23:29, 23. Siječanj 2018

kultura...

Kultura 19. prosinca 2017.

Objavljeno: 19.12.2017 u 02:57
Pregledano 109 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 19. prosinca 2017.

ZAGREB 19. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Film "S one strane" u konkurenciji najvećeg norveškog festivala


ZAGREB -
Film "S one strane" redatelja Zrinka Ogreste, koji je premijerno prikazan i nagrađen na 66. međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, pozvan je u glavni program 28. Tromso International film festivala, najvećeg filmskog festivala u Norveškoj.

Uz hrvatski film, na tom će se festivalu od 15.do 21. siječnja u Tromsu prikazati još jedanaest recentnih filmova, festivalskih uspješnica iz cijeloga svijeta, najavio je u utorak producent filma, zagrebački Interfilm. 

Filmove u konkurenciji organizatori festivala najavljuju kao umjetnički ambiciozne radove, koji će se natjecati za središnju nagradu Aurora te još dvije nagrade -međunarodnu nagradu kritike Fipresci i nagradu "Don Quijote" koju dodjeljuje međunarodna organizacija filmskih društava FICC.

Konkurenti Ogrestinom filmu bit će, među ostalima, "Bez ljubavi" ruskog Andreya Zvyagintseva, nagrađenog na canneskom festivalu te nominiranog za Zlatni globus, "Reinventing Martin" Anne Fontaine, nagrađene Veneciji, "Ljeto 1993" Carle Simon, nagrađene na Berlinaleu, "The Great Budha" Hsi-yao Huanga, nagrađenoga u Torontu i "Ex Libris: New York Public Library" Fredericka Wisemana, dobitnika nagrade kritike na venecijanskom festivalu.

Radnja filma "S one strane" prati patronažnu sestru (Ksenija Marinković), koja je dvadeset godina ranije s djecom preselila u Zagreb, pobjegavši od obiteljskih događaja s kojima se u manjoj sredini više nije mogla nositi. Prošlost je ipak sustiže u obliku telefonskih poziva koji otkrivaju od čega je pobjegla i može li uopće početi život ispočetka. 

Po riječima Zrinka Ogreste, film se bavi problemom krivnje i oprosta, što su teme koje su ga godinama zaokupljale, a u filmsku priču ih je oblikovao uz pomoć suscenarista Mate Matišića.

Njegov je film dosad prikazan na šezdesetak festivala u cijelom svijetu te bio dobitnik brojnih međunarodnih i tuzemnih nagrada uključujući Veliku zlanu arenu za najbolji hrvatski film na filmskom festivalu u Puli 2016. Distribuiran je u kinima brojnih europskih zemalja.  

Uz Kseniju Marinković, glavnu ulogu ima Lazar Ristovski, a glume još Tihana Lazović, Robert Budak, Toni Šestan, Tena Jeić Gajski, Vinko Kraljević, Marija Tadić, Alen Liverić.  

Direktor fotografije je Branko Linta, montažer Tomislav Pavlic, ravnateljica filma Maja Vukić, scenografkinja Tanja Lacko, kostimografkinja Katarina Zaninović, majstorica maske Slavica Šnur, a za zvuk su bili odgovorni Mladen Pervan i Martin Semenčić.  

Produkciju potpisuje zagrebački Interfilm u koprodukciji sa Zillion filmom iz Beograda i Hrvatskom radiotelevizijom. Sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Filmskog centra Srbije.



Damir Karakaš dobitnik prve Nagrade Fric


ZAGREB -
Dobitnikom prve Nagrade Fric, koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express, proglašen je u utorak u Zagrebu književnik Damir Karakaš, za roman "Sjećanje šume", ocijenjen kao "roman koji će jednoga dana svakako biti uvršten u klasike hrvatske književnosti".

Nagradu su Karakašu na posebnoj svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu uručili glavni urednik tjednika Express Alen Galović i predsjednica žirija Biljana Romić, koja je i pročitala obrazloženje odluke o dobitničkom naslovu.

Knjigu je ocjenjivački sud posebno pohvalio jer "izrazito škrtim izražajnim sredstvima na sažet način komprimirano vodi čovjeka prema najdubljim plodovima emocija, s druge strane realistično prikazujući mikrokozmos Like". "Djelo koje se može uspoređivati s 'Brezom' Slavka Kolara, 'Sjećanje šume' roman je koji će preživjeti ne samo ovu sezonu nego i puno drugih, a jednoga će dana svakako biti uvršten u klasike hrvatske književnosti", mišljenje je žirija iznijeto na dodjeli.

"Pisan iznimno cizeliranim rukopisom pri kojemu je svako 'manje' veliko 'više', uz iznimno jedinstvo stila i teme, Karakaš u njemu zadire do dubokoga dna vlastitoga bića, sve do konačnog obračuna i poravnanja s demonima prošlosti. Ispisujući povijest, priču jedne seoske obitelji, on ispisuje i povijest vremena, promjena, modernizacije, sukoba i suspregnutosti emocionalnoga registra", rekla je Romić, te poručila: "Rečenice toga romana ispisane su krvlju, znojem i suzama ponesene iz odrastanja u 'zemlji vukova'".

Karakaš je zahvalio žiriju na nagradi, svojem uredniku, nakladniku i obitelji, kao i tjedniku Express koji je "u ovim teškim vremenima 'kulture-nekulture', kada neki još uvijek nisu svjesni da je društvo bez kulture osuđeno na propast" osigurao tako izdašnu književnu nagradu.

Istaknuo je kako je posebno ponosan što je dobio nagradu koja nosi ime našeg književnog velikana Miroslava Krleže, "intelektualne literarne gromade", čija mu je rečenica "treba pisati mrko, okrutno, neumoljivo, bez samilosti pa čak i sa začepljenim nosnicama ako treba", kako je rekao, oduvijek bila važna misao vodilja.

Govoreći o nagradi vrijednoj 75 tisuća kuna, njezin koordinator Kruno Lokotar napomenuo je kako je ime dobila po nadimku Miroslava Krleže, a zamišljena je kao način prepoznavanja i valorizacije književnih djela koja u najširem mogućem smislu reflektiraju suvremenost. Njezino se prvo izdanje dodjeljuje za najbolju knjigu neprevedene fikcijske proze premijerno objavljenu u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 31. lipnja 2017., rekao je Lokotar.

"Ta nagrada odaje Krleži poštovanje ali bez idolopoklonstva, a riječ o vrlo izdašnoj nagradi, koja predstavlja silan poticaj i za pisanje i za autore i za književnu scenu", dodao je, te poručio kako se nada da je to tek "početak jedne lijepe tradicije".

Glavni urednik tjednika Express Alen Galović istaknuo je da ta nagrada "nikako ne želi biti još samo jedna u nizu, već želi ostati nagrada koja će hrvatskim književnicima i književnosti vratiti dostojanstvo koje im u našemu društvu i pripada". "U toj misiji vraćanja digniteta knjizi, književnicima i književnosti, tjednik Express, odnosno 24 sata i Styria, i dalje će ustrajati", poručio je Gavranović.

Damir Karakaš (1967.) napisao je još knjigu putopisa "Bosanci su dobri ljudi" (1999.), romane "Kombetari" (2000.), "Kako sam ušao u Europu" (2004.), "Sjajno mjesto za nesreću" (2009.) i "Blue Moon" (2014.); zbirke priča "Kino Lika" (2001.), "Eskimi" (2007.) i "Pukovnik Beethoven" (2012.), te drame "Skoro nikada ne zaključavamo" (2009.) i "Snajper" (2013.).

Pisac koji je pozornost kritike i javnosti stekao svojim bespoštednim literarnim prikazima života u Lici, u svojem se romanu "Sjećanje šume" ponovno bavi krajem u kojemu je rođen i odrastao, obitelji, odnosom s ocem, ali s fokusom na djetinjstvo.


Kipar Miro Vuco dobio Nagradu za životno djelo HDLU-a



ZAGREB - Akademski kipar Miro Vuco primio je u utorak na svečanoj dodjeli u Staroj gradskoj vijećnici Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), a tom su prigodom dodijeljene i godišnje nagrade Društva.

Priznanje za veliki doprinos hrvatskoj umjetnosti Vuco je dobio kao autor koji je svojim umjetničkim djelovanjem "ostavio neizbrisiv trag na hrvatskoj kiparskoj umjetničkoj sceni, nagrađivani umjetnik bogatog stvaralačkog i izlagačkog opusa".

Zahvalivši u ime nagrađenih i u svoje ime, Vuco je rekao kako su danas nagrađeni "ljudi s iskazom koji su obogatili našu sredinu svojim kulturnim naporima" i kojima te nagrade puno znače, ali su i podstrek za sljedeća zbivanja i iznenađenja jer, u njegovom slučaju, nagrada ne znači da će prestati umjetnički djelovati.

"Možda mi nagrađeni postajemo jezgra, a možda i misionari u generacijskom slijedu, dodiru i razmjeni ideja, motiva i formi. Stvaralaštvo je sklad koji nas prožima i postaje najviše dobro i zato budimo bitni elementi jednog vremena, njegovi klasici u lancu bez prekida tog velikog izazova. Živjela budućnost,  živjela Hrvatska", poručio je laureat.

Miro Vuco (1941., Vojnić kod Sinja) je nakon završene Škole primijenjenih umjetnosti u Splitu, upisao Pedagošku akademiju, no prije kraja prvog semestra odlučuje se za studij kiparstva.

Svoj kiparski put započeo je suprotno dominirajućim teorijama suvremenog formalizma i vladajućoj estetici te se okrenuo iskazu art bruta te se sa drugim članovima grupe Biafra sukobio s tadašnjim dominantnim likovnim trendovima.

Uz bogatu umjetničku produkciju ističe se pedagoškim radom - od Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu do Akademije likovnih umjetnosti, gdje je i mentor na poslijediplomskom studiju.

Kako se ističe u obrazloženju nagrade, Vuco intenzivno i predano sudjeluje u obrazovanju, ali i unaprjeđenju nastavne prakse, oblikujući generacije mladih umjetnika, pa je njegov doprinos struci, ali i hrvatskoj kulturi uopće, neosporan, i bit će, uz ovu nagradu, dodatno potvrđen.

Njegovi se radovi nalaze u fundusima mnogih muzeja i zbirci u Hrvatskoj i inozemstvu,a u opusu su mu brojni spomenici i javne skulpture, među ostalim, autor je spomenika Tinu Ujeviću u Zagrebu, Anti Starčeviću u Osijeku, Bademi Sokolović u Zagrebu.


Gordana Bakić osvojila Nagradu za najbolju izložbu

Likovna nagrada HDLU-a za najbolju izložbu dodjeljuje se izložbi "Obnavljanje" akademske slikarice Gordane Bakić, na kojoj je predstavila 'prostorni crtež", rad u nastajanju, kojeg se može sagledavati kroz prizmu scenografije, makete ili predložene nove arhitekture prostora.

Prostor Galerije SC u Zagrebu, gdje se izložba održala od 24. ožujka do 12. travnja ove godine, bio je za tu prigodu preobražen sa sadržajem koji je zauzeo svaki centimetar poda, kao "ogledalo autoričinog vježbanja kompozicije cjeline te mjesto gdje postavljena pitanja pronalaze nova pitanja pa i logične odgovore unutar sebe samih".

Žiri za dodjelu nagrada zaključio je kako je Gordana Bakić tom izložbom "predložila metodu nadogradnje i obnavljanja svog vlastitog unutarnjeg prostora putem umjetničkog procesa te iznjedrila vrlo kvalitetan i inovativan umjetnički sadržaj".

Bakić je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Zlatka Kesera. Radila je u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu na oslikavanju scenografija, te 2011. magistrirala slikarstvo na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani, u klasi prof. Bojana Gorenca.

Od 2012. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u umjetničko-nastavnom zvanju docentice.  


Nagrada mladom umjetniku pripala Damiru Soboti

Mladi umjetnik, akademski slikar-grafičar Damir Sobota, dobio je Nagradu HDLU-a za mladog umjetnika, kojom se, obrazloženo je, potvrđuje i potiče njegova daljnja uspješnost.
Sobota je još za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti, odbacio figuraciju te se, naslanjajući se estetikom na umjetničku tradiciju apstraktnih umjetnika šezdesetih godina, izražavao kroz apstraktni 'jezik'.

U novijim radovima bavi se odnosom punog i praznoga, materije i antimaterije, umjetnika i prostora, a njegovi radovi prvi put poprimaju iluziju treće dimenzije.

"Sobotin je rukopis nedvojbeno njegov, prepoznatljiv, konstantan. Ne ulazeći u maniru, on kontinuirano napreduje, predano se razvija i osvježava, ne ostavljajući prostor tautologiji, a gledatelj uvijek iznova ostaje iznenađen", ističe se u obrazloženju.

Damir Sobota (1988., Zagreb) stekao je po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2013., u klasi prof. Roberta Šimraka, zvanje akademskog grafičara.

Prije dvije godine je pohađao rezidencijalni program u Belgiji, a radio je i kao vanjski suradnik na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Do sada je imao šest samostalnih izložbi, a sudjelovao je i na nizu skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu.


Boži Biškupiću posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti

Bivši ministar kulture Božo Biškupić dobio je posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti. "U posljednjih pet desetljeća, razvoj kulture, kulturne politike i likovne umjetnosti u Republici Hrvatskoj, s velikim utjecajem na susjedne zemlje, bez gospodina Bože Biškupića bio bi nezamisliv", obrazloženo je.

"Njegova prosvjetiteljska vizija, ostvarena kroz djelovanje na raznim poslovima u kulturi, sve do pozicije ministra kulture u više mandata, naslonila se na tradiciju djelovanja dvaju velikih 'prosvjetiteljskih' ličnosti, Isidora Kršnjavog i Josipa Jurja Strossmayera, koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća osigurali kontinuitet kulturnog života i djelovanja, kako u velikim gradovima, tako i u malim sredinama", dodaje se.

Kako je istaknuto, Biškupić nastavlja tu viziju "ne samo iz uvjerenja o važnosti kulture, već prvenstveno iz osobne ljubavi i zaljubljenosti u umjetnost. Likovna umjetnost u njegovom srcu zasigurno ima posebno mjesto".

Biškupić je nagrađen i za potporu radu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, u posljednjih tridesetak godina. "Svojim primjerom kontinuirano nas podsjeća da je naša dužnost raditi najbolje za kulturu i umjetnost te da, bez obzira na teškoće na koje nailazimo, ne odustajemo od nastojanja da stvorimo nešto novo, jedinstveno i lijepo. Novo umjetničko djelo", napominje se u obrazloženju.

"Način rada i rezultati koje postiže pokazatelj su svima nama da je uvijek moguće učiniti više; da su osobno uvjerenje, ljubav i neprestano djelovanje jedini način da omogućimo kulturi da mijenja svijet te ga učini boljim", rečeno je.

Božo Biškupić (1938., Mala Mlaka) završio je Pravni fakultet i poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti, te stekao zvanje magistra društvenih znanosti iz područja informacijskih znanosti (muzeologija).

Skupljajući godinama suvremenu poslijeratnu umjetnost, te etnografsku građu Turopolja, Posavine i Pokuplja osnovao je Zbirku Biškupić koja je 1976. registrirana i zaštićena kod Ministarstva kulture Uprave za zaštitu spomenika kulture.

Od 1970. sudjelovao je u organiziranju likovnih manifestacija i promidžbi hrvatske kulture u domovini i inozemstvu, a niz umjetnina je darovao galerijama, nacionalnim knjižnicama i muzejima diljem Hrvatske i svijeta te je pokrenuo osnivanje međunarodnog trijenala grafike u Livnu 2017.

U vlastitoj je nakladi objavio i uredio više od stotinu literarno-likovnih autorskih knjiga i grafičkih mapa, autor je suautor ili priređivač brojnih monografija te, među ostalim, autor, priređivač i urednik više od pedeset likovnih izložbi.


Nagrade pomažu i oblikovanju identiteta hrvatskog društva

"Kultura je individualno-kolektivno dobro koje oblikuje identitet pojedinca, zajednice i društva, stoga i ove nagrade pomažu da se oblikuje identitet sviju nas i hrvatskog društva", rekao je na dodjeli Josip Zanki, predsjednik HDLU-a.

"Imamo dvije tisuće članova i vodimo brojne projekte, vodeći računa da njima omogućavamo bolji položaj našim članovima i promoviramo hrvatsku likovnu umjetnost u međunarodnom kontekstu", dodao je Zanki, najavivši da HDLU iduće iduće godine slavi 150 godina utemeljenja i 80 godina izgradnje Meštrovićevog paviljona, u kojemu se Društvo nalazi.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević zahvalila je Društvu što dodjelom tih likovnih nagrada usmjeruje pažnju na talentirane umjetnike. "Ova nagrada ima poseban značaj jer ih umjetnici dodjeljuju umjetnicima, strukovne nagrade svima su uvijek najdraže", napomenula je. 

Andrija Mikulić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba koja je pokrovitelj nagrade, ocijenio je kako su nagrade HDLU-a svojevrsni rezime najvećih dostignuća proteklih godina u kategoriji umjetničkog stvaralaštva.

"Bez obzira na raznovrsnost djela, pristup stvaranju i pogledu na umjetnost, zajedničko nagrađenima je vrhunska izvedba i ugled koji donose hrvatskoj likovnoj umjetnosti, gradu Zagrebu i Hrvatskoj", istaknuo je.

U Odboru za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a za proteklu godinu bili su Peruško Bogdanić, Ivona Jurić, Robert Šimrak i Zlatan Vrkljan.



Izložba "Na iglama - modni dizajn Igora Galaša" u MUO


ZAGREB - Kao dio ovogodišnjeg adventskog programa u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u utorak se otvara izložba radova Igora Galaša, jedinog modnog dizajnera kojemu je ručno rađeno pletivo zaštitni znak kolekcija.
 

Na izložbi "Na iglama - modni dizajn Igora Galaša" predstavit će se njegov dugogodišnji opus unikatnih kreacija u pletivu, s više od 80 impresivnih predmeta, odjeće i nacrta, iz nagrađivanih kolekcija, nastajalih od 2006. do 2012. godine.

Galaš je pripadnik nove generacije pletioca koja je prepoznala povijesnu vrijednost pletiva, te ga nastoji redefinirati, transformirati i učiniti dijelom visoke mode, a nosi i laskavu titulu "hrvatskog kralja pletenine", ističe se u najavi iz MUO-a. Koristi tradicionalne tehnike pletenja, kako bi stvorio skulpturalne modne konstrukcije, tzv. artwear- nosivu umjetnost.

Zahvaljujući svojim pletenim skulpturama Igor Galaš je proputovao cijeli svijet i osvojio prestižne svjetske modne nagrade. Njegove unikatne kreacije u pletivu donijele su mu titulu svjetskog ambasadora mode.

Igor Galaš (1982., Koprivnica) završio je školu Primijenjene umjetnosti i dizajna, smjer Dizajn tekstila, a diplomirao je Modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Aktivno izlaže još od srednje škole na brojnim skupnim izložbama na temu dizajna i forme tekstila, a svoj rad predstavlja i na modnim revijama. Kao student sudjelovao je na brojnim modnim natjecanjima od kojih su najznačajnija svjetsko natjecanje mladih modnih dizajnera Hempel Award u Pekingu 2008. i 2011. godine i modno natjecanje iD Dunedin Emerging Designer Award na Novom Zelandu. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.

Njegova izložba u MUO će biti otvorena do 28.siječnja.

Uz izložbu se održavaju "Isprepletene radionice" prilagođene svim uzrastima. Za vrijeme školskih praznika, između 2. i 12. siječnja tema je Galašev modni dizajn, a sudionici će se 'poigrati' s krpicama, vunom, pletenjem i lijepljenjem.



Zagrebačka Kinoteka dočekuje Božić s filmskim klasicima


ZAGREB - Zagrebačka Kinoteka ovaj tjedan dočekuje Božić - uz nastavak ciklusa Franka Capre prikazuje i dva obiteljska božićna klasika, njegov "Divan život” iz 1946. te “Čudo u 34. ulici” u režiji Georgea Seatona iz 1947. godine.

U utorak je na programu komedija “Gospodin Deeds ide u grad” iz 1936., filmska priča Caprine uspješnice koja je mlađim generacijama filmofila poznatija iz remakea "Deeds" (2002.) s Adamom Sandlerom u naslovnoj ulozi.

Film prati Longfellowa Deedsa (Gary Cooper), priprostog pjesnika iz zabitog sela u državi Vermont koji dolazi u New York kako bi preuzeo ogromnu svotu novca naslijeđenu od ujaka. Deeds odlučuje novac razdijeliti siromašnima i tako pokreće niz reakcija pohlepnih advokata, ali i upoznaje lijepu novinarku Louise (Jean Arthur).

Kako je najavljeno iz Kinoteke, dan kasnije prikazuje se romantična komedija “Dogodilo se jedne noći” (1937.) u čijem je središtu razmažena bogatašica Ellie Andrews (Claudette Colbert) koja bježi od oca jer se on protivi njenoj vezi sa ženskarom Wesleyem.

U Floridi upoznaje novinara Petera (Clark Gable) koji predloži da će joj pomoći u bijegu ako mu zauzvrat da ekskluzivnu priču za članak u novinama, na što ona pristane. Riječ je o filmu koji je postavio nove standarde za podžanr komedije “screwball".

Tjedni niz klasika Kinoteka će u četvrtak nakratko prekinuti petim Maratonom kratkometražnih filmova, koji će na najkraći dan u godini, 21. prosinca u 22 kina diljem Hrvatske slaviti kratku filmsku formu.

Program donosi recentna nagrađivana kratkometražna hrvatska ostvarenja, animirani film “Gamer Girl” Irene Jukić Pranjić, dokumentarac Borisa Poljaka “Oni samo dolaze i odlaze”, igrani filmovi “U plavetnilo” Antoanete Alamat Kusijanović i “Tanja” Jasne Nanut te eksperimentalni film “Trip” Marka Meštrovića.

Vikend je posvećen božićnim klasicima, počevši od petka navečer kada se prikazuje legendarno “Čudo u 34. ulici” iz 1947. godine u režiji Georgea Seatona.

Broj iz naslova adresa je njujorške robne kuće Macys u kojoj se pred sam Božić odvija prava drama: kad vidi da unajmljeni Djed Božićnjak posrće od alkohola, ambicioznoj se organizatorici događaja Doris Walker (M. O´Hara) učini da je sve propalo.

Ipak, zamjenu uspjeva pronaći u Krisu Kringleu (Edumnd Gwenn), simpatičnom starcu duge bijele brade koji osvaja djecu svojim brojnim talentima, nadnaravnim sposobnostima i prštećim optimizmom.

Najprikazivaniji božićni film na svijetu Caprin "Divan život" na repertoaru Kinoteke će biti u subotu. Poznata je to poticajna priča o Georgeu Bailey (James Stewart), poslovnom čovjeku na rubu samoubojstva koji uz pomoć anđela čuvara spoznaje koja mu je životna svrha.

Subotnja matineja bit će još jedna prigoda za obiteljsko druženje - za tad je najavljen Disneyjev klasik "101 dalmatinac" iz 1961. godine, bezvremenska priča o borbi dobra i zla.



Dodijeljene nagrade Hrvatskog muzejskog društva


ZAGREB - Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) dodijelilo je u ponedjeljak u Zagrebu svoje godišnje nagrade kojima izdvaja i nagrađuje izvanredna ostvarenja muzejskih djelatnika i institucija u kategorijama koje pokrivaju široki spektar muzejskog djelovanja, a Nagradu za životno djelo u muzejskoj struci ove je godine dobila umirovljena kustosica Muzeja grada Iloka Ružica Černi.

Nagradu je Ružici Černi donio predani višedesetljetni rad na mjestu povjesničarke kustosice u tome muzeju, gdje se kao dugo godina jedina obrazovana djelatnica muzejskoga kadra tijekom svoje karijere, kako stoji u obrazloženju ocjenjivačkog suda pročitanog na dodjeli, istaknula na brojnim poljima, "često se usamljeno suočavajući s brojnim zahtjevnim problemima i nesvakidašnjim situacijama".

Ružica Černi autorica je više od 50 tematskih izložaba, dokumentranih i izložbi fotografija i plakata, koje prate razne aspekte života Iloka i njegovih slavnih stanovnika, te više od 30 stručnih radova i članaka; koautorica je i suradnica brojnih obljavljenih knjiga, stručnih publikacija, novinskih članaka.

Nagradu joj je na posebnoj svečanosti upriličenoj u Muzeju Mimari uručila predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Vlasta Krklec, a Černi je, uz zahvale na nagradi koja je, kako je rekla, za nju došla neočekivano, napomenula da ju doživljava "i kao nagradu Muzeja grada Iloka, jer ja i muzej smo vršnjaci - on ove godine obilježava 65 godina svoga postojanja".

Predsjednica HMD-a Vlasta Krklec poželjela je dobrodošlicu svima okupljenima na dodjeli "muzejskih Oscara". Napomenula je da je na natječaj ove godine pristiglo ukupno 49 prijava, s nizom ostvarenih iznimnih rezultata, brojnim novim projektima i mnogo realiziranih zanimljivih novih izložaba, što je dalo ocjenjivačkome sudu "težak ali sladak zadatak nagraditi najbolje od najboljih".

"Izuzetno smo ponosni što je ta, jedna od najvećih strukovnih nagrada koje naše društvo dodjeljuje, jedan krasan poticaj svim muzejskim djelatnicima i muzejskim institucijama, a pogotovo promociji naše muzejske djelatnosti", poručila je Krklec.

Svim dobitnicima čestitala je i predsjednica Odbora za kulturu zagrebačke Gradske skupštine Dubravka Brezak Stamać.

"Uloga muzeja mijenjala se kroz povijest a danas, kad je sve više na cijeni kulturni turizam, njegov je doprinos kulturnoj ponudi grada Zagreba zaista važan u prezentaciji naše kulturne i povijesne baštine", rekla je Brezak Stamać, ocijenivši kako je upravo dodjela nagrada HMD-a kruna rada svakog muzejskog djelatnika.

Voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Veljko Mihalić napomenuo je kako je "današnji muzej, otvoreni muzej, muzej za ljude, za društvo i otvoreno društvo".

Stoga je zadaća i uloga suvremenih muzeja i očekivanja od njih znatno složenija nego ikada prije, ocijenio je. U tome bi važnu ulogu trebao odigrati novi Zakon o muzejima, koji je u pripremi, kazao je Mihalić, te poželio svim dobitnicima nagrada i priznanja, kao i svim dionicima muzejske struke uspjeh u daljnjem radu.

U ime ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek i predsjednika vlade Andreja Plenkovića okupljene je pozdravio i laureatima čestitao državni tajnik Ivica Poljičak.

"Postignuća nisu nešto što nastaje preko noći", rekao je Poljičak, jer dug je put od ideje do realizacije. Hrvatska se muzejska djelatnost ima čime podičiti ne samo u nacionalnim okvirima već i u međunarodnom kontekstu, ocijenio je nadalje, o čemu svjedoče i protekle dvije godine. Stoga su, u profesionalnom smislu, nagrade "jedan lijep poziv, potvrda i priznanje za ostvareno", a nagrađena ostvarenja predstavljaju "svjetionik svima onima koji su željni istinskoga postignuća, smjerokaz svim mlađim naraštajima unutar muzejske struke", poručio je Poljičak.


Dodijeljene i Godišnje nagrade HMD-a

Dodijeljene su i Godišnje nagrade Društva za 2016. i to u osam kategorija. U kategoriji za realiziranu izložbu u 2016., nagradu je dobila Valentina Radoš, autorica stručne koncepcije izložbe "Granice vidljivosti – 25. Slavonski bienalle".

U kategoriji za realizirani stalni postav, ocjenjivački sud nagradu je dodijelio Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka za stalni postav Memorijalnog centra Lipa pamti.

Najboljim realiziranim izdavačkim projektom proglašena je monografija "Arheološki muzej u Zagrebu – život od 19. do 21. stoljeća" autorice Ane Solter.
Godišnju nagradu HMD-a za 2016. u kategoriji istraživačkoga rada koji je rezultirao izložbom dobio je rad autorice Nele Tarbuk na izložbi "Figura i ornament / Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug" Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb.

U kategoriji provedeni istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom u 2016. godini najboljim je ocijenjen rad Iris Biškupić Bašić koji je rezultirao katalogom "Zbirka dječjih igračaka i igara".

U kategoriji realiziranog pedagoško-edukacijskog programa nagradu je dobio Muzej grada Zagreba za projekt "Žive slike 2016.".

Marketinško-propagandni program izložbe "Divovi Patagonije" Prirodoslovnog muzeja Rijeka dobio je nagradu u istoimenoj kategoriji, dok su nagradu za međumuzejsku suradnju dobili Etnografski muzej Istre i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka za suradnju na izložbi "Tržnica –trbuh grada".


Šest posebnih priznanja

Petočlani ocjenjivački sud donio je odluku i o dodjeli Posebnih priznanja HMD-a, i to u čak šest kategorija. Za najbolji realizirani izdavački projekt nagrađen je urednik Daniel Zec (Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku) za monografiju "Oscar Nemon: memoari, eseji, osvrti i zapisi".

Posebno priznanje za restauraciju muzejske građe ocjenjivački je sud dodijelio višoj restauratorici Arheološkog muzeja Istre Moniki Petrović, za restauraciju jedinstvene slike od kose na staklu.

Za istraživački rad koji je rezultirao izložbom posebno priznanje dobio je Gradski muzej Karlovac za realizaciju izložbe "Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja, 250 godina Gimnazije Karlovac".

Ivana Gržina, kustosica Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu, i Indira Šamec Flaschar, voditeljica knjižnice te galerije, dobile su posebno priznanje za dokumentacijsko-informacijski program izložbe "Tragom baštine: Schneiderov fotografski arhiv".

Najboljim pedagoško-edukacijskim programom proglašen je program radionica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu "CSI: HPM – Zločin u kokošinjcu" autorice Martine Podnar Lešić, a Upravni ured za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije dobitnik je posebnog priznanja za međumuzejsku suradnju za projekt "Muzeji zajedno", koji okuplja niz muzejskih institucija te županije.

Laureatima je čestitala i ravnateljica domaćina Muzeja Mimare Lada Ratković Bukovčan. Ocijenila je kako je muzejska djelatnost "jedno od najplemenitijih zvanja kojemu je cilj pružiti ljudima znanje, istinu i ljepotu", a nagrada HMD-a "izraz prepoznavanja i poštovanja pregnuća, posvećenosti i marljivog rada svih kolegica i kolega na analizama i prezentaciji izuzetno bogate i slojevite tematike".

"Svi muzealci svojim su radom istodobno i čuvari čvrstih odrednica struke, a rezultati njihova rada imaju cilj oplemenjivanja svih rukavaca naših života", istaknula je Ratković Bukovčan.

Nagradama HMD nastoji doprinijeti valoriziranju i poticanju rada muzejskih djelatnika i institucija u kategorijama koje pokrivaju široki spektar muzejskog djelovanja. Na natječaj je ove godine pristiglo 49 prijava a o nagradama je odlučivao ocjenjivački žiri u kojemu su ove godine bili Dora Bošković kao predsjednica, te kao članovi Damir Doračić, Kristina Mihovilić, Lidija Nikočević i Snježana Pintarić.



Izložba radova kipara Frane Kršinića iz fundusa Moderne galerije


ZAGREB - Studijska izložba "Frano Kršinić iz fundusa Moderne galerije", u povodu 120. godišnjice rođenja i 35. godišnjice smrti tog istaknutog modernog hrvatskog kipara, otvara se u utorak, 19. prosinca, u Studiju Moderne galerije "Josip Račić".

"Odajući zaslužnu počast kiparu koji je svoju osjećajnost suptilno, bezvremenski i trajno oblikovao, iz bogate riznice hrvatske moderne umjetnosti predstavlja se 17 od 26 kiparskih i četiri od 14 medaljerskih djela nastalih od 1924. do 1970. godine, o kojima skrbi Moderna galerija", napominje se u najavi izložbe.

Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli, 1897. – Zagreb, 1982.) bio je praški student te profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i rektor.

"Svojom lirskom dušom uronjen u rodni kraj, a s umjetničkim i pedagoškim radom ostvarenim u Zagrebu, suptilnu je oblikovnu formu zapečatio umjetničkim djelovanjem više od pola stoljeća u hrvatskoj modernoj umjetnosti", napominje se.

Kako se dodaje, Kršinić je na moderan način obnovio staru mediteransku tradiciju rada u kamenu, "sjedinjujući visoku zanatsku kulturu oblikovanja s neposrednim shvaćanjem suštine stvari u kojemu dominira lirična osjetilnost, lakoća diskretnih pokreta i blagost opće atmosfere djela".

Kršinićev opus sadrži reljefe, portrete i figuralne kompozicije izvedene u terakoti, bronci, kamenu i mramoru, dok se njegovi ženski aktovi klesani suptilno u mramoru smatraju najboljim djelima te vrste u domaćoj umjetnost. "Njegova je skulptura sanjarski zanesena, bezvremeno tiha i u sebe zatvorena", istaknuto je.

Autorica izložbe i kataloga je Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Moderne galerije, voditeljica Zbirke kiparstva i Zbirke medalja i plaketa Moderne galerije.

Izložba će biti otvorena do 28. siječnja



Najavljena premijera drame "Ol' smo za jedan dan"


SPLIT - Dramski ansambl splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta u petak će na velikoj sceni premijerno izvesti dramu Marka Uvodića "Ol' smo za jedan dan", najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za medije.

Na taj će se način HNK, u povodu 140. obljetnice Uvodićeva rođenja i 70 godina od smrti, prisjetiti toga splitskog autora koji je svojim živopisnim kronikama ovjekovječio, a velikim dijelom i kreirao, ono što se zove duh grada, objasnio je ravnatelj Drame Trpimir Jurkić, autor adaptacije i redatelj predstave, u kojoj i sam glumi.

"Bilo je potrebno obilježiti ovu obljetnicu jer je Uvodić u ovom kazalištu ostavio bitan trag, kao i u ovom gradu. Začetnik je 'splićanistike'. On je poput Gogoljeve kabanice jer je iz njegove kabanice izašlo puno toga", kazao je Jurkić, napomenuvši da se ideja o predstavi razvila iz prvobitne namjere da se obljetnica obilježi večeri posvećenom Uvodiću na kojoj bi se čitale njegove priče. "Kako je vrijeme prolazilo i naši se razgovori širili tako smo postajali ambiciozniji i to nas je dovelo do današnjeg dana", dodao je.

Uvodiću su željeli prići na drukčiji način i publici predstaviti njegovo poznavanje Splita, mentaliteta i čovjeka onoga doba. Za predstavu je odabrano 11 novela, rekao je Jurkić dodavši da u njoj "ima puno Uvodića i onoga što on jest, na pravi način pokazuje duh Splita, sve ono što je Split bio".

U predstavi glume Arijana Čulina, Nenad Srdelić, Snježana Sinovčić Šiškov, Petra Kovačić Pavlina, Stipe Radoja, Monika Vuco, Trpimir Jurkić i Domagoj Mijić, koji su svi stalno na sceni i igraju razne uloge.

Arijani Čulini drago je što je takva predstava postavljena te što će publika, pogotovo mlađa, imati prilike vidjeti predstavu. Uvodić je oduševio i Nenada Srdelića koji ga smatra genijalcem za oslikavanje mentaliteta i za lice. "Fantastičan je u prepoznavanju karakterističnih mentaliteta pogotovo splitskog podneblja. Ova predstava je jako dobra ideja baš kao i to da se objedine novele. Pristup tekstu je autentičan. To nije Uvodićev klasični realizam. To je naš pristup tome", rekao je Srdelić.

Snježana Sinovčić Šiškov istaknula je da je Uvodić u svojim novelama oslikao ljubav prema karakterima te vrlo vješto omogućva glumcu da prenese te karaktere na scenu. "Uvodić ima ogromnu ljubav prema gradu, a time počinje i završava naša predstava. Ta ljubav ne dolazi iz tog vremena, ni iz prošlosti, ali ni iz budućnosti. Ta ljubav je sve vremenska. Ja tu ljubav prepoznajem u sebi i u mojoj djeci", kazala je Sinovčić Šiškov.

Marko Uvodić Splićanin (1877. - 1947.) bio je hrvatski književnik i novinar. Pisao je pripovijetke na splitskoj čakavštini, skupljene u zbirkama "Libar Marka Uvodića Splićanina" i "Drugi libar Marka Uvodića Splićanina", te tako prikazivao splitski mentalitet i humor "malog čovjeka".



Industrijski dizajner Davor Grünwald primio Nagradu za životno djelo ULUPUH-a


ZAGREB - Industrijski dizajner Davor Grünwald primio je u ponedjeljak Veliku nagradu za životno djelo Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), koje je član već skoro pedeset godina. 

"Pionir u mnogim aspektima svoga djelovanja, individualac ali i visoko svjestan društvene odgovornosti svog djelovanja i važnosti zajedničkog nastupanja struke, Davor Grünwald s punim pravom zaslužuje ULUPUH-ovu nagradu za životno djelo", rečeno je na svečanosti u Staroj gradskoj vijećnici, gdje su dodijeljene i tradicionalne godišnje nagrade udruge.

Kako se napominje u obrazloženju, životni put Davora Grünwalda (Zagreb, 1943.) zrcali vrijeme i okolnosti u kojima je djelovao jednako kao što predstavlja uspješan primjer njihova nadilaženja.  

Za industrijski dizajn kao svoje životno zvanje odlučio se još kao student Elektrotehničkog fakulteta, pod dojmom izložbe talijanskog industrijskog dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt.

Kako u to vrijeme u Jugoslaviji nije bilo odgovarajućeg studija u Beču upisuje Odjel za industrijski dizajn na Akademiji primijenjene umjetnosti, a nakon školovanja se vraća se u Zagreb kao prvi formalno educirani industrijski dizajner na ovim prostorima.

U ULUPUH-u je s kolegama osnovao Sekciju za industrijski dizajn te pokrenuo nagradu Yu-Design. Osnovao je vlastiti dizajnerski studio Prodesign, te kao samostalni dizajner dizajnira niz elektroničkih kalkulatora za Tvornicu računskih strojeva, alatne strojeve za Prvomajsku (za što je kao najmlađi laureat 1974. dobio Nagradu grada Zagreba) te stolice za rad u tvornicama u suradnji s Tvornicom metalnog namještaja Jadran.

S obzirom da se ubrzo zabranila suradnja tvornica sa samostalnim profesionalcima 1975. napušta Hrvatsku i odlazi u Kanadu, gdje dizajnira široki raspon proizvoda, kompjuterske konzole, kompjuterske brze štampače, medicinske elektronske uređaje, poljoprivredne strojeve, geofizičke instrumente i naprave, geofizičke "ribe" i "ptice".

Za jedan je geofizički uređaj dobio prestižnu Canada Design Award. Do 1984. godine radi za kanadsku tvrtku Delfax gdje s uspjehom realizira nekoliko koncepata brzih štampača, a od 1985. se u tvrtki Geonics posvećuje gotovo isključivo dizajnu proizvoda za geofizičku industriju.

Od početka karijere je aktivan u dizajnerskim organizacijama - član je Kanadskog udruženja industrijskih dizajnera, ULUPUH-a i Hrvatskog dizajnerskog društva koje mu je ove godine priredilo retrospektivu "Davor Grünwald: Retrorama industrijskog dizajna 1968. – 2008.".

U mirovinu odlazi 2008. godine, no i nakon toga se nastavlja baviti dizajnom.


Zgraf 12 - najbolji izložbeni projekt

Nagradu za najbolji izložbeni projekt dobila je Međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf 12, koja se s temom "Društvene reprize" održala od 9. do 24. siječnja u Laubi.

Ondje je bila postavljena glavna revijalna izložba međunarodno selektiranih radova te tematska izložba prema koncepciji i u selekciji gosta teoretičara Ricka Poynora o pojavi ponavljanja stilova u grafičkom dizajnu.

Uz tematsku izložbu u Laubi, u Galeriji ULUPUH bila je postavljena izložba plakata švicarskog dizajn studija Peng Peng (Klaus Fromherz i Martin Geel), dobitnika Grand Prixa Zgraf 11., a izložbeni program pratila su brojna događanja, stručne radionice za studente, predavanja te Večeri s programima Osobni znalac i Eduzgraf Kino.

Potkraj manifestacije održana je konferencija Dizajn u praksi, u organizaciji HDD-a i Veleučilišta Vern.

"Uz brojne svjetski ugledne dizajnere i teoretičare dizajna koji su sudjelovali u programu kao članovi žirija i predavači, Zgraf 12 pružio je najširoj i stručnoj javnosti jedinstvenu priliku za neposredan uvid u međunarodnu grafičko-dizajnersku produkciju te valorizaciju domaće produkcije u kontekstu aktualnih svjetskih dostignuća i trendova. To su trajni ciljevi ove manifestacije koja se trijenalno održava od 1975. godine", ističe se u obrazloženju nagrade.

Nagrada za najbolji izdavački projekt dodijeljena je knjizi "ULUPUH-ova modna povijest – Umjetnost odijevanja" Ane Lendvaj, koju su uredile Dorotea Jendrić i Davor Klarić, a oblikovala Sanja Bachrach Krištofić.

Ta knjiga, kao "značajan doprinos memoriji hrvatske primijenjene modne umjetnosti", obuhvaća dugogodišnje djelovanje Ane Lendvaj na proučavanju i popularizaciji hrvatske mode, posebno autora članova ULUPUH-ove Sekcije za oblikovanje odijevanja čiji su protagonisti u proteklih 67 godina djelovanja udruge predstavljeni bogatim slikovnim materijalom.

Ona je istodobno edukativnog i povijesno-kritičkog karaktera, s obzirom da donosi 'inventar' modnih događanja, njihovih protagonista te društvene i gospodarske trenutke koji su pratili ili potaknuli događanja važna za oblikovanje odjeće tijekom 20. i na početku 21. stoljeća.

U okviru svoje izdavačke djelatnosti u proteklom je razdoblju objavio sedam knjiga i monografija.


Nagrada za najboljeg mladog umjetnika Ivanu Capanu

Nagradu za najboljeg mladog umjetnika dobio je Ivan Capan, arhitekt i oblikovatelj arhitektonsko-urbanističkih maketa.

Ivan Capan (1983., Zagreb) završio je Graditeljsku tehničku školu, visokogradnju te Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagreb. Od 2008. do danas u suradnji s Igorom Kozlinom potpisuje niz arhitektonsko-urbanističkih maketa za javne natječaje i prezentacije projekata, a za svoj je rad višestruko nagrađivan.

"Oblikovatelji arhitektonsko-urbanističkih maketa sudjeluju u radu ULUPUH-a od njezina osnutka, a mladi autori poput Ivana Capana daju veliku nadu u nastavljanje ove vrijedne tradicije", stoji u obrazloženju.

Uz nagrade ULUPUH je dodijelio i priznanje za poseban doprinos ugledu udruge - uglednoj keramičkarki Dori Pezić Mijatović, koja redovito izlaže samostalno te sudjeluje na brojnim grupnim izložbama i relevantnim međunarodnim izložbama keramike.

Pohvale su uručene autorskom timu novog ULUPUH-ovog projekta Kreativci (Jelena Blagović, Tatjana Grgurina Vučetić, Lucija Gudlin, Jadranka Hlupić i Petra Krpan, Alen Novoselec, Sanja Rocco, Kruna Tarle, Maša Štrbac).

Riječ je o ciklusu online natječaja za djecu i mlade koji se veže uz ULUPUH-ove programe, čime se na kvalitetan način potiče mlade generacije da se okušaju u umjetničkom oblikovanju i dizajnu.

Počasnim članovima ULUPUH-a ove su godine proglašeni Ljiljana Petrović, s Fakulteta primijenjenih umetnosti u Beogradu, Koraljka Kovač s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, ravnateljica "Mimare" Lada Ratković-Bukovčan te Tomislav Kličko, kolekcionar domaće moderne i suvremene umjetnosti, osnivač Laube – kuće za ljude i umjetnost.

Dodjela nagrada za bolje razumijevanje umjetničkih kreacija

Zahvalivši u ime svih laureata Grünwald je izrazio nadu da će te nagrade i sve ono što im je prethodilo doprinijeti boljem razumijevanju dizajnerskih, keramičkih i drugih umjetničkih kreacija te promociji novih umjetnika. "To će se u konačnici odraziti na ekonomski, društveni i kulturni razvoj Hrvatske", ustvrdio je.

Grünwald je rekao i kako mu je neizmjerno drago što se u društvu nagrađenih našao s Anom Lendvaj, na žalost posthumno, koja ga je svojedobno intervjuirala za Večernji list.

"ULUPUH-ova dodjela nagrada na neki je način rezime ove godine bogate umjetničkim stvaralštvom i prilika da se sjetimo svih autora koji su ostavili neizbrisiv trag", rekao je u ime pokrovitelja nagrade Gradske skupštine Grada Zagreba, njezin predsjednik Andrija Mikulić.

Izrazio je zadovoljstvo što Skupština prepoznaje rad i ciljeve udruge - odavanje počasti umjetnicima, unapređivanje i zaštita likovnog stvaralaštva i primjereno valoriziranje hrvatske umjetnosti.

Predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal rekla je kako je od prijavljenih 59 kandidata ove godine u članstvo udruge primljeno 35 novih umjetnika, čime je broj članova premašio 1500.

Podsjetila je na bogate aktivnosti ULUPUH-a u protekloj godini. Među ostalim, realizirana su 24 izložbena projekta, od čega 16 u svojoj galeriji u Tkalčićevoj, a ostale u drugim galerijama u Zagrebu i izvan njega.

"Na tim smo izložbama predstavili veliki raspon primijenjene umjetnosti i dizajna autora raznih generacija, od najmlađih, studenata, do do doajena struke kojima se cjelovito vrednovao njihov životni opus", ustvrdila je Bakal.

Najavila je da će iduće godine nastaviti pravcem i ritmom koji su si zadali, s ciljem promocije  i afirmacije primijenjene umjetnosti u svim njezinim segmetnima, od izložbi i radionica do izdavačkih projekata.

Nagrade, o kojima je odlučivao Umjetnički savjet i Upravni odbor ULUPUH-a, dodijeljene su u povodu 67. godišnjice od osnutka.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Bankrotirao proizvođač legendarnog šešira Borsalino


RIM – Talijanski proizvođač legendarnog šešira Borsalino bankrotirao je a to je pokrenulo zabrinutost za budućnost tog 160 godina starog brenda.

Borsalinove šešire nosile su desetine filmskih zvijezda poput Alaina Delona, Roberta Redforda, Marlona Branda i Humphreya Bogarta.

Tvrtka je već nekoliko godina u financijskim teškoćama, a talijanski privredni sud odbacio je prijedlog dogovora s kreditorima Haeresa Equite, švicarskog poduzeća koje je preuzelo Borsalino.

Taj je prozivođač šešira zbog toga proglašen bankrotiranim. Haeres je najavio žalbu te je priopćio kako će se "Borsalinov rad nastaviti".

Maria Lennaco, predstavnica državnog sindikata Cgil, u utorak je za novine La Stampa rekla kako je "tvrtka zdrava" i da postoji potražnja za njezinim proizvodima.

Borsalino zapošljava 134 ljudi u predgrađu Allesandrie, oko 100 kilometara istočno od Torina. Osnovana je 1857. i do 1987. je bila u obiteljskom vlasništvu.



Astronautski trojac stigao na ISS


ZAGREB – Trojac astronauta iz Sjedinjenih Država, Rusije i Japana stigao je u utorak na Međunarodnu svemirsku postaju, pokazao je televizijski prijenos NASA TV-a.

Zapovjednik Anton Škaperlov iz Roscosmosa i inženjeri Norishige Kanai iz japanske svemirske agencije JAXA i Scott Tingle iz NASA-e pristali su letjelicom Sojuz  na ISS u 9:39 po srednjoeuropskom vremenu, na visini od oko 400 kilometara.

Time su dovršili dva dana dugo putovanje nakon što su u nedjelju lansirani s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu.

Šklaperov, Kanai i Tingle se na postaji pridružuju Rusu Aleksandru Misurkinu i Amerikancima Marku Vandeu Heiju i Joeu Acabi koji su na njoj od rujna.

Prošlog četvrtka s ISS-a su se nakon petomjesečne misije na Zemlju vratili američki, ruski i talijanski astronaut.

ISS je vlasništvo 15 država, Zemlju obiđe svakih 90 minuta, nastanjen je od 2000. godine i stalno rotira svoje osoblje. Služi kao istraživački laboratorij za eksperimente u poljima poput biologije i fizike, ali i za satelitsko i astronomsko promatranje planeta.


Beč: Vrlo uspješna hrvatsko-austrijska godina kulture

BEČ
- Bilateralni projekt "Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017" bila je vrlo uspješna i pokazala je povezanost dviju zemalja, posebice u kulturi i novi je temelj za još uspješniju suradnju u budućnosti, istaknuto je u ponedjeljak  na konferenciji za novinare u Beču.

"Godina kulture bila je vrlo uspješna i pokazala je koliko su bliske veze i povezanost dviju prijateljskih država", kazala je na voditeljica kulturno-političke sekcije u Austrijskom ministarstvu za Europu, vanjske poslove i integraciju Teresa Indjein na konferenciji za novinare u hrvatskom veleposlanstvu u Beču, poželjevši pritom da "uspješna godina bude novi početak za još uspješniju suradnju u budućnosti".

"Taj bilatrelni projekt dodatno nas je zbližio", kazala je veleposlanica Vesna Cvjetković naglasivši da je jako značajno to što je u Beču ostvareno vrhunsko predstavljanje hrvatske kulture. "Kroz ovaj projekt razvili smo nove oblike suradnje, pozitivni učinci su jako dobra osnova za zajedničke projekte u daljnjoj suradnji", dodala je.

U sklopu projekta održanog pod naslovom "Zajedno u kulturi" ostvareno je više od 100 kulturnih priredbi samo u Austriji, obje zemlje predstavile su se u partnerskoj zemlji na različitim područjima umjetničkog stvaralaštva. Mnoštvo dobro posjećenih i uspješnih kulturnih priredbi - izložbi, koncerata, predavanja, književnih večeri, simpozija, gostovanja kazališta i umjetnika te sudjelovanja hrvatskih umjetnika i autora na već etabliranim bečkim kulturnim priredbama i festivalima, dodatno su povezale Hrvate i Austrijance. Poseban naglasak u programu bio je na ulozi ženskog stvaralaštva.

Vrhunac zajedničkog bilateralnog projekta bila je izložba "Izazov moderne Zagreb-Beč oko1900." koja je najprije održana u Klovićevim dvorima u Zagrebu, a zatim s malim izmjenama preseljena u galeriju dvorca Belvederea u Beču i koja je ocijenjena krunom godine.

"Izložbu je do danas posjetilo više od 29 tisuća posjetitelja koji su bili oduševljeni", rekla je u ime muzeja Belvedere Ana Petrović, koja je sudjelovala i u pripremi izložbe, te dodala da je izložba pobudila veliko zanimanje austrijskih medija i publike, koji su se nakon razgledavanja izložbe zanimali i za posjet Zagrebu i Hrvatskoj.

Na veliko zanimanje medija i publike naišla je i izložba "Hommange a Nasta Rojc", posvećena hrvatskoj slikarici prve polovice 20. stoljeća u palači Porcia, a zapažene su bile i izložbe suvremenog slikara Zlatka Kesera i akademkinje Nives Kavurić-Kurtović iz privatne zbirke "Ars Croatiae" austrijskog kolekcionara i promicatelja hrvatske umjetnosti Alfreda Brogyanyia.

U reprezentativnom prostoru bečkoga Muzeja povijesti umjetnosti (KHM), na simpoziju "Rimska Hrvatska" u organizaciji Austrijskog arheološkog instituta, desetak hrvatskih arheologa predstavilo je bogatu rimsku arheološku ostavštinu na tlu Hrvatske. Po riječima ravnateljice Austrijskog arheološkog instituta Sabine Landstaetter, bio je to važan skup na kojem su se austrijski arheolozi informirali i upoznali s bogatom arheološkom tradicijom u Hrvatskoj poput Salone, jednoga od najvažnijih urbanih središta antičkog doba na Jadranu, a dobili su uvid u i bogatstvo eksponata Muzeja antičkog stakla u Zadru.

Vrhunac kazališnih gostovanja u sklopu Godine kulture, istaknuto je, bio je nastup zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta s predstavom "Tri zime" Tene Štivičić u bečkom Volkstheatru, a jedan od najreprezentativnijih glazbenih događaja koncert Zagrebačke filharmonije u bečkom Konzerthausu.

Tijekom godine organizirano je i dvadesetak književnih večeri te je uz ostalo predstavljen i projekt Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture te otkrivene dvije spomen ploče:  hrvatskom eruditu Pavlu Ritteru Vittezoviću (1653.-1713.) i skladatelju Ivanu pl. Zajcu (1832.-1914.).

Organizatori zajedničkog bilateralnog austrijsko-hrvatskog projekta jako su zadovoljni njegovom provedbom. Bila je to prigoda, kako je rekao zastupnik u austrijskom parlamentu i predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva u Beču Nikolaus Berlakovich, "kroz kulturu jačati veze i suradnju na političkom i gospodarskom planu".

Voditeljica Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu Susanna Ranetsky pohvalila je uspješan zajednički projekt. "U ovoj godini uz druge kulturne manifestacije, bili smo partneri gotovo svim velikim festivalima u Hrvatskoj", rekla je Ranetsky na završnoj konferenciji u Bečukojoj su nazočili organizatori, sponzori i novinari.

Godina kulture organizirana je na inicijativu Saveznog austrijskog ministarstva za Europu, vanjske poslove i integraciju u suradnji s hrvatskim Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom kulture, hrvatskim veleposlanstvom u Austriji i Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu.



Rim rehabilitirao Ovidija


RIM - Rimsko gradsko vijeće u prošli je tjedan rehabilitiralo svog slavnog pjesnika Ovidija, dvije tisuće godina nakon što je izgnan iz Vječnog Grada jer je rasrdio jednog od najmoćnijih vladara u povijesti.

Jednoglasnom odlukom gradskih vijećnika Ovidiju je ispravljena "velika nepravda", kaže se u odluci.

Ovidije, najpoznatiji po svojim Metamorfozama i Umijeću ljubavi, protjeran je iz Rima odlukom cara Augusta 8. godine. Završio je u današnjoj Constanti u Rumunjskoj, gdje je i umro 17. godine.

Što je moćnog cara potaknulo na takvu odluku jedna je od najvećih zagonetki u književnosti. Nijedan onovremeni izvor nije o tome dao nikakve pojedinosti pa povjesničari imaju jedino Ovidijevo obrazloženje.

A on je tajanstveno zapisao da je to bilo zbog "pjesme i pogreške", odnosno zbog sadržaja Umijeća ljubavi, pomalo subverzivna i duhovita naputka o tome kako osvojiti i zadržati djevojku.

Augustu se to, blago rečeno, nije svidjelo jer nedugo prije nametnuo niz zakona protiv preljuba.

"Iako pjesma otvoreno ne zagovara preljub, nije niti daleko od toga", rekla je profesorica klasične književnosti na Oxfordu Rebecca Armstrong.

"To definitivno nije pjesma koja poštuje tradicionalne moralne vrijednosti, a niti cara i njegovu obitelj. Primjerice, Ovidije kao odlične lokacije za zavođenje djevojaka preporučuje nekoliko javnih spomenika koje je August podigao", kaže Armstrong.

Ali samo to vjerojatno nije bilo dovoljno da ga car potjera iz grada, jer je Umijeće ljubavi objavljeno nekoliko godina prije te odluke.

Stručnjaci vjeruju da je pjesnikova tajanstvena "pogreška" bila kap koja je prelila Augustovu čašu.

"Često se sugerira da to ima nekakve veze sa skandalom oko Augustove unuke Julije, koja je isto protjerana 8. godine zbog preljuba s rimskim senatorom", kazao je Armstrong.

Ovdije je mrzio boravak na "divljoj granici" na Crnom moru i nekoliko puta molio da mu se dopusti povratak. Car ga nije uslišio.

Samome sebi nije pomogao time što je u progonstvu napisao "da je August nesofisticirani čitatelj poezije koji ne zna prihvatiti šalu".

"Zanimljiva strategija za dobivanje pomilovanja", kaže Armstrong uz smiješak.

Nepravda nanesena Ovidiju ispravljena je povodom 2000. godišnjice njegove smrti. U odluci grada Rima naglašava se kako je njome vraćene" sloboda i dostojanstvo" čovjeku koji je nadahnuo "Dantea, Boccaccia, Shakespearea, Joycea, Kafku i Boba Dylana".

Ovdije nije jedina slavna ličnost kojoj se Italija nedavno ispričala. Firenca je 2008. zatražila oprost za to što je proganjala Dantea, koji je pobjegao iz grada u kojem je osuđen na smrt zbog svojih političkih uvjerenja.
 


Sedam razloga zašto je kava zdrava


ZAGREB - Kofein je najkorišteniji psihoaktivni sastojak na svijetu. I to s dobrim razlogom - budi nas, pomaže da ispunimo obaveze i puni nas energijom.

Ljudi, međutim, često brinu trebaju li ograničiti unos kofeina ili ga potpuno izbaciti iz upotrebe.

Iako previše kofeina može izazvati nesanicu, nemir i ubrzani rad srca, u velikoj većini slučajeva kava je zapravo blagotvorna za zdravlje.

Ima mnogo namirnica i napitaka koje bi ljudi trebali konzumirati manje. Specijalizirani portal Science Alert piše zašto kava ne treba biti na tom popisu:


Zdravija jetra

Devet znanstvenih studija pokazalo je da je kava smanjuje rizik za cirozu jetre. Jedna šalica kave dnevno smanjuje taj rizik za 22 posto, dvije za 43 posto, tri za 57 posto, a četiri za čak 65 posto.


Bolesti srca

Revizija više od 200 istraživanja o utjecaju kave na srce pokazala je da ljudi koji piju tri ili četiri šalice kave na dan imaju 19 posto manji rizik da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti.

Dijabetes tip 2

Jedno veliko istraživanje pokazalo je da je svaka dodatna šalica kave na dan povezana sa sedam posto manjim rizikom razvoja dijabetesa tipa 2.


Rak

Znanstvena studija objavljena u europskom časopisu za prevenciju raka pokazala je da pasionirani ljubitelji kave (oni s najmanje tri šalice na dan) imaju 18 posto manji rizik razvoja raka jetre, endiometrija, usne šupljine, jednjaka i prostate.  


Alzheimerova bolest i demencija

Meta-analiza istraživanja o utjecaju kave na mozak pokazala je da ljubitelji kave imaju otprilike 16 posto manji rizik da će patiti od Alzheimera ili demencije.


Depresija

Veliko istraživanje na 50 tisuća žena pokazalo je da jedna šalica kave smanjuje rizik razvoja depresije za 15 posto, a dvije do tri šalice dnevno za 20 posto.


Opća smrtnost

Velika studija na pola milijuna Europljana provedena u razdoblju od 16 godina pokazala je da muškarci koji piju tri ili više šalice kave dnevno imaju 12 posto manji rizik da će prerano umrijeti od onih koji je ne piju. Kod žena rizik je manji sedam posto.
 

U Lisabonu lutke imaju svoju bolnicu od 1830.


LISABON - "Bolnica za lutke", osjetljive igračke koje se brižno i s ljubavlju popravljaju i skupljaju već petu generaciju, smještena je u malenoj trgovini u staroj lisabonskoj gradskoj jezgri.

Lutke koje imaju svaka svoj "bolnički karton", povjerene su ondje brizi vještih ruku triju "liječnica" koje im vraćaju oči, ruke ili novu kosu, koje pomno izabiru među stotinama "rezervnih dijelova" složenih u ladicama.

Ustanova osnovana 1830. opisuje se u turističkom vodiču kao jedna od najstarijih "bolnica za lutke" koja je još operativna i kao jedna od najboljih trgovina igračkama u svijetu.

Ponosna na taj dobar glas, vlasnica Manuela Cutileiro, unatoč tome ostala je skromna. "Radimo u svom kutku i ne brinemo se za rekorde i statistike", rekla je za AFP.

Njezini klijenti su "muzeji i kolekcionari, a ponajviše privatne osobe koje su sentimentalno vezane za te predmete", rekla je bivša učiteljica kojoj su danas 72 godine.

Povijest obiteljske tvrtke počinje u 19. st. sa "starom damom" Carlotom da Silva Luz koja se bavila proizvodnjom krpenih lutaka sjedeći pred svojom trgovinom ljekovitim biljem na trgu Praca da Figueri, gdje je tada bila otvorena tržnica.

Postupno je ljekovito i aromatično bilje ipak prepustilo mjesto lutkama koje danas ispunjavaju izlog trgovine, ali i čitav muzej na prvom katu.

Oko 4.000 lutaka poredano je od poda do stropa prostorijama uz radionicu gdje se njeguju one "bolesne". Ondje se mogu naći stogodišnjakinje s porculanskom glavom, lutke u narodnim nošnjama iz različitih dijelova Portugala te nekoliko modernih Barbika.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus