatila da Irena zahtijeva dulju formu: "Na početku sam se prepala, ali poslije me privukao taj lik koji je uspio zaživjeti na više stranica više od bilo kojeg lika u kratkoj priči".


Unutarnju promjenu slijedi vanjska

Na putu kojim je krenula, Irena susreće razne ljude i upada u razne situacije, ljubavne, prijateljske i poslovne, koje ju postupno mijenjaju. Ali te se unutarnje promjene počinju odražavati i na njezinom vanjskom izgledu, koji se postupno mijenja do neprepoznatljivosti. Serdarević je u tekst utkala i brojne druge teme, poput problema nezaposlenosti, disfunkcionalnih obiteljskih odnosa, depresije kod mladih.

Vanjska promjena iz autorskog gledišta bila je nekakva "kreativna igra", rekla je Serdarević, jer budući da je fokalizator priče sama Irena, ta promjena zapravo je stvar njezine osobne percepcije.

"Ona nam govori koje se promjene događaju, pa ostaje pitanje je li njezin fizički izgled doista zbiljska promjena ili samo odraz njezina karaktera koji se mijenja", pojasnila je autorica.

Irena misli da pristajanjem na konvencionalnu ljubav automatski pristaje na nametnute vrijednosti, pa njezina promjena kreće upravo s odricanjem od ljubavi.

"Prva njezina odluka da odustane od ljubavi bila je čisti mazohizam, ona je ljubav shvatila kao kolateralnu žrtvu jer je mislila da ako prihvati ljubav, onda mora prihvatiti sve konvencionalno što ide uz nju; brak, dijete, pas, život u predgrađu. Time je doslovno išla protiv sebe da bi našla sebe", rekla je Serdarević.

No, u konačnici se dogodio jedan ironičan preokret, gdje je ponovo morala prihvatiti ono od čega je pobjegla, ali u drugome muškarcu, jer ne možemo pobjeći od toga da se upravo u vezama krije ljubav - a gdje je ljubav, nalazi se i sreća i ispunjenje.



Riječki karneval: snowboard natjecanje, maškarani relly i DJ Session pod maskama


RIJEKA – Riječki karneval se zahuktava, a za vikend su najavljena tradicionalna karnevalska događanja: snowboard natjecanje na snježnoj stazi uz more, maškarani auto rally "Paris"- Bakar, te maškarana zabava uz elektronsku glazbu Carnival DJ Session party.

Kako je rečeno na konferenciji za novinare u Turističkoj zajednici Grada Rijeke, dolazak na 10. Carnival Snowboard Session u nedjelju, 4. veljače na Gatu Karoline Riječke najavili su natjecatelji iz Austrije, Mađarske, Nizozemske, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Natjecanje se boduje za završni poredak vozača u World Snowboard Touru.

Kako bi se natjecanje moglo održati u najužem središtu Rijeke,  šleperima će se na riječku rivu dopremiti oko 100 prostornih metara snijega za bordanje uz samo more. Ove godine organizatori riječkog natjecanja  udružili su se s organizatorima sličnog natjecanja u Novom Sadu, pa će pobjedniku dodijeliti zajedničku nagradu.

Uoči natjecanja, u Omladinskom kulturnom centru Palach održat će se 3. Carnival Snowboard Film Festival na kojem će biti prikazani amaterski video clipovi o snowboardingu.

Maškarani auto rally Pariz- Bakar će 4. veljače proći rutom od riječkog „Pariza“ do Bakra. To je manifestacija koja se održava od 1990., a organizira ju Autoklub „Rijeka“, kao parodiju na svjetski poznati rally Pariz-Dakar. Riječki maškarani rally je jedinstven jer u utrci sudjeluju motorizirane maškare, a svi sudionici - natjecatelji, njihova pratnja i suci, moraju biti maskirani.

Ovogodišnja cjelonoćna maškarana zabava uz elektronsku glazbu Carnival DJ Session party u Ex port Delti  ugostit će DJ-a Kevina Saundersona, a nastupit će i domaće snage: Addo & Poco Locco, Peznt, Mark Ash, Fryer i Dino Jukić.

Riječki karneval dio je programa Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, kao jedan od najvidljivijih i najmasovnijih riječkih kulturnih događanja i brendova. Počeo je  17. siječnja, trajat će  do 14. veljače, a iako je ove godine nešto kraći,  tijekom karnevala održava se puno maškaranih događanja, plesova, balova, koncerata predstava, natjecanja, humanitarnih događanja, karnevalskih povorki. Velika završnica karnevala - Međunarodna karnevalska povorka, u kojoj se očekuju tisuće domaćih i inozemnih maškara, najavljena je za 11. veljače.

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Dvije izložbe u bečkom muzeju MUMOK-u - retrospektiva Brune Gironcolija i djela iz njemačke zbirke Schroeder II


BEČ -
"U radu ostati povučen" jednoga od najznačajnijih austrijskih kipara 20. stoljeća Brune Gironcolija i "Optik Schroeder II", izbor djela iz privatne zbirke uglednog njemačkog kolekcionara suvremene umjetnosti Alexandera Schroedera, otvaraju se u petak navečer u Muzeju  moderne umjetnosti zaklade Ludwig (MUMOK) u Beču.

"Izložbe su postavljene na četiri kata muzeja, a obuhvaćaju oko 300 eksponata: oko 150 radova na papiru i dvadeset pet monumentalnih Gironcolijevih skulptura te oko 120 radova umjetnika suvremene umjetnosti iz zbirke njemačkoga kolekcionara Alexandera Schroedera", rekla je na konferenciji za novinare u muzeju MUMOK njegova direktorica Carola Kraus.

Naglasila je da se posebni dio rada muzeja odnosi na suradnju s privatnim austrijskim i međunarodnim zbirkama te da se posebno veseli jako dobroj suradnji s Alexanderom Schroederom i izloženim umjetničkim radovima iz te zbirke koji se prvi put predstavljaju javnosti u jednom muzeju u Austriji.

"Bruno Gironcoli jedan je od najznačajnijih austrijskih kipara, poznat po monumentalnim plastičnim skulpturama, a malo je poznato da je stvorio i opsežan umjetnički opus na papiru, koji je u središtu izložbe i postavljen je u umjetničkom dijalogu sa skulptorskim radovima", kazala je direktorica i kustosica te izložbe Kraus.

Izložba umjetničkih djela iz zbirke Schroeder predstavlja kolaže, fotografije, crteže, ulja na platnu, ključne konceptualne trendove, instalacije i suvremene forme kritičkog slikarstva.

Umjetnici se u svojim umjetničkom izričaju kritički bave životnim temama socijalnog, institucionalnog i gospodarskog života. Uz ostalo, izložena su djela Kaia Althoffera, Johna Knighta, Toma Burra, Clare Fontane, Anne Colliet, Manfreda Pernicea, Camerona Rowlanda, Lucy McKenzie, Piera Klassowskog, Sergeja Jensena, Marte Rosler i Reena Spoullingsa.

"Zbirka Schroeder ubraja se u jednu od najrenomiranijih njemačkih privatnih zbirki suvremene umjetnosti", rekla je Kraus. Prema Schroederovim riječima, njegova zbirka obuhvaća oko 500 radova njemačkih i međunarodnih suvremenih umjetnika a tridesetak godina bavi se kolekcionarstvom.

Na retrospektivnoj izložbi Bruna Gironcolija zastupljene su velike plastične skulpture zlatne i srebrene boje te njegovi crteži velikog formata, skice za skulpture koje je poslije prenosio na platno, kazala je kustosica  izložbe Manuela Ammer.

Dodala je, da je Gioroncoli posebno poznat kao "majstor velikih skulptura" i crteža velikog formata te da izložba prikazuje djela iz svih razdoblja njegova stvaralaštva.

"Uz  kiparske radove prvi put je  u središtu izložbe njegov umjetnički opus na papiru, crteži i skice za skulpture kao i ulja na platnu, a u njima posebno dolazi do izražaja odnos prema prirodi i tehnici naročito električnim predmetima. Rekla je da je Gironcoli jako cijenio bečki akcionizam, ali kako je tada rekao ostao je povučen u svom umjetničkom izričaju.

Bruno Gironcoli (1936.-2010.) jedan je od najznačajnijih austrijskih kipara druge polovice 20. stoljeća, posebno poznat po velikim plastičnim skulpturama koje na izložbi prati njegov grafički umjetnički opus - crteži velikih formata, prema kojima je  kasnije  stvarao  ulja na platnu.

Gironcoli je 2003. predstavljao Austriju na Biennalu u Veneciji.

Izložbe  ostaju  otvorene do 27. svibnja.



iz galerije u Manchesteru uklonjena slika golišavih nimfa


MANCHESTER -
Galerija u Manchesteru uklonila je iz svog redovitog postava platno "Hilas i nimfe" Johna Williama Waterhousea, jednog od najupečatljivih prerafaelitskih slikara s kraja 19. stoljeća poznatog po slikama s tematikom iz grčke i rimske mitologije te književnosti, uz obrazloženje da želi potaknuti "javnu raspravu" o predstavljanju ženskog tijela, prenosi The Guardian i pita se da li je te slika u trenutnoj klimi koja vlada "uvredljiva" za modernu publiku. Waterhouse je 1986. oslikao golišave nimfe koje vabe Hilasa, jednog od Argonauta i Heraklovog štitonošu, da im se pridruži u dubinama. Nakon što je kustosica suvremene umjetnosti u Umjetničkoj galeriji, Clare Gannaway, uklonila sliku i zamijenila je porukom da je to učinila jer želi "potaknuti raspravu o tome kako izlagati i interpretirati u umjetnička djela u javnoj zbirci Mancherstera", uslijedile su salve kritika i optužbi za cenzuru i "brisanje prošlosti".

Gina Lollobrigida među zvijezdama na Šetalištu slavnih

LOS ANGELES - Legendarna talijanska glumica koju su zvali "najljepšom ženom svijeta" Gina Lollobrigida dobila je u četvrtak zvijezdu na holivudskom Šetalištu slavnih.  

Iako joj je 91 godina, "La Lollo", kako je zovu u Italiji, zasjala je na holiudskoj svečanosti u nebeskoplavoj haljini sa zlatnim ornamentima i obrubom.

Od pedesetih godina prošlog stoljeća Lollobrigida je glumila u mnogim europskim i američkim filmovima poput "Rimljanke", "Pasjeg života", "Trapeza", "Zvonara crkve Notre Dame" i "Nadmudri đavola".

U ovom potonjem, koji je bio njezina prva holivudska produkcije, Lollobrigida je glumila s Humphreyjem Bogartom.

"Prema njoj Marilyn Monroe izgleda kao Shirley Temple", rekao je tada slavni Bogie.

"Što da kažem? Dirnuta sam. Nisam očekivala da ću se nakon toliko mnogo godina ponovo vratiti ovdje i biti obasuta tolikom ljubavlju", rekla je Lollobrigida.

"U Americi su me i inače razmazili. Čak i kada sam snimala prvi film tetošili su me kao kraljicu. Nikada to ne ću zaboraviti", nastavila je.

"Rođena sam u vrijeme kada je film bio stvarno, stvarno moćan. Mnogo više nego danas", rekla je jedna od najvećih europskih diva. "Zvijezde iz onoga doba, uključujući i mene, stekle su trajnu slavu, što me i danas ostavlja u čudu".

Osim s Bogartom, u karijeri je glumila i sa Sinatrom, Errolom Flynnom, Rockom Hudsonom, Seanom Conneryjem.



Robert Wagner ponovno "predmet istrage" u istrazi o smrti Natalie Wood


LOS ANGELES - Gotovo 40 godina nakon tajanstvene smrti američke glumice Natalie Wood policija ponovno u središte istrage dovodi njezina supruga, Roberta Wagnera (87).

Nagađanja o smrti glumice u dobi od 43 godine ne prestaju otkako je 1981. izgubila život utopivši se pod sumnjivim okolnostima.

Poznato je da je glumica bila na jahti s Wagnerom, glumcem Christopherom Walkenom i kapetanom jahte na Dan zahvalnosti 1981. kada je njezino tijelo pronađeno u moru blizu kalifornijske Santa Cataline.

Isprva je njezina smrt bila smatrana kao nesreća, no slučaj je ponovno otvoren 2011. kako bi se ispitala umiješanost Wagnera u slučaj.

Kapetan jahte rekao je da je u noći njezina nestanka čuo žestoku svađu između Wood i Wagnera, a patolozi su u spisima izmijenili uzrok smrti napisavši da je riječ o "utapanju ili drugim neutvrđenim čimbenicima". No ni tada Wagnera nisu naveli kao sumnjivca.

"Znamo da je Wagner posljednja osoba koja je bila s Natalie prije njezina tragičnog nestanka", rekao je u četvrtak šerif okruga Los Angeles, John Corina za CBS-ovu emisiju "48 sati".

Policija je izvijestila da je 2013. najmanje deset puta pokušala ispitati Wagnera, što je on odbio. Zanijekao je bilo kakvu umiješanost u supruginu smrt.

Misterioznoj smrti glumice prinijele su protuslovne inačice događaja na jahti. Wagner je u svojim sječanjima napisao da su se on i Walken te noći posvađali te da je, kad je krenuo na počinak, shvatio da nema njegove supruga ni čamca sa spašavanje.

Kasnije je rekao da je riječ o nesretnom slučaju, da se njegova supruga odvezla u gumenom čamcu nakon žestoke svađe i da ju je tada posljednji put vidio.

Po najnovijim podatcima postoje očevidci koji su u noći tragičnog nestanka Wood plovili blizu jahte na kojoj se sve odvijalo. Policiji su rekli da su čuli žestoku svađu para. Isto je potvrdio i kapetan jahte.

Obdukcijom obavljenom nakon smrti utvrđeno je da je glumicu netko napao jer je na ruci, zglobu i na vratu imala modrice. No ni u to vrijeme vlasti njezinu smrti nisu vodile kao ubojstvo.

"Potankosti koje je Wagner iznio nisu se poklapale s onim što su izjavili ostali svjedoci. Čini mi se da je stalno mijenjao priču koja se jednostavno nije poklapala. Uvjeren sam da zna više jer je on bez sumnje zadnji koji ju je vidio živu", rekao je Corina.

Christopher Walken u javnosti nije nikada želio govoriti o kobnoj noći.

 

Rezervat gorila u Ruandi nosit će ime Elen DeGeneres


LOS ANGELES - Portia de Rossi iznenadila je svoju dugogodišnju partnericu, tv-zvijezdu Ellen DeGeneres neobičnim darom za njezin šezdeseti rođendan, omogućivši da rezervat gorila u Ruandi nosi njezino ime, pišu američki mediji.

De Rossi je odluku o daru otkrila u jučerašnjoj emisiji "Ellen DeGeneres Show".

Njezina donacija Zakladi za gorile koja nosi naziv znanstvenice Dian Fossey omogućila je izgradnju stalnog rezervata u Ruandi. Zaklada već 50 godina štiti ugrožene planinske gorile.

Dian Fossey bila je američka zoologinja i zaštitnica planinskih gorila.  Njezina knjiga iz 1983. "Gorile u magli" kombinacija je istraživanja i njezine osobne priče o planinskim gorilama po kojoj je snimljen i dugometražni film. Slučaj Fossey i danas je otvoren jer je znanstvenica 1985. godine ubijena.

"Ellen je oduvijek velika obožavateljica lika i djela Dian Fossey. Dijeli Dianinu posvećenost ovoj vrsti životinja i divi se njezinu odvažnom načinu života", rekla je De Rossi.

DeGeneres je izjavila kako je "jako uzbuđena" zbog prilike da surađuje s tom organizacijom, dodavši kako je De Rossi "znala pronaći pravi poklon" za nju.

Ellen DeGeneres je velika aktivistica za zaštitu prava životinja, a organizacija za zaštitu prava životinja PETA 2009. godine proglasila ju je "Ženom godine".



Britanski časopis: Singapur je jedan od najdosadnijih gradova na svijetu

 
SINGAPOORE - Po pisanju britanskoga časopisa za turistička putovanja "Time Out", Singapoore je jedan od najmanje uzbudljivih gradova na svijetu, a od njega je, po mišljenju ispitanika dosadniji jedino još Istanbul.

Rezultati su to ankete provedene među više od 15.000 ispitanika. Njihovim glasovanjem Singapoore je od 32 grada dospio na 31. mjesto, a iza njega je još samo Istanbul.

Turistička zajednica Singapoorea vrlo je brzo odgovorila na rezultate ankete snimivši video snimku s podrugljivom porukom: "Ovdje nema ničega zabavnog". Podatci su objavljeni u rubrici lista pod nazivom "City Life Index 2018."

Na vrhu popisa našao se Chicago, slijede ga portugalski Porto i New York. Podatci se temelje na ponudi hrane, pića, kulturnih događaja, ljubaznosti domaćina, na omjeru cijena i kvalitete, na osjećaju zadovoljstva ponuđenim i mogućnosti ugodnog i ispunjenog življenja u tom gradu.

Singapoore je po ocjeni čitatelja dobio pohvale za sigurnost i dobar javni prijevoz, no ocijenjen je najnižim ocjenama kada su posrijedi umjetnička i kulturna scena. Samo 17 posto ispitanika je odgovorilo da "uvijek postoji nešto zanimljivo što se može vidjeti ili napraviti".

Kao odgovor na nipošto laskave rezultate ispitivanja Turistička zajednica grada Singapoorea objavila je video u trajanju od 56 sekunda na svojoj Facebook stranici uz ciničnu poruku "Singapoore je dosadan..., ondje nema ničega uzbudljivog".

Ispod poruke gledatelji mogu vidjeti snimke singapooreskih filmskih studija Universal, utrke Formule 1, muzej znanosti i umjetnosti te snimke novootvorenog centra za bungy jump na otoku Sentosa.

Prikazane su i singapooreske poslastice po cijeni od dolara i pol za piletinu u umaku od soje koja se poslužuje u restoranu s jednom Michelinovom zvijezdom uz natpis "Sve je toliko skupo".

Namjerno smo snimili ovaj kratki video kako bismo opovrgnuli neutemeljene ocjene i nedovoljno istraženeu ponudu, rekao je voditelj Turističke zajednice Singapoorea, Terrence Voon.

 
S otapanjem arktičkih ledenjaka otapa se i težina polarnih medvjeda


ZAGREB - Polarni medvjedi u zadnje vrijeme ne uspijevaju pronaći dovoljnu količinu hrane tijekom glavnoga lovnog perioda, a problem će, pokazuju rezultati nove američke studije biti sve veći s obzirom na klimatske promjene. Naime, zbog izgladnjivanja je došlo do promjena u metabolizmu ovih sisavaca.

Najčešći plijen bijelih medvjeda su tuljanovi mladunci. Lako ih pronalaze čak i pod snijegom u koji ih zakopaju njihove majke. Ubijaju ih ubija snažnim udarcem po glavi, a od plijena iskoriste samo iznutrice, kožu i masnoću. U kasno ljeto i početkom jeseni sjeverni medvjedi zadržavaju se na obalama gdje traže uginule kitove i morževe, a za ljetnih mjeseci hrane se bobicama i pokojim glodavcem.

"Ustanovili smo da bijeli medvjedi imaju puno veće energetske potrebe nego što smo ranije mislili", rekao je glavni autor studije objavljene u časopisu Science, Anthony Pagano.

"U glavnome lovnom razdoblju glavna hrana su im mladi tuljani", podsjeća znanstvenik s kalifornijskog sveučililšta Santa Cruz.

Istraživanje koje je proveo u suradnji s kolegama pokazuje da mnogi polarni medvjedi na Sjevernom polu gube kilograme u vrijeme kad bi se trebali debljati.

Znanstvenici kažu kako je riječ o posljedici promjena u prehrani uvjetovanim klimatskim promjenama. Upozoravaju da bi to u konačnici moglo biti pogubno za ove velike životinje.

Za smanjenje ledenog pokrivača na Arktiku okrivljuju globalno zatopljenje. Ledeni pokrivač medvjedima je neophodan za proljetni lov na tuljane.

Za potrebe istraživanja znanstvenici su na devet ženki polarnih medvjeda stavili ogrlice za praćenje s kamerama i aplikacijama za brojenje koraka, registraciju srčanih otkucaja i drugih vitalnih podataka te da bi ih pratili za vrijeme triju proljetnih sezona.

Medvjede su povremeno hvatali kako bi im provjerili krvnu sliku i izmjerili tjelesnu težinu. Došli su do zaključka da je pet polarnih medvjedica izgubilo na težini, a četiri su gubileizmeđu 1,3 i 2,5 kilograma dnevno.

Prosječna težina polarnih medvjeda obuhvaćenih istraživanjem iznosila je 175 kilograma, a jedan od njih je za samo devet dana izgubio zabrinjavajuća 23 kilograma.

Znanstvenici su istraživanje na polarnim medvjedima proveli tijekom deset travanjskih dana, odnosno u vrijeme kada oni trebaju dobivati na težini jer im je to nužno da bi kasnije mogli imati mladunce, prehraniti ih i da bi svi zajedno preživjeli surovu zimu.

No sve je manje leda pa je medvjedima znatno otežano hvatanje mladunčati tuljana u vrijeme koje im je ključno za lov.

Polarni medvedi u Sjedinjenim Državama ugrožena su vrsta. Oni love s leda, najčešće na način da čekaju da tuljani izrone kroz rupe u ledu kako bi disale, no ponekad i plivaju za njima.

Manje leda na većem prostoru znači da se medvjedi moraju više kretati, često plivajući, a posljedice su veći utrošak energije, hipotermija i na koncu opasnost od ugibanja.

U istraživanju su praćene medvjedice jer su mužjacima zbog omjera prevelikih vratova i premalenih glava ogrlice spadale.

 

Japanski i australski znanstvenici razvili krvni test za rano otkrivanje Alzheimera

 
TOKYO/MELBOURNE - Japanski i australski znanstvenici razvili su krvni test kojim se, i prije pojave simptoma Alzheimerove bolesti na jeftin i precizan način mogu detektirati beta amiloidi, toksične bjelančevine iz masnih membrana koje okružuju nervne stanice, a povezuju se s razvojem ove bolesti.

Beta-amiloidi su ljepljive kemikalije od kojih postupno nastaju naslage bjelančevina koje potiču upalni proces.

Rezultati istraživanja značajan su korak u razvoju krvnih testova čiji je cilj što ranije otkrivanje demencije, kaže direktor japanskoga Nacionalnog centra za istraživanja na području gerijatrije i gerontologije, Katsuhiko Yanagisawa.

Pokazalo se da je točnost novoga krvnog testa viša od 90 posto, a znanstvenici su ga proveli na tri grupe ispitanika u dobi između 60 i 90 godina - na zdravoj skupini, onoj s blagim gubitkom pamćenja i na pacijentima oboljelim od Alzheimera.

Iako tvrde da je riječ o ranoj fazi istraživanja i da je potrebno provesti dodatna ispitivanja, ne kriju zadovoljstvo i tvrde da su rezultati obećavajući.

Alzheimerova bolest ima vrlo dugu predkliničku fazu i počinje godinama prije nego što pacijenti imaju bilo kakve simptome gubitka pamćenja. Ona utječe na oštećenja u mozgu puno prije dijagnosticiranja pa brojna istraživanja novih lijekova propadnu zbog toga što je mozak pacijenata kojima se daju lijekovi već jako zahvaćen bolešću.

Zbog toga i postoji velik broj testova za ovu bolest.

Jedna od metoda je pokušati detektirati beta amiloide koji se razvijaju tijekom bolesti. Otprije je poznato da se mogu otkriti skeniranjem mozga, no riječ je o skupim i nepraktičnim metodama, kaže profesor Colin Masters sa sveučilišta u Melbourneu.

Japanski i australski znanstvenici prvi su put ustanovili da se s 90-postotnom točnošću u krvi mogu otkriti molekule koje stvaraju beta amiloidne nakupine bjelančevina.

Novim pristupom su tražili fragmente amiloida koji završavaju u krvi. Procjenom odnosa tipova amiloidnih fragmenata, uspjeli su precizno predvidjeti razinu beta amiloida u mozgu.

"Istraživanje koje smo proveli od velikog je značaja, jer smo prvi put ustanovili povezanost beta amiloida iz krvne plazme s mozgom i sa cerebrospinalnom tekućinom", kazao je dr. Abdul Haji s Kraljevskog koledža (King's college) u Londonu.

 Nije zanemarivo ni to što je ovakav test puno jeftiniji od skeniranja mozga te "potencijalno omogućuje širi klinički pristup i učinkovitu analizu stanja među stanovništvom", smatra dr. Haji.  

Alzheimer je najčešći oblik demencije, bolesti propadanja mozga čije liječenje godišnje košta 604 milijarde dolara.

Od nje boluju 44 milijuna ljudi na svijetu, a očekuje se da će se taj broj do 2050. utrostručiti.



Visoki stolovi u uredima mogli bi prinijeti gubitku viška kilograma


WASHINGTON - Svi oni koji prosječno dnevno u uredima sjede oko šest sati, a željeli bi izgubiti višak kilograma trebali bi niske radne stolove zamijeniti visokima, rezultati su studije objavljeni u stručnome časopisu European Journal of Preventive Cardiology.

Dugotrajno sjedenje povezuje se s epidemijom pretilosti, kardiovaskularnim bolestima i razvojem dijabetesa. Europljani sjede prosječno i do sedam sati dnevno, a čak i fizički aktivna skupina ljudi nerijetko provede veći dio dana sjedeći.

Istraživanjem se željelo doznati sagorijeva li se stajanjem više kalorija nego dok se sjedi i, ako da, koliko. Znanstvenici su analizirali rezultate ukupno 46 studija provedenih na ukupno 1184 ispitanika.

Sudionici ankete su u prosjeku imali 33 godine, među njima je bilo 60 posto muškaraca, a prosječan indeks tjelesne mase bio je nešto veći od preporučenog.

Američki su kardiolozi ranije ustanovili da se stajanjem po minuti sagorijevaju 54 kilokalorije više nego u sjedećem položaju.

Izračunali su da bi osoba teška 65 kilograma koja bi za vrijeme radnog vremena šest sati dnevno stajala za visokim radnim stolom godišnje izgubila dva i pol kilograma, uz jednak dnevni unos kalorija. Za četiri godine to bi iznosilo deset kilograma.

Jedan od autora studije, profesor Francisco Lopez-Jimenez, voditelj Odjela kardiologije u Klinici Mayo u Rochesteru je kazao: "Stajanjem ne samo da se sagorijeva više kalorija, već je pojačan rad mišića, što povezujemo s manjim brojem oboljelih od srčanih bolesti, od moždanog udara i dijabetesa, pa je dobrobit vidljiva i kod onih koji nisu fokusirani samo na gubitak kilograma".

Korak dalje otišlo bi se kad bi ljudi dok stoje radili sitne pokrete, koje ne treba podcjenjivati, kaže Lopez-Jimenez.

"Dok stoji, većina ljudi spontano čini manje pokrete, primjerice, premješta se s noge na nogu ili pravi manje korake naprijed-natrag, a to ne treba podcjenjivati. U svakom slučaju, važno je izbjeći dugotrajno sjedenje", upozorava.

Studija provedena 2015. upućuje na to da su zaposlenici koji su za vrijeme posla u uredima stajali za visokim stolovima bili radno učinkovitiji.

No njemački liječnici opciju stajanja za radnim stolom u uredu ne smatraju dugoročno dobrim rješenjem za zdravlje. Mišljenja su da bi ono moglo rezultirati problemima mišićno-koštanog sustav, pa savjetuju umjerenost.







 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus