11:10, 23. Lipanj 2018

kultura...

Kultura 19. veljače 2018.

Objavljeno: 19.02.2018 u 02:02
Pregledano 112 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 19. veljače 2018.

ZAGREB, 19. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Gospon Fulir u novom broju Hrvatskog filmskog ljetopisa


ZAGREB - Iz tiska je izašao zimski broj Hrvatskog filmskog ljetopisa koji donosi, među ostalim, monodramu o gosponu Fuliru, komparativnu analizu predstave i filma "Tko pjeva zlo ne misli", filmsko-povijesnu studiju o počecima kinematografije u Hrvatskoj i temat o seriji "Twin Peaks".

 Na monodrami Fanti (i fantazije) gospodina Fulira, objavljenoj u novom, 92. broju Ljetopisa, zajedno su radili pokojni velikan hrvatskog glumišta Relja Bašić, koji je utjelovio lik šarmantnog zavodnika s brčićima, i vodeći hrvatski teatrolog, akademik Boris Senker.

 Kako je najavljeno je iz Hrvatskog fimskog saveza koji izdaje taj filmološki časopis, u "nostalgičnom, duhovitom, ali i oporom mementu za Bašićevu najpoznatiju ulogu čitatelji mogu saznati što je s Fulirom bilo dvadeset pet godina nakon događaja iz filma Tko pjeva zlo ne misli".

 Naslovni temat upotpunjen je komparativnom, transmedijskom analizom Ane Fazekaš u kojoj se uspoređuje proslavljeni film Kreše Golika i istoimena kazališna uspješnica zagrebačkog HNK-a, u režiji Renea Medvešeka.

 U rubrici "Počeci filma" Enes Midžić predstavlja prijelomnu filmsko-povijesnu studiju u kojoj, oslonjen na arhivske izvore, donosi nove spoznaje o ranim danima filma na hrvatskim prostorima, s posebnim težištem na prve filmske projekcije u Zagrebu.

 U tematu o kultnoj seriji "Twin Peaks" Karla Lončar, koja se bavi stvaralaštvom Davida Lyncha, vratila se originalnom serijalu iz perspektive teatralizacijskih strategija i psihoanalitičkih čitanja, dok je Luka Ostojić pisao o novom izdanju serije koja je iznevjerila sva očekivanja.

 U rubrici "Studije" Anita Milićević kroz sedam najpoznatijih filmova Michelangela Antonionija obrađuje njegovo shvaćanje medija, temeljeno na mogućnosti filma da nevidljive emocionalne sadržaje prikaže putem materijalnog svijeta.

 Dejan D. Marković u svome eseju prikazuje najuspjelije pokušaje rekreiranja psihodeličnog doživljaja u eksperimentalnim, igranim i animiranim filmovima, a Marijan Tucaković nadahnut vinilnim izdanjem soundtracka filma "Gosti iz galaksije" piše muzikološki osvrt na taj Vukotićev SF i stvaralaštvo njegova skladatelja Tomislava Simovića, kao i na pionirski značaj elektroničke glazbe u vremenu njegova nastanka.

 Uobičajeno, Ljetopis je popratio zagrebačke festivale ZFF, 25 FPS i Human Rights Film Festival, kao i međunarodne festivale u Stockholmu, Beogradu i Gijonu te prikazao knjige o Zvonimiru Berkoviću, Béli Tarru, Jean-Lucu Godardu te scenarističko djelo Jasmine Kallay.

 Rubrika "Novi filmovi" donosi tekstove o Blade Runneru 2049, Kratkom izletu, Opčinjenom, Pričama o Meyerowitzima i Ubojstvu svetog jelena.

 Hrvatski filmski ljetopis izdanje je Hrvatskog filmskog saveza, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ureda za kulturu grada Zagreba.

 Časopis je počeo izlaziti 1995. kao tromjesečnik, evidentiran je u FIAF International Index to Film Periodicals, u Arts and Humanities Citation Index, u SCOPUS-u te u najprestižnijoj međunarodnoj bazi radova Web of Science (WoS).



Pirandellova drama "Odjenuti gole" četvrti premijerni naslov dubrovačkog kazališta


DUBROVNIK - Drama "Odjenuti gole" Luigija Pirandella četvrti je ovosezonski premijerni naslov dubrovačkog Kazališta Marina Držića, a kako je na najavnoj konferenciji za medije u ponedjeljak istaknula redateljica predstave Marina Pejnović, predstava postavlja temeljno pitanje što je istina, odnosno do kuda smo spremni nekoga progoniti da bi saznali istinu o njemu.

 Redateljica Pejnović rekla je kako je nevjerojatna ljudska potreba da znamo istinu i da mislimo da imamo pravo na istinu. "To susrećemo svaki dan, a istina nikad nije jednoznačna. Premda svi imamo tendenciju vrlo brzo odsjeći te reći da je tako, a nikako drukčije. To me najviše zainteresiralo“, izjavila je Pejnović.

 Dodala je kako predstava ne obrađuje samo dramu "Odjenuti gole", već i Pirandellovu novelu "Tragedija jednog lika" kao prizmu kroz koju se sagleda drama.

 "Ne bavimo se samo ovom dramom, već i svim postupcima koje Pirandello kao pisac uvodi. Prije svega metateatralnost, što je ispred, a što iza zastora. Ludens, igra u kojoj više ne znam je li netko lik, osoba. Stalno imamo situaciju dvostrukog dna. U drami me najviše zainteresirala višestrukost istine te mnogostrukost prizmi oko jednog slučaja. Pirandello u drami pokušava dokazati da i u realizmu, stvarnom životu, postoje svi njegovi teatarski postupci“, rekla je Pejnović te naglasila kako je po pitanju prostora u predstavi iskorišten princip teatralizacije.

 "Nismo u realističnom prostoru, već se prostor kreira po potrebi i prema igri", kazala je.

 Ravnatelj kazališta Ante Vlahinić istaknuo je kako Pirandellov pogled na kazalište kroz razne estetike traje još i danas.

 "U razgovorima s redateljicom sam vidio s koliko strasti pristupa poslu. Zanimljiv je i način na koji je redateljica sa svojim autorskim timom gradili predstavu. Kroz sam proces pripreme jasno je da je riječ o pravom pristupu. Drago mi je što se Pirandello vratio u hrvatska kazališta, jer osim naše premijere radi se i u Splitu te Zagrebu. Kad jedno kazalište može igrati Čehova ili Shakespearea, onda može igrati sve, a ja bi tu priključio i Pirandella. Zbog svojevrsnog legitimiranja ovog kazališta sam jako navijao za Pirandella“, rekao je Vlahinić.

 O predstavi su također govorili scenografi Pietro Boban i Liberta Mišan, glazbena suradnica Paola Dražić-Zekić te glumci angažirani na predstavi.

 U predstavi glume Nika Lasić (Ersilia Drei), Bernard Tomić (Franco Laspiga), Hrvoje Sebastijan (Grotti), Zdeslav Čotić (Ludovico Nota), Edi Jertec (Alfredo Cantavalle), Mirej Stanić (Onoria) te Nina Hladilo (Emma). Na prestavi su, uz redateljicu Marinu Pejnović, radili Liberta Mišan i Pietro Boban (scenografija), Irena Sušac (kostimografija), Paola Dražić-Zekić (skladateljica) te Elvis Butković (oblikovatelj svjetla).

 Premijera predstave "Odjenuti gole" održat će se u subotu, 24. veljače u 20 sati, dok je reprizna izvedba zakazana za 25. veljače u 20 sati.



Novi program DHKP-a "Književni prevoditelj u vašem kvartu" približava književne prevoditelje i građane


ZAGREB - S ciljem popularizacije uloge književnoga prevoditelja kod šire čitateljske publike, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) pokrenulo je program "Književni prevoditelj u vašem kvartu", a prvi od ukupno deset planiranih susreta prevoditelja i građana u neformalnom okruženju zagrebačkih gradskih četvrti bit će razgovor s Leom Kovács u ponedjeljak u Kinoteka caffe baru.

 Kako se ističe u najavi, budući da je čak 80 posto svih knjiga objavljenih u Hrvatskoj nastalo prevođenjem sa stranih jezika, DHKP je osmislio program kako bi čitatelji upoznali i autore tih prijevoda, ljude odgovorne za njihov užitak u pročitanome tekstu.

 U sklopu projekta, jednom mjesečno na raznim lokacijama u gradu organizirat će se susret između književnih prevoditelja i građana u neformalnom okruženju zagrebačkih gradskih četvrti. Tom će prigodom prevoditelj pročitati isječak iz nekog njemu dragog prijevoda, te autora i djelo sažeto predstavi publici s kojom će potom razgovarati o svojem pozivu i pročitanom isječku te odgovarati na pitanja.

 Tijekom 2018. članovi DHKP-a Ksenija Banović, Anda Bukvić Pažin, Željka Gorički, Lara Hölbling Matković, Snježana Husić, Lea Kovács, Anja Majnarić, Vanda Mikšić, Ivana Ostojčić i Dean Trdak susrest će se sa stanovnicima četvrti u kojima žive, na najrazličitijim lokacijama: u parkovima, domovima za starije, planinarskim domovima na Sljemenu, gradskim muzejima, vrtićima i kafićima.

 "Cilj projekta je približiti građanima, u njima bliskom ambijentu, poziv književnog prevoditelja, povećati njegovu vidljivost u lokalnoj zajednici, ali i u medijskom prostoru. Osim toga, DHKP ovim projektom želi učiniti korak prema onim potencijalnim čitateljima do kojih ne dopire kroz uobičajene tribine i književne večeri", stoji u najavi.

 U tekućoj je kalendarskoj godini zasad u planu ukupno deset susreta, a prvi je na rasporedu već u ponedjeljak, kada će Lea Kovács u Kinoteka caffe baru predstaviti svoj prijevod romana "Sotonski tango" mađarskoga pisca Lászla Krasznahorkaia, objavljen u izdanju naklade OceanMore, te ispričati što ju je privuklo književnom prevođenju.

 Razgovor će voditi Ana Badurina, a ulomke iz romana čitat će Borna Marčac.

 "Sotonski tango" prvi je roman Lászla Krasznahorkaia objavljen 1985. godine, kojim se taj autor svrstao u sam vrh mađarske i svjetske književnosti. Godine 1994. kultni mađarski redatelj Béla Tarr, s Krasznahorkaiem kao scenaristom, snimio je sedmoipolsatni film istoimena naslova, koji također postaje remek-djelom filmske umjetnosti. Krasznahorkai je među ostalim dobitnik nagrade Man Booker za cjelokupni književni opus.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

"Tri plakata izvan grada" proglašen najboljim filmom na ovogodišnjoj dodjeli Bafti

LONDON - Film "Tri plakata izvan grada" proglašen je najboljim filmom na ovogodišnjoj dodjeli britanskih filmskih nagrada BAFTA ali je njegovom režiseru Martinu McDonaghu izmakla nagrada za režiju koju je osvojio Guillermo Del Toro za film "Oblik vode".

"Tri plakata izvan grada" osvojio je nagradu za najbolji film u konkurenciji sa "Zovi me svojim imenom", "Najmračnijim satom" (Darkest Hour"), "Dunkirkom" i "Oblikom vode" ("Shape of Water").

Film Martina McDonagha osvojio je također nagradu za najbolji britanski film. U utrci su bili i "Oblik vode", "Najmračniji sat", "Staljinova smrt", "Božja zemlja", "Lady Macbeth" i Paddington 2".

Američka glumica Frances Mc Dormand proglašena je najboljom glavnom glumicom za ulogu majke koja traži pravdu za silovanu i ubijenu kćer u "Tri plakata izvan grada" a niz nagrada nastavio je Sam Rockwell, ovjenčan za sporednu mušku ulogu policajca rasista na putu katarze.

McDonaghov film nagrađen je i u kategoriji originalnog scenarija.

Guillermo Del Toro dobio je ipak zadovoljštinu osvojivši Baftu za najboljeg režisera za film za "Oblik vode", koji je dobio najviše nominacija, ukupno 12, a potvrdio je tek one za originalnu glazbu i za produkcijski dizajn.

Nagradu za najboljeg glavnog glumca osvojio je Gary Oldman za ulogu Winstona Churchilla u povijesnom filmu "Najmračniji sat".

Najboljom sporednom ženskom ulogom članovi Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti ocijenili su onu Allison Janney u biografskom filmu o kontroverznoj američkoj klizačici "Ja, Tonya".

Najveća je glumačka nada po njihovoj ocjeni Daniel Kaluuya a najboljim filmom izvan engleskog govornog područja proglašen je The Handmaiden iz 2016. godine, prvi korejski film ovjenčan Baftom.

Nagradu za najbolji filmski debi britanske spisateljice/pisca, režiserke/režisera, producentice/producenta osvojio je "Nisam vještica" ("I Am Not A Witch") režiserke Rungano Nyoni, rođene u Lusaki i odrasle u Britaniji, o djevojčici optuženoj za posjedovanje vještičjih moći.

Najboljim dokumentarcem proglašen je "Ja nisam tvoj crnac" (I Am Not Your Negro") režisera Raoula Pecka.

I londonska je ceremonija, poput mnogih drugih u svijetu popularne kulture, posebno filma i glazbe, prošla u znaku iskazivanja solidarnosti sa žrtvama seksualnog zlostavljanja #MeToo i "Time's Up". Mnoge su zvijezde, uključujući Angelinu Jolie, Jennifer Lawrence i Kristin Scott Thomas, tako stigle na dodjelu nagrada odjevene u crno.

Predsjedateljca Bafte Jane Lush otvorila je ceremoniju ozbiljnom porukom da je važno priznati da je prošla godina bila "teška", ističući nastojanja u sklopu borbe protiv rodne nejednakosti, prenosi AFP.

"Svjedočili smo nizu hrabrih objava o maltretiranju i seksualnom zlostavljanju koje se na našu sramotu desetljećima odvijalo pred našim nosom ", kazala je Lush.

Laureatkinja McDormand nije se odjenula u crno ali je citirala riječi svog lika koji po vlastitom priznanju ima "malo problema s prihvaćanjem autoriteta".

"Želim ipak da znate da se u potpunosti solidariziram sa svojim sestrama koje večeras nose crno", kazala je američka glumica.


BiH: Umro Nazif Mujić dobitnik Srebrenog medvjeda na Berlinaleu

SARAJEVO - Nazif Mujić, glavni glumac u filmu "Epizoda u životu berača željeza" koji je za tu ulogu na filmskom festivalu u Berlinu 2013. godine dobio nagradu Srebreni mevjed, umro je u nedjelju u mjestu Svatovac kod Lukavca u sjeveroističnoj Bosni gdje je i živio u romskom naselju, prenijeli su mjesni mediji u BiH.

Mehmed Mujić, član šire obitelji, ujedno zastupnik u Vijeću nacionalnih manjina Federacije BiH, potvrdio je da je njegov rođak kojega je na kratko proslavila uloga u filmu što ga je režirao oskarovac Danis Tanović umro prirodnom smrću.

"Njegova obitelj je u teškom imovnom stanju, a već je pokrenuta akcija za prikupljanje novčane pomoći kako bi Nazif bio dostojanstveno ukopan", rekao je Mehmed Mujić portalu Klix.

"Epizoda u životu berača željeza" potresna je priča nastala na istinskoj drami koju je proživjela obitelj Nazifa Mujića kada se njegova supruga suočila s nerješivim problemima zbog komplikacija u trudnoći kada nije mogla dobiti liječničku pomoć jer nema zdravstveno osiguranje.

Film je još jednom podsjetio na teško stanje u kojemu žive Romi u BiH suočeni s predrasudama i socijalnom isključenošću.

Mujiću je kratkorajna filmska slava djelomice popravila život. Nakon nagrade na Berlinaleu dobio je i posao u komunalnom poduzeću u Tuzli no nedugo nakon toga i on i njegova obitelj pokušali su pronaći sreću u Njemačkoj gdje su zatražili azil.

Taj zahtjev im je odbijen pa su deportirani natrag u BiH, a Nazif je nakon toga čak prodao kip Srebrenog medvjeda kako bi pribavio novac za svakodnevne potrebe.

 

Emma Watson dala milijun funti Zakladi protiv spolnog uznemiravanja


LONDON - Britanska glumica Emma Watson donirala je milijun funti (1,13 milijuna eura) zakladi za podršku ženama žrtvama spolnog uznemiravanja koju je predstavilo 190 žena filmske i televizijske industrije u nedjelju satima prije svečanosti dodjele nagrada Bafta u nedjelju navečer.

"Zakladu za pravdu i jednakost (Justice and Equality Fund) je u kolumni objavljenoj u nedjelju predstavilo 190 žena filmske i televizijske industrije u Ujedinjenom kraljevstvu koje su se mobilizirale nakon otkrića brojnih skandala.

"Zajedno možemo okončati zlostavljanje i nekažnjivost", napisale su potpisnice i precizirale da se njihova akcija ne ograničava samo na sektor zabave već se proširuje i na sva područja društva, medija i politike.

Osim Emme Watson, brojne britanske zvijezde su dale doprinose, među kojima Keira Knightley, Jodie Whittaker i Emma Thompson kojima su se pridružili i muškarci među kojima i Tom Hiddleston koje je dao 10.000 funti.

Očekuje se da će večeras na dodjelu Bafta nagrada brojne zvijezde doći u crnome, kao što su već potvrdile glumice Margot Robbie i Allison Janney, u znak prosvjeda protiv skandala u koje su upletena velika imena filmske industrije poput Harveya Weinsteina. Neke će na crvenom tepihu pratiti priznate aktivistice, posebno povezane s platformom Everyday Sexism Project.

 

Umro redatelj Idrissa Ouedraogo iz Burkine Faso, pobjednik Cannesa 1990.


OUAGADOUGOU - Redatelj i producent iz Burkine Faso, Idrissa Ouedraogo umro je u 64. godini, objavila je Nacionalna udruga filmskih djelatnika Burkine Faso u priopćenju.

Istaknut afrički filmski djelatnik Idrissa Ouedraogo je od 1980. do 2000., snimio četrdesetak filmova.

Dobitnik je brojnih nagrada na najvećim filmskim festivalima, poput Grand Prixa žirija u Cannesu za film "Tilai" 1990. godine.

Ouedraogo je počeo filmsku karijeru 1981., fikcijom "Poko", filmom koji je iste godine dobio nagradu kao najbolji kratkometražni film na Panafričkom filmskom i televizijskom festivalu Ouagadougoua (Fespaco).

Godine 1990. je snimio "Tilai" u kojem prenosi grčku tragediju u suvremenu Afriku i tim filmom pobjeđuje na festivalima u Cannesu i na Fespacou.   



Mumija koja vrišti izložena u egipatskom muzeju u Kairu


KAIRO - Egipatski muzej u Kairu ovog je tjedna izložio "mumiju koja vrišti", a riječ je o sinu jednog faraona koji je bio optužen da je kovao urotu protiv svog oca.

Rijetko prikazana javnosti, ova mumija pod nazivom "Nepoznata E", pokazuje napeto lice otvorenih usta koja navode na misao da vrišti od boli.
Prema egipatskom Ministarstvu za starine, analize DNK potvrdile su da je riječ o sinu Ramzesa III., faraona koji je vladao između 1186. i 1155. godine prije Krista.

Tragovi na toj mumiji pokazuju da je čovjek obješen i prekriven ovčjom kožom koju su Egipćani smatrali nečistom.

Pentawere, sin Ramzesa III. bio je osuđen na vješanje zbog sudjelovanja u uroti protiv svoga oca.
On je s majkom Tiye, drugom ženom Ramzesa III., smišljao urotu za ubojstvo faraona.

Povijest ne daje jasnih potvrda o tome je li Ramzes III. ubijen, ali postoje naznake da je bio proboden u vrat. Oko vrata Ramzesa III: pronađen je amulet s okom Horusa, koji simbolizira utjehu i zaštitu, navodi egipatsko ministarstvo.



Umor za volanom može imati isti utjecaj kao alkohol

 
BERLIN - Nakon cjelonoćnog izlaska s prijateljima, čak i najtrezniji vozač može biti prijetnja sebi i drugima.

Umor može imati poguban utjecaj na vožnju, baš kao i alkohol, upozorava Njemačko vijeće za sigurnost prometa (DVR).

Osoba koja nije spavala 17 sati imat će smanjenu reakciju za upravljačem, usporedivu s onom kakva se javlja pri 0,5 promila alkohola u krvi. Nakon 22 sata bez sna, to raste na 1,0 promil.

Umor predstavlja opasnosti u formi mikrosna za volanom. Vozač koji sklopi oči na samo nekoliko sekundi vozit će slijep opasno dugu dionicu. Pri brzini od 50 km/h, automobil prolazi 30 metara u samo dvije sekunde.

Prvi znakovi umora uključuju često zijevanje i teške kapke. To treba prepoznati kao znake upozorenja i odmah reagirati, naglašava DVR.

Kratko zaustavljanje, protezanje i udisanje svježeg zraka može pomoći u prevladavanju umora. Stručnjaci napominju i da šalica kave, za kojom će mnogi posegnuti u slučaju umora, počinje djelovati tek za pola sata.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus