07:03, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 2. lipnja 2017.

Objavljeno: 02.06.2017 u 03:56
Pregledano 162 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 2. lipnja 2017.

ZAGREB, 2. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


vRIsak – Program "Europom u 30 knjiga" počeo razgovorom o Srđanu Valjareviću

RIJEKA -
Razgovor o stvaralaštvu nagrađivanog srpskog književnika Srđana Valjarevića otvorio je u petak u Rijeci program "Europom u 30 knjiga" 10. riječkog festivala autora i sajma knjiga vRIsak, a riječka čitateljska publika dobila je priliku saznati ponešto o piščevoj borbi za život ispričanoj u njegovu nagrađivanu romanu "Dnevnik druge zime".

Prvo predstavljanje u sklopu festivalskog programa posvećenog suvremenim europskim autorima vodio je u Book caffeu Dnevni boravak umjetnički direktor vRIska Drago Glamuzina, urednik knjige i glavni urednik organizatora festivala, nakladničke kuće VBZ.

Kazao je kako je Srđan Valjarević jedan od najčitanijih i danas najzanimljivijih srpskih pisaca, kojemu je knjiga "Dnevnik druge zime" donijela čitav niz nagrada u Srbiji i inozemstvu.

Knjiga je prvi put objavljena 2006., a VBZ ju je upravo objavio u svojoj biblioteci "Europom u 30 knjiga", iz koje je proizašao istoimeni festivalski program.

"Riječ je o autobiografski intoniranom tekstu u kojemu se autor suočava s posljedicama upale leđne moždine i živaca uslijed pretjeranog opijanja, što ga je ostavilo nepokretnim", rekao je Glamuzina.

Knjiga je zapravo Valjarevićev dnevnik borbe za život, za novi početak nakon svakodnevnog razornog uništavanja alkoholom koje ga je dovelo do teške bolesti i invalidskih kolica.

"Prvo se morao suočiti s takvom dijagnozom, pa su uslijedila kolica, pa hodalica, pa štap, pa pokušaji da što više hoda bez štapa. Upravo je o tome ta knjiga, koja je kronika njegovih šetnji Beogradom", istaknuo je Glamuzina.

Dnevnik autor vodi svaki dan tijekom četiri mjeseca, od 1. prosinca do 31. ožujka. U njemu opisuje borbu sa svojim nogama – on svaki dan pokušava napraviti što više koraka, doći malo dalje nego jučer.

Njegov je cilj svaki dan napraviti 100 metara više, sve dok ne uspije proći u jednom komadu put od svog stana do Kalemegdana.

Roman u sebi zapravo sadrži dvije knjige – jer druga su njegova razina pjesme, njih 30, razasutih po knjizi, u kojima Valjarević opisuje ono što je bilo prije tih šetnji Beogradom, svoj boravak u bolnici nakon teške bolesti.

Autor ne opisuje samo kako uči ponovo hodati, nego i kako ga je bolest promijenila, napomenuo je Glamuzina, jer nakon što ostanete bez nogu i shvatite da vam je život ugrožen, sve se mijenja – način na koji ste razmišljali o životu, od odluke da više ne pije do vrijednosti koje su mu bile važne.

Zbog recidiva bolesti nakon više od deset godina Valjarević je bio prisiljen u posljednji trenutak otkazati gostovanje na vRIsku, zbog čega je promocija održana bez njega.

Srđan Valjarević (1967.) suvremeni je srpski književnik, nagrađivani autor proznih knjiga "List na korici" (1990.), "Ljudi za stolom" (1994.), "Zimski dnevnik" (1995.), "Dnevnik druge zime" (2005.) i "Komo" (2006.), također objavljene kod nas. Napisao je i dvije zbirke pjesama, "Džo Frejzer i 49 pesama" (1992.) i "Džo Frejzer i 49 (+24) pesama" (1996.).

Živio je u Berlinu, Amsterdamu, Grčkoj i Budimpešti, a sada živi u Beogradu. Knjige su mu prevedene na engleski, njemački, francuski, švedski, španjolski, talijanski, albanski, ukrajinski, bugarski, slovenski i makedonski jezik.

Valjarević je prvo književno ime predstavljeno riječkoj publici u sklopu festivalskog programa "Europom u 30 knjiga", proizašlog iz istoimene VBZ-ove biblioteke u sklopu koje će se tijekom tri godine objaviti 30 proznih knjiga iz 30 europskih zemalja.

Festival će u tome razdoblju ugostiti 15 objavljenih autora, a ove godine ugostit će ih ukupno pet – uz Valjarevića, uglednu maltešku spisateljicu Clare Azzopardi, latvijskog književnika Janisa Jonevsa, makedonsku spisateljicu Lidiju Dimkovsku, te kosovskog književnika Begea Cufaja.



vRIsak – Program "U fokusu" ugostio pjesnikinju Sanju Baković


RIJEKA -
Deseti riječki festival autora i sajam knjiga vRIsak ugostio je u petak u Book caffeu Dnevni boravak novinarku i pjesnikinju Sanju Baković, koja je u sklopu festivalskog programa "U fokusu" riječkoj čitateljskoj publici predstavila svoju zbirku poezije "Plovna mjesta".

Knjiga je objavljena u izdanju Centra za kreativno pisanje (CeKaPe), a o svojem je pjesničkom prvijencu autorica razgovarala s riječkom književnicom Željkom Horvat Čeč.

Istaknula je da knjiga sadrži 70-ak pjesama, a asocijativni impuls za njihovo pisanje dobila je čitajući velika poetska imena kao što su Eugenio Montale, Cesare Pavese, Nicanor Parra, Ingeborg Bachman, Zbigniew Herbert, Blaise Cendrars, Aime Cesaire, Adam Zagajewski, Andre Breton, Dušan Matić, Tomaž Šalamun, Miroslav Mićanović, Danijel Dragojević, Anka Žagar i mnogi drugi veliki pjesnici domaće i strane književnosti.

"Teško je nabrojati sve autore i tekstove koji su mi prošli kroz ruke; sve što sam čitala zapravo je ostavilo tragove. Nije jednostavno dotaknuti svijet drugog autora, zbližiti se s njegovom poezijom, razumjeti je i uhvatiti, pa uvući u sebe i svoje pisanje", rekla je Baković.

Pisati je počela prije pet godina, iz znatiželje i istraživačkog poriva. Najviše ju je privukla domena poezije, a rezultat je ta zbirka, u kojoj su okupljene pjesme koje su nastajale tijekom dvije godine a koje su "literarna posveta pjesničkim svjetovima koji su je na bilo koji način obilježili".

Kazala je kako kad piše uvijek kreće od "jedne riječi, jedne misli, riječi koja je opet nalijepljena na neku sliku, neki unutrašnji doživljaj". "Uvijek krenem pisati od te jedne misli ali nekad se dogodi da se prekolažira, da nekako iznutra naraste, pa to ostane kao središnje meso pjesme, trup koji se nekako presloži, zarotira", otkrila je autorica.

Pišući svoje prve pjesme puno je istraživala, pisala i čitala, i tek je nakon tri godine postala zadovoljna i poželjela da taj autorski rukopis dobije materijalni oblik, dodala je.

Zbirka je najavljena kao plovidba unutarnjom poetskom linijom pjesnikinje koja je svoj spisateljski kod pronašla stvarajući pjesme koje tematski obuhvaćaju prostor od matičnog polazišta rodnog otoka Brača, neopipljivih metafizičkih motiva, do svakodnevnih urbanih zapažanja i događaja iz prepoznatljivog javnog okvira.

Horvat Čeč je napomenula kako je riječ o za prvu zbirku vrlo opsežnoj knjizi pjesama.

"Te pjesme često imaju narativni oblik, jako su zgusnute, stilski nabijene. No, one nisu klasične kronike, već isprepliću ono što je bilo, što je moglo biti, i mogućnost kretanja, pa možemo reći da im u tom smislu naslov knjige odlično odgovara, jer tu možemo govoriti o nekom otkrivanju prostora, i metaforički i doslovno", rekla je.

Ipak, neke od pjesama djeluju zaista kao kronike, dodala je, jer Baković zbirkom pokriva cijeli dijapazon tema, pokazujući jednu veliku različitost ali i utjecaj različitih autora, različitih pisaca i pjesnika.

Zbirka je podijeljena u četiri cjeline, od kojih je prva, naslovljena "Donji svijet", nešto narativnija, dok je druga – "Pjevanja za odlaske i dolaske" - vezana "uz osjećaj postojanja prostora u sebi iz kojih se otiskujemo prema vani i u koje se ponovno vraćamo".

"Treća, 'Uplašenoj ženi gledam u lice' je možda najgradskija, najžešća, najkomunikativnija, najnabijenija emocijama, dok je posljednja, 'Commuters train', najsjetnija", otkrila je Baković.

Sanja Baković (1976.) diplomirana je novinarka koja je spisateljskim vodama zaplovila na CeKaPe-ovoj radionici poezije s mentorom Brankom Čegecom. Svoje je pjesme čitala na "Jutrima poezije" i na maratonu poezije u Sesvetama. Objavljivala je pjesme u književnom časopisu "Tema" kao i na književnom internetskom portalu knjigomat.hr. Bavi se medijima i odnosima s javnošću.

Baković je pokrenula i projekt "Odvalimo se poezijom", proizašao iz njezine inicijative na facebooku u sklopu kojega u suradnji s CeKaPe-om organizira tribine kojima je cilj popularizacija poezije i mladih autora.

U zanimljivom razgovoru s publikom, autorica je još otkrila da se nikada ne cenzurira, ali da ima pjesama zbog kojih ponekad kasnije osjeti sram, pjesama koje joj "vade sramežljive masti". "Ponekad neke stvari ostavim po strani, no čim je nešto napisano, znam da je moje, da sam to i dalje ja, i da ne mogu pisati bez da se suočim i s takvim dijelovima sebe", rekla je. I dalje piše poeziju, i razvija ideju o eventualnom rukopisu romana.

Jubilarni 10. vRisak održava se od 31. svibnja do 10. lipnja, a ove godine riječkoj će čitateljskoj publici predstaviti stotinjak autora, umjetnika i kritičara u pedesetak događanja kojima je fokus na središnjoj temi festivala "Književnost između egzila i azila".

Među velikim su gostujućim imenima Claudio Magris, Vladimir Pištalo, Bekim Sejranović i Slavenka Drakulić, a organizatori su posebno ponosni na festivalski program "Europom u 30 knjiga" koji svake godine predstavlja nekoliko europskih autora čije su knjige objavljene u istoimenoj VBZ-ovoj biblioteci. Ove godine riječkoj će se publici predstaviti Clare Azzopardi, Janis Jonevs, Lidija Dimkovska, Srđan Valjarević i i Bec Cufaj.

Program "U fokusu" posvećen domaćim autorima u petak je na vRIsku ugostio i Damira Karakaša, koji je u Dnevnom boravku govorio o svojoj najnovijoj knjizi "Sjećanje šume" objavljenoj u izdanju Sandorfa. Do konca festivala, program posvećen autorima koji su svojim novim knjigama privukli veliku pozornost kritike i čitatelja ugostit će i Slobodana Šnajdera, Ludwiga Bauera, Slađanu Bukovac i mnoge druge.



Klasici i suvremeni pisci u novoj sezoni zagrebačkoga HNK



ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu u novoj sezoni 2017./2018. "širom će otvoriti" svoja vrata gledateljima i u novoj sezoni 2017./2018. ponudit će im bogat program sastavljen oko dvije okosnice - klasici te suvremena djela i pisci, najavila je u petak intendantica Dubravka Vrgoč.

Predstavljanje programa nove - 157. sezone zagrebačkoga HNK, te osvrt na sezonu koja se bliži svome kraju bili su teme konferencije za medije održane u petak u foyeru HNK. Uz intendanticu Vrgoč, premijerne dramske, operne i baletne naslove iscrpno su predstavili i trojica njezinih najbližih suradnika - ravnatelji Drame, Opere i Baleta Ivica Buljan, Nikša Bareza i Leonard Jakovina. Književnik Kristian Novak raduje se pak što će jedna od dramskih premijera HNK-a biti i ona koja će uprizoriti njegov roman "Ciganin, ali najljepši".   



Program oko dvije okosnice - klasici te suvremena djela i pisci

Nova sezona HNK-a sastavljena je oko dvije okosnice - klasici te ponovno suvremeni pisci i njihova djela. Jer, objasnila je Vrgoč, klasici su odabrani za prilično nestabilno vrijeme u kojemu živimo, jer jedino u što se zapravo možemo pouzdati su veliki, veliki pisci sa svojom literaturom koja nam ukazuje kako možemo preživjeti natragičnije i najnesigurnije vrijeme.

S druge strane to su ponovno suvremeni pisci i njihova djela u drami i baletu koji, smatra intendantica, ponovno pokazuju da se naša publika voli identificirati s onim što im se događa na ovom prostoru i u ovom vremenu tako da taj segment, ustvrdila je, sigurno nećemo zaboraviti, dapače trudit ćemo se da zajedno s našim umjetnicima postavimo vremenu neka pitanja i nađemo način kako ćemo ga preživjeti.

Nova sezona, rekla je Vrgoč, donijet će i velike koprodukcije i velika imena europske i svjetske scene kao što su Robert Wilson i Elfriede Jelinek, a u baletu će, primjerice, biti i predstava po kipu Apoksiomena koju radimo s teatrom iz Liegea pa će tako i taj dio Europe saznati o Apoksiomenu preko naše predstave.

U novoj sezoni je i predstava redatelja Renea Medvešeka "Tko pjeva zlo ne misli" za koju se Vrgoč nada da bi mogla biti svojevrstan hommage našemu Zagrebu. Objasnila je da se ne radi o rekonstrukciji poznatoga filma Kreše Golika i antologijske proze Vjekoslava Majera, već o rekonstrukciji jednoga vremena s tragom do danas i koja je zapravo naš emocionalni odnos sa Zagrebom.

Bit će i brojnih gostovanja pa će nam tako, rekla je intendantica, u goste doći i Max Cenčić te Japanska filharmonija i zaključila kako "HNK u novoj sezoni doista maksimalno otvara vrata kazališta i 'pripušta' sve one umjetnike koji vjeruju da je teatar danas nešto bolje čak i od onoga što živimo ".  

Drama HNK odigrat će u novoj sezoni pet premijera, među kojima su i "Kralj Lear" Williama Shakespearea, "Peer Gynt" Henrika Ibsena te "Ispravci ritma" u izvedbi kolaborativne izvedbene skupine BADco. Pet premijera priprema i Opera HNK - "Adel i Mara" Josipa Hatzea, "Kein Licht" Phillipea Manouryja i Elfriede Jelinek, "Ukleti Holandez" Richarda Wagnera, "Two Oars" Roberta Wilsona i Paole Prestini, "Turandot" Giacoma Puccinija i "Cosi fan tutte" Wolfganga Amadeusa Mozarta. U Baletu HNK bit će tri premijere "Apoksiomen" Tamare Obrovac i  Claudija Bernarda, "Elizabeta II. Bavarska – Sissi" Bedřicha Smetane u koreografiji Patricea Barta, te "Smrt u Veneciji" Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu.



Sezona na izmaku u znaku velikog povratka gledatelja

Intendantica je istaknula kako je sezona koja ide svome kraju a u kojoj je, uz ostali kvalitetan kazališni program, prikazana i velika baletna uspješnica "Glembajevi", pokazala da se publika doista vratila u velikom broju u HNK - čak 40 posto više nego u protekloj sezoni.  Nada se da će u novoj sezoni gledatelja biti još i više.  

Ovu sezonu zagrebački HNK 'zaokružit' će i gala koncertom na kojemu će se predstaviti najveće zvijezde sanktpeterbuških baleta, opere i mjuzikla a održat će se u ponedjeljak i utorak,  5. i 6. lipnja. Vrgoč je podsjetila da su ti koncerti nastavak kulturne suradnje između prijateljskih gradova Zagreba i Sankt Peterburga koja je počela u listopadu prošle godine nastupom najvećih sanktpeterburških baletnih solista u zagrebačkome HNK kada je bila obilježena i 25. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između Rusije i Hrvatske.

Pozvala je sve sugrađane i njihove goste na koncert za Dan državnosti na kojemu će biti izvredna opera Jakova Gotovca "Ero s onoga svijeta".



DHF: retro-štih s restauriranim kratkometražnim klasicima


ZAGREB - Za ovogodišnje Dane hrvatskog filma (DHF), koji će se održati od 16. do 20. lipnja u Zagrebu, pripremljen je program digitalno restauriranih filmova koji će se pod zajedničkim nazivnikom "Obnovljena baština" prikazivati prije svake projekcije natjecateljskog programa.

Prikazat će se četrnaest filmova koje se rijetko mogu vidjeti u kinima i za ovu su priliku izvađeni s arhivskih polica -kratkometražni igrani, dokumentarni, animirani ili eksperimentalni filmova, s kojega su meštri restauratorskoga zanata prethodno skinuli tragove godina i sjenu starosti, stoji u najavi festivala.

Riječ je o ostvarenjima slavnih redatelja čijem antologijskom statusu nije naškodio zub vremena, bilo da su nastali u danima međuratne i još uvijek nijeme kinematografije, poput Miletićeva "Zagreba u sjeni velegrada" iz 1934. godine, ili u nekom od poslijeratnih desetljeća 20. stoljeća, poput filmova Babaje, Krelje, Papića, Žižića, Vukotića, Galete, Marušića, Zimonića i drugih suvremenijih autora, dodaje se.

Prikazat će se Babajin kratki film "Ljubav" iz 1963. u kojemu Bog Amor krstari gradom i strelicama nasumično pogađa muškarce i žene, izazivajući komične obrate dok na kraju ne ostane bez posla te "sfaira 1985-1895", epohalni eksperimentalni filmski rad Ivana Ladislava Galete posvećen sjećanju na Odiseju u svemiru 2001. u kojem glasovita Kožarićeva kugla postaje ironijskim surogatom mističnoga monolita.

Zanimljiv je i kratkometražni dokumentarni film Krste Papića "Charter let broj" iz 1975. o problemu prekobrojne odrasle ženske djece u pasivnim krajevima bivše Jugoslavije, koji se nerijetko rješavao dogovorenim udajama za situirane apatride u prekomorskim zemljama.

Prateći četiri djevojke iz Dalmatinske zagore, koje su se nakon dopisnog upoznavanja s budućim muževima odlučile skrasiti u Australiji, film pokazuje i manje lijepo naličje njihove buduće egzistencije u novoj inačici patrijarhata.

Bit će tu i niz kultnih animiranih naslova, "Ars Gratia Artis" (1970.) Dušana Vukotića koji vodi gledatelje u čudan izvanvremenski pejzaž i otvara iznenađujuće prozore u svijet mašte te "Maske crvene smrti" iz 1969. Pavla Štaltera i Branka Ranitovića nastale prema istoimenoj priči Edgara Allana Poea.

Natjecateljski program 26. izdanja Dana hrvatskog filma, koji će se održati od 16. do 20. lipnja u kinu Tuškanac, donosi 68 u kategorijama animiranog, igranog, dokumentarnog, eksperimentalnog i namjenskog filma.

Uz glavni natjecateljski program, održat će se niz popratnih programa, retrospektive filmova iz hrvatske baštine i susjednih zemalja, predavanje, tribine, izložbe, radionice.

Festival će se održati na Ljetnoj pozornici Tuškanac, u Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka i na Akademiji dramske umjetnosti - Frankopanska 22.



"Barokni sjaj Venecije: Tiepolo i suvremenici" u MUO

 
ZAGREB - Izložbom "Barokni sjaj Venecije: Tiepolo i suvremenici", koja se otvara u subotu, 3. lipnja, dosad najcjelovitijim prikazom venecijanskog baroknog slikarstva u Hrvatskoj, zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (MUO) zaokružuje niz velikih projekata posvećenih talijanskim umjetnicima 17. i 18. stoljeća.

Nakon izlaganja slavne Caravaggiove "Večere u Emausu" iz milanske Pinakoteke Brera 2013. godine, te izložbe "Il Guercino – Svjetlo baroka" iz Pinakoteke u Centu, održane godinu dana poslije, MUO u Zagreb dovodi izbor najznačajnijih ostvarenja 18. stoljeća koje se čuvaju u Pinakoteci grada Vicenze.

"Ovo je prvi put da se na jednoj izložbi pokazuje 40 djela iz zbirke posvećene stoljeću u kojemu su talijanski slikari imali značajan europski utjecaj", rekao je uoči svečanog otvorenja autor izložbe Giovanni Carlo Federico Villa, počasni ravnatelj Pinakoteke Vicenze i profesor povijesti umjetnosti Sveučilišta u Bergamu.

Provevši novinare kroz izložbu podsjetio je kako su pojedina djela s izložbe predstavljena na stranicama brojnih pregleda povijesti umjetnosti ili u važnim svjetskim muzejima, od Louvrea do nacionalnih galerija u Washintonu i Londonu.

Za zagrebačku izložbu odabrana djela u tom su postavu prvi put izašla iz Italije. Villa kaže kako je to dobra prilika da ovdašnja publika dozna što se čuva u Vicenzi, kao važnoj europskoj arheološkoj metropoli čija je graditeljska baština pod zaštitom UNESCO-a.

Po mišljenju mnogih povjesničara umjetnosti Giambattista Tiepolo (Venecija, 1696. – Madrid, 1770.)  bio je jedan od najvećih slikara Venecije, njegova i djela njegova sina utjecala su na cjelokupno slikarstvo 18. stoljeća i izvan Italije. S djelima njegovih suvremenika zagrebačka izložba donosi "veličanstveno putovanje" kroz Veneciju 18. stoljeće i nezaobilazno razdoblje povijesti umjetnosti.

Tiepolovo slikarstvo, prepoznatljivo po izrazitom suodnosu svjetla i tame te kontrastu boja, u atmosferi između stvarnosti i iluzije, prisutno je u brojnim crkvama, palačama i rezidencijalnim vilama. Njegovi ciklusi fresaka alegorijskoga i mitološkoga sadržaja nalaze se u Veneciji, diljem sjeverne Italije, u Würzburgu i Madridu.

Djela Tiepola i njegovih suvremenika izložena u MUO obuhvaćaju različite medijie, od oltarnih pala, slika, crteža, scherza, bakropisa i bakroreza, a motivi su u rasponu od mrtve prirode, cvjetnih kompozicija, krajolika do portreta, fantazmagorija, mitoloških i biblijskih prikaza.

Uz Giambattistu Tiepola i njegova sina Giandomenica, predstavljeni su njihovi suvremenici, značajni venecijanski slikari 18. stoljeća, Zais, Pittoni, Piazzetta, Brisighela, Ricci, De Pieri, Carlevarijs, Aviani, Dorigny, Marchioni, Victor i da Castello te jedna od rijetkih slikarica tog razdoblja Elisabetta Marchioni.

O veličini venecijanskih slikara svjedoči već prva izložbena dvorana, kroz vrhunska djela, "Ekstaze sv. Franje" Gianbattiste Piazzette te "Odsijecanje glave sv. Ivana Krstitelja" i "Bezgrešno začeće" Gianbattiste Tiepola.

Za sam kraj, kao jedan od najatraktivnijih eksponata izložbe, ostavljeno je Tiepolovo ulje na platnu velikih dimenzija "Vrijeme otkriva istinu", s koje je jedan detalj preuzet za promotivne materijale.

Izložba otkriva neke od ključnih trenutaka za razvoj umjetnosti općenito, među kojima se ističu Tiepolova grafička djela, koja su zbog posebnih uvjeta čuvanja izložena u gotovo potpunom mraku, a čija detaljna izvedba fascinira još i danas.

"Riječ je o radovima čiji se detalji ne bi mogli reproducirati niti uz pomoć modernih tehnologija", istaknuo je Villa, dodavši kako su posebno zanimljivi i njegovi crteži vezani za tadašnje društvene promjene, koji pokazuju kako on nije bio nesvjestan okruženja u kojemu je živio.

Jedan od primjera koliko je venecijansko slikarstvo utjecalo na cjelokupnu europsku umjetnost je slika "Pogled na ruševine s ljudskim figurama" iz 1725. Sebastiana Riccija i Marca Riccija. "Njihova su djela najavila velike promjene u načinu slikanja pejzaža u cijeloj Europi, napušta se retorika baroka i ide prema suptilnosti rokokoka", rekao je Villa.

Završnica izložbe u svjetlijim tonovima donosi radove Avianija, Brisighelle, Pierija, Zaisa kao posljednjih umjetnika koji su dok je Venecija slavno tonula, napomenuo je autor izložbe, mogli reinterpretirati snažnu sliku mita toga grada, izvanrednog kolektivnog djela istkanog od ekonomije, politike, društva i umjetnosti".

Villa je izrazio zadovoljstvo što je izložba postavljena u Zagrebu kao važnoj europskoj i srednjoeuropskoj metropoli, istaknuvši "važnost pobratimstva Zagreba i Vicenze, koje pokazuje nastavak duge povijesti povijesno-umjetničkih doticaja".

Po riječima ravnatelja MUO Miroslava Gašparovića, nizom izložbi najistaknutijih talijanskih umjetnika 17. i 18. stoljeća hrvatskom publici nije predstavljen samo razvoj talijanskog baroknog slikarstva već su naznačena i tri glavna smjera i škole u kojima se ono razvijalo, rimska škola s Caravaggiom, centralno talijanska/bolonjska s Guercinom i venecijanska predvođena Tieplom.

"Izložba donosi znalački odabir autora koji uz Tiepola na najbolji način predstavljaju posljednje veliko slikarsko razdoblje Venecije i koji su svojim ostvarenjima i dekorativnim programima u sakralnim i profanim objektima dali jedinstveno obilježje umjetnosti Venecije i Veneta, ali i Europe toga razdoblja", ustvrdio je.

MUO je dobio priliku ugostiti djela koja rijetko izlaze iz Vicenze zahvaljujući tome što su u tijeku opsežni restauratorski zahvati renesansne Palače Chiericati, koju je dizajnirao slavni talijanski renesansni arhitekt Andrea Palladio, a u kojoj je smještena Gradska umjetnička galerija iz Vicenze.

Do 1. listopada, kada se izložba zatvara, održat će se glazbena slušaonica s pomno odabranim glazbenim djelima Venecije 18.stoljeća, koncerti, niz predavanja, kreativne radionice, stručna vodstva, a priređeni su i prigodni suveniri inspirirani izložbom te najljepšim baroknim predmetima iz bogatog fundusa MUO-a.



Suvremena kazališna i filmska scena u "Mimari"


ZAGREB - Tradicionalna bijenalna izložba ULUPUH-ove Sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost - "Suvremena kazališna i filmska scena 2015.-2017., otvara se u ponedjeljak, 5. lipnja,  u Muzeju Mimara.

 Na izložbi će se predstaviti najbolji radovi samozatajnih umjetnika, koji djeluju na području kazališne likovnosti: scenografije, kostimografije, dizajna rasvjete, umjetničko-majstorskih zanimanja poput maske, vlasuljarstva, nastali u protekle dvije godine.

 "To je divna prilika da se izbliza promotre detalji, da se pogleda kakvi su šavovi na haljinama, kako je konstruirana pozornica s nekoliko nevidljivih potpornja, kako je s nekoliko kutija oblikovana soba, pa potom cijeli grad", zapisao je u predgovoru izložbe Želimir Ciglar.

 Po njegovim riječima, poslije prvih, mučnih upoznavanja, redatelji prepoznaju svoju braću i sestre po oružju i nerijetko cijeli život traže suradnju s istim kostimografom i scenografom, a u.tom prepoznavanju sudjeluje i publika.  

 "Teško se može razabrati tko je od te trojke istinski autor vizualnog doživljaja koji gledatelj nosi poslije predstave. Mislim da je ova izložba izvrsna upravo stoga što će nam svima pomoći da pronađemo odgovor na to pitanje", ustvrdio je. 

 Svoje će radove predstaviti Ivana Bakal, Barbara Bourek, Igor Dobranić, Dalibor Fugošić, Dinka Jeričević, Stefano Katunar, Irena Kraljić, Doris Kristić, Tanja Lacko, Dalibor Laginja, Dženisa Pecotić, Katarina Radošević Galić, Marija Šarić Ban, Jadranka Tomić, Elvira Ulip.

 Izložba će biti otvorena do 21. lipnja.



U Tehničkom muzeju Nikola Tesla interaktive radionice "Veliki izumi za male ljude"


ZAGREB - Tehnički muzej Nikola Tesla pokreće ciklus radionica "Veliki izumi za male ljude" tijekom kojih s pričama o izumima i izumiteljima sudionike kroz muzej provesti pet poznatih glumaca.

Radionice čiji je program namijenjen djeci u dobi od šest do 12 godina, održavat će se svake subote od 4. lipnja do 15. srpnja, kaže se u najavi TMNT-a i dodaje da su radionice interaktivne, zanimljive i zabavne, te da sudionike očekuje demonstracije i isprobavanje rada odabranih predmeta.

Ciklus će otvoriti radionica "Druženje s Nikolom Teslom" u kojoj će Teslu igrati Marko Petrić. Sudionici će moći popričati s Teslom, pitati ga sve što ih zanima o njegovu životu i razmišljanjima, te isprobati neke njegove izume, kaže se.

Sljedeće radionice bit će posvećene letu u svemir, izumu i razvoju tiska, avionima, povijesti telefona, radija i automobila.



Zagreb uvršten na umjetničku mapu Juliena de Casabiance


ZAGREB - Francuski vizualni umjetnik, fotograf i sineast Julien de Casabianca nastavlja svoj projekt ulične umjetnosti "Outings" u Zagrebu, gdje će idući tjedan u interakciji s građanima napraviti nova umjetnička djela.

Projekt "Outings" pokrenuo je prije tri godine kada se slučajno susreo s Ingresovim portretom "Mademoiselle Riviere" iz 1806. godine, koji je tada bio pomalo zaboravljen u labirintima Louvrea.

"Bila je lijepa. Izgledala je izgubljeno i kao da se dosađuje među drugim velikim slikama. Imao sam impuls šarmantnog princa, želio sam je osloboditi iz okvira i iz muzeja", izjavio je o svojoj inspiraciji umjetnik.

Tako je u Parizu nastao prvi kolaž projekta, nakon čega je iz muzeja 'izveo' stotinjak drugih portreta i 'razasuo' ulicama diljem svijeta, napominje se u najavi projekta "Outings", koji spaja uličnu umjetnost i fotografiju.

Casabianca najprije odabire portret iz muzeja, pronađe zid zanimljiv za njegovu instalaciju i fotografira svoju instalaciju za zaključnu izložbu, no u cjelokupan proces nastoji uključiti i građane zemalja u kojima stvara.

"On čvrsto vjeruje u angažman građana tijekom procesa, pa organizirajući radionice u brojnim gradovima diljem svijeta potiče stanovnike da se povežu sa zbirkama svojih muzeja", ističe se u najavi.

Zagrebačku dionicu svog projekta obilježit će rad na njegovom velikom muralu na Dolcu, nadahnutom slikom "Moje gnijezdo" proslavljenog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca, na kojemu će raditi 6. i 7. lipnja. 

U Zagrebu će 6. lipnja voditi i radionicu za dvadeset učenika iz osnovnih škola Izidor Kršnjavi i Vladimir Nazor, uz pomoć radova iz zbirke Moderne galerije. Rezultat će biti kolaži koje će s djecom postaviti po gradu dva dana kasnije.

Na izložbi u Medijateci Francuskog insittuta od 9. do 28. lipnja predstavit će se umjetnikovi prijašnji radovi nastale na sličan način diljem svijeta.

Julien de Casabianca zapažen je po svom filmskom radu. Gao Xingjian, dobitnik Nobelove nagrade za književnost napisao mu je 2009. scenarij za prvi kratkometražni film "La Nuit apres la pluie".

Za svoj prvi dugometražni film "Passing by" iz 2011., koji je pohvalio slavni redatelj Costa-Gavras, tijekom tri godine je snimao anonimne prolaznike u 44 grada 22 europske države.

Na temelju snimaka nastala je video instalacija na četrdeset ekrana koja se prikazivala na pročelju gradske vijećnice 4- pariškog arondismana, a projekt je otvorila glumica Charlotte Rampling.

Njegov projekt u Zagrebu ostvaruju Francuski institut u Hrvatskoj i Moderna galerija, uz potporu Ministarstva kulture, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba.



Otvoren 8. VAFI i dodijeljene nagrade u sekciji Senior


VARAŽDIN  - Osmi VAFI, internacionalni festival animiranog filma djece i mladih, otvoren je u četvrtak navečer u Varaždinu, a tom su prigodom i dodijeljene nagrade u sekciji Senior.

Projekcije su počele već u utorak, 30. svibnja, a u sekciji Senior prikazan je ukupno 101 film u tri kategorije - Mini, Midi i Maxi, po izboru selektorica Dubravke Kalinić Lebinec i Sandre Malenica. O najboljima je odlučivao dječji žiri.

U kategoriji Mini, koja obuhvaća filmove za djecu do 10 godina, najbolji je film "Naša prekrasna priroda" iz Njemačke, a posebno je spomenut animirani film "Kraljevska budala" iz Gruzije. U kategoriji Midi, filmovi za djecu od 11 do 14 godina, najboljim je proglašen hrvatski film "Ježeva kuća", dok je posebno spomenut indijski film "Zvijezde". Najboljim iz kategorije Maxi, filmovi za mlade od 15 godina, proglašen je "Miris zdravca" iz SAD-a, a posebno je spomenuta "Kutija" iz Turske.

"VAFI je zamišljen tako da djeca i mladi rade filmove, ali i da se prikazuju filmovi koji se rade za njih. Stotinjak filmova ulazi u službenu konkurenciju. Ima svega, ali ne vodimo se prema imenima autorima, profesionalcima ili amaterima, već cjelovitošću filma, da funkcionira i priča i animacija i likovnost", rekla je selektorica Sandra Malenica.

Do nedjelje će u Varaždinu biti prikazana još 122 selektirana filma od 206 prijavljenih iz 37 zemalja u sekciji Junior, koja obuhvaća filmove koje su radila djeca i mladi. Izabrali su ih selektori Ida Loher i Martin Babić.

Najbolji u kategorijama mini, midi i maxi bit će proglašeni u nedjelju kada će biti poznat i dobitnik Plavog VAFI-ja, nagrade za film koji najviše promiče dječja prava.

Direktor VAFI-ja Hrvoje Selec istaknuo je da su svi programi festivala, od projekcija i radionica do izložbi, besplatni.

"Kako je zemlja partner Kina, imamo dvije kineske animacije u petak i subotu te dvije izložbe posvećene zemlji partneru. Već je ranije u Galerijskom centru otvorena izložba naših keramičara Danijele Pičuljan, Borisa Roce i Snježane Pokos-Vujec, koji su posjetili Kinu pa je izložba naslovljena 'Impresije iz Kine'. U palači Herzer predstavljamo dječje animacijske studije iz Kine", rekao je Selec.

Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih u Varaždinu prvi se put održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.



vRIsak – Senko Karuza predstavio zbirku "Prsa u prsa"


RIJEKA - Viški književnik Senko Karuza boravio je u četvrtak u Rijeci, gdje je kao gost 10. riječkog festivala autora i sajma knjiga vRIsak predstavio svoju zbirku priča "Prsa u prsa", najavljenu kao angažirani prosvjed u obranu otočkih, ljudskih vrijednosti koji istodobno funkcionira kao literarni dnevnik nestajanja jednog svijeta.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika MeandarMedije, a uvodno ju je u Book caffeu Dnevni boravak predstavio urednik Miroslav Mićanović.

"Kad govorimo o Karuzinu pisanju, uvijek govorimo o njegovu iskustvu, a ja bih rekao da je to iskustvo nešto drugačijega sastava; to nije iskustvo onoga koji zna kakav je svijet, već je tu riječ o naporu da se unutar tog nekog poznatog i dramatičnog iskustva iznova piše nove priče, i da se unutar svog vlastitog iskustva otkriva uvijek nešto novo, tu sretnu razliku koja se zove borba za slobodu, za duh koji može pisati i misliti drugačije od onoga nego što nam svijet govori", rekao je Mićanović.

Istaknuo je kako je riječ o autoru čije se pripovjedačko "ja" na neki način uvijek odupire onome što očekujemo od mediteranske književnosti, "ali se jednako tako odupire i onome što očekujemo od književnosti koja bi morala biti, i koja jest ratoborna u osvitu robovlasničkog turizma".

"Za Karuzu, bez obzira na to kako se mijenjaju vanjski i unutarnji neprijatelji, svaka je priča borba s oblikom i s jezikom. Njegova najnovija zbirka ima dio zagovaranja jednog svijeta koji se mijenja i nestaje pred našim očima, a u tim mijenjanjima i nestajanju jednako sudjelujemo i mi koji mislimo da ga zagovaramo", poručio je.

Senko Karuza (1957.) do sad je objavio knjige priča "Busbuskalai" (1997.), "Ima li života prije smrti" (2005.), "Tri krokodila" (s Brankom Čegecom i Miroslavom Mićanovićem, 2005.), "Vodič po otoku" (2005.), knjigu sabranih proza "Teško mi je reći" (2007.) i "Kamara obscura" (2010.).

Priče su mu uvrštene u razne antologije, preglede i izbore te prevedene na desetak jezika. Osnivač je Multimedijalnog mobilnog centra za istraživanje alternativnih načina preživljavanja na malim i pučinskim otocima, te direktor Književnog festivala Mare, Mare. Objavljivao je u mnogim novinama i časopisima, a njegova knjiga "Prsa u prsa" zbirka je od stotinjak kolumni koje je objavio u časopisu Mare.

Glavni urednik MeandarMedije Branko Čegec napomenuo je kako Karuza u toj knjizi nastavlja i produbljuje svoju "priču o otoku".

"Priča o otocima njegova je tema koja se na neki način produbljuje i u idejnom smislu razvija do dimenzija koje na neki način prelaze u jednu hibridnu formu. U ovom slučaju to je forma koja je inicijalno krenula kao kolumna u časopisu More, sada pretočena u zbirku priča, odnosno, ona tu funkcionira kao standardna kratka proza", rekao je Čegec.

Knjiga je najavljena kao zbirka poetsko-deskriptivnih priča o otoku koje čine kaleidoskop osebujnog otočkog života u kojemu se autorovo kolektivno "mi" sudara s Drugima, odnosno, ne-otočanima.

Karuza je rekao kako se ta knjiga zapravo nastavlja na njegovu prethodnu zbirku "Kamara obscura", s tom razlikom da je ona bila vodič po nekim neodređenim otocima, dok je "Prsa u prsa" sastavljena od 100 priča o konkretnim otocima.

Svoju opsesiju otocima duhovito je objasnio izjavom kako "Ljudi s kopna misle da je raj na otocima, a mi s otoka mislimo da je raj na drugim otocima".

Na Karuzinu opsesivu temu otoka osvrnuo se i urednik i pisac Roman Simić. Kazao je kako je riječ o piscu koji sa svakom svojom pričom "otključa nešto važno u nama", osvaja prostor u srcima čitatelja, a čije se "otočko" ne tiče samo Mediterana, nego stanja čovjeka, stanja pojedinca.

"U njegovim knjigama nije riječ samo o otoku – Karuza nam na najbolji mogući način pokazuje koliko je otok svugdje, u svakom od nas, koliko smo mi sami otoci, na kakvim pustim otocima živimo", rekao je Simić.

"Kratka priča svijet otključava na beskrajno mnogo različitih načina. Karuza je pronašao način da na pola stranice, stranicu ili dvije, ispriča i pokaže cijeli jedan svemir, zaokružen, savršen i odijeljen od svega drugoga nekim oceanom, baš kao otok. Njegov opus pokazuje da je hrvatska kratka priča fantastična, i da se po svemu može mjeriti s ponajboljim svjetskim kratkopričašima", ocijenio je.

Karuza je jedan od stotinjak autora, umjetnika i kritičara koji sudjeluju u 50-ak događanja jubilarnog 10. vRIska, koji se ove godine održava od 31. svibnja do 10. lipnja s fokusom na temu "Književnost između egzila i azila".



Otkrivena skulptura u čast križevačkih motociklista


KOPRIVNICA - Hrvatski motociklistički savez proglasio je Križevce gradom motociklizma zbog iznimnih postignuća tamošnjih motociklista, višestrukih prvaka Hrvatske u cestovnim moto utrkama, a tim je povodom u četvrtak otkrivena skulptura motocikla akademskog kipara Igora Brkića.

Skulptura križevačkoga kipara otkrivena je u čast svih motociklista koji su pridonijeli tome da Križevci steknu status grada motociklizma.

U skulpturu je ugrađeno 600 kilograma čelika, a postavljena je kod rotora u Gornjem gradu gdje se održava poznata Nagrada Križevaca koja se ove godine vozi 18. lipnja pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.

Na svečanosti su govorili predsjednik Hrvatskog motociklističkog saveza Stjepan Peršin, gradonačelnik Branko Hrg i autor Igor Brkić, koji je inače ravnatelj Osnovne škole Vladimir Nazor čiji su učenici ovih dana osvojili naslov državnoga prvaka na natjecanju Sigurno u prometu.




IZ SVIJETA - (KULTURA - Znanost - ZANIMLJIVOSTI)


ZKM gostovao u Budimpešti

 
BUDIMPEŠTA -
Predstava "Velika bilježnica" po romanu Agote Kristof, u režiji Edvina Liverića, a u izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih (ZKM)  gostovala je u četvrtak u Kazalištu Miklós Radnóti u Budimpešti, priopćio je u petak ZKM.

Ansambl ZKM u sastavu Petar Leventić, Vedran Živolić, Danijel Ljuboja, Marica Vidušić, Anđela Ramljak, Dora Polić Vitez kojima se pridružila harmonikašica Merima Ključo oduševili su budimpeštansku publiku, dobili ovcije i nekoliko puta izlazili na scenu, navodi ZKM.

Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković ističe kako je im ovo bilo iznimno gostovanje jer su s poznatom mađarskom autoricom i ikonom njihove književnosti došli u njihovu prijestolnicu i pokazali svoje sofsticirano kazališno čitanje sjajnog romana.
 
Navodi i kako je među 250 gledatelja bilo mnogo kazališnih kritičara, programatora i ravnatelja mađarskih drama u široj regiji.

Smatra kako je gostovanje spojilo dvije zemlje koje su povijesno bile na višestruke načine povezane te da je bila sjajna reakcija gledatelja.



Michelangelo Pistoletto u Sarajevu predstavio "Treći raj"


SARAJEVO -
Michelangelo Pistoletto, jedan od najznačajnijih suvremenih talijanskih umjetnika, predstavio je u petak u Sarajevu svoju instalaciju "Treći raj"  čiji je cilj prikazati potrebu za harmoničnom interakcijom prirodnog okruženja i okruženja nastalog temeljem napretka civilizacije i ljudskih dostignuća a to je bio njegov doprinos nastojanjima da se nakon niza godina konačno realizira projekt uspostave velikog muzeja suvremene umjetnosti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine potaknut još tijekom njegove ratne opsade od 1992. do 1995. godine.

Performance koji je tim povodom upriličen na platou centra "Skenderija" okupio je oko četiri stotine mladih iz cijele Bosne i Hercegovine koji su pokretom oživjeli Pistolettovu poruku o potrebi promjene i obnove čovječanstva kako bi se u njemu uspostavilo jedinstvo suprotnosti.

"Treći raj", kako je sam Pistoletto pojasnio, umjetnička je poruka o temeljnim pitanjima suvremenog svijeta koji se nakon prvotnog "prirodnog" te aktualnog znanstveno-tehnološkog "raja" suočava s kušnjom kako oblikovati harmoničnu budućnost.

Sadašnji "raj" kojega Pistolleto opisuje kao umjetni po njegovu sudu ogroman je izazov za čovječanstvo unatoč dobrim stvarima koje je donio.

"Sada smo u situaciji kada planetu Zemlji nanosimo veliku štetu", kazao je Pistoletto ističući potrebu pomirenja prirode i tehnološkog napretka.

Pistolettov "Treći raj" simbolički čine tri kruga pri čemu dva vanjska predstavljaju suprotstavljenost prirodnog i umjetnog svijeta dok središnji krug znači njihovo objedinjavanje kroz ravnotežu i harmoniju.

Pistoletto je u Sarajevu boravio u organizaciji veleposlanstva Italije kako bi iskazao potporu projektu muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi a istodobno je s predstavnicima gradskih i državnih vlasti potpisao pismo namjere da kolekciji tog budućeg muzeja pokloni svoj rad pd nazivom "Multkonfesionalna kocka".

Ranije je za ovu kolekciju poklonio djelo pod nazivom "Vrata ogledala" iz svoje milanske zbirke.

Michelangelo Pistolleto istaknuti je pripadnik umjetničke škole Arte Povera poznate po prostornim instalacijama čiji su elementi svakodnevni i obični materijali poput zemlje, drveta, stakla, kamenja, željeza i novina. Nastanak te škole ujedno je bila vrsta prosvjeda protiv tzv. sofisticiranih umjetničkih stilova.


Slovenija: među predsjedničkim kandidatima ima i komičara


LJUBLJANA - Za razliku od Italije, gdje je komičar Beppe Grillo sa svojim pokretom "Pet zvijezda" postao respektabilna snaga u parlamentu, njegovi kolege u Sloveniji više se zanimaju za sasvim protokolarni položaj predsjednika države, pa su već dvojica iz te struke objavila da će sudjelovati na jesenskim predsjedničkim izborima.

Svoju kandidaturu već je najavio je 23-godišnji student Žiga Papež koji će se u vrijeme kampanje predstavljati kao "komičar Papster", a objavio je i promotivni video "Vratimo Sloveniji osmijeh", te obećao da će ako ništa drugo kampanju učiniti zanimljivijom, makar i ne pobijedio.

Slovenija je izgubila osmijeh koji je imala prije 25 godina, treba nova lica i novu politiku, a ja sam neovisan kandidat koji predstavlja upravo to, izjavio je Papež koji nakon diplome na Fakultetu za sport nastavlja sa studiranjem na Ekonomskom fakultetu, želeći postati magistar menadžmenta.

Mladi autor video-šala u kojima Ljubljančane "iz zasjede" straši pizzom, pokušava poljubiti nepoznate osobe ili kolicima u zgradu parlamenta unosi role toalet papira, manje je poznat u komičarskim krugovima.

Mediji njegovu kandidaturu vide kao svojevrsnu političku satiru i zabavu, sličnu projektu koji je nedavnoj predsjedničkoj utrci u Srbiji izveo komičar i aktivist, student Luka Maksimović kroz lik "Ljubiše Preletavčevića - Belog", te navode da je malo izgleda da dobije 3000 potpisa birača, koliko je potrebno da njegova kandidatura postane službena.

Mnogo više izgleda za to ima međutim jedan bivši afirmirani komičar koji se već šest godina bavi politikom - gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec, kojega je prije ulaska politiku većina Slovenaca poznavala kao glumca, odličnog imitatora i stand-up komičara. Stanovnici gradića blizu Ljubljane već su ga dva puta izabrali, a poslom komičara više se ne bavi iako njegovi stari nastupi još uvijek imaju stotine tisuća pregleda na Youtubeu.

"Donio sam odluku da kandidiram za predsjednika republike na ovogodišnjim izborima. To činim na poticaj ljudi koji prate i podržavaju moj rad. Vaše dosadašnje povjerenje za mene je velika čast, ali i odgovornost", napisao je na svom Facebook profilu 40-godišnjak, po profesiji glumac s diplomom kazališne akademije koji smatra da je došlo vrijeme za promjenu generacija kod slovenskih političkih elita koje su razočarale birače.

"Imali su 25 godina vremena, a nisu uspjeli. Došlo je vrijeme da za našu državu umjesto njih brigu preuzme generacija koja ima potrebnu energiju i znanje", naveo je Šarec u promotivnom videu na svom Facebooku, a tvrdi da iza njega ne stoje nikakvi politički "kumovi", lobiji ili stranke.

Kako je najavio, moto njegove predsjendičke kampanje bit će "Čovjek, zajednica, država".

Bez ljudi nema ni zajednice, a bez zajednice nema države, kazao je Šarec, naglašavajući da je njegova kandidatura sasvim ozbiljna, da se je dokazao i stekao potrebno političko iskustvo, te da ima operativne sposobnosti zbog kojih su ga birali i u njegovoj lokalnoj zajednici.

On tvrdi da u kampanji neće koristiti populističke taktike koje su se u politici uvriježile, pri čemu pomalo aludira i na sadašnjeg predsjednika Boruta Pahora. Njemu neki zamjeraju zbog čestog "slikanja" u vrtićima i domovima za ostarjele građane i čestih objava na Instagramu i drugim društvenim mrežama, navodeći kako se radi o "populizmu".

"Ljudi u politici opet žele smirenost i stabilnost, vole osobe kojima će se moći obratiti kad im je teško. Naravno da političar mora biti blizak ljudima, ali to ne znači da u kampanji treba kositi travu i raditi poslove koje drugi poznaju bolje od njega", izjavio je Šarec za mariborski list "Večer".

Nakon diplome na kazališnoj i filmskoj akademiji danas 40-godišnji Šarec radio je najprije kao profesionalni glumac, pa novinar-urednik u zabavnom programu Slovenske televizije, ali je najpoznatiji široj javnosti po svojim imitacijama političara i slavnih osoba.

Glasovno i likom odlično je znao predstavljati sve slovenske poličare, od Janeza Drnovšeka, Milana Kučana, Janeza Janše do Karla Erjavca, a na pozornicama i  pred ekranim okušao se i u "ulogama" Fidela Castra i Osame bin Ladena.

Kao komičar i zabavljač ne nastupa od kako je ušao u politiku jer smatra da ta dva posla nemaju jedan s drugim mnogo veze.

 

Prodaje se podij iz "Groznice subotnje večeri"

 

LOS ANGELES - Plesni podij iz filma "Groznica subotnje večeri" na kojem je John Travolta prikazao svoje plesno umijeće naći će se na dražbi krajem mjeseca, objavila je aukcijska kuća Profiles in History. 

Plesni podij veličine sedam puta pet metara u koji je ugrađeno viđe od 250 odvojenih svjetlosnih komponenti smješten je u mali klub u Brooklynu kako bi se snimile slavne plesne scene uz disko glazbu grupe Bee Gees.

Dražba će biti krajem mjeseca, a očekuje se da bi podij mogao biti prodan za milijun i pol dolara.

Na prodaju ga daje postojeći vlasnik koji ga je prije desetak godina kupio od vlasnika kluba u kojem je "Groznica subotnje večeri" snimana. 

Tim je filmom Travolta lansiran među zvijezde, a svoje plesne pokrete vježbao je mjesecima kako bi ih usavršio.

 

Koraljni grebeni ne mogu se obnoviti


SYDNEY - Svjetski koraljni grebeni ne mogu se vratiti u prvobitno stanje, pa bi se trebalo usredotočiti na zaustavljanje daljnjeg propadanja, objavili su u četvrtak australski znanstvenici.

Grebeni, uključujući australski Veliki koraljnji greben, ubrzano propadaju pod utjecajem globalnog zatopljenja, pretjeranog izlova ribe i onečišćenja, piše u članku u znanstvenom časopisu Nature.

"Vraćanje koraljnih grebena u prvobitno stanje više nije moguće", upozoravaju stručnjaci.

Ljudi se moraju "pomiriti" s "nekim promjenama kroz koje prolaze grebeni" kako bi im pomogli da "zadrže svoje biološke funkcije", kažu znanstvenici.

"Grebeni u budućnosti bit će radikalno drugačiji u odnosu na danas ili prije 30 godina", rekao je Terry Hughes, profesor na sveučilištu James Cook u Queenslandu.

"Danas se bavimo pitanjem možemo li uopće sačuvati svjetske koraljne grebene. Vjerujem da možemo, ali prilike za to se strahovito smanjuju", dodao je Hughes. "Moramo hitno djelovati!".

"Vraćanje na stanje prije stotinu godina, pa čak i zadržavanje postojećeg stanja više nije moguće", upozorio je australski znanstvenik.

Veliki koraljni greben dug je 2.300 kilometara i uvršten je na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. Prošle je godine njegova razgradnja ubrzala najviše otkada se počeo pratiti taj proces, i to zbog podizanja temperature mora u ožujku i travnju.

Početna istraživanja iz zraka i iz mora pokazala su da je 2016. godine razgrađeno 22 posto koralja u plićem moru. Sada je utvrđeno da je uništeno još više koraljnog ekosustava, čak 29 posto, a njegova je perspektiva prilično sumorna s obzirom na drugu uzastopnu godinu 'izbjeljivanja', što je bez presedana u njegovoj povijesti.

'Izbjeljivanje' nastupa kada koralji zbog neuobičajenih uvjeta, poput viših temperatura mora, počnu izbacivati sićušne fotosintetske alge, pa gube boju. Novija istraživanja pokazala su da se taj proces sada odvija i na većim dubinama, nedostupnima roniocima.

Svjetski čelnici dogovorili su se 2015. u Parizu da će smanjenom upotrebom fosilnih goriva ograničiti prosječan rast temperature na dva stupnja celzija iznad razina iz predindustrijskog doba, no udarac sporazumu nanio je predsjednik Donald Trump najavom povlačenja Sjedinjenih Država, a one su iza Kine drugi u svijetu najveći onečišćivač stakleničkim plinovima.



Zbog nevremena odgođeno lansiranje Dragona


WASHINGTON - Oluja blizu Svemirskog centra Kennedy blizu Cape Canaverala na Floridi prisilila je u četvrtak američku tvrtku SpaceX da za 48 sati odgodi lansiranje svemirske letjelice bez posade Dragon prema Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), navela je NASA.

Nevrijeme je zahvatilo krug manji od 16 km od mjesta ispaljivanja 20 minuta prije predviđenog lansiranja.

"Pravila sigurnosti zahtijevaju razmak od 30 minuta nakon gromova kao bi bili sigurni na nema opasnosti za letjelicu", objasnio je jedan glasnogovornik NASA-e.

Meteorolozi za subotu predviđaju 60 posto mogućnosti za povoljne okolnosti za lansiranje. Ukoliko se sve bude odvijalo prema planu, Dragon bi trebao ući u Zemljinu orbitu 10 minuta nakon lansiranja.

ISS se kreće na 400 km visine i kruži oko Zemlje svakih 90 minuta. Za tu misiju opskrbe svemirske stanice, jedanaestu koju izvodi SpaceX u sklopu ugovora s NASA-om, kalifornijska tvrtka po prvi puta koristi letjelicu Dragon koja je već letjela prema ISS-u u rujnu 2014.

Dragon će isporučiti 2,7 tona tereta među kojim je hrana, razna oprema i pribor za 250 znanstvenih ispitivanja. Planiraju se ispitivanja s miševima kako bi se proučili učinci mikro sile teže na osteoporozu, gubitak koštane gustoće, te s vinskim mušicama ispitivanje učinka bestežinskog stanja na srce.

Dragon će uputiti i sjemenje u sklopu zajedničkog projekta NASA-e i Europske svemirske agencije za proučavanje klijanja u svemiru u različitim uvjetima.

Zadnju opskrbu je SpaceX do ISS-a izveo 30. ožujka.

 

Odluka SAD-a mogla bi do kraja stoljeća povećati globalnu temperaturu za 0,3 stupnja

 
ŽENEVA - Američko istupanje iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama moglo bi, do kraja stoljeća podići globalnu temperaturu na Zemlji za 0,3 stupnja Celzija, kazao je u petak dužnosnik UN-ove Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Voditelj Odjela za atmosferska istraživanja i zaštitu okoliša koji djeluje pri WMO-u, Deon Terblanche izjavio je da je riječ o najgorem mogućem scenariju te da je riječ o procjeni, s obzirom na to da nema klimatskih modela koji bi poslužili kao mjerilo potencijalnih posljedica odluke što ju je u četvrtak objavio američki predsjednik Donald Trump.

"Posrijedi je procjena o dodatnom povećanju temperature za 0,3 stupnja Celzija, a izravna je posljedica američkog istupanja iz sporazuma", rekao je Terblanche na redovnom brifingu u Ženevi. "To je najgori scenarij, najgore predviđanje i vjerojatno se neće uistinu dogoditi", kazao je.

Svrha potpisivanja Pariškog sporazuma iz 2015., a to je učinilo gotovo 200 zemalja svijeta, ograničenje je globalnog zatopljenja na manje od dva Celzijeva stupnja do 2100., uglavnom obvezivanjem na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i ostalih toksičnih spojeva koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.

UN- je Trumpovu odluku nazvao "velikim razočaranjem za globalne napore da se smanji emisija stakleničkih plinova i unaprijedi globalna sigurnost".

Na pitanje je li Trump u bio u pravu kad je kazao da će SAD i dalje biti najosvještenija zemlja u svijetu kada je okoliš u pitanju, Terblanche je kazao da je njegova odluka kompleksna te da će trebati još vremena za njezinu analizu.

"Na osobnoj smo razini zabrinuti, no kao organizacija ne toliko. Svakodnevno vrlo tijesno surađujemo s američkim znanstvenicima na svim razinama. Među njima ima puno vodećih svjetskih stručnjaka", odgovorio je.

Znanstvenici su prije dvije godine upozorili da se već povećanjem temperature za jedan stupanj Celzijev posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, razorni cikloni i tornada te nestanak koraljnih grebena.

No +2 stupnja Celzijeva posebno sće se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje, što je za brojne otočne države pitanje opstanka.










← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus