19:57, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 18. svibnja 2017.

Objavljeno: 18.05.2017 u 11:57
Pregledano 139 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 18. svibnja 2017.

Zagreb, 18. svibnja 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U Zagrebu izložen reljef koji se pripisuje majstoru Radovanu


ZAGREB - Kip sv. Kristofora, 800 godina star reljef za koji se pretpostavlja da je djelo najistaknutijeg hrvatskog srednjovjekovnog kipara majstora Radovana, izložen je od četvrtka u zagrebačkoj galeriji Art salon Zagreb i predstavljen kao kapitalno djelo hrvatske kulturne baštine.

Spomenik visok 90 centimetara i težak oko pola tone datiran je u 13. stoljeće a kupio ga je na aukciji u Parizu vlasnik galerije Vlado Mužar.

Mužar je zahvalio svima koji su omogućili da to kapitalno djelo dođe u Hrvatsku te istaknuo kako je od početka misija Galerije bila promidžba kulture, a predstavljanjem tog vrijednog reljefa ta se misija i potvrdila.

Reljef je prethodno bio vlasništvo jedne talijanske obitelji, koja je tvrdila da je kip u obitelj pristigao iz Dalmacije, gdje se 250 godina nalazio uzidan u zid gospodarske zgrade. Prema obiteljskoj tradiciji, riječ je o kipu sv. Kristofora.

O kipu u kontekstu Radovanova djela govorio je povjesničar umjetnosti Ivo Babić, vodeći stručnjak za tog kipara i arhitekta koji je živio u Dalmaciji u 13. stoljeću.

Uspoređujući kip s ikonografijom i vještinom izrade najpoznatijeg djela majstora Radovana, Radovanovog portala u Trogiru isklesanog 1240., Babić je pokazao kako je vrlo vjerojatno riječ o autentičnome djelu.

"To je jedna likovno zaista uspjela skulptura, vrlo plastično napravljena, prepoznatljive ikonografije vrhunskoga 'meštra' koji je osjećao prostor", rekao je Babić.

Napomenuo je kako po stilskim obilježjima kip zaista spada u 13. stoljeće, što su potvrdili i drugi stručnjaci s kojima se savjetovao.

Temeljem svega viđenoga uvjeren je kako je riječ o autentičnome Radovanu, kazao je Babić, no da bi se to sa sigurnošću utvrdilo potrebno je napraviti temeljite analize, a to je posao "za tehničku inteligenciju", poručio je.

Reljef se može pogledati do 24. svibnja, radnim danom od 15 do 20 sati.



Otvorena izložba "Azulejos - umjetnost portugalskih keramičkih pločica"

 
ZAGREB - Izložba "Azulejos - umjetnost portugalskih keramičkih pločica" otvorena je u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), u nazočnosti hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i portugalskog predsjednika Marcela Rebela de Souse.

Na izložbi je predstavljeno jedanaest panoa nastalih u Portugalu u 18. stoljeću, koji su se do prije dvije godine nalazili u zgradi Veleposlanstva RH u Lisabonu, a koje je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH doniralo zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier podsjetio je kako su te pločice nekada ukrašavale zidove prostorija zgrade veleposlanstva bivše SFRJ u Portugalu, koja je sukcesijom 2006. pripala Hrvatskoj.

"Početkom 2014., kada je pokrenut postupak prodaje zgrade, hrvatsko veleposlanstvo u Lisabonu angažiralo je stručnjake Nacionalnog muzeja azulejosa u Lisabonu za procjenu i točno datiranje pločica i pokazalo se da potječu iz 18. stoljeća i pripadaju zlatnom dobu azulejosa, iz vremena vladavine João V i procvata baroka kada su se njima u Portugalu ukrašavale crkve, samostani, palače i građanske kuće u Portugalu, diljem Portugalskog imperija i u Brazilu", rekao je.

Objasnio je kako je nakon spoznaje o vrijednosti azulejosa, Ministarstvo odlučilo da se pločice prije prodaje zgrade skinu te da se jedanaest od 17 panoa donira MUO-u, dok je preostalih šest panoa ostalo u novoj zgradi hrvatskog veleposlanstva u Lisabonu.

Otvorivši izložbu Stier je izrazio uvjerenje kako će ona približiti posjetiteljima i ljubiteljima umjetnosti i kulture vrijedan i svjetski poznat dio portugalske umjetnosti te dodatno produbiti dobru kulturnu suradnju i ojačati poveznice s tom zemljom.

Izloženi dekorativni panoi u modro-bijelom osliku donose pomorske scene, figure u pejzažu, galantne scene, motiv neravnoga kamena, cvjetne motive.

Autorica i kustosica izložbe Marina Bagarić, voditeljica Zbirke arhitekture i Zbirke keramike MUO, rekla je kako su u stalnom postavu MUO danas izložene španjolske i holandske oplatne pločice, no kako je pravu sliku o povijesnom razvoju umjetnosti keramičkih opločenja u Europi ipak nemoguće dati bez portugalskih azulejosa, koje muzejska zbirka nije imala.

Riječ je o umjetninama kakve dosad nije posjedovao niti jedan muzej u Hrvatskoj, a nakon izložbe dva panoa bit će uvrštena u stalni postav MUO.

Konzervatorske zahvate i rješenje njihove prezentacije osmislila je Maja Velicogna Novoselac, voditeljica Odjela restauratorskih radionica MUO.

Povijest umjetnosti azulejosa počinje posjetom kralja Manuela I. Španjolskoj na kraju 15. stoljeća kada je, impresioniran hispano-moresknim palačama, odlučio ukrasiti svoju rezidenciju španjolskim pločicama, no njihova je primjena bila prilagođena više portugalskom ukusu.

Tijekom idućeg stoljeća portugalski velikaši su za svoje vile naručivali višebojne keramičke panoe iz Italije, no s vremenom su i domaći majstori usvajali tehniku njihove izrade.

Krajem 17. i početkom 18. stoljeća uvoze se veliki dekorativni panoi iz Nizozemske, a u Portugalu se sve više opločavaju interijeri - pod utjecajem dalekoistočnog poruclana dominiraju bijela pozadina i slike u nijansama plave.

Kao odgovor na konkurentnu nizozemsku robu portugalske radionice počinju sve više angažirati slikare koji potpisuju svoje radove, a azulejosi dobivaju status umjetničkog djela.

Važan događaj u povijesti portugalskih dekorativnih pločica imao je potres koji je 1755. pogodio Lisabon - zbog potrebe za brzom obnovom, izgradnjom i opremom interijera u proizvodnji pločica počeli su se koristiti jednostavniji motivi.

O važnosti portugalskih umjetničkih pločica za kulturno-umjetničko nasljeđe i identitet te zemlje svjedoči i podatak da je prije nepuna dva mjeseca portugalski parlament 6. svibnja proglasio Nacionalnim danom azulejosa, a portugalski stručnjaci pripremaju dosje za kandidaturu i uvrštenje azulejosa na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Izložba je otvorena u prigodi državnog posjeta predsjednika Portugalske Republike Marcela Rebela de Souse Republici Hrvatskoj i može se razgledati do 27. kolovoza.

Na otvorenju su bili brojni uzvanici iz hrvatskog političkog i diplomatskog života.

Nakon izložbe hrvatska predsjednica i njezin portugalski kolega posjetit će Muzej suvremene umjetnosti, koncert jedne od najboljih predstavnica nove generacije pjevača fada, mlade solistice Cuce Rosete.



Komediji svečano uručeni ključevi novog Cabaret Jazz Cluba


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija, kao jedini specijalizirani glazbeni teatar u glavnome gradu, dobilo je na upravljanje novi prostor na središnjem gradskom trgu, kojim će, kako je rečeno u četvrtak prilikom svečane primopredaje ključeva, obogati kulturnu i turističku ponudu Zagreba programom koji će biti mješavina jazza i kabareta.

Ključeve novog Cabaret Jazz Cluba, koji će se nalaziti u prostorima bivšeg VIP kluba Zagreb na adresi Trg Bana Jelačića 9/Cesarčeva 2a, preuzeo je od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, na prigodnoj svečanosti u novome klubu, ravnatelj Komedije Krešimir Batinić.

Zahvalio je Gradu na ukazanom povjerenju da atraktivni prostor u samom središtu grada bude dodijeljen na upravljanje upravo kazalištu Komediji.

Kazalište Komedija taj će prostor iskoristiti kao svoju drugu kabaretsku scenu, dok će drugi dio programa biti posvećen jazzu, rekao je Batinić, ocijenivši kako će to biti jedno osvježenje za Zagreb koje će ponuditi za svakoga ponešto.

Za razliku od drugih svjetskih metropola, Zagreb nema takve prostore i programe, pa će tako novi klub svakako obogatiti kulturnu i turističku ponudu Zagreba, rekao je Batinić.

Najavio je da bi klub trebao početi s radom ove jeseni, a nada se da će već i prije u njemu biti organizirani razni programi.

Kako je prostor gradski, Komedija ga na korištenje dobiva bez plaćanja najma. Nakon primopredaje bit će učinjena detaljna procjena troškova obnove kluba, te će se učiniti projekcije budućih izdataka koji će se pokrivati iz gradskog proračuna.

Predajući ključeve gradskoga prostora, zagrebački gradonačelnik Bandić kazao je kako će time Zagreb dobiti jazz i kabaretski klub na razini svjetskih klubova takve vrste.

Ideja je da se program posvećen jazz sceni prezentira pod vodstvom Matije Dedića, a onaj posvećen kabaretu osmišljavat će Miro Ungar, dok će Komedija predstavljati logističku podršku, a sve to jer je "Zagreb bio, jest i mora ostati najbolji", rekao je gradonačelnik.

Na važnost toga projekta osvrnuo se i novinar i poznavatelj jazz glazbe Davor Hrvoj, koji je istaknuo kako je postojanje jazz kluba pitanje prestiža za svaki grad koji želi biti na glazbenoj ali i turističkoj karti svijeta, "a Zagreb je to svakako zaslužio".

Prigodni glazbeni program izveli su Matija Dedić, Danijela Pintarić, Doris Karamatić i Miro Ungar.



V. Rimski dani u Vinkovcima 26. i 27. svibnja


VINKOVCI - Pod geslom "Quam Caesar, vos postulo vincere Pannoniis? Saltem tres! (Koliko Cezara treba da se pobijede Panonci? Barem tri!) u Vinkovcima će se 26. i 27. svibnja održati V. Rimski dani, manifestacija koja primiče duh rimskoga razdoblja na tlu Vinkovaca, a čiji je program predstavljen u četvrtak na konferenciji za novinare u Turističkoj zajednici Grada Vinkovaca.

Pojašnjavajući geslo ovogodišnjih Rimskih dana, kustos Gradskog muzeja Vinkovci Hrvoje Vulić rekao je kako je ono vezano za pobunu panonskih plemena protiv Rima pod vodstvom Batona, a za čije gušenje je bio potreban angažman čak tri Cezara; Tiberija, Germanika i Augusta.

"Novost ovogodišnjih Rimskih dana jesu, uz već poznatu i rado viđenu Dioklecijanovu legiju, gosti iz Trsta: Kelti i Rimljani. Oni će u svojim nastambama/taborima koji će biti podignuti u velikom parku, boraviti cijeli dan i pokazivati zainteresiranima kako su živjeli i čime su se bavili Kelti odnosno Rimljani. U večernjem programu predstavit će se u svečanoj povorci u petak, a kroz veliku bitku i u subotu, u programu čiji scenarij i režiju potpisuju Vjekoslav Janković i Petra Bernarda Blašković iz HNK Osijek. Neizostavne su borbe gladijatora u kojima sudjeluju i vinkovački borci, a borit će se i legionari Dioklecijanove legije", najavio je Vulić.

Po riječima direktorice Turističke zajednice Grada Vinkovaca Martine Matković, V. Rimski dani obilovat će i različitim igraonicama za djecu koje će voditi volonteri Društva Naša djeca Vinkovci. Za sve uzraste pripremljene su radionice keramičarki te cirkuske radionice. Posjetitelji će moći kušati craft piva, kupiti predmet za uspomenu na rimskom sajmu.

Petaši vinkovačkih osnovnih škola, uz gostujuću ekipu iz Vukovara, pokazat će svoje znanje o Rimskom carstvu i Cibalama na Olimpijadi znanja.

Cilj manifestacije je uključiti što više posjetitelja u događanja u gradu tijekom Rimskih dana kroz radionice i prezentirati Vinkovce kao grad bogatog naslijeđa iz rimskoga vremena koji danas, kroz takva događanja, također privlači posjetitelje svih uzrasta", poručio je zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Ivan Bosančić.

V. Rimski dani održat će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.



Na Filmskoj RUNDI u Osijeku više od 30 filmova


OSIJEK - U glavnom i popratnom programu festivala Filmska RUNDA - revije hrvatskih kratkometražnih filmova koja se održava u Osijeku od 26. do 28. svibnja, bit će prikazano više od 30 filmova, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u osječkoj Galeriji Kazamat.

Filmsku RUNDU predstavile su organizatorice revije Dalija Dozet, Marta Užarević, Ana Šimić i Ines Jokoš.

U ovogodišnjem glavnom programu Filmske RUNDE bit će prikazani filmovi nagrađeni na domaćim i međunarodnim festivalima.

Dalija Dozet istaknula je kako je novost ovogodišnjega programa Fokus runda, koja zajedno s Fokus profesijom gledatelju i polaznicima kroz projekciju, panel i scenarističku radionicu otkriva svijet pisanja za film kao početne točke svakog filmskog djela.

Najavila je kako je organizatorima dugoročno u planu svake godine predstaviti drugu filmsku profesiju kako bi gledatelji, kao aktivni sudionici, u kontinuitetu bili educirani o stvaranju filma iz njegovih različitih perspektiva.

Glavni program, uz Fokus rundu, u koju su uvršteni filmovi "Popravilište za roditelje" redatelja i scenarista Brune Ankovića i scenaristice Tanje Kirhmajer, "I,J,K,L" redatelja i scenarista Daria Juričana, "Slonovi" redateljice i scenaristice Daine Oniunas Pusić te "Inkasator" redatelja i scenarista "Igora Mirkovića", obuhvaća i Studentsku rundu, Fokus grad te Festivalsku rundu.

Organizatori ističu kako je Fokus grad program u selekciji predsjednika Kinokluba Zagreb, Vedrana Šuvara, a u Festivalskoj RUNDI moći se se pogledati animirani film 'Ježeva kućica' redateljice Eve Cvijanović, film 'Kino Otok' redatelja Ivana Ramljaka, 'Dotu' redateljice Petre Zlonoge, 'Po čovika' redateljice Kristine Kumrić te 'Mliječni zub' redatelja Saše Bana.

U sklopu Studentske runde prikazat će se filmovi "13+" Nikice Zdunić, "Why/Zašto" Ive Božić, "Djevojke", Luke Galešića, film "Zauvijek" Monike Rusak te "Cvijeće" Judite Gamulin.

Organizatori napominju kako su u popratnom programu i programi Runda frke i Dječja runda.

Uz glavni i popratni program, tu su i Ekstra program, Scenaristička fokus radionica te Gostujuća runda.

"Nakon prošlogodišnje uspješne RUNDE, ove godine očekujemo još više filmskih uzbuđenja, zabave i odlične publike", rekla je Ana Šimić iz organizacije Filmske RUNDE.



MSU: Izložba Dana Grahama - umjetnika koji je 'spojio' minimalizam i barok

 
ZAGREB - Čuveni i osebujni američki umjetnik Dan Graham, koji je 'spojio' minimalizam i barok, odabrao je Muzej suvremene umjetnosti (MSU) kao mjesto gdje će prvi put samostalno izlagati u istočnome dijelu Europe, a njegova izložba: Zabava za cijelu obitelj / Works That are Fun for the Family bit će otvorena u subotu navečer, 20. svibnja na južnome platou toga novozagrebačkog muzeja.

Posebnosti Grahamove umjetnosti i njegove zagrebačke izložbe bili su tema konferencije za novinare, održane u četvrtak u MSU, a o temi su govorili kustosi izložbe Maurizio Bortolli i Radmila Iva Janković.  



Graham bi trebao biti obvezna literatura u srednjim školama

Dan Graham jedan je od najvažnjih protagonista suvremene umjetnosti 20. stoljeća koji nekonvencionalno razmišlja o umjetnosti, arhitekturi, urbanizmu, pop i underground kulturi i trebao bi biti obvezna literatura u srednjim školama, uvjerena je Radmila Iva Janković. Podsjetila je da je Graham počeo kao konceptulani umjetnik i slovi kao njezin pionir, iako je znao izjavljivati kako "mrzi konceptulanu umjetnosti", ali je vrlo brzo počeo eksperimentirati i u mediju videa, te performansima u koje uključuje psihološki aspekt - međuodnos umjetnika i publike.

Janković je ukazala kako su Grahamovi najraniji video performansi, koji nastaju krajem 1960-ih i početkom 1970-ih, važna poveznica s eksperimentalnim video radovima hrvatskih umjetnika Sanje Iveković, Dalibora Martinisa i Gorana Trbuljaka. Rekla je kako su djela tih umjetnika iz kolekcije MSU-a izdvojena za izložbu na kojoj će biti prikazana kao zasebna cjelina naslovljena "Inter nos", prema radu Sanje Iveković iz 1978.

Rekla je kako je posebnost izložbe i ta što će, po umjetnikovoj želji njegov video "Smrt čokoladom" (1986-2005) biti predstavljen u kontekstu trgovačkoga centra Avenue Mall, u neposrednoj blizini MSU-a. Taj video svjedoči o suvremenim načinima samozaborava pojedinca koji pribjegava masovnom konzumerizmu.



Grahamu je važan odnos umjetnika i publike i tome pristupa na nov način

Kustos izložbe Maurizio Bortolli objasnio je da je Grahamu važan odnos umjetnika i publike i tome pristupa na nov način što se može pratiti već od njegovih prvih performansa do paviljona koji su, smatra, najveće postignuće Grahamove umjetnosti.  Kako je rekao, paviljoni nisu samo minimalistička arhitektura, nego bi se mogli smatrati složenim napravama koje mogu povezati publiku s okolinom jer je pola površine paviljona prozirno, a pola zrcalno, pa se u njima odražava čitav okolni svijet u koji je publika uključena.

Bortolli je istaknuo da je važno razumjeti da paviljoni potječu iz Grahamovih performansa koji su najautentičniji dio njegova opusa i već sadrže mnoge elemente koje poslije nalazimo u paviljonima i drugim radovima. Pri tome, dodao je, paviljoni nisu doslovno arhitektonski objekti nego prije uvjetuju način na koji publika stupa u interakciju s umjetničkim djelom i na koji postaje protagonist umjetničkoga djela.

Graham se, rekao je Bortolli, na originalan način referira na povijest zapadne civilizacije - od renesansnih, baroknih i rokoko vrtnih paviljona, preko devetnaestostoljetnih arkada i svjetskih izložbi, do suvremene korporacijske arhitekture što će moći doživjeti i posjetitelji izložbe u MSU-u.



Graham je u svoja djela utkao još jednu veliku strast - glazbu

Kao erudit bez klasičnog (akademskog) umjetničkog obrazovanja, Graham je u svoja djela inkorporirao još jednu veliku strast - glazbu, podsjetila je Janković. Tako će, uz njegova dva paviljona "Šminkeraj za djevojčice" (1998-2000) i "Dvosmjerni zrcalni cilindar podijeljen perforiranim nehrđajućim čelikom" (2011-2012), na izložbi u MSU biti predstavljen i "Paviljon za prikazivanje rock videa/filmova" (2012), umjetničko djelo koje ujedno funkcionira i kao prostor za zabavu.

U paviljonu će biti filmovi i video radovi posvećenih hipijevskom pokretu, hardcoreu, no waveu i post-punk sastavima, a paviljon je nastao svojevrsna posveta supkulturi u Americi i Europi u sedamdesetim i osamdesetim godinama 20. stoljeća. Janković je napomenula kako je glazba implicitno prisutna već u njegovim najranijim djelima, ali od početka osamdesetih, u vrijeme kada kao rock kritičar intenzivno prati i promovira njujoršku glazbenu underground scenu, Dan Graham okušao se i u žanru dokumentarnog filma. Tako će, najavila je, u Dvorani Gorgona tijekom izložbe biti prikazan njegov glasoviti dokumentarni esej "Rock My Religion" (1983-1984) u kojemu na autentičan način, kroz povijesnu analizu glazbe, preispituje kulturu 20. stoljeća.

Najavljeno je kako će svečano otvorenje početi plesnim performansom u izvedbi Vere Mitrović i Žaka Valente, voditelja i članova PAP performing arts programa pri MSU-u, a bit će popraćeno i kompilacijom umjetnikovih najdražih pjesama.

Dan Graham rodio se 1942. u Urbani u Illinioisu, a živi i radi u New Yorku. Predstavio se retrospektivnim izložbama u nizu svjetskih muzeja, od SAD-a i Australije do Europe. Mnogo puta izlagao je na Bijenalu u Veneciji (1976, 2003, 2004, 2005), na kasselskoj Dokumenti (1972, 1977, 1982, 1992, 1997) te na izložbama Skulptur Projekte u Münsteru (1987, 1997). Dobitnik je brojnih nagrada, a 2010. primio je počasnu nagradu Američke akademije umjetnosti i književnosti.



"Tesla Anonimus" Filipa Šovagovića u srijedu premjerno u Gavelli


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella kao posljednju premijeru u sezoni najavljuje predstavu "Tesla Anonimus" autora teksta i redatelja Filipa Šovagovića u srijedu 24. svibnja, najavljenu kao posvetu manje poznatim događajima vezanim uz život i rad velikog izumitelja Nikole Tesle.

"Polazeći od činjenice da je Teslin doprinos civilizaciji i čovječanstvu istovremeno prepoznat i prilično nepoznat, u predstavi ću pokušati rasvijetliti neke manje znane događaje vezane uz život i rad tog nevjerojatnog izumitelja", istaknuo je Šovagović u najavi.

Razmišljajući o posljedicama Teslina rada te o utjecaju njegovih otkrića na svijest ljudi i razvoj društva, Šovagović se pita "nije li Tesla možda pogriješio u nastojanjima da svijet učini boljim": "Izumi koje nam je ostavio i za koje je smatrao da bi trebali biti dostupni svakome od nas završili su u rukama glavnih svjetskih industrijskih magnata  koji pod egidom 'napretka' ostvaruju sve veći profit za sebe, čineći razlike između bogatih i siromašnih još većima", kaže Šovagović.

"Gotovo sam siguran da je i sâm Tesla u jednom trenutku to morao shvatiti te da je većinu svojih izuma ostavio "za sebe", ne dokumentirajući ih. U toj konstelaciji odnosa, moguće je Teslu prikazati kao istinskog heroja vremena", poručio je.

Predstava se igra na Sceni 121, a glume Marko Petrić, Andrej Dojkić, Antonija Stanišić Šperanda, Natalija Đorđević, Tara Rosandić, Đorđe Kukuljica, Filip Šovagović i Fadil Abdulov Fafa.

Šovagović i fadil Abdulov Fafa potpisuju glazbu, scenografkinja je Veronika Radman, autor videa je Ivan Marušić Klif, kostimografkinja Marita Ćopo a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.



Sandra Bagarić dobitnica Komedijine nagrade za najbolje umjetničko ostvarenje u 2016.

 
ZAGREB - Godišnja nagrada zagrebačkog Gradskog kazališta Komedije za najbolje umjetničko ostvarenje u 2016. pripala je glumici toga kazališta Sandri Bagarić za uloge Sylve Varescu u opereti "Kneginja čardaša" i Cice u dramskoj predstavi "Gospođica iz Maxima".

Kako se ističe u priopćenju, takvu je odluku na sjednici održanoj 26. travnja 2017. donio žiri u sastavu Renata Sabljak, dramska glumica i prošlogodišnja dobitnica Nagrade, redatelj Zoran Mužić, te novinar i urednik Ante Batinović.

"U 2016. godini Sandra Bagarić pokazala se ne samo kao savršeni operetni interpret u naslovnoj ulozi Sylve Varescu premijerne operete 'Kneginja čardaša', već i u glavnoj ulozi Cice u predstavi 'Gospođica iz Maxima' Georgesa Feydeaua, koja je Sandri Bagarić i prva uloga u nekom dramskom komadu", ističe se u obrazloženju žirija.

Sandra Bagarić bila je stipendistica kazališta Komedije, gdje je i debitirala u opereti "Madame Troubadur", a od 1996. je zaposlena na radnom mjestu operne solistice tog kazališta.

"Od tada pa sve do danas Sandra Bagarić je jedan od zaštitnih umjetničkih znakova kazališta Komedije ali i Zagreba, prometnuvši se u istinsku operetnu prvakinju", stoji nadalje u obrazloženju.

Nagrada će Sandri Bagarić biti uručena u Komediji u petak 26. svibnja uoči izvedbe mjuzikla "Byron".



Početnica MSU-a: konceptualna umjetnost nije nerazumljiva i teška


ZAGREB - Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) objavio je u svojoj Biblioteci Čitanje umjetnosti "Početnicu za konceptualce - Nova umjetnička praksa protumačena djeci" Nade Beroš, još jedno djelo koje nastoji približiti publici, osobito djeci, suvremenu umjetnost i razbiti predrasude o tome da je nerazumljiva i teška.

Autorica, voditeljica Pedagoškog odjela MSU-a, u knjizi na pristupačan i čitak način objašnjava što je konceptualna umjetnost i zbog čega je ona važna i danas, te potiče čitatelje da pronađu svoj put do odgovora na pitanja "koja nameće zahtjevan, ali često zabavan jezik konceptualne umjetnosti". 

Za primjere na temelju kojih će se, u obilasku muzeja, posjetitelji moći uvjeriti u ljepotu i izazove konceptualne umjetnosti odabrano je desetak djela suvremenih hrvatskih umjetnika, izloženih u stalnom postavu Zbirki u pokretu. 

Riječ je o najvažnijim protagonistima Nove umjetničke prakse u Hrvatskoj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, među kojima su Goran Trbuljak, Braco Dimitrijević, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Marijan Molnar, Ivan Ladislav Galeta, Dalibor Martinis, Željko Jerman, Mladen Stilinović, Antun Maračić, Marijan Molnar, Vlado Martek. 

Iako su ta djela jedna od najvažnijih okosnica stalnog postava Zbirki u pokretu, autorima se čini da ona još nisu dovoljno poznata najmlađim posjetiteljima koji, kada se s njima upoznaju, otkriju da su zanimljiva, ponajviše zbog pobune i nepristajanja na konvencije. 

Tako će čitatelji moći otkriti zašto je Trbuljak potajice i anonimno nedjeljom slikao na izlogu trgovine umjetničkog pribora, zašto je Braco Dimitrijević zaustavljao i fotografirao slučajne prolaznike u svjetskim gradovima, a zašto se Mladen Stilinovć u svojim djelima služio jezikom starih početnica za djecu. 

U uvodnom dijelu Početnica donosi osnove za razumijevanje, odnosno 'učenje' jezika suvremene umjetnosti, u usporedbi sa 'starom' umjetnošću od koje su suvremeni umjetnici mnogo naučili. Podsjeća kako su neke pouke od njih prihvatili, ali mnoge i odbacili, pobunivši se protiv tema i tehnika koje su se tradicionalno poučavale na umjetničkim školama. 

Često neshvaćeni, doživljavani kao buntovnici i provokatori, umjetnici su izašli su iz ateliera, galerija i muzeja na ulice, trgove i u prirodu, gdje su stvarali i izlagali svoj rad. Knjiga će pokazati kako su ideja i kontekst najvažniji u konceptualnoj umjetnosti, koja pak daje sasvim nova značenja uobičajenim pojmovima ljepote i ružnoće.

"Početnicom za konceptualce" završava skoro jednomjesečna edukativna muzejska akcija "Tajne", u sklopu koje su mladi posjetitelji MSU-a bili pozvani na otkrivanje tajni konceptualne umjetnosti.

U istoimenom programu stručnih vodstava i radionica, djeca su otkrivala što je konceptualna umjetnost, kakvim se postupcima i materijalima služe konceptualni umjetnici, te o čemu govore njihova naizgled jednostavna djela za čije je razumijevanje, osim znatiželje i otvorenosti, često potrebno (pred)znanje, pa čak i poznavanje posebnog jezika - onog konceptualne umjetnosti.  

"Početnica za konceptualce, Nova umjetnička praksa protumačena djeci", treća je publikacija u nizu iz biblioteke "Čitanje umjetnosti" MSU-a.  

Kao posebnost knjižice ističu se ilustracije i interaktivne zadatke dizajnerica Klasje Habjan i Zite Nakić, koje su, ocjenjuje se u najavnom tekstu, "na smion, neautoritaran način pristupile problematici, približivši djeci složene pojmove i događanja Nove umjetničke prakse, motivirajući ih pritom da se i sami kreativno izraze ili pobune protiv pretjerane didaktičnosti".



ZBF – Rob Riemen: Dostojanstvo, prihvaćanje, istinoljubivost kao temelji europskog identiteta


ZAGREB - Književna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF) ugostit će sljedeći tjedan u Zagrebu nizozemskog kulturalnog filozofa i esejista Roba Riemena, osnivača Nexusa, instituta koji okuplja istaknute svjetske intelektualce oko temeljnih pitanja suvremenosti sadržanih u misiji očuvanja europskog identiteta temeljenog na vrijednostima humanizma.

U današnjem svijetu jednostrane usmjerenosti na znanost, tehnologiju i komercijalne vrijednosti, osnovna je misao vodilja toga istaknutog europskog intelektualca da je život puno više od pukog ekonomskog pitanja, te je kao takav neodvojiv od ljudskog dostojanstva, a pravi identitet ne gradi se na uskim, nacionalnim vrijednostima, već na životnom dostojanstvu, prihvaćanju, istinoljubivosti.

Upravo se na tim idejama, sazdanim na učenjima mislilaca kao što su Thomas Mann, Sokrat i Spinoza, kako je Riemen rekao u razgovoru za Hinu, razvio Institut Nexus.

"Misija Instituta je u održavanju tradicije europskog humanizma, ideje Europe kao idealne 'žive' civilizacije. Jedan od ključnih elemenata te tradicije jest da se smisao života ne nalazi u tome da svatko od nas 'bude ono što jest', već da nastojimo 'postati ono što jesmo': što znači, da živimo svoj život dostojanstveno, istinoljubivo i pravedno, stvarajući ljepotu", rekao je Riemen.

Kroz publikacije knjiga, tečajeve, predavanja, simpozije i konferencije, na kojima okuplja više od tisuću svjetskih poznatih intelektualaca, umjetnika, znanstvenika, diplomata i političara, institut se zalaže za obnovu europskih duhovnih vrijednosti i formiranje šireg europskog identiteta kao ključa solidarnosti, ali i europske budućnosti i stabilnosti temeljenih na tradiciji humanizma.

"Ideja je, između ostalog, proizašla iz mojeg prijateljstva s jednim starijim židovskim nakladnikom, čudom preživjelim iz Holokausta, koji je nakon rata shvatio da je njegova životna misija, ali i njegova moralna obveza, održavati ono što su Hitler, ali i svi oblici totalitarizama, pokušali uništiti: europsku kulturu i njezine duhovne vrijednosti", napomenuo je Riemen.

Kao nezavisna organizacija čija je misija održavati živom ideju koja je u suprotnosti s prevladavajućim tendencijama našega doba, institut se suočava s brojnim preprekama, no Riemen ističe kako vjeruje da, u svojoj 26. godini djelovanja, i sa zadivljujućom međunarodnom reputacijom, institut pred sobom ima još puno desetljeća rada.

"Siguran sam u to, osobito s obzirom na to da sve više ljudi počinje uviđati da im postojeći obrazovni sustavi nemaju puno za ponuditi", rekao je.



Umjetnost je ogledalo duše

Rob Riemen (1962.) nije nepoznat hrvatskoj javnosti: u Hrvatskoj je već bio tri puta, a na hrvatskom su mu objavljeni eseji "Plemstvo duha – zaboravljeni ideal", "Vječiti povratak fašizma", "Povratak Europe. Njene suze, djela i snovi", te "Škola života", sve u izdanju nakladnika Tim press.

Govoreći o ishodištima svojih interesa, Riemen ističe da je to, "Povijest, naravno, povijest!", jer "ne moramo ići predaleko u prošlost, osobito u povijesti Balkana, da bismo vidjeli koliko je krhka svaka demokratska civilizacija; koliko je lako autokratima, demagozima i fašistima nametnuti se korištenjem propagande i laži".

Jedina prava zaštita, jedino jamstvo slobode duhovne su vrijednosti kao što su istina, pravda, ljepota, suosjećanje i ljubav. "Jedino nas one mogu istinski osloboditi i izvući iz nas ono najbolje u ljudskoj prirodi i prevladati najniže porive – agresiju, okrutnost, mržnju", pojasnio je.

Jedna od temeljnih misli vodilja toga suvremenog mislioca jest da je "umjetnost ogledalo duše", jer "brojke, statistike, tehnologija, znanost, nisu u stanju uloviti srž ljudskosti, koja se očituje u snovima, nadama, traumama, povijesti i ideji budućnosti – to može jedino umjetnost!".

Njegova je misija očuvanje europskog identiteta, koji je, smatra, već neko vrijeme u opasnosti, no u tom je smislu, po njemu, imanentna opasnost i sama ideja Europske unije.

"Očito je da je europski identitet u opasnosti – no već je to bio i daleko prije primjerice Brexita, Grčke ili Turske. U stvari, Europska unija kao takva predstavlja egzistencijalnu opasnost za europski identitet, jer je riječ o organizaciji lišenoj duhovnog identiteta. EU nije ništa doli organizacija fokusirana na gospodarske interese i (ponekad!) političke vrijednosti. Na neki su način, Brexit i Grčka i Turska odgovor na to odsustvo europskog identiteta", kazao je.

"A što to znači biti Europljaninom? Odgovor na to pitanje naći ćete ukoliko pročitate moju knjigu 'Povratak Europe. Njezine suze, djela i snovi', u kojoj iznosim vlastitu priču o potrazi za time što znači biti Europljanin", dodao je Riemen.

Njegova poruka da treba biti Europljanin u suprotnosti je s nacionalističkim tendencijama koje preplavljuju tu istu Europu, a koje zagovaraju stavljanje nacionalnih identiteta ispred onog zajedničkog, europskog.

"Kvaka je, naravno, u tome da europski identitet po definiciji nadilazi nacionalne identitete! Upravo zbog toga je europski identitet ugrađen u europske humanističke tradicije", rekao je Riemen.

"Prisjetite se samo one famozne epizode na kraju Mozartove 'Čarobne frule' kada Tamino ulazi u masonsku ložu gdje jedan od njih kaže: 'Gledajte, on je princ', a drugi ga ispravlja: 'On je više od toga, on je ljudsko biće!'. U tim dvjema pozicijama nalazi se bit europskog identiteta", istaknuo je.



Intelektualci su iskorijenjeni

Riemen u intervjuima često naglašava važnu ulogu književnosti koja se, smatra, ne mijenja s razvojem novih tehnologija, jer "tehnologije su u osnovi besmislene i bezglasne jer ne nadilaze ulogu pukog pomagala, dok za književnost vrijedi obrnuto".

O ulozi intelektualaca u suvremenim društvima teško je govoriti, ističe Riemen, jer dio suvremenog "duha vremena", tzv. zeitgeista, jest da danas više jedva da i postoje intelektualci: "Puno je akademika, novinara, analitičara – no biti intelektualac nešto je posve drugo", kaže.

Za nekoliko dana po četvrti će put posjetiti Zagreb, kojemu se, kako kaže, rado vraća: "Od kad sam pročitao knjigu 'Crno janje i sivi sokol' Rebecce West, s jedne sam strane apsolutno zadivljen bogatom poviješću Hrvatske i Zagreba kao istinski europskoga mjesta, dok istodobno, knjiga, zemlja i grad, služe kao podsjetnik na europsku tragediju samouništenja".

Festival se ove godine održava od 22. do 28 svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt, s fokusom na austrijsku književnost i kulturu i središnjom temom 'fragilnost'. Riemen će na festivalu, među ostalim, sudjelovati na tribini pod naslovom "Kada dolazi diktator?" posvećenoj razgovoru o fragilnostima društvenih sustava, na kojoj će biti riječi o suočavanju s pojavom modernih verzija potencijalnih diktatora, povratkom nacionalizma i fašizma te odbacivanja europskog identiteta čiji se ključ nalazi u solidarnosti i jednakosti.

"Na pitanje koji je moj stav o tome, dat ću vam kratak odgovor: Politički diktatori su oni koji 'vladaju po pravilima zakona' ... što vrijedi za Vladimira Putina, Viktora Orbana, Roberta Mugabea, Abdel Fataha Al Sisija, i što je ono ka čemu stremi Donald Trump. Svoja stajališta o tome sačuvat ću za tribinu, stoga obavezno budite tamo!", poručio je.

Riemen je jedan od dvanaest renomiranih inozemnih gostiju trećeg izdanja ZBF-a, gdje će također održati i predavanje "Razaranje kulture čitanja – zločin stoljeća".



Objavljena knjiga Danijela Bučana "Ogledanje"


ZAGREB - Knjigu filozofskih rasprava hrvatskoga arabista i diplomata Danijela Bučana "Ogledanje" objavio je u seriji Atenej zagrebački nakladnik Demetra.

Nakladnik u uvodu napominje kako su Bučanovi tekstovi u ovoj knjizi nastali kao skup marginalija uz filozofsku lektiru. "U tom smislu autor je, kao čitatelj, sebe nastojao 'ogledati' u filozofiji u značenju što ga ta riječ ima onda kad znači 'okušati se'.

Nakladnik smatra kako je eseje ove knjige moguće podijeliti u dvije kategorije: na oglede što su nastali uz određene prigode kao što su tematski simpoziji ili uvodna rasprava u neki od autorovih prijevoda djela arapske filozofije te na oglede što su nastali spontano kao pokušaj formuliranja vlastitih misaonih preokupacija.

"Prvu spomenutu skupinu čine ogledi Avicena i problem bitka, Filozofija i jezik - mišljenje i imenovanje te Problem drugoga", napominje nakladnik i dodaje kako u drugu kategoriju pripadaju ostali ogledi.

U knjizi "Ogledanja" (270 str.) objavljeni su Bučanovi ogledi "Čemu filozofirati? Miguel de Unamuno i filozofska žudnja", "Prvo pitanje i problem slobode i morala", "Problem dynamisa", "Mišljenje čovjekove slobode", "Što čovjeku bijaše biti", "Bitak i biće", " Heraklit i Parmenid", "Filozofija kao filo-logija", "Gramatika i filozofija. Al Farabijeva teorija jezika", "Avicena i problem bitka kako je viđen u islamu i arapskom jeziku", "Filozofija i jezik", "Politika kao matematika", "Problem drugoga", "Istina i bitak", Smisao pada", "O umjetnosti" i "Mislivo i nemislivo".

Na kraju knjige objavljena je autorova bio-bibliografija.

Danijel Bučan rođen je u Splitu 1943. Radio je kao urednik u redakciji Trećeg programa Radio Zagreba. Od 1990. do 1991. bio je zamjenik ministra informiranja, a potom savjetnik za kulturu predsjednika Republike. Bučan je bio hrvatski veleposlanik u Egiptu, Grčkoj i pri Vijeću Europe. Najvažniji su mu radovi s područja srednjovjekovne arapske filozofije.



Izložba slika i medalja Dalibora Paraća iz donacije Modernoj galeriji


ZAGREB - Izložba "Dalibor Parać – donacija Modernoj galeriji", koja se otvara u četvrtak, kritička je selekcija iz opsežne donacije toj zagrebačkoj galeriji i prva njegova retrospektiva nakon one u Umjetničkom paviljonu prije gotovo dvadeset godina.

Na temelju donatorskog ugovora s umjetnikovim sinom, Zoranom Paraćem, u trajni fundus Moderne galerije upisano je 155 ulja na platnu, crteža, akvarela i gvaševa te 213 brončanih medalja i sadrenih predložaka/modela za medalje, a za izložbu su odabrane 94 uljane slike i 42 medalje.

Donacija djela umjetnika, kojega se smatra jednim od najvećih hrvatskih slikara mediteranskog pejzaža, ali i ženskog akta u pejzažu omogućila je izložbu koja iz njegove ostavštine daje presjek svih stilskih faza, od prve polovice pedesetih godina 20. stoljeća do zadnjih slika iz 2004. godine.

Izbor djela tog nastavljača tradicije Ignjata Joba, Petra Lubarde, Otona Postružnika, Ive Dulčića, Antuna Motike, a posebice Otona Glihe i Frane Šimunovića u kontekstu 'pojmovne mitografije' pejzaža, napravile su kustosice Iva Körbler, za slike, i Tatijana Gareljić, za medalje.

Autorica izložbe i likovnog postava Iva Körbler smatra kako njegovom slikarskom opusu vrijeme nije ništa oduzelo, niti umanjilo u aktualnosti, vrijednosti i stilskoj autentičnosti, čak je učvrstilo umjetnikovu ekskluzivističku poziciju ‘čistog’ slikarstva u motivima mitski prosanjanog zavičaja.

"U maniri lirske apstrakcije, ali izvan bilo kakvog stilskog determinizma između apstrakcije i reducirane figuracije, impresionističkog i ekspresionističkog, ili gestualnog, Parać je postavio nove parametre u slikanju pejzaža, stvarajući u zadnjih nekoliko desetljeća života djela u kojemu su akt i pejzaž jedna neodvojiva cjelina", ustvrdila je u najavnom tekstu.

Poseban dio izložbe posvećen je Paraćevom medaljerskom opusu, nastalom od 1999. do 2003. godine, koji broji 219 medaljerskih djela, od kojih je čak 213 darovano Modernoj galeriji. Na izložbi će se predstaviti 43 brončane medalje.

"Medalje Dalibora Paraća umjetnikov su amblemski memento. Na spomenicama su portreti muškaraca, žena i djece, lica iz umjetnikove obitelji, kruga prijatelja, suradnika i kolega slikara, kipara, povjesničara umjetnosti, arhitekata, redatelja, portreti akademika, glazbenika, liječnika, pravnika, mnogih javnih i uglednih lica iz prošlosti, politike, admirala i moreplovaca", napomenula je Tatijana Gareljić.

Većina portretiranih su umjetnici i dobitnici Nagrade Vladimir Nazor, koju je i on dobio 1993. za životno djelo, portretirao je i umjetnike okupljene oko zagrebačke Galerije Forum te sudionike antifašističke borbe i admirale vezane za hrvatsku povijest.

Po njezinim riječima, umjetniku su to bile značajne osobe, koje su ga nadahnule prema suverenom proširenju likovnog izričaja i radoznalim posezanjem za novim medijem, u posljednjem desetljeću umjetničkog djelovanja, a nakon bogatog slikarskog
stvaralaštva.

Dalibor Parać (Solin, 1921. - Zagreb, 2009.), diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti 1948. godine, u klasi Ljube Babića. Dvije godine kasnije kod Babića je završio specijalku i bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Na zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti i dizajna je predavao crtanje i pismo od 1952. do 1961. godine, a ondje je do odlaska na ALU 1961. bio i ravnateljem.

Na Akademiji je predavao crtanje i slikanje na grafičkom te kasnije na slikarskom odjelu, a bio je i dekan od 1971. do 1974. godine. Godine 1986. je umirovljen, ali ostaje na ALU do 2009. godine u svojem atelijeru. Bio je i jedan od članova zagrebačke Galerije Forum, te dobitnik godišnje i glavne Nagrade grada Zagreba 1977., i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 1993. godine.

Izložba njegovih doniranih djela bit će otvorena do 18. lipnja.



Vukovar Film Festival dobio oznaku EFFE Label


ZAGREB - Vukovar Film Festival ušao je u elitno društvo europske izvrsnosti na području kulture - među devetnaest hrvatskih festivala različitih profila kao jedini filmski osvojio je oznaku EFFE Label Europskog udruženja festivala i Europske komisije za kulturno djelovanje.

EFFE Label za 2017. i 2018. godinu kao oznaku izvrsnosti u području kulture na razini Europe zaslužilo je ove godine 715 festivala iz 39 zemalja.

Od hrvatskih festivala i manifestacija tu su još Đakovački rezovi, Dubrovačke ljetne igre, FAKS, Hartera, Cro Patria, Đakovački vezovi, Međunarodni festival čipke u Lepoglavi, Jazz.hr, Karlovac Dance Festival, MAGfestival, Muzički biennale Zagreb, Samoborska glazbena jesen, Sedam dana stvaranja, Tjedan suvremenog plesa, Varaždinske barokne večeri, Visualia Festival, Zagreb Book Festival.

"Budući da EFFE oznaku dobivaju festivali koji se ističu iznimnom umjetničkom kvalitetom te imaju značajan utjecaj na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, a bira ih posebno stručno povjerenstvo EFFE festivalske zajednice koju je osnovalo cijenjeno Udruženje europskih festivala, Vukovar film festival se pozicionira visoko na 'mapi' najboljih i najkvalitetnijih domaćih kulturnih događanja, koji će vrhunskim programom, raznolikim radionicama, snažnom predanosti publici te angažiranom i više nego uspješnom suradnjom s lokalnom zajednicom, i ove godine opravdati taj zaslužen, ali i zahtjevan status", ističu organizatori Vukovar Film Festivala.

Ovogodišnji Vukovar film festival - Festival podunavskih zemalja u svom će se jedanaestom izdanju održati od 21. do 26. kolovoza, a do 1. srpnja je otvoren natječa za sudjelovanje.

U konkurenciju se primaju dugometražni igrani, kratkometražni igrani i dokumentarni filmovi iz zemalja kroz koje protječe rijeka Dunav - Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Srbija i Ukrajina, a uvrštene su i zemlje bliske Podunavlju, Slovenija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Češka. Koprodukcije sa svim tim zemljama također se uzimaju u obzir.

Na festivalu se dodjeljuje nagrada za najbolji dugometražni film, uz otkup prava za distribuciju, nagrada za najbolji kratkometražni film - 500 eura i nagrada za najbolji dokumentarni film - tisuću eura.



Obnova kuće Petra Preradovića u Grabrovnici u blizini Pitomače


PITOMAČA - U Grabrovnici u blizini Pitomače u Virovitičko-podravskoj županiji u srijedu je održana konferencija o projektu obnove rodne kuće hrvatskog pjesnika Petra Preradovića (1817.-1872.) u kojoj će biti suvremeni multimedijski izložbeni prostor.  

 Riječ je o projektu iz programa prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske u kojemu su partneri Općina Pitomača i mađarski grad Csurg "Preradović i Csokonai – proslava pjesnika romantizma u prekograničnom području", vrijednom 11, 2 milijuna kuna.

 U mađarskom Csurgu bit će rekonstruiran muzej u sjećanje na Mihalyja Viteza Csokonaija, mađarskog pjesnika iz razdoblja romantizma.

 "Osim što će obnovom rodne kuće Petra Preradovića biti sačuvana kulturna baština, ona će imati utjecati na razvoj kulture u Pitomači i Virovitičko-podravskoj županiji i indirektno utjecati na gospodarstvo kroz razvoj turizma", rekao je pročelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove Virovitičko-podravske županije Igor Andrović.  
 Očekuje se da će obnova rodne kuće Petra Preradovića biti završena do 200. obljetnice njegova rođenja, 19. ožujka 2018. Preradovićeva rodna kuća izgrađena je u 18. stoljeću u središtu Grabrovnice, a nekad je bila stara graničarska postaja. Posljednji put obnovljena je 1968. godine.

Petar Preradović bio je hrvatski pjesnik, prevoditelj i vojnik te predstavnik romantizma iz prve polovice 19. stoljeća. Njegovo je stvaralaštvo bilo protkano duhom ilirizma. Gotovo cijeli život proveo je izvan domovine, a književnošću se bavio onoliko koliko mu je dopuštala vojna karijera. Svojim je pjesmama izražavao brigu za hrvatski jezik te privrženost slavenskoj koncepciji i iskreno domoljublje. Umro je 18. kolovoza 1872. godine u Fahrafeldu u Donjoj Austriji.



Dani otvorenih vrata udruga od 25. do 27. svibnja


ZAGREB - Dani otvorenih vrata udruga ove će se godine održati od 25. do 27. svibnja, kada će udruge širom Hrvatske organizirati brojne kreativne radionice, predavanja, predstave i akcije, te na inovativne načine predstaviti svoje društveno korisne projekte i programe, kao i mogućnosti uključivanja građana u volonterske programe.

Poseban naglasak ove je godine na predstavljanju rezultata projekata i programa udruga financiranih sredstvima iz javnih izvora, kako bi time pridonijeli još većoj otvorenosti i boljoj transparentnosti rada udruga, ističu u priopćenju iz Vladina Ureda za udruge, koji organizira tu manifestaciju.

Aktivnosti udruga u sklopu Dana otvorenih vrata udruga mogu se pratiti putem mobilne aplikacije UdrugeInfo. Aplikacija je dostupna za preuzimanje na svim mobilnim platformama te omogućuje jednostavnu registraciju za udruge, koje putem aplikacije mogu promovirati svoje aktivnosti.

Putem aplikacije, građani mogu pretraživati aktivnosti udruga prema mjestu i vremenu održavanja, odnosno informacijama koje su sadržane u Registru udruga, te stupiti u kontakt s udrugom koja ih zanima. Pretraživanje je omogućeno korištenjem interaktivne karte Hrvatske.

Svi sudionici mogu ispuniti "Putovnicu Dana otvorenih vrata udruga" i sudjelovati u nagradnom natječaju. Putovnice će građani moći preuzeti u udrugama koje sudjeluju na Danima otvorenih vrata, a nakon što ih ispune trebaju ih poslati u Ured za udruge.

Ured za udruge će u sklopu manifestacije drugu godinu za redom organizirati "Šetnje kroz povijest udruživanja u Zagrebu". Šetnjama se želi javnosti približiti bogata povijest djelovanja udruga u Zagrebu koje su značajno doprinijele društveno-ekonomskom razvoju, te postavile temelje modernog civilnoga društva.

Svečano otvaranje Dana otvorenih vrata udruga predviđeno je za 25. svibnja, u prostoru Hrvatskog glazbenog zavoda, jedne od najstarijih udruga u Hrvatskoj, koja je ove godine proslavila 190. godišnjicu djelovanja.

Ove godine Dani otvorenih vrata održavaju se u suradnji s manifestacijama Hrvatska volontira 2017. i Gledaj (u)druge. Hrvatska volontira ove će se godine održati od 22. do 27. svibnja, kako bi se istaknuo potencijal za društveni razvoj koji se oslobađa volontiranjem kada se povežu ljudi i organizacije iz civilnog, javnog i poslovnog sektora. Kampanja Gledaj (u)druge nastala je radi osvještavanja javnosti o važnosti rada udruga i civilnog društva.




IZ SVIJETA


Dvije izložbe i gala koncert u povodu 50. obljetnice debija Plácida Dominga u bečkoj Državnoj operi

   
BEČ - Španjolski operni pjevač i jedan od najpoznatijih svjetskih tenora Plácido Domingo obilježava 50. obljetnicu svog debija u bečkoj Državnoj operi (Wiener Staatsoper), gdje će u petak održati gala koncert, a u lipnju nastupiti u ulozi markiza Pose u operi "Don Carlo" Giuseppea Verdija.

Tenor jedinstvena, dramatična glasa, s rasponom od više od četiri oktave, ostvario je 147 opernih uloga i nastupio u više od 3800 izvedaba u svjetskim opernim kućama, a u povodu obljetnice Domingova debija u Beču su otvorene i dvije izložbe.

Izložbe u bečkoj Državnoj operi i Kazališnom muzeju (Theatermuseum) pod nazivom "Tenorissimo! Plácido Domingo u Beču" dokumentiraju nastupe slavnoga pjevača koji je nastupio u više uloga nego ijedan drugi tenor u povijesti.

Domingova karijera predstavljena je kroz tristotinjak eksponata - fotografija, novinskih članaka, knjiga, kostima, rekvizita,  video i tonskih zapisa koji rasvjetljavaju, kako je isaknuto u povodu otvorenja izložbe, najvažnije nastupe slavnoga pjevača, s njegovim nezamjenjivim glasom, bravuroznim interpretacijama i karizmatičnim nastupima, posebice u ulozi Verdijeva Otella.

"Domingo je veliki interpret koji u svojim jedinstvenim opernim interpretacijama na pozornici utjelovljuje osjećaje i strasti, što publika voli. U bečkoj Državnoj operi debitirao je u dobi od 26 godina u ulozi 'Don Carla' Giuseppea Verdija. Od tada je u bečkoj Staatsoperi ostvario 253 predstave, od toga 13 premijernih", rekao je na otvorenju izložbe u srijedu u bečkoj  Staatsoperi njezin ravnatelj Dominique Meyer.

Dodao je da izložba dokumentira cijelu Domingovu karijeru u bečkoj Državnoj operi ocijenivši je kao "putovanje u svijetlu povijest opere".

"Nisam mogao ni zamisliti da ću pjevati tako dugo u svjetskim opernim kućama", rekao je Plácido Domingo i dodao da je njegov prvi nastup 19. svibnja 1967. u bečkoj Državnoj operi  u ulozi Don Carla bečka publika   primila s velikim oduševljenjem te da od tada ima  poseban odnos sa bečkom publikom.

Istaknuo je da je pjevao u opernim kućama diljem svijeta ali da su reakcije bečke publike, gdje je doživio najduži aplauz bile pune ljubavi i ohrabrenja. "Možda mogu u sljedećih 50 godina nastupa u bečkoj Državnoj operi naučiti i njemački", našalio se Domingo zaključivši da će bečka Staatsoper ostati duboko u njegovu srcu kad prestane pjevati i ode u mirovinu.

Domingo je utemeljitelj međunarodnoga pjevačkog natjecanja "Operalia" za mlade talente. Snimio je više od 50 glazbenih spotova te više od stotinu nosača zvuka kompletnih opera, kompilacija arija i dueta, što mu je donijelo 12 Grammmyja. Počasni je član bečke Državne opere, dobitnik je austrijskoga počasnog odličja za znanost i umjetnost prvog reda.

Uz pjevanje, Domingo je kao dirigent nastupio na oko 550 opernih i simfonijskih koncerata, izvedenih u najpoznatijim opernim kućama svijeta poput newyorške Metropolitan opere, londonskoga Covent Gardena, milanske La scale, bečke Staatsopere , losangeleske opere i drugih.

Slavni operni pjevač kojega su kritičari proglasili "najvećim tenorom svih vremena", od 1961. do 1965. bio je član ansambla opere u Tel Avivu, od 1996. do 2011. ravnatelj Washingtonske opere, a aktualni je direktor opere u Los Angelesu.

Pedesetu obljetnicu debija u bečkoj Državnoj operi proslavit će u petak gala koncertom u toj opernoj kući, gdje će u lipnju u Verdijevu "Don Carlu" prvi put nastupiti u ulozi markiza Rodriga Pose.

Domingo je u svijetu poznat i kao jedan od "Tri tenora", uz Joséa Carrerasa i Luciana Pavarottija, s kojima je nastupao od devedesetih godina 20. stoljeća, u početku pod ravnanjem hrvatskog dirigenta Vjekoslava Šuteja.

Plácido Domingo rođen je 21. siječnja 1941. u Madridu. Njegova obitelj, pjevači zarzuele, 1949. odselili su se u Mexico, gdje je Placido studirao klavir, dirigiranje i pjevanje i gdje je počeo opernu karijeru. U posljednjih desetak godina pjeva uloge baritona.

Domingo je poznat i po svom socijalnom angažmanu, održao je i brojne koncerte u dobrotvorne svrhe.

Izložba u bečkoj Staatsoperi ostaje otvorena do početka srpnja, a u Kazališnom muzeju do kraja 2017.
 


Na festivalu u Oberhausenu nagrađena tri hrvatska filma


OBERHAUSEN - Između pestotinjak filmova ovogodišnjeg Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Oberhausenu, nagrade su osvojila tri hrvatska filma - "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka u međunarodnom natjecateljskom programu te "U plavetnilo" Antonete Alamat Kusijanović i manjinska hrvatska koprodukcija "Dobro utrošeno poslijepodne" Martina Turka u natjecateljskom programu za djecu i mlade.

S prvom nagradom i pet tisuća eura Poljakov dokumentarac o mladim i starim ljudima koji se susreću u rano jutro na popularnoj splitskoj plaži nagradio je žiri Ministarstva za obitelj, djecu, mlade, kulturu i sport savezne države Sjeverne Rajne -Vestfalije, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

Ocijenio je kako se u tom uratku "profinjeni dokumentaristički kadrovi prelamaju u ples želje, gubitka, zrelosti, borbe i predanosti, mirnoće i pokreta". "To tajno promatranje je usitinu ljudsko, zločesto, puno ljubavi i istine. Jakim kontrastima i preciznim i sjajnim predodžbama film prikazuje sretnu uzaludnost života kod različitih generacija. Život će se nastaviti, od početka do kraja. U moru, vodi, pod suncem, u ovom filmu", stoji u obrazloženju.

Nagrada Mladog žirija i tisuću eura dodijeljeni su kratkometražnom igranom filmu "U plavetnilo" Antonete Alamat Kusijanović, s obrazloženjem da je riječ o iznimno uvjerljivom djelu, od kamere i glume do zvuka, koje se bavi mnogim mladima važnim pitanjima, te potiče znatiželju i pokazuje koliko su složeni naši odnosi s drugim ljudima.

U istom programu za djecu i mlade promotivnu 'evo' nagradu Dječjeg žirija i tisuću eura osvojila je manjinska hrvatska koprodukcija, igrani film "Dobro utrošeno poslijepodne" Martina Turka, koji je žiri impresionirao jer pokazuje kako se ispravno ponašati i da su neke stvari u životu važnije od novca.

U svom 63. izdanju Festival u Oberhausenu se održao od 11. do 16. svibnja, okupivši više od 500 filmova iz 58 zemalja te više od tisuću filmskih radnika u popratnom programu.



Najslavnije kino na svijetu slavi 90. rođendan


LOS ANGELES - Doći u Los Angeles i ne posjetiti slavno kino Chinese Theatre i njegovu zbirku otisaka dlanova i stopala holivudskih ikona, nešto je poput odlaska u Kinu i zaobilaženja Kineskog zida, kažu mještani svjetske prijestolnice filma.

Chinese Theatre, kojeg mnogi smatraju centrom filmskog svijeta, 18. svibnja slavi svoj 90. rođendan.

Kino je preživjelo 16 američkih predsjednika i tri velika kalifornijska potresa.

Redatelj Ridley Scott u srijedu navečer postao je 304. zvijezda koja je ostavila svoj otisak u svježem cementu ispred kina, postavši tako 'besmrtnik' poput Johna Waynea, Sophije Loren ili Jacka Nicholsona.

Sve je počelo kada je impresario Sid Grauman za dva milijuna dolara kupio kuću Francisa  Bushmana kako bi u njoj otvorio kino.

Tradicija ostavljanja otisaka počela je slučajno, kad je zvijezda nijemog filma Norma Talmadge šeprtljavo stala u svježi cement na gradilištu. Norma se počela ispričavati, ali Grauman je tome vidio marketinšku priliku za promociju otvorenja kino-dvorane.

Od tada je ostavljanje otisaka ispred Chinese Theatrea holivudskim zvijezdama postao svojevrsni vrhunac karijere.

Shirley Temple imala je samo šest godina kada je 1935. ostavila svoje otiske. Pojavila se bosa jer joj se činilo da tako nitko neće primijetiti da joj je baš ispao mliječni zub.

Marilyn Monroe željela je staviti dijamant umjesto točke na slovo 'i' u svome imenu, ali su je uvjerili da će dragulj brzo biti ukraden. Umjesto dijamanta u cement je zato utisnula svoju naušnicu, ali time nije spriječila krađu.

Komičar Mell Brooks je prije svečanosti na svoju ruku dodao lažni šesti prst.

Neka velika imena ipak nedostaju. Audrey Hepburn jedna je od rijetkih koja je odbila. James Dean trebao je ostaviti otisak, ali je netom prije poginuo u automobilskoj nesreći.

Stariji od Oscara i konkurentskog Šetališta slavnih, Chinese Theatre bilo je treće otvoreno kino u Los Angelesu, ali je daleko najpoznatije.

"Grauman je želio nadmašiti ta dva kina i ona koja je vidio u Europi i razmatrao je razne arhitektonske stilove. Na kraju ga se najviše dojmio kineski", kaže mjesni povjesničar Levi Tinker. "Kupio je brojne artefakte i antikvitete te ih dopremio ovdje", dodaje.

Uvezao je hramska zvona, pagode i druge predmete te zadužio kineskog filmaša Moon Quona da nadzire gradnju.

Među fontanama u obliku lotusa, stupovima ukrašenim željeznim maskama, izrezbarenim zmajevima, nalazi se i nekoliko neprocjenjivih predmeta poput nebeskih pasa iz dinastije Ming (15. stoljeće).

Kino je otvoreno projekcijom filma "Kralj kraljeva" Cecula B. DeMillea. Publika je ispunila dvoranu s 2.200 mjesta, a ulaznica je tada koštala 11 dolara. Deseci tisuća drugih koji nisu došli do ulaznica natiskali su se uz holivudski bulevar kako bi nakratko vidjeli svoje omiljene zvijezde.

Chinese Theatre godišnje posjeti pet do šest milijuna ljudi, kao i Sikstinsku kapelu u Vatikanu. To je jedino kino s jednim ekranom koje je kontinuirano otvoreno devet desetljeća. Godišnje se u dvorani prikaže od 35 do 50 premijera, više nego igdje drugdje u svijetu.
 


Umro Chris Cornell, začetnik grungea


ZAGREB - Bivši pjevač Soundgardena i grupe Audioslave Chris Cornell iznenada je preminuo u srijedu u Detroitu dobi od 52 godine, objavio je njegov glasnogovornik.

Njegova je smrt bila "iznenadna i neočekivana", kaže se u priopćenju. Uzrok smrt nije poznat.

Cornellova obitelj zatražila je privatnost dok liječnici ne utvrde o čemu se radilo.

Cornell je najpoznatiji po tome što je bio frontmen dviju važnih rock grupa i po pjesmi 'You Know My Name' za Bondov film Casino Royale.

Rođen i odrastao u Seattleu, Cornell je bio jedan od začetnika 'grungea', osnovavši 1984. grupu Soundgarden zajedno s gitaristom Kimom Thyailom i basistom Hirom Yamamoto.

Bili su prva grunge grupa koja je potpisala ugovor s velikom izdavačkom kućom čime su utrli put ostalima poput Nirvane i Pearl Jama. Za svoje dvije najpoznatije pjesme "Black Hole Sun" i "Spoonman" osvojili su Grammyje.

Chris Cornell je u travnju prošle godine nastupio u Lisinskom u sklopu svoje samostalne turneje.










← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus