09:21, 20. Studeni 2017

kultura...

Kultura 2. studenoga 2017.

Objavljeno: 02.11.2017 u 06:39
Pregledano 61 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 2. studenoga 2017.

ZAGREB 2. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Usvojena Nacionalna strategija za poticanje čitanja 2017.-2022.

   
ZAGREB - Uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju, razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje, te povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala tri su ključna strateška cilja nove nacionalne Strategije poticanja čitanja koju je Vlada usvojila u četvrtak, a provodit će ju, od 2017. do 2022., Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Za to su, kako je nakon Vladine odluke najavila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, zasad osigurana sredstva u državnom proračunu RH za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019. na razdjelima dvaju ministarstava, i to u iznosu od ukupno dva milijuna kuna na razdjelu Ministarstva kulture, te oko 1,13 milijuna kuna na razdjelu MZO-a.

"Za sada smo osigurali inicijalna sredstva za 'kick off', i tu ćemo u prvom redu ići prema onim aktivnostima koje do sada provode oni koji su uključeni i, što nam je jako važno, za početi rad na nacionalnoj kampanji za promicanje čitanja", rekla je ministrica na briefingu novinara u Ministarstvu kulture.

Precizna alokacija sredstava ovisit će o usvojenom akcijskom planu, koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine, napomenula je.

Kako će nacionalna kampanja točno izgledati i odakle će krenuti još nije utvrđeno – ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako se još ne zna da li će se ići na raspisivanje poziva ili na rad s različitim dionicima – a sve će biti utvrđeno akcijskim planom, koji će postaviti rokove kako bi potom radna skupina donijela odluku o tome kojim putem će se ići.

Ministrica je istaknula da je rad na Strategiji počeo još prije nekoliko godina – povjerenstvo za njenu izradu imenovano je još 2014. – no tek su sada osigurani uvjeti da se za projekt osiguraju sredstva te da ona bude i formalno usvojena.

"Napor oko donošenja Strategije povezujem i s krizom koju smo ove godine proživjeli u knjižarskoj mreži jer mislim da sve mjere koje sada provodimo, kroz potpore, otkupe, stimulacije, pa sada s ciljanim pozivom za poduzetništvo u knjižarstvu i nakladništvu, da ništa od toga ne će biti održivo i ne će dati održive rezultate ako se ne bude podizao broj građana zainteresiranih za čitanje i koji redovito čitaju", rekla je Obuljen Koržinek.

Sve to samo je dio jednog šireg okvira za promidžbu knjige i čitanja, napomenula je, pri čemu su svi dionici pripreme prijedloga Nacionalne strategije poticanja čitanja pokazali izniman interes za sudjelovanjem u tome projektu, a posebno Ministarstvo znanosti i obrazovanja, "koje po svom djelokrugu može najviše napraviti na samoj provedbi".

Kako je prioritet ove Vlade određene reformske procese gdje god je to moguće financirati iz europskih sredstava, posebno je za MK važna i suradnja s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, budući da se je u planu uvođenja Strategije financirati u velikoj mjeri iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., rekla je ministrica.

To je moguće ostvariti budući da podatci o čitanosti i čitalačkim navikama u Hrvatskoj, prema posljednjem istraživanju Gfk, pokazuju da je velik broj građana potpuno isključen iz aktivnosti čitanja – naime, u prošloj godini barem jednu knjigu pročitala je tek polovica Hrvata, njih 53 posto.

Posebno mjesto u Strategiji zauzima e-knjiga, napomenula je nadalje Obuljen Koržinek, s obzirom na podatak da, iako više od 70 posto građana ima pristup uređajima preko kojih može čitati elektroničke knjige, samo 12 posto njih i čita knjige u elektroničkom obliku.

U tome smislu bitno je izmijeniti percepciju da ono što je digitalno dostupno treba automatski biti i besplatno a što, smatra ministrica, treba staviti u širi kontekst osvjetljavanja potrebe održivog korištenja digitalnih kulturnih sadržaja.


Plan vizije: Čitati da ne ostanemo bez riječi

Prioritete strategije iznijela je Maja Zrnčić iz Ministarstva kulture, koja je istaknula da je u izradi teksta radilo šest radnih skupina s ukupno 31 članom. Tri su strateška cilja – uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju; razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje, te povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala – te 15 specifičnih ciljeva i 42 mjere kroz koje će se u Okvirnom akcijskom planu Strategija provoditi.

Na temelju Okvirnog akcijskog plana za svaku će se godinu izrađivati poseban akcijski plan koji će zajedno donijeti MK i MZO. Vizija je utemeljena u stajalištu da hrvatsko društvo razumije ulogu čitanja u razvoju pojedinca i društva, s krilaticom "Čitajmo da ne ostanemo bez riječi", a ostvarit će se tijekom idućih pet godina kroz niz aktivnosti i projekata.

Za to je Ministarstvo kulture osiguralo sredstva u iznosu od 500 tisuća kuna godišnje za 2017. i 2018. godinu, te 1 milijun kuna za 2019. godinu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja za dio mjera te Strategije osiguralo je 276.033 kune za 2017. godinu; 441.908 kuna za 2018. i 413.409 kuna za 2019. godinu. U projekciji izračuna za 2018. i 2019., planira se i financiranje putem sredstava Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u visini dva milijuna kuna godišnje.

Prvi cilj je uspostava učinkovitoga društvenoga okvira za podršku čitanju, za što je potrebno osnovati radnu skupinu na razini MK-a i MZO-a koja će raditi na osiguranju uvjeta za provedbu i praćenje Strategije te evaluaciju njezinih učinaka. Unutar toga će se cilja pristupiti specifičnim ciljevima kao što su osigurati znanstvena istraživanja koja će dati relevantne spoznaje, uspostava sustava distribucije informacija, te poticanje međusektorskog povezivanja i suradnje.


MZO ključan u procesu provedbe

Za razvoj čitalačke pismenosti nužno je prvo osmisliti i provoditi programe poticanja čitanja djeci rane i predškolske dobi, u čemu će ključnu ulogu imati MZO, koje mora informirati i educirati roditelje o važnosti čitanja ali i sustavno uvoditi ciljane, dobro osmišljene programe i aktivnosti u odgojno-obrazovni proces.

Strategija je zajednički dokument MK i MZO, koji ju zajednički i implementiraju, a kako bi došlo do učinkovitog spoja kulturne politike i obrazovnog sustava, ona bi trebala na neki način postati dio kurikularne reforme, u smislu većih napora na poticanje interesa za čitanje, a ministrica Obuljen Koržinek izrazila je iznimno zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s MZO-om u mandatu ove Vlade, koji je vrlo aktivno involviran u implementaciju Strategije.

Treći ključni cilj Strategije je povećati dostupnost knjiga i drugih čitalačkih materijala, a to se misli prvenstveno postići kroz sustavno ulaganje u pisce, ilustratore i prevoditelje i u njihovo djelovanje.

"Kod nas je problem da se osim direktnog ulaganja u autorski rad ili stvaralaštvo i produkciju taj element participacije vrlo slabo prepoznavao u kulturnoj politici. Tako da mislim da će ta Strategija omogućiti da cijeli ustav, sve ono što radimo, stavimo u neke logične odnose, da više radimo tamo gdje vidimo da imamo slabije pokazatelje ili da pokrenemo određene aktivnosti", rekla je Obuljen Koržinek.

Strategija će dati institucionalni okvir, obvezat će one koji se inače bave poticanjem čitanja da rade na tome, a ujedno je važna kako bi se po pojedinim tematskim područjima mogli puno bolje pratiti učinci mjera u odnosu na ono što je postavljeno kao polazni, odnosno, željeni cilj.

"Strategija će omogućiti da kroz obavezan sustav praćenja vidimo kako nam se kreću podaci te će se moći iz godine u godinu i svoje financiranje ali i druge mjere prilagođavati tim potrebama", pojasnila je ministrica.

"Mi moramo biti svjesni da s jedne strane pokrećemo programe koji su ipak nadogradnja, a s druge strane u brojnim područjima nemamo riješene fundamente – od toga kako funkcioniraju knjižnice, školske knjižnice, kolika sredstva imaju za nabavu knjižne građe i slično", napomenula je.

Strategija će i u tom smislu postaviti jasne smjernice, pomak koji se osjeća iz MZO treba nastaviti, a isto tako također treba djelovati prema jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama da i oni, u okviru implementacije Strategije, preuzmu svoje obaveze, jer sad govorimo o temeljnoj stvari: da knjiga bude dostupna, kako bi se uopće mogle implementirati razne druge mjere kako bi građani u tome što je dostupno i sudjelovali, poručila je.



Nezapamćen interes za balet "Orašar" zagrebačkoga HNK


ZAGREB - Zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu od ranoga je jutra okružena publikom koja želi pogledati balet "Orašar" Petra Iljiča Čajkovskog, jedan od najizvođenijih baleta na svijetu.

"Današnji interes za predstavu Orašar dokazuje kako je kazalište u Hrvatskoj iznimno važno te kako se i u ovim vremenima, u kojima su neke vrijednosti marginalizirane, teatar uspijeva izboriti da bude u središtu interesa građana Zagreba", izjavila je intendantica HNK Dubravka Vrgoč u povodu nezapamćene potražnje za ulaznicama.

Kako podsjećaju iz HNK, zagrebački je Balet tijekom svojega postojanja prikazao nekoliko odličnih uprizorenja Orašara, a sadašnja izvedba premijerno je prikazana 9. prosinca 2011. godine u koreografiji Dereka Deanea.

Deane je kreirao ovu čarobnu baletnu priču potrudivši se odvesti publiku u snove i prikazati svijet različit od našega, slijedeći u tome težnju Čajkovskoga u dočaravanju fantastičnoga, čarobnoga, mitskoga i legendarnog, dodaju iz zagrebačkog kazališta.

Prva ovogodišnja izvedba "Orašara" bit će 29. studenoga, a nakon toga balet će do 5. siječnja biti izveden još 13 puta.



ZFF - Društveno angažirani filmovi glavnog programa


ZAGREB - Glavni program ovogodišnjeg Zagrebačkog filmskog festivala, što će se održati od 11. do 19. studenoga, obilježit će niz društveno angažiranih filmova, a otvorit će ga film "Božanski red" o neslavnom podatku iz povijesti jedne od najrazvijenijih zemalja u svijetu, Švicarske, u kojoj su žene do izbora 1971. godine nisu imale pravo glasa.

"Kao i svake godine prije biranja filmova za festival nismo odredili nit vodilju, nego se tek na kraju izdvojio neki zajednički nazivnik glavnog programa. Iako to nije bila naša namjera, jer već postoje za to specijalizirani festivali, program je ispao prilično društveno angažiran", rekao je upravitelj ZFF-a Boris T. Matić, u četvrtak na konferenciji za novinare.

Filmovi se bave pitanjem prava žena, pravom na pobačaj, LGBT zajednicom, posljedicama PTSP-a te pitanjem useljenika i islamske tradicije. "Željeli smo približiti islam publici da, s obzirom na sve što se događa danas u svijetu, vide kako to nije nikakav bauk", kaže Matić.

Prvijenac švicarske redateljice Petre Volpe, "Božanski red", koji na zabavan način prikazuje kako su mirne seoske kućanice postale sufražetkinje u borbi za svoja prava, dobitnik je nagrade publike na Tribeca filmskom festivalu i švicarski kandidat za Oscara. Na zagrebačkom festivalu predstavit će ga glumica Rachel Braunschweig, koja je za sporednu ulogu osvojila švicarsku nacionalnu nagradu za najbolju glumicu.

Pravima žena, odnosno pravom na pobačaj, bavi se iranski film "Nestanak" Alija Asgarija, o izazovima nezakonitih useljenika progovara danski "Šarmer" Milada Alamia, a o drugoj generaciji iračkih doseljenika u Australiji "Ali se ženi" Jeffreya Walkera. "Drago mi je da ćemo u potonjem vidjeti kako smo svi jednaki, jer tradicija o kojoj govori film gotovo je jednaka onoj u Dalmatinskoj Zagori", napomenuo je Matić.

Prikazat će se i singapooreski kandidat za Oscara, "Pop Aye" Kirsten Tan, film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama, koji je osvojio posebnu nagradu žirija za scenarij u Sundanceu, postratni film "Fokstrot" Samuela Maoza, nagrađen u Veneciji Velikom nagradom žirija i "Parižanka" Leonor Serraille, koji je u Cannesu osvojio Zlatnu kameru u programu Izvjestan pogled.

Talijanski kandidat za Oscara, "Ciambria" Jonasa Carpignanoa, prikazuje odnos romske i imigrantske zajednice u Kalabriji, dok će se mladi francuski glumac Xavier Legrand predstaviti u Zagrebu dramom o borbi za skrbništvo nad djecom "Skrbnik", nagrađenim Srebrnim lavom za režiju u Veneciji.

"Filmove nismo birali prema nagradama koje su dobili jer smo ih vidjeli i prije njihovih festivalskih premijera i nagrada", rekao je Matić.

Program donosi i film "Zimska braća" islandskog autora Hlynura Palmasona o zajednici rudara na danskom sjeveru te argentinski "Sezona lova" Natalie Garagiole o susretu mladića s njegovim biološkim ocem, koji je nagradila publika Mostre.

Temom LGBT ljubavi bavi se film "Božja zemlja" Francesa Leea, smješten u ruralnu Englesku kojega su kritičari već proglasili jorkširskom inačicom filma "Brokeback Mountain", a osvojio je i Posebnu nagradu žirija za režiju na Sundanceu.

Ratnim veteranima i posljedicama PTSP-a bave se dva filma iz bliskog susjedstva - bosanskohercegovački "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića koji je u Karlovim Varima dobio posebno priznanje žirija i drama s elementima crne komedije "Žaba" Elmira Jukića, koja je dobila nagradu publike na Sarajevskom filmskom festivalu (razvijan je u programu Industrija ZFF-a, a prikazuje se izvan konkurencije s obzirom da je jedan od koproducenata Propeler Film).

Uz trinaest dugometražnih filmova za festivalska Zlatna kolica natjecat će deset međunarodnih kratkometražnih filmova i isto toliko u programu hrvatskih kratkometražnih filmova "Kockice", koji donosi i nove filmove Antonete Alamat Kusijanović, Tina Žanića, Jurja Primorca i Judite Gamulin.

U žiriju za najbolji dugometražni film su redatelj Peter Brosens, producent Peter Rommel i glumica Lana Barić, a o najboljem kratkometražnom filmu i hrvatskom filmu iz "Kockica" odlučivat će redatelji Saša Ban i Alejo Franzetti i montažer Catalin Cristutiu. 


Jaka konkurencija i u programu "Ponovno s nama"

Jedan od najzanimljivijih programa, "Ponovno s nama", s novim filmovima autora čiji su prvijenci već prikazani na ZFF-u, predstavila je koordinatorica programa Selma Mehadžić.

"Ovogodišnja novost je da će se u suradnji s Art-kinom Croatia cijeli taj program prikazati i u Rijeci, a uz nagradu Zlatni bicikl dodijelit će se i Nagrada riječke publike", rekla je Mehadžić, najavivši izrazito jaku konkurenciju velikih redatelja s filmovima koji se bave "urušavanjem vlastitog morala".

Publici ZFF-a odavno poznat ruski redatelj Andrej Zvjagincev predstavlja se trilerom "Bez ljubavi", dobitnikom Nagrade žirija ovogodišnjeg Festivala u Cannesu, a regionalnu premijeru imat će novi film Sofie Coppole, "Opčinjen", kostimirana drama sa zvjezdanim glumačkim postavom (Nicole Kidman, Kirsten Dunst, Elle Fanning, Colin Farrell), nagrađena u Cannesu za režiju.

U Zagreb nakon premijere na San Sebastianu stiže grčki redatelj Alexandros Avranas koji će s glavnom glumicom Eleni Roussionou predstaviti svoj novi film "Voli ne voli", dok norveški redatelj Joachim Trier, predstavlja svoje najnovije ostvarenje "Thelma", kojim prvi put ulazi u vode žanrovskog filma koristeći elemente horora i trilera.

Talijanski redateljski dvojac Antonio Piazza i Fabio Grassadonia sudjeluje s filmom "Sicilijanska bajka", a rumunjski redatelj Andrei Cretulescu s filmom "Charleston".

Program donosi i dva slovenska filma - "Sasvim obična obitelj" Jana Cvitkoviča te, izvan konkurencije, "Ivan" Janeza Burgera, nastalog u koprodukciji Slovenije i Hrvatske.


Buntovni filmovi u popratnom programu "Film neposluha"

U susret idućoj godini, kada se obilježava buntovna 1968., filmska kritičarka Diana Nenadić okupila je u popratni program "Film neposluha" jedanaest filmova, koji će se prikazati u dvorani F22.

Mnogi od filmova koji podsjećaju na trenutke građanskog neposluha, odmetnute pojedince i revolucionare, bili su zabranjivani, poput tijekom 35 godina bunkeriranog "Mlad i zdrav kao ruža" Jovana Jovanovića ili satiričke kritike Titove policijske države "General i pravi čovjek" zbog kojeg je redatelj Vladimir Kristl morao pobjeći u Njemačku.

Tu je i britanska anarhistička drama "Kad bi..." Lindsaya Andersona, inspirirana francuskim filmom Jeana Vigoa "Nula iz vladanja" iz 1933. koji će se također prikazatina ZFFu.

Od novijih filmova u program je uvršten dobitnik Srebrnog medvjeda 2006. "Zaleđe" redatelja iranskog novog vala Jafara Panahija te hrvatski dokumentarac "Odgođena revolucija" koji propituje kolektivni društveni strah od promjena.

ZFF je priredio i tradicionalne programe namijenjene djeci - filmove za natjecateljski program PLUS selektirali su i nagrađivat će ih zagrebački srednjoškolci, a tu je i Bibijada koja je ove godine posvećena švedskoj kinematografiji, od klasika Pipi Duge Čarape do suvremenih ostvarenja.

Mehadžić je na projekcije pozvala gledatelje svih generacije, napomenuvši kako "iako su tematski usmjereni na mlade, spadaju u sam vrh svjetske kinematografije".

I program "Moj prvi film" je posvećen švedskom filmu - u selekciji filmskog kritičara Nenada Polimca predstavit će debitantske filmove najznačajnijih švedskih redatelja, Ostlunda, Moodyssona, Faresa, Anderssona, Bergmana, najavio je izvršni direktor festivala Hrvoje Laurenta.

Program "Velikih 5" tradicionalno donosi najznačajnije novije filmove pet najvećih europskih kinematografija, Dan Luxa tri finalista Nagrade Lux Europskog parlamenta s istovremenim prikazivanjem u 28 država, dok je poseban program posvećen sve življoj crnogorskoj kinematografiji.

"Kinematografija Crne Gore je u začecima, no pomagali su svojim sredstvima i hrvatski film, a prošle godine je dobila i Filmski centar. Sve su to razlozi da skrenemo pozornost na crnogorski film i poželimo mu dobrodošlicu", rekao je Boris T. Matić. 


Program Industrija - sve veći i sve posjećeniji

"Broj posjetitelja za edukativni i networking program Industrija kontinuirano raste, jer se ne bavimo samo filmom nego cijelim spektrom audiovizualne industrije, od razvoja projekta, pisanja scenarija, financiranja, koprodukcija, prezentacije projekta, postprodukcije do distribucije filma", rekla je producentica Lana Matić.

Najavila je kako će se ove godine prvi put u glavnom programu, na zatvaranju festivala, prikazati film snimljen nakon sudjelovanja na radionici Moj prvi scenarij održane u okviru Industrije - "Žaba" Elmira Jukića, ekranizacija kultne predstave hrvatskog autora Dubravka Mihanovića.

Među ostalim, održat će se masterclass stručnjaka za razvoj VR igara Spencera Hunta, u Zagreb dolazi i James Watkins, redatelj serije "McMafia" koja je snimana u Hrvatskoj, dok će u programu "Industrija mladost!" studenti šest akademija iz regije pohađati radionice na kojima će razvijati svoje kratke filmove. "Za svaki festival, osobito za onaj koji prikazuje debitante, važno je davati potporu mladima. To smo počeli s Kockicama, a nadam se da će i Industrija mladost! postati jaka platforma za njih", rekla je Matić.

U ime generalnog pokrovitelja, Hrvatskog Telekoma, direktorica Odjela za direktan nastup na tržištu Sanja Milinović ustvrdila je kako njihova višegodišnja suradnja svjedoči "o iznimnom značaju tog festivala za kinematografiju i kulturu općenito".

Ponuda filmova s festivala uobičajeno će biti dostupna u MAXtvVideoteci i na MAXtv To Go, dok će se u Filmofeel korneru posjetitelji moći zabaviti Play Station igricama.

Cijene ulaznica se, ovisno o programu, kreću između 10 i 30 kuna, a tijekom pretprodaje, od 2. do 10. studenog, su pet kuna niže.

Cijena paketa ulaznica "ZFF maratonac" je 200 kuna i vrijedi za filmove Glavnog programa u kinu Europa, dok se za besplatne projekcije ulaznice preuzimaju isključivo na blagajnama i jedna osoba može preuzeti najviše četiri besplatne ulaznice po projekciji. Ulaz na masterclass programe je slobodan bez preuzimanja ulaznica do popunjenja mjesta.

Uz kino Europu i dvoranu Mueller, festival će se održati u kinu Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, na novoj akademijskoj sceni F22.


VLADA U Sabor upućen prijedlog zakona o arhivskom gradivu i arhivima

 
ZAGREB - Prijedlogom zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je s Vladine sjednice u četvrtak upućen u Sabor u prvom čitanju, država se bolje priprema za očuvanje kulturne baštine u digitalnom vremenu kao i za učinkovitije povlačenje novca iz europskih fondova namijenjenih u tu svrhu.

Iskoraci zakona, kaže stoga ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, odnose se na omogućavanje preobrazbe javnog arhivskog gradiva u digitalni oblik te se, za razliku od važećeg zakona, određuje stvaranje, čuvanje i predaje tog gradiva u elektroničkom obliku i stvaraju se pretpostavke za preuzimanje tog digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva.

"Donošenjem zakona značajno će se smanjiti troškovi za sve javne ustanove koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo", dodaje ministrica kulture, a to potvrđuje i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.

"Ovo je jedan od zakona koji će smanjiti namete gospodarstvu", ističe Dalić navodeći kako sada gospodarstvenici više ne će morati dugi niz godina čuvati poslovnu dokumentaciju u papirnatom obliku.

Zakonom se unapređuje i dostupnost javnog arhivskog gradiva jer se ona liberalizira odnosno bit će dostupno od trenutka njegova nastanka, ako zakonom nije drukčije određeno, a to do sada nije bio slučaj. "Dakle, ukida se rok od 30 godina nedostupnosti te ono postaje dostupno odmah kod stvaratelja", objašnjava Koržinek Obuljen.

Kvalitetnije se, ističe, rješava i pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog od 1945. do 1990. godine.

"U tom smislu, podatci o javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do 30. svibnja 1990. godine dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka, s tim da se osobnim podatcima, u smislu ovog zakona, ne smatraju podatci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima u tom razdoblju", rekla je.

Obavljanje javne arhivske službe unaprijedit će se i kroz uvođenje obveze donošenja nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti, dodaje ministrica, a njime će se, kaže, operacionalizirati preuzimanje i smještaj arhivskog gradiva do 1990. godine te onog nastalog nakon toga, kao i onog nastalog u digitalnom obliku.

Uvodi se i obveza osnivanja upravnih vijeća za sve javne arhive u Hrvatskoj kako bi se službom bolje upravljalo.

Vlada je usvojila i Nacionalnu strategiju poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, kao i odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma Vlade i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe.



Obuljen Koržinek: "Ferdinand Budicki" nije osnovan sukladno Zakonu o muzejima


ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je u četvrtak da muzej automobila Ferdinand Budicki nije osnovan sukladno Zakonu o muzejima, istaknula je kako je Grad sudjelovao u dodjeli prostora i da Grad treba rješavati pitanje mogućega iseljenja iz prostora na Zavrtnici ili potpunog gašenja tog muzeja.

"Kao što znate, to nije muzej osnovan sukladno Zakonu o muzejima. Grad je sudjelovao u dodjeli prostora i Grad treba rješavati to pitanje", rekla je Obuljen Koržinek novinarima ispred Vlade.

Muzeju starih automobila zbog duga za korištenje gradskog prostora, blokade računa i ovrhe, nakon nešto više od četiri godine rada, prijeti iseljenje iz prostora ili gašenje. Posluje uz financijske probleme i dug se s kamatama, u nešto manje od pet godina rada, popeo na oko 500.000 kuna. Krajem prošle godine blokiran je račun, a uskoro se može očekivati i ovrha, upozorio je pokretač i voditelj muzeja Valentino Valjak.

Dodao je da je ove godine muzej prvi put poslovao bez ijedne kune državnih ili gradskih dotacija, a da samo hladni pogon mjesečno košta između 15 i 17 tisuća kuna.

Grad Zagreb je pak naveo da tu nije riječ o muzeju, već o udruzi koja nije podmirila troškove najma gradskog prostora zbog čega je pokrenut postupak ovrhe. Iz muzeja su poručili da je potpuno nebitno tko je utemeljitelj, bitno je ono što rade na društveno-kulturnom planu.

"Pričuva, komunalije, najam, sve to se ne može pokriti prihodima od ulaznica. Nema muzeja koji se sam može financirati, to su uvijek projekti koje podupiru gradovi i država. Ministarstvo kulture je 2015. ukinulo dotaciju od 30 tisuća kuna, a ni Grad nas ozbiljno ne doživljava. Cijelu godinu radimo u uvjetima da nas se iscpi i iseli", kazao je Valjak.

Iz zagrebačkog Ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada na upit Hine odgovorili su kako sporni poslovni prostor koristi udruga Oldtimer klub Ferdinand Budicki, čiji je predsjednik Valentino Valjak, na temelju Ugovora o privremenom korištenju koji je sklopljen 18. prosinca 2012. s Gradom kao vlasnikom prostora na vrijeme do 15. prosinca 2014., a koji nije produljen.

Valjak je naveo primjer Muzeja gljiva na Trgu bana Jelačića za koji, kako kaže, nitko ne zna, a koji dobiva godišnje od grada 3 milijuna kuna, dok su oni prisiljeni raditi bez ijedne kune. Kaže da već dvije godine Ministarstvo kulture odbija predložene programe Muzeja, poput tiska muzejskog kataloga, edukativnih dječjih igraonica i radionica, veliku gradsku izložbu "Povijest automobilizma u Hrvatskoj 1945. -1985.", tematske izložbe i organizaciju manifestacije "Noć muzeja".

Iz  gradskog ureda međutim poručuju da su izlazili u susret toj udruzi pa i omogućili obročnu otplatu, no udruga se nije pridržavala rokova. Kako dug ne bi otišao u zastaru i nastala šteta, Grad je podnio prijedlog za ovrhu, a u tijeku je i postupak radi ispražnjenja prostora i njegova vraćanja u posjed Gradu Zagrebu.

Muzej Ferdinand Budicki otvoren je u srpnju 2013. godine nakon što je grupa volontera uložila oko milijun kuna i preuredila 1500 četvornih metara derutnog prostora u staroj zgradi bivše tvornice Pluto. Muzej je nazvan po Ferdinandu Budickom, začetniku automobilizma u Hrvatskoj i jednom od suosnivača prvog Hrvatskog automobilskog kluba osnovanog 1906. godine.



Triptih "East/West" za Dan hrvatskog baleta u splitskom HNK


SPLIT - Izvedbom baletnog triptiha "East/West", balet splitskog Hrvatskog narodnog kazališta će u subotu, 4. studenoga po prvi put obilježiti Dan hrvatskog baleta.

 Koreografiju za baletni triptih "East/West" pripremili su mladi europski koreografi Saša Evtimov, Igor Kirov i Martina Chaixa, a izvedba je sačinjena od elemenata klasičnog baleta do suvremenog plesa, uz izbor glazbe od klasičnih Vivaldija i Bacha do avangardnog skladatelja Krzysztofa Pendereckog.

 "East/West" je još prije šest mjeseci premijerno izvedena, igrala je u sklopu 63. Splitskog ljeta na Baletnim večerima na Sustipanu, dok se u novoj sezoni vraća na scenu splitskog kazališta.

 Kako su najavili u kazalištu, mladi polaznici Baletnog studija u dobi između 11 i 14 godina će između pojedinih dijelova triptiha (Patterns, Sinfonietta i The Edge) izvesti kratke plesne točke i tako predstaviti budućnost splitskog baleta.

 Izvedba će u splitskom HNK početi u 19.30 sati, a s obzirom da će se održati na Dan hrvatskog baleta, cijena ulaznica će za sve kategorije iznositi 30 kuna.

 Dan hrvatskog baleta 4. studenoga ustanovljen je u spomen na početak profesionalnog djelovanja baleta u Hrvatskoj. Baš na taj dan 1876, u HNK Zagreb praizvedena je opera Nikola Šubić Zrinjski, a na programskoj cedulji po prvi su put bila navedena imena plesača i koreografkinje baletnih dijelova unutar opere.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Beyonce kao Nala u remakeu "Kralja lavova"


LOS ANGELES - Američka pjevačica Beyonce igrat će naslovnu ulogu u remakeu Disneyeva hita "Kralj lavova", prenosi u četvrtak BBC.

Svjetska pop zvijezda posudit će glas lavici Nali, dok će glavni lik Simbu utjeloviti Donald Glover.

Beyonce je na Facebooku potvrdila glasine o tome da će se uključiti u projekt.

Glas likovima iz "Kralja lavova" dat će još Chiwetel Ejiofor (Scar) i Seth Rogan (Pumba).

James Earl Jones će igrati Mufasu, kao i u originalu iz 1994.

Britanski komičar John Oliver izabran je za ulogu Zazua, kojemu je glas u prvom filmu posudio Rowan Atkinson.

Prikazivanje ""Krava lavova" najavljeno je za srpanj 2019., a režirat će ga Jon Favreau, redatelj "Knjige o džungli".

"San svakog redatelja je skupiti tako talentiranu ekipu i oživjeti tu klasičnu priču", rekao je Favreau u priopćenju.



U2 izdaje novi album 1. prosinca


LONDON - Legendarna irska grupa U2 objavit će 1. prosinca svoj 14. studijski album, koji je na njihovoj web stranici opisan kao "zbirka pisama napisanih kao da smo mrtvi".

Album "Songs of Experience" izlazi nakon trogodišnje diskografske stanke grupe U2 i svojevrsni je nastavak prošlog albuma "Songs of Innocence".

Predstavljajući noi album, pjevač i tekstopisac Bono kazao je da su stihovi na "Songs of Experience" potaknuti razgovorima s Brendanom Kennellyjem, kojeg se često opisuje kao najvećeg živućeg irskog pjesnika.

"Piši kao da si mrtav", savjetovao mu je Kennelly. Bono je poslušao i rezultat zbirka pjesama pisanih u obliku posthumnih pisama njemu najdražih ljudi - obitelji, prijateljima, fanovima.

U2 je već objavio dvije pjesme s novog albuma, "You're the Best Thing About Me" i "The Blackout", i ako je suditi po njima, bend se vratio žešćem gitarskom zvuku koji je njegovao ranih 80-godina.

Irska grupa je ovu godinu provela na svjetskoj turneji organiziranoj povodom 30. godišnjice objave albuma "Joshua Tree", a na iduću kreće već u svibnju iduće godine u Sjevernoj Americi.



Dustin Hoffman odgovorio na optužbe za seksualno uznemiravanje


LOS ANGELES - Poznati američki glumac i dobitnik dva Oscara Dustin Hoffman odgovorio je u srijedu na optužbe za seksualno uznemiravanje maloljetne pripravnice na filmskom setu prije više od trideset godina, rekavši da to 'ne odražava kakav je on kao osoba'.  

Anna Graham Hunter, koja je 1985. godine kao 17-godišnja pomoćnica radila na setu filma Smrt trgovačkog putnika, u ulomcima iz svog dnevnika i bilješkama koje je slala sestri navela je da je Hoffman upućivao vulgarne primjedbe i šale na njen račun.

"Otvoreno se udvarao, hvatao me za stražnjicu te preda mnom govorio o seksu", između ostalog je napisala.

Hoffman (80), zvijezda filmova poput Kramer protiv Kramera, Diplomac i Kišni čovjek, rekao je da njegovo ponašanje koje je Graham Hunter opisala u dnevniku i objavila u časopisu The Hollywood Reporter 'ne odražava kakav je on kao osoba'.

"Imam najveće poštovanje prema ženama i osjećam se užasno ako je išta što sam možda učinio nju dovelo u neugodnu situaciju. Žao mi je", rekao je Hoffman.

Los Angeles Times objavio je ranije u srijedu da je šest ženskih osoba za seksualno uzemiravanje optužilo filmskog redatelja Bretta Ratnera.

U posljednjih nekoliko mjeseci porastao je broj optužbi protiv poznatih osoba iz Hollywooda za seksualno uznemiravanje i napade, uključujući producenta Harveya Weinsteina i glumca Kevina Spaceya.



Papa Franjo priznao da ponekad zaspi dok moli


ZAGREB - Papa Franjo priznao je da ponekad zadrijema dok moli, piše u srijedu BBC.

"Dogodi mi se da ponekad zaspim dok molim", rekao je Papa u televizijskoj emisiji Catholic TV2000 koja se prenosi na Youtubeu.

"To se događalo i svetoj Tereziji", dodao je 80-godišnji poglavar Katoličke crkve.

Kaže da spavanje tijekom molitve godi Bogu i da su kršćani pozvani da se "osjećaju poput djece u očevu naručju".

Papa navodno ide u krevet u 21 sat i budi se oko četiri ujutro.


Golema šupljina otkrivena u Keopsovoj piramidi u Gizi


ZAGREB - Da tajnama piramida doista nema kraja svjedoči najnovije otkriće velike šupljine u Keopsovoj piramidi u Egiptu, prenosi u četvrtak BBC.

Svrha tog praznog prostora je nepoznata, a budući da je nedostupan ne zna se ni sadrži li neke dragocijenosti.

Japanski i francuski stručnjaci objavili su otkriće nakon dvogodišnjih istraživanja tog slavnog kompleksa piramida u Gizi nedaleko Kaira.

Koristili su se tehnologijom poznatom kao muografija kojom se otkrivaju promjene u gustoći unutar golemih kamenih struktura.

Velika ili Keopsova piramida izgrađena je za vladavine faraona Keopsa između 2509. i 2483. prije Krista.
Visoka 140 metara najveća je egipatska piramida u Gizi, predgrađu glavnog egipatskog grada.
 
Otprije je poznato da se u piramidi nalaze tri goleme komore te niz hodnika i prolaza, od kojih je najpoznatija 47 metara dugačka i osam metara visoka Velika galerija.
 
Novootkrivena struktura leži točno iznad galerije i sličnih je dimenzija, kažu stručnjaci.
 
"Ne znamo je li ta velika šupljina horizontalna ili nagnuta, ne znamo ni je li riječ o jednoj ili nekoliko povezanih struktura", kaže Mehdi Tayoubi iz instituta HIP u Parisu.
 
"No ono u što smo sigurni je da ta velika šupljina doista postoji, da je impresivna i da je po nijednoj poznatoj teoriji nismo očekivali", dodao je.
 
Tim uključen u projekt The ScanPyramids vrlo je oprezan i zasad ne opisuje šupljinu kao "komoru".
 
U Keopsovoj piramidi nalaze se prostori za koje znanstvenici vjeruju da su ih graditelji osmislili kako bi spriječili urušavanje građevine, tako što smanjuju pritisak teških kamenih blokova. Iznad Faraonove komore, primjerice, pet je takvih prostora.
 
Jedan od vođa tima, Hany Helal sa sveučilišta u Kairu vjeruje da je šupljina prevelika da bi imala tu namjenu, ali konačne zaključke ipak prepušta stručnjacima.
 
"Pokušavamo shvatiti unutarnju strukturu piramida i kako je ova piranima izgrađena", rekao je Helal novinarima.
 
"Poznati egiptolozi, arheolozi i arhitekti, svi oni imaju svoje hipoteze. Ono što mi radimo je da im dajemo podatke. Oni su ti koji nam trebaju reći je li to nešto što su očekivali ili nije", dodao je.
 
Istraživanje međunarodnog tima stručnjaka objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature.



Zbog pukotina u ledu zatvara se britanska baza na Antarktici


ZAGREB - Britanska istraživačka baza na Antarktici ponovno se zatvara na kraju ljeta na južnoj hemisferi zbog pukotina u ledu, piše u četvrtak BBC.

Postaja Halley leži na plutajućem ledenom grebenu Brunt koji je rasječen dvama velikim pukotinama.

Osoblje s Halleya već je bilo povučeno ove zime zbog straha od širenja pukotina.

Nakon provedenog istraživanja odlučeno je da se to ponovno učini kako se ljetna sezona približava kraju.

"Svjedočimo snazi i nepredvidivosti prirode", rekao je direktor BAS-a prof. Dame Jane Francis.
"Sigurnost osoblja nam je na prvom mjestu. Budući da je pristup postaji brodom ili zrakoplovom tijekom zimskih mjeseci otežan zbog 24-satnog mraka, iznimno niskih temperatura i zaleđenog mora, ponovno ćemo poduzeti mjere opreza i zatvoriti postaju prije početka zimske sezone 2018.", dodao je.  
 
Velika Britanija je na grebenu Brunt prisutna od 1956.
 
Uz istraživačku bazu Rothera, Halley je perjanica britanskih aktivnosti na Bijelom kontinentu.
 
Stručnjaci ondje prikupljaju važne podatke o klimi i vremenu, a postaja je odigrala ključnu ulogu u istraživanju kojim je 1985. otkrivena rupa u ozonskom omotaču.
 
Halley je posljednjih godina postala glavno središte za analizu učinaka Sunčeve aktivnosti na Zemlju.
 
No, operacije je oduvijek otežavao njezin položaj na mobilnoj ledenoj platformi debeloj 158 metara, piše BBC.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus