20:40, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 19. listopada 2017.

Objavljeno: 18.10.2017 u 23:44
Pregledano 68 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 19. listopada 2017.

ZAGREB 19. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Jiří Menzel će snimiti dokumentarni film o Zagrebu

 
ZAGREB -
Češki filmski i kazališni redatelj, oskarovac Jiří Menzel, na proljeće dolazi u Zagreb snimati o njemu polusatni dokumentarni film, u kojem bi u ulozi pripovjedača govorio o glavnim zagrebačkim znamenitostima i o svojim osobnim vezama i uspomenama na Zagreb.  

Suradnju na tome projektu su u četvrtak na sastanku sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i direktoricom Turističke zajednice grada Zagreba Martinom Bienenfeld dogovorili saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu i član Hrvatsko-češkog društva Vladimir Bilek, prevoditeljica i dugogodišnja suradnica Jirija Menzela Dagmar Ruljančić i predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.

Nakon sastanka u Gradskoj upravi Lipovac je novinarima rekao da su s gradonačelnikom Bandićem razgovarali o ideji Hrvatsko-češkog društva da iduće godine češki režiser i oskarovac Jiří Menzel snimi dokumentarni film o Zagrebu, koji bi bio oblik promocije grada Zagreba ne samo u Češkoj, nego i u cijelom svijetu jer je Jiří Menzel ne samo prvo ime češke kinematografije nego i svjetski poznati režiser.

Lipovac je rekao kako Jiří Menzel inače rijetko snima dokumentarce i dosad ih je snimio samo dva: "Vaše more, naše more" o hrvatskom turizmu i "Moj Dubrovnik". Znači, rekao je Lipovac, ovaj dokumentarni film o glavnom gradu Hrvatske pod radnim naslovom "Moj Zagreb", bio bi treći dokumentarac Jiříja Menzela.    

Lipovac je izrazio zadovoljstvo što je zagrebački gradonačelnik dao potporu tom projektu. Po planovima, Jiříj Menzel bi na proljeće dva tjedna trebao biti u Zagrebu. "Dijelom je on i Zagrepčanin. Čak dvije godine svog života je, kad bi se zbrojilo, proveo u Zagrebu jer je režirao osam kazališnih predstava u zagrebačkim kazalištima," rekao je Lipovac i dodao kako Menzel kaže da mu je Hrvatska najdraža zemlja nakon Češke.

U Hrvatsku dolazi 780.000 čeških turista, a samo malo njih u njezin glavni grad, rekao je. Jedan od ciljeva tog dokumentarnog filma, dodao je, bio bi da ih bude više, ali i drugih, jer bi taj film bio za svjetsko tržište budući da ga radi oskarovac, svjetski poznati režiser.

"Česi iduće godine slave 100 godina osnutka Čehoslovačke, a to onda znači da je to 100 godina kako Hrvati i Česi ne žive u istoj državi", napomenuo je Lipovac.  

Direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld izrazila je zadovoljstvo što je na sastanku dogovorena suradnja Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba na projektu Jiříja Menzela, koji je odlučio iduće godine snimiti svoj dokumentarni film o Zagrebu.

Istaknula je da su na žalost češki turisti u Zagrebu tek na 30. mjestu po dolascima i po noćenjima. "Njih je za prvih devet mjeseci ove godine bilo osam i pol tisuća u dolascima i oko 14.000 u noćenjima, a naravno, da se s ovim potezom očekuje da će njihov broj biti puno veći u budućem vremenu", istaknula je.

Finalisti Rovinj Photodaysa predstavljeni na izložbi u MUO

ZAGREB -
Izložba fotografija finalista i pobjednika ovogodišnjeg međunarodnog natječaja Rovinj Photodays, koja je bila središnji događaj istoimenog fotografskog festivala čije je jubilarno, deseto izdanje održano u svibnju u Rovinju, otvorena je u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Zagrebački muzej tradicionalno tijekom jeseni ugošćuje izložbu finalista rovinjskog festivala, a izloženi radovi postaju sastavni dio njegove Zbirke novije fotografije. Uz ovogodišnje finaliste u MUO je predstavljen i prošlogodišnji dobitnik Grand Prixa, slovenski fotoreporter Matic Zorman, na izložbi "The Balkan Nights".

Među radovima finalista ističe se fotografska serija "Post Factum" Domagoja Burilovića za koju je osvojio prvo mjesto u kategoriji Umjetnički koncept. 

Burilović je svoj rad napravio na temelju fotografija, dokumenata, razglednica i pisma koje je slučajno pronašao u staroj kožnoj torbi u jednom malom, dalmatinskom mjestu. Fotografirao je pronađene predmete, sada već u raspadajućem i pomalo apstraktnom stanju, prikazavši priču o životu jednoga čovjeka, od njegova rođenja 1922. do nedavne smrti. 

Po riječima samog autora, pripovijest koju je stvorio na temelju onoga što je našao bio je nacionalistički mit o hrvatskoj imigraciji, s temeljem u ustaškom, nacističkom pokretu.  

"Rad se sastoji od niza fotografija koje dokumentiraju dokumente, koji ne dokumentiraju više ništa. Zapravo, cijela situacija scene na koju sam naišao bila je proces umiranja i nestajanja", ustvrdio je autor, koji će na idućem izdanju rovinjskog festivala imati nagradnu, samostalnu izložbu. 

Kustosica izložbe Iva Prosoli kaže kako je Burilovićev rad ambivalentan. "Na prvi pogled izgleda osobno jer rekonstruira životni put jedne osobe, no i vrlo je aktualan jer ukazuje na ono što se danas događa, na brisanje činjenica i rastakanje istine nakon čega slijedi stvaranje mitova i manipulacije", ocijenila je.

Drugo mjesto u kategoriji Umjetničkog koncepta osvojio je talijanski fotograf Antonio di Ceccoo za rad "Inhabit the Time", vizualno istraživanje potresa u Italiji iz 2016. godine, a treću hrvatska autorica Snježana Bratanović za rad "The Beginning and the End", kojim je oživjela sjećanje na nekad uspješnu, a danas propalu i devastiranu istarsku tvornicu Arena trikotaža. 

Među finalistima je još dvoje hrvatskih autora - Saša Ćetković je za "Memories" osvojio treće mjesto u kategoriji "Portreti", a Vlado Kos treće mjesto u kategoriji "Arhitektura" za "Stadion". 

U kategoriji portreta pobijedila je srpska fotografkinja Jelena Žigić s radom "Life and Photography", a druga je sarajevska autorica Nina Mašić s radom "Wild Spirit". 

Prvo mjesto u kategoriji arhitekture pripalo je makedonskom autoru Kirilu Shtrkovu za "Cut", a drugo sarajevskom Srđanu Đunđeroviću za "Tri".

Među dokumentarnim fotografijama najbolja je serija fotografija "Europea" talijanskog fotoreportera sa švedskom adresom Joakima Kocjancica, drugi je "Selfie Culture" beogradske umjetnice Jelene Janković, a treći "Displaced" također autora iz Beograda, Milutina Markovića. 

U kategoriji mode je pobijedila beogradska autorica Milica Mrvić za "Popout", drugo mjesto zauzela je Nina Mašić za "Reckless", a treće slovenska fotografkinja Nina Žnideršić za "Mongolian Beauty". 

Najboljom pejzažnom fotografijom proglašena je "Frozen Dream" bosanskohercegovačkog autora Srđana Vujmilovića, druga je "In Contaminated Lands" talijanskog dokumentarnog fotografa Rocca Rorandellija, a treća "Polaris" čiji su autori Kollatou Elena i Toumpanos Leonidas iz Grčke. 

Sandra Požun, zadarska autorica sa slovenskom adresom, pobijedila je u kategoriji Akt-tijelo za rad "Life", na drugom mjestu je Španjolac Jorge Lopez Munos s radom "Portrait of Jonatan, a gypsy boy", a na trećem Makedonac Ivan Durgutovski s radom "Ghosts".

Dvadeset finalista ovogodišnjeg natječaja odabrano je između više od 8,5 tisuća prijavljenih  fotografija šestotinjak autora iz 27 država. Žiriranje je održano u dva kruga, a glavni selektor Willie Osterman, profesor fotografije iz New Yorka, odabrao je po tri finalista u svakoj kategoriji.


"Balkanske noći" Matica Zormana, dobitnika Grand Prixa 2016.

Uz fotografije finalista, u zasebnoj dvorani MUO-a predstavljena je serija fotografija "The Balkan Nights" dobitnika prošlogodišnjeg Grand Prixa festivala Matica Zormana, koji je prenio potresnu priču o umoru, neizvjesnosti i nadi izbjeglica i migranata na njihovoj balkanskoj ruti prema 'zemljama snova'.

Zorman od 2008. fotografira u ratnim i kritičnim zonama, od pojasa Gaze do Egipta, a sada je aktivan na području Balkana, gdje je i nastala serija fotografija s kojom je pobijedio na rovinjskom festivalu. Dobitnik je desetak fotografskih nagrada, među kojima i World Press Photo, koju je osvojio prošle godine.

Po riječima kustosice izložbe Dunje Nekić, Zorman je poput onih pjesama koje prepoznajemo, ali ne znamo tko ih pjeva -  njegove smo fotografije puno puta vidjeli, no autor im je manje poznat, unatoč činjenici da surađuje s Washington Postom, Independentom, Spiegelom, National Geographicom.

"Njegovi kadrovi su jasni, on donosi priču ljudi koji su u medijima najčešće svedeni na statistiku, broj ili nacionalnost, prikazuje rijeke ljudi i ono što vide na svom putu, ograde, barikade, sterilne prostore koje moraju proći", napomenula  je Nekić.

"Kada prikazuje lica, ona su u krupnom planu, tako gledatelje suočava s tom djecom i tim ljudima, a to je i način na koji bi se trebala gledati njegova izložba", dodala je.

Denis Redić, direktor Rovinj Photodaysa, rekao je kako je ponosan što su se ove godine na natječaj prijavili autori iz čak 27 zemalja i što su uspjeli zadržati svoj integritet i imidž, otvorenost različitostima.

"Bavimo se suvremenom fotografijom, no pokrivamo širok spektar tema kojima se autori bave i okupljamo kompletnu fotografsku scenu, od autora i fotoreportera do klupske scene", dodao je.

Vesna Ledić, voditeljica projekta MUO-a, podsjetila je kako taj muzej surađuje s festivalom proteklih sedam godina, tijekom kojih je značajno obogatio svoju zbirku. "Broj od 8,5 tisuća prijava na natječaj pokazuje da je Redićev entuzijazam u ovih deset godina urodio plodom", napomenula je.

Izložba se može razgledati idućih mjesec dana.



Obnovljen i konzerviran lokalitet ostataka Crkve sv. Stjepana u Dubrovniku

 
DUBROVNIK –
Nakon sedmogodišnje obnove i konzervacije predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) Niko Kapetanić simbolički je u četvrtak dubrovačkom biskupu Mati Uziniću predao ključ lokaliteta ostataka Crkve svetog Stjepana, koja nije u funkciji od potresa 1667. godine, no obnovljena će služiti u kulturne svrhe u ljetnoj sezoni.

 Obnova i konzervacija vrijedna je tri milijuna kuna, a predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić rekao je kako je crkvena građevina  spašena u posljednji čas jer je tijekom vremena iz nje odnešena kompletna kamena plastika, čak i okviri vrata i prozora.
 'Imali smo ovdje bujnu vegetaciju, a većem dijelu zidova crkve prijetilo je rušenje, posebno u dijelu apside. Znajući njen značaj, odlučili smo da nema čekanja te smo krenuli u obnovu. Ponosni smo na rezultat, jer smo spasili važan kulturni spomenik, crkvu koja je nastala u samim prvim stoljećima grada te je svjedok 1200 godina dubrovačke povijesti', rekao je Kapetanić.

 
Biskup Mate Uzinić rekao je kako crkva neće biti u sakralnoj upotrebi, napomenuvši da crkvena građevina nema krov, no moći će se koristiti u kulturne svrhe tijekom  ljetne sezone.
 'Hvala DPDS-u koji je omogućio da crkva ima ne samo svoju prošlost, već i budućnost. Kad bude otvorena na jedan će nov način biti u službi javnosti i kulture grada Dubrovnika. Već smo ovdje imali izložbe i pjesničke večeri. Dakle, sadržaj koji je moguć u uvjetima kada nije nužan krov', rekao je Uzinić.

 Predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća  Marko Potrebica istaknuo je kako objekt, osim povijesnoga, ima i simboličan značaj jer se u njemu vidi opravdanost postojanja DPDS-a.
 'Ovaj lokalitet mjesto je susreta i dobre suradnje između Grada Dubrovnika, DPDS-a i Dubrovačke biskupije. Riječ je o sinergiji jer su nam zajednički javno dobro, čovjek u središtu svega te interes grada Dubrovnika', rekao je Potrebica.

 Prema arheološkim nalazima, Crkva svetog Stjepana smještena na području Pustijerne u povijesnoj jezgri Dubrovnika, izgrađena je krajem VIII. ili početkom IX. stoljeća. Predstavljala je zadužbinu hrvatskog kralja Stjepana Miroslava i njegove supruge Margarite, koja je nakon Stjepanove smrti kao časna sestra živjela u Dubrovniku, a pokopana je ispred crkve.

 Crkvu svetog Stjepana prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet sredinom X. stoljeća, a Filip de Diversis je sredinom XV. smatra važnom i uglednom s brojnim relikvijama. U njoj je 1590. godine s dozvolom pape prva arheološka istraživanja u Dubrovniku izvodio plemić Junije Gradi. Srušena je u potresu 1667. godine te više nikad nije obnavljana niti je bila u funkciji. Spašene su tek neke relikvije koje se danas čuvaju u dubrovačkoj katedrali. Posljednja istraživanja obavljena su 1927. godine na inicijativu Družbe hrvatskog zmaja, a vodio ih je Nikola Zvonimir Bjelovučić.
 

Gavranove premijere u Indiji, Rusiji, Njemačkoj i BiH


ZAGREB -
Hrvatski književnik Miro Gavran u idućih mjesec dana imat će četiri inozemne premijere i to u BiH, Njemačkoj, Rusiji i Indiji, priopćeno je iz Teatra Gavran.

Prva će biti izvedena drama "Sve o ženama" u režiji Darka Cvijetića u Pozorištu Prijedor 21. listopada. U glavnim ulogama će nastupiti Mirela Predojević, Sabina Halilović i Jelena Seksen.

Sensemble Theater iz Augsburga u Njemačkoj izvest će 28. listopada premijeru komedije "Lutka" u prijevodu Tihomira Glowatzkog i u režiji Sebastiana Seidela. U glavnim će ulogama nastupiti Kerstin Becki i Heiko Deitz.

Istoga dana bit će i premijera komedije "Muž moje žene" u izvedbi moskovskoga Teatra M-ART. Premijera će se održati u gradu Kirovu. Komediju je na ruski preveo Sergej Girin, redatelj je Mikhail Klushkin, dok u glavnim ulogama nastupaju Ekatarina Porubel, Anton Chudetsky i Victor Yourchenko.

Predstavu "Sve o ženama" priprema i WeMove Theater iz Bangalorea u Indiji, a premijera je najavljena za 23. studenoga. Drama će biti izvedena na karnatačkom jeziku, a prijevod i režiju potpisuje Sindhu Hegde dok u glavnim ulogama nastupaju Sri Priya, Soundarya Nagaraj i Sushma Nanjunda Swami.

Kako ističu iz Teatra Gavran, indijska premijera označit će Gavranov dvostruki jubilej: riječ je o četrdesetom jeziku na koji je neki njegov tekst preveden te o pedesetoj premijeri drame “Sve o ženama” koja je od 2000., kada ju je prvi put izveo zagrebački Epilog teatar, postavljana u kazalištima od Sjeverne i Južne Amerike, pa sve do Europe i Azije.

Miro Gavran je do sada više od 300 premijera diljem svijeta, koje su imale više od tri milijuna gledatelja, ističe se u priopćenju.

Kino Europa: Noć živih mrtvaca za Noć vještica

 ZAGREB - U sklopu programa "Kinolektira", posvećenog odabranim filmskim klasicima, zagrebačko kino Europa pripremilo je poseban program za Noć vještica - 31. listopada prikazat će jedan od najznačajnijih horor filmova - "Noć živih mrtvaca" Georgea A. Romera iz 1968. godine.

"Taj originalan i nadahnuti film strave mnogi proglašavaju jednim od najboljih filmova svih vremena i redovito je pri samom vrhu ljestvica najvećih filmskih uspješnica horor žanra i praktički je izumio žanr filmova o zombijima mesožderima, polučivši čitav niz nastavaka i remakeova", najavljeno je iz kina Europa.

Snimljen je u nezavisnoj produkciji za samo 114 tisuća dolara, no zaradio je 12 milijuna dolara samo u SAD-u, te još tridesetak milijuna diljem svijeta.

Radnja filma prati brata i sestru, Johnnyja (Russell Streiner) i Barbru (Judith O’Dea),  koji na godišnjicu smrti svog oca odlaze na njegov grob.

Vojska zombija tajanstveno ustaje iz svojih grobova i ubija Johnnyja, a Barbra bježi i sreće crnoputog Bena (Duane Jones) s kojim se sakrije u napuštenoj kući, no to je tek početak prave strave.

"Taj prijelomni horor film odlikuju za ono vrijeme intrigantan scenarij, naturalističko-dokumentaristički pristup i prije svega mračan ironični završetak, oznaka svih istinskih horora", ističe se u najavi.

"Unatoč pritisku dvaju studija, Columbia i American International Pictures, George A. Romero je odbio isporučiti klasičan holivudski happy end, a film možemo iščitavati i kao britki društveni komentar na trzavice američkog društva 1960-ih, poput rasne netrpeljivosti i hladnoratovske atmosfere, te neuspjeh američke vanjske politike u svijetlu Vijetnamskog rata", dodaje se.

Redatelj je u tom filmu razotkrio najniže ljudske osobine u borbi za opstanak i nastojao pokazati da je zajednica ugroženija unutarnjim prijeporima nego izvanjskom opasnošću.

Prema ocjeni slavnog filmskog kritičara Rogera Eberta, film je izdržao test vremena i održao svoj status jednog najstrašnijih horora ikad snimljenih.

Romero je realizirao i filmove "Zora mrtvaca" (1979.) te "Dan mrtvaca" (1985.) koji duhovito razrađuju motive prvoga filma, tvoreći osebujnu trilogiju.

U zagrebačku projekciju "Noći živih mrtvaca" gledatelje će uvesti filmolog Nikica Gilić.


Predstavljena knjiga Alice Wertheimer-Baletić "Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika"

 ZAGREB - Knjiga akademkinje Alice Wertheimer-Baletić "Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika - Izbor radova" sam je vrh demografske znanosti u Hrvatskoj i pomaže nam da shvatimo gdje se nalazimo i što se to događa s našom zemljom, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu,

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je knjiga kruna dugogodišnjega rada akademkinje Wertheimer-Baletić, koja je pravodobno još 1971. upozoravala na tada buduću depopulaciju Hrvatske te probleme koji proistječu iz smanjenoga nataliteta i negativna migracijskoga salada.

Za razliku od iseljavanja 60-ih i 70-ih godina kad su u inozemstvo odlazili pojedinačno članovi obitelji s nadom da će se vratiti jednoga dana, danas, kako je istaknuo Kusić, iz Hrvatske odlaze mlade obitelji i obrazovani ljudi.

Recenzent Anđelko Akrap istaknuo je kako knjiga tematizira jedan od najaktualnijih problema u Hrvatskoj, a riječ je, tvrdi, o demografskoj politici u razdoblju od 70-ih godina do danas.

Naglasio je kako su svi demografski problemi znanstveno istraženi još 70-ih godina te dodao da knjiga akademkinje Weltheimer-Baletić čini jednu novu znanstvenu cjelinu.

Upozoravala je na bitne čimbenike demografskoga stanja, kao što su u 60-im godinama bili zapošljavanje žena izvan kućanstva, problem žena koje podižu djecu, politiku prema mladima te problem odlučivanja za potomstvo u većim gradovima, napomenuo je Akrap.

Knjiga nam pomaže da shvatimo gdje se nalazimo i što se to događa s našom zemljom, istaknuo je recenzent Stjepan Šterc ocijenivši kako je rad akademkinje Wertheimer-Baletić sam vrh demografske znanosti u Hrvatskoj.

Šterc smatra da je politika poslušala autoričina upozorenja Hrvatska bi se danas sigurno kretala drugim smjerom. "Mirno promatramo nestanak Hrvatske iako je profesorica Wertheimer-Baletić davno ukazivala na ono što nam se danas događa", rekao je dodavši kako je još prije pola stoljeća najavila da će, ako se ništa ne bude poduzimalo, Hrvatskoj nedostajati radne snage.

Ocijenio je kako knjiga utvrđuje i spoznaju o razlozima ulaska Hrvatske u klasični demografski slom te dodao kako su najvažniji dijelovi knjige oni u kojima razmatra i predlaže rješenja revitalizacije hrvatskoga stanovništva.

Akademikinja Wertheimer-Baletić naglasila je kako se već dogodilo ono na što je upozoravala sedamdesetih godina - to da Hrvatska nema radne snage. Sve četiri sastavnice demografije imaju negativan saldo, napomenula je dodavši kako natalitet opada, mortalitet raste, a razlike između njih su sve veće.

Ocijenila je kako negativni migracijski saldo nadilazi onaj iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća te dodala kako je Slavonija, a posebice područje Vukovara eklektantan primjer.

Smatra kako je krajnje vrijeme da se počnu rješavati ključna hrvatska demografska pitanja.

Knjiga "Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika"(591 str.) razdijeljena je na dva dijela - prilozi demografskoj teoriji te razvoj stanovništva Hrvatske u drugoj polovici 20. stoljeća. na kraju knjige objavljen je popis radova akademkinje Alice Wertheimer - Baletić te kazalo imena.

Knjigu je objavila nakladna kuća Meridijani iz Samobora.

Hrvatska ekonomistica, pedagoginja i akademkinja Alica Wertheimer-Baletić rođena je 1937. u Vukovaru. Autorica je više knjiga i monografija, među kojima se izdvajaju: "Stanovništvo SR Hrvatske - studije", "Ekonomska aktivnost stanovništva - demografski aspekt", "Demografija - stanovništvo i ekonomski razvitak", "Stanovništvo Vukovara i vukovarskog kraja" te "Stanovništvo i razvoj".


ZFF - Predavanja za ljubitelje filmova, serija i videoigara

ZAGREB - Edukativni i networking program Zagreb Film Festivala (ZFF) ove godine ponovno, objedinjen platformom "Industrija", donosi niz predavanja, radionica i panela.

Tijekom osam festivalskih dana, od 12. do 19. studenog, teorijski dio festivala tematski će pokriti sve važne aspekte u ciklusu proizvodnje filma – od razvoja projekta, pisanja scenarija, financiranja i koprodukcijskih mogućnosti, pakiranja i prezentacije projekta, postprodukcije pa sve do distribucije filma.

Kao i prethodnih godina, "Industrija" obuhvaća niz predavanja vrhunskih profesionalaca iz cijeloga svijeta, najavljeno je sa ZFF-a.

Filmski profesionalci, mladi filmaši i svi koji prate zbivanja i trendove na svjetskoj audiovizualnoj sceni moći će poslušati predavanje britanskog scenarista i redatelja Jamesa Watkinsa.

Watkins je režirao seriju "McMafia" koja je ljetos snimana u Hrvatskoj i epizodu popularne Netflixove serije "Black Mirror".

U svom predavanju "McMafia: od ideje do realizacije" 12. studenog će govoriti o nastanku BBC-jeve serije čija se premijera očekuje početkom iduće godine, od pisanja scenarija, pakiranja projekta, režiranja epizoda te snimanja u Hrvatskoj i rada s hrvatskom ekipom, sve do promocije.

Festival će ugostiti i Spencera Hunta, specijaliziranog za suvremene oblike interaktivne zabave i jednog od ključnih ljudi tvrtke Skydance Media, studija koji razvija VR igre u sklopu Paramount Studija.

Hunt u masterclassu "AR/VR: U potrazi za pričama budućnosti" 13. studenog pojasniti kako AR (proširena stvarnost) mijenja način na koji percipiramo svijet i kako se dizajniraju interaktivne, razgranate priče koje koriste komponente umjetne inteligencije.

To je gostovanje organizirano u suradnji sa Savezom scenarista i pisaca izvedbenih djela – SPID Story + Tech Platformom.

U suradnji s Akademijom dramskih umjetnosti i znamenitom francuskom filmskom školom ENS Louis-Lumière, pionirom obrazovanja na području filma i fotografije, održat će 16. studenog predavanje francuskog producenta Stéphana Guénina na temu financijskih mehanizma u Francuskoj i koprodukcijskih mogućnosti s jugoistočnom Europom.

U Zagreb dolazi i Peter Kerekes, slovački redatelj koji je domaćoj publici poznat po dokumentarcima "Kuhanje povijesti" i "Baršunasti teroristi".

Kerekes će na predavanju "Dokumentalni filmovi – o hibridnom dokumentarno igranom žanru" , organiziranom u suradnji s Restartom,  18. studenog govoriti o ključnoj razlici između dokumentarnog i dokuMENTALnog filma.

U okviru Industrije 17. studenog se organizira i predstavljanje postprodukcijskih studija iz regije pod nazivom "To ćemo popraviti u postu - Umjetnost oblikovanja slike i zvuka - postprodukcija u regiji".

Kroz kratke prezentacije sedam postprodukcijskih studija, Color Bureau (Hrvatska), Studio Nazor (Hrvatska), Vizije (Hrvatska), Iridium Film (Slovenija), Fabrika (BiH), Living Pictures (Srbija), Teleking (Slovenija) pokazat će što se sve može očekivati od studija koji se bave finalnim oblikovanjem slike i zvuka te koje su novosti i intervencije koje mogu realizirati.

Program predavanja i masterclassova u okviru programa Industrija otvoren je za javnost, a detaljan raspored će se objaviti na službenoj festivalskoj stranici zff.hr.


Kristian Novak dobitnik nagrade Ksaver Šandor Đalski 2017.

ZAGREB - Književnik Kristian Novak za roman "Ciganin, ali najljepši" dobitnik je književne nagrade Ksaver Šandor Đalski za 2017. godinu.

Prosudbeno povjerenstvo u obrazloženju ističe kako Novak pronalazi i izabire temu "jake priče" koja nije vidljiva i prepoznatljiva u cijeloj Hrvatskoj, ali na prostoru između Drave i Mure ona je već dugo opće mjesto, svakodnevna tema koja se neće doskora riješiti – napeti odnos između romske nacionalne manjine i većinskoga hrvatskog stanovništva.

Osim bistroga i mudroga oka u promatranju društvenih fenomena te kompozicijski funkcionalno obrađene i uvjerljivo razložene građe preko instancije dinamičnih pripovjedača Kristian Novak, kako ističe prosudbeno povjerenstvo, posjeduje iznimni retoričko-lingvistički kapacitet.

Novak, smatra povjerenstvo, znade kako opsežnu i zahtjevnu građu govornih, jezičnih i stilsko-izražajnih sredstava aplicirati u umjetničkom literarnom diskursu.

Tako vješta i suverena, funkcionalna i nenametljiva upotreba standardnoga, dijalekatskoga i žargonskog registra posve je rijetka u novijoj hrvatskoj prozi, ističe povjerenstvo.

Usložnjavanjem perspektiva oko uglavnom iste teme, napominje povjerenstvo, uz niz podzapleta i fabularnih mikroregija, Novak je dobio nešto poput rašomonske strukture, kontrolirano dopuštajući i dozirajući izlete pripovjedača u opise vlastitih dodatnih priča iz života i opise unutarnjeg stanja.

Sve je to zbog toga da se stekne što bolji uvid i da se što plastičnije i neposrednije predoči  kontekst fabularne osi: odnos Hrvata i Roma preko ljubavne i tzv. poslovne, kriminalne veze dviju strana.

Uz nagrađenoga Novaka u uži izbor za Nagradu Ksaver Šandor Đalski 2017. ušli: Damir Karakaš, "Sjećanje šume" (Sandorf, Zagreb 2016); Slađana Bukovac, "Stajska bolest" (Sandorf, Zagreb 2016), Irfan Horozović, "Alfir" (Naklada Đuretić-Studio moderna, Zagreb 2016), Bekim Sejranović, "Dnevnik jednog nomada" (V.B.Z., Zagreb 2017), Ivica Prtenjača, "Tiho rušenje" (V.B.Z., Zagreb 2017).

Kristian Novak rođen je 14. 5. 1979. godine u Baden-Badenu, u tadašnjoj SR Njemačkoj. Godine 2005. objavio je roman "Obješeni", a 2013. roman "Črna mati zemla".

Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubo Babić, rođen je u Gredicama kraj Zaboka 26. listopada 1854. godine.

Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski ustanovljena je 1979. Nagrada je 1985. godine postala godišnja književna nagrada, ugledno i prestižno priznanje piscu najboljeg objavljenog proznog književnog djela u Republici Hrvatskoj.


Umjetnički nakit Maje Sorić u Studiju "Josip Račić"

ZAGREB - Moderna galerija u svom će Studiju "Josip Račić" od 19. listopada do 4. studenoga ugostiti svestranu umjetnicu Maju Sorić, koja se, nakon Beiruta, Pariza i Londona prvi put s kolekcijom nakita nastalog u proteklih desetak godina, predstavlja i u Zagrebu.

Izložba "Kinaesthesis" donosi njezine autorske ogrlice, naušnice, broševe i prstenje od srebra i pozlaćenog srebra ukrašene poludragim kamenjem. Riječ je o unikatima  s kakvima se proslavila i u inozemstvu, a koje nose, među ostalima, likovna umjetnica Jagoda Buić i američka filmska zvijezda Gillian Anderson.

Likovnu koncepciju izložbe napravio je Tonči Vladislavić, a prati je bogato ilustriran katalog s fotografijama Bachrach & Krištofić i Keghama Djeghaliana te tekstovima povjesničarki umjetnosti Flore Turner-Vučetić i Ive Körbler, umjetnice Jagode Buić i Damira Grubiše, profesora na Američkom sveučilištu u Rimu.

Po riječima Ive Körbler, umjetničine ogrlice, narukvice, broševi i prstenje djeluju kao "autonomni umjetnički objekti koji tragaju za svojom idealnom ljudskom nadopunom".

"U svoje je oblike ugradila mnoštvo kulturalnih utjecaja, od staroegipatskih oblika, tradicijskog nakita pustinje i Crvenog mora, ali i običaja svih žena Mediterana da se ukrašavaju većim komadima zlata", napomenula je u katalogu.

Körbler kaže kako se interakcija plemenitih metala s poludragim kamenjem i kristalima ili jantarom odvija u dijalogu dvaju materijala, "gdje se autorica često igra s idejom gravitacije i dinamične kompozicije formi".

Nakit Maje Sorić jest raskošan, sjajan, zaigran, apartan i reprezentativan, ali se ne razmeće raskoši svojih oblika,  samosvjestan je i uči nas kako se svaka žena može ponovno osjećati kraljevski, napomenula je.

Jagoda Buić smatra da je Maja Sorić svestrana umjetnica, no odlučila je usmjeriti svoj talent prema vječnoj potrebi homo sapiensa - potrebi za kićenjem i "svojem je nakitu dala dimenziju skulpture ili svojim skulpturama funkciju nakita".

"Izabrala je kao interakciju odnos ženskog uha i svojih prozračnih skulptura. Smjestila je svoje vibrirajuće forme oko ženskih vratova. Izabrala je sviđanje kao jedan od vječnih movensa, a ženu kao posrednicu između svojih izvanrednih kreacija i svijeta. Originalnost njezinih skulptura zadivljuje i iznenađuje", ocijenila je.

Damir Grubiša kaže kako taj nakit poprima skulpturalne forme živi svoj vlastiti umjetnički život i prerasta dekorativne kanone ženskog nakita čija je funkcija isticanje ljepote one koja ga nosi i koja ga ističe kao znak svojeg ukusa, ljepote, moći  i  socijalnog  statusa.

"Takav nije nakit Maje Sorić, jer on živi svojim autonomnim životom i ističe se svojim samosvjesnim estetskim valerom, dajući svojoj potencijalnoj vlasnici novu dimenziju ljubiteljice čiste umjetničke forme", ustvrdio je.

Za Floru Turner Vučetić izloženi nakit je "bezvremenski i univerzalan, dragocjen bez obzira na materijale kojima se služi, jer su originalnost kreacije i kvaliteta izvedbe jedino mjerilo uspjeha".

Maja Sorić rođena je u Hrvatskoj 1953. godine, a dosad je živjela u Zagrebu, Beogradu, SAD-u, Tanzaniji i Egiptu. Skoro trideset godina djeluje kao samostalna umjetnica, slikarica i oblikovateljica nakita te i izlaže u Europi, SAD-u, na Bliskom istoku i u Africi.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Djela Nives Kavurić-Kurtović izložena u bečkoj galeriji Bildraum 07

 
BEČ - Izložba umjetničkih djela Nives Kavurić-Kurtović iz zbirke Ars Croatiae austrijskoga kolekcionara, financijskog stručnjaka i promicatelja hrvatske umjetnosti Alfreda Brogyanyia postavljena je u bečkoj galeriji Bildraum 07.

Izložba, koja se može razgledati od 19. listopada do 2. studenoga, "iznimna je prezentacija umjetničkih radova jedne od najpoznatijih hrvatskih slikarica Nives Kavurić-Kurtović", ističe voditelj galerije Bildraum Guenter Schoenberger naglašavajući da "djela te izuzetne umjetnice odišu nadrealističkom poetikom".

Smjelo i buntovničko umjetničko djelo Nives Kavurić-Kurtović odmah me privuklo svojom umjetničkom snagom, rekao je u srijedu u povodu otvorenja izložbe kolekcionar i kustos izložbe Alfred Brogyanyi. Napomenuo je da je umjetnicu upoznao preko Zlatka Kesera 2001. te da su izložena djela iz njezina kasnog stvaralačkog opusa, a deset od njih iz ciklusa "Uređena tjeskoba, čak bijes s daškom histerije".

Izloženo je četrnaest slikaričinih djela: ulja na platnu, ulja na dasci, gvaševa na papiru koje je umjetnica napravila od  1970. do 2006.  Uz ostalo, izložena su djela Nabujale gomoljine, Pozdravi (2000.), Uzdah u kimonu i Haljina za uvijek ponovnu izvjesnost neizvjesnosti (2001.), Poster za jednog prometnika (2002.), Kraul na suhom (2005.), Začarana ili počarana (2006.)

Nives Kavurić-Kurtović (1938.-2016.) poslije završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bila je na Majstorskoj radionici Krste Hegedušića, bila je i aktivna članica Galerije Forum i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti. Redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postala je 1997. godine.



Izložba "Izazov moderne" u bečkoj galeriji Belvedere

   
BEČ - Izložba "Izazov moderne: Beč-Zagreb oko 1900." koja je bila postavljena u Klovićevim dvorima u Zagrebu, a na kojoj se predstavlja, uz male promjene u odnosu na zagrebačku izložbu, presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika, otvara se u četvrtak navečer u bečkoj galeriji muzeja Belvedere u Beču.

"Ova prekrasna, sveobuhvatna izložba djela austrijskih i hrvatskih umjetnika na prijelazu s 19. u 20. stoljeće uvodi nas u umjetničko ozračje i jedno značajno poglavlje hrvatske povijesti umjetnosti, koje je nažalost malo poznato u Beču", rekla je na konferenciji za novinare u galeriji muzeja Belvedere njegova glavna direktorica Stella Rolling.

Dodala je da izložba prikazuje umjetnička djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije i ukazuje na njihove stilske i motivske podudarnosti te da su u središtu bečke izložbe djela hrvatskih umjetnika.

Na prijelazu stoljeća Beč je bio privlačno središte intelektualaca i umjetnika iz mnogih zemalja, a mnogi umjetnici i umjetnice iz Zagreba školovali su se na bečkoj Akademiji likovne umjetnosti i Školi umjetničkog obrta, napomenula je.

Novi stil - Bečka secesija imala je velik utjecaj i ostavila duboke tragove na njih, oni usvajaju secesijske oblikovne principe i kasnije ih prenose u Zagreb.

"Izložba prikazuje razvitak moderne u Zagrebu pod utjecajem Beča, specifičnosti usvajanja i posvajanja bečke secesije te protagoniste secesije, a u njezinom su  fokusu djela hrvatskih umjetnika", rekla je direktorica Rolling.

Naglasila je da izložba otkriva prekrasne radove izvrsnih hrvatskih umjetnika, primjerice Ivana Meštrovića,  koji je bio redoviti član Bečke secesije, i, prema njezinim riječima, odavno je zaslužio posebnu izložbu u Beču.

"Čast mi je da se ova značajna izložba održava u bečkoj galeriji Belvedere,  jer nam je jako važno da se radovi naših umjetnika oko 1900. ponovno vrate i prikažu u sredini, gdje su oni studirali i radili, u krug umjetnika s kojima su nekad radili i prijateljevali",  kazao je ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić.

"Ovo je prva cjelovita izložba hrvatske moderne u austrijskom glavnom gradu, koji je na prijelazu stoljeća bio važno ishodište za hrvatske umjetnike", rekla je novinarima jedna od četiri autorice tog projekta Irena Kraševac naglasivši da je to kompletan hrvatski projekt, koji se prvi put prikazuje u Beču.

Izložba obuhvaća 130 radova bečkih umjetnika secesije, uz ostale Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla, Maxa Kurzweilera, Tine Blau, Josefa Hoffmanna, koji su usporedno postavljeni s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana i Ivana Meštrovića, Roberta Auera, Naste Rojc, Slave Raškaj.

Izložba u Beču u odnosu na zagrebačku doživjela je male promjene. Primjerice  "Ženski portret" Gustava Klimta iz 1984., koji nije bio izložen u Zagrebu, postavljen je  uz  djelo "Portret Vilme Babić-Gajski" Vlahe Bukovca.

"Izložba prvi put izvan Hrvatske u cijelosti predstavlja to razdoblje hrvatske povijesti umjetnosti, njezine ključne protagoniste te antologijska djela hrvatskih umjetnika toga razdoblja prikupljena iz najvažnijih muzejsko-galerijskih institucija i privatnih zbirki u svijetu", rekla je Kraševac.

Podsjetila je da su se hrvatski umjetnici školovali u Beču, gdje su usvojili postulate novog stila koji kasnije prenose u Hrvatsku.

Neki su poput Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčća, Tomislava Krizmana ili Antonije Krasnik sudjelovali u likovnom životu Beča, a neki su se i afirmirali i ranim umjetničkim opusom pripadali krugu bečke secesije poput Ivana Meštrovića.

Izložba je organizirana u suradnji zagrebačke Galerije Klovićevi dvori i bečke galerije muzeja Belvedere, a neke od umjetnina su iz fundusa Belvederea, MAK'-a, Muzeja grada Beča, austrijskih privatnih zbirki. Neka djela posuđena su iz privatnih zbirki diljem svijeta i, kako je rečeno, jako se rijetko izlažu  javnosti.

Izložba koja je bila prikazana u Klovićevim dvorima od 9. veljače do 8. svibnja, u Beču ostaje otvorena do 18. veljače 2018.

Izložba je jedan od vrhunaca projekata i priredbi u sklopu Godine kulture Austrija-Hrvatska 2017 koju je iniciralo austrijsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova i integracija u suradnji s hrvatskim ministarstvom vanjskih i europskih poslova, ministarstvom kulture i hrvatskim veleposlanstvom u Austriji.



Francuska glumica Danielle Darrieux umrla u dobi od 100 godina

   
PARIS - Legendarna glumica francuskog filma Danielle Darrieux, koja je snimila više od stotinu filmova, a u svibnju je proslavila stoti rođendan umrla je u utorak u svome domu, prenosi u četvrtak agencija AFP.

Arhetip ženske ljepote za poslijeratne generacije, Darrieux je bila nezaboravna partnerica Jeana Gabina u filmu  Istina o Bebe Donge iz 1953., prilagodbi romana Georgesa Simenona i  Gérardu Philipeeu, ekranizaciji Stendhalova romana Crveno i crno iz 1954.

Rođena 1. svibnja 1917. u Bordeauxu, svoj prvi film, mjuzikl "Bal", snimila je kao četrnaestgodišnjakinja u čemu su korištene njezine plesne i glazbene sposobnosti (često je u filmovima sama pjevala).

Lijepa plavuša u početku je dobivala uloge u komedijama, ali s vremenom i sve zahtjevnije te je trijumfirala u filmu "Mayerling" uz Charlesa Boyera 1935.

Tridesetih godina karijeru je gradila u inozemstvu, zatim u Hollywoodu i na Broadwayu. Zapažen je njezin nastup u špijunskom filmu Josepha L. Mankiewicza "Pet prstiju" iz 1952. gdje je glumila uz Jamesa Masona.

Od 1969. sve je više nastupala u kazalištu, a u  filmu i na televiziji bila je aktivna i g. 2010.

Imala je tri braka, a njezin drugi suprug bio je bogati plejboj Porfirio Rubirosa.



Redatelj filma o Queenu podijelio fotografiju novog Freddieja


ZAGREB - Obožavatelji legendarne rock grupe Queen dugo su čekali bilo kakvu fotografiju sa snimanja filma Bohemian Rapsody.

A i redatelj Bryan Singer "umirao" je od želje da je s njima podijeli na društvenim mrežama.

Konačno je na Instagramu objavio fotografiju 36-godišnjeg glumca Ramia Maleka koji u filmu utjelovljuje karizmatičnog preminulog frontmana Queena Freddieja Mercurya, piše u četvrtak BBC.

Uz fotografiju je napisao: "Više nisam mogao izdržati, morao sam objaviti ovu fotografiju snimljenu iPhoneom".

Idućih mjeseci očekuje se još "teasera" sa snimanja filma koji bi se trebao prikazati u prosincu 2018.



Black Chyna tuži obitelj Kardashian


LOS ANGELES - Američka plesačica i model Black Chyna tuži cijelu obitelj Kardashian da je zbog njih ukinut njezin reality televizijski show koji je snimala s bivšim zaručnikom Robom Kardashianom, javljaju mediji.

Black Chyna (pravim imenom Angela Renée White) također tvrdi da je ta "osvetnička" obitelj želi uništiti.

Njezin odvjetnik potvrdio je za BBC da su u tužbi navedena imena Krisa Jennera, kao i Kourtney, Kim i Khloe Kardashian te Kendall and Kylie Jenner.

Tužbu je podignula nakon raskida s Robom Kardashianom, s kojim ima kćer.

U optužbi se navodi da su Kardashianovi  iskoristili svoju slavu, bogatstvo i moć kako bi joj se osvetili, osramotili je te da je zbog utjecaja cijele obitelji Kardashian ukinut njezin reality show 'Rob & Chyna'.   

Rob je pak optužio Black Chynu da je iskoristila njega i njegovu obitelj za novčanu korist te da su odluku o ukidanju showa zajednički donijeli televizijska mreža E! i obitelj Kardashian.

No, izvori povezani s televizijom zanijekali su Chynine navode tvrdeći da je Chyna odbijala biti u istoj prostoriji s Robom zbog čega je bilo nemoguće snimati još jednu sezonu.



Previše vježbanja može biti pogubno

 
ZAGREB - Previše vježbanja vas doslovno može ubiti, objavili su američki znanstvenici.

Osobe koje u teretanama provode više od osam sati tjedno, trebali bi o toj navici dobro razmisliti, piše New York Post.

U studiji znanstvenika s čikaško sveučilišta otkriveno je da oni koji vježbaju triput više od preporučenog imaju mnogo veće izglede za razvoj srčane bolesti od onih koji vježbaju umjereno.

Ali ima jedna skupina koja je posebno pogođena pretreniranjem -bijeli muškarci. Oni imaju 86 posto veći rizik za gomilanje plaka u arterijama do svoje sredovječne dobi ako previše treniraju, navodi se u studiji.

Znanstvenici su za potrebe istraživanja analizirali količinu vježbanja 3.175 zdravih crnaca i bjelaca u dobi od 18 do 30 godina. Pratili su ih idućih 25 godina i podrvrgavali ih CT koronarografiji.

Otkriveno je da osobe koje vježbaju više od osam sati tjedno imaju u prosjeku gotovo dvostruko veći rizik za razvoj srčane bolesti od onih koji su vježbali manje od dva i pol sata tjedno.

Kardiolog Joel Khan kaže da je to zbog toga što previše vježbanja arterije izlaže predugom stresu, odnosno predugoj povišenoj razini kortizola.

Znastvenici zasad, međutim, ne znaju zašto su bijeli muškarci time tako disproporcionalno pogođeni i najavljuju dodatna istraživanja kako bi to utvrdili.

Rezultati su objavljeni u časopisu Mayo Clinic Proceedings.



Bioraznolikost jedinstvenog Bajkalskog jezera ugrožena onečišćenjem


MOSKVA - Bajkalsko jezero, najstarije na svijetu, proživljava jednu od najgorih kriza u svojoj 25 milijuna godina dugoj povijesti zbog onečišćenja voda fosfatima, širenja alga, pretjeranog ribarenja i klimatskih promjena, upozoravaju stručnjaci.

Ujedno i najdublje na svijetu s 1700 metara dubine, Bajkalsko jezero sadrži čak 20 posto slatke nesmrznute vode na planetu i "iznimno je vrijedno za proučavanje evolucije", ocjenjuje UNESCO (UN-ova organizacija za znanost, kulturu i obrazovanje), koja je to sibirsko jezero 1996. godine uvrstila na popis svjetske baštine.

O bioraznolikosti govori podatak da vode i obale Bajkala nastanjuje gotovo 3.600 biljnih i životinjskih vrsta kojih je gotovo 80 posto endemskih, no izloženi su negativnim utjecajima koji se gomilaju.

Omul, tipična bajkalska riba (Coregonus migratorius iz porodice lososa), ugrožen je algama koje se zabrinjavajuće šire, a nekoliko vrsta spužva već je nestalo.  Početkom listopada ruska vlada zabranila je komercijalni izlov omula.

"Biološka masa omula prepolovljena je u zadnjih 15 godina" i pala je s 25 milijuna tona na samo deset tona, navodi Ruska agencija za ribarstvo.

Anatolij Mamontov, biolog iz regije, ističe da su razlozi pretjerani izlov i krivolov te klimatske promjene te objašnajva "Zbog suše smanjuje se dubina rijeka koje se ulijevaju u jezero, površina Bajkala zagrijava se, a omul ne vodi toplu vodu".


Invazivne alge

U rujnu je UNESCO izrazio zabrinutost zbog katastrofalnog širenja alge Spirogyra koja prekriva pješčane plaže jezera stvarajući gusti zeleni tepih.

"Uvjeren sam 150 posto da je razlog tomu onečišćenje otpadnim vodama" iz sela i gradova na obalama Bajkala, ponajprije deterdžentima koji sadrže fosfate, kaže Oleg Timoškin, biolog iz Institulta za limnologiju u Irkutsku (Sibir).

Sustav pročišćvanja otpadnih voda zastario je, a u nekim selima i ne postoji, upozorava Timoškin. Objašnjava da su do prije 15 godina slikovita sela na obalama Bajkalskog jezera imala struje tek dva sata na dan, a danas "svaka 'babuška' iznajmljuje sobe turistima i posjeduje perilicu rublja".

Timoškin je obišao cijelo jezero kako bi proučio širenje alge te je idenificirao tri kritične zone blizu gradova u kojima su alge uništile mekušce i rakove, vrste koji vole kisik.

"15 godina unatrag blizu grada Listvijanke postojale su  podvodne šume spužva, a danas su sve mrtve", kaže Timoškin.


Pokraden novac

Ako se ne zaustavi izlijevanje onečišćenih voda u jezero, obalna zona "radikalno će se promijeniti", upozorava znanstvenik i traži zabranu uporabe tvari koje sadrže fosfate te gradnju upravo u toj zoni "najboljih stanica za pročišćavanje voda u Rusiji".

U kolovozu je ruski predsjednik Vladimir Putin osudio "krajnje onečišćenje" Bajkala. Posebni zakon iz 1999. predviđa niz mjera za zaštitu jezera i vlada je obećala uplatiti 26 milijarda rubalja (383 milijuna eura) u program pročišćavanja otpadnih voda okrenut 2012. No lokalni stručnjaci ističu da je velik dio novca potrošen uzalud.

U gradu Babuškinu na obalama Bajkala, milijuni dolari potrošeni su na stanicu za pročišćavanje vode, ali bakterije koje su trebale pročišćavati vodu nisu sposobne djelovati u ledenim vodama sibirske zime, prema lokalnim medijima.

"Novac je doznačen, ali je pokraden", kaže ekolog Sergej Šaphajev.

Opada i financiranje znanstvenih istraživanja i to upravo sada kada je izuzetno važno istraživati Bajkalsko jezero kako bi ga se očuvalo, ističu Mamontov i Timoškin koji to slikovito opisuje riječima "To vam je otprilike kao da otpuštate epidemiologe dok traje epidemija boginja".





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus