23:31, 10. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 18. studenoga 2017.

Objavljeno: 18.11.2017 u 01:22
Pregledano 84 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 18. studenoga 2017.

ZAGREB 18. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

U riječkom HNK baletna premijera "U svakom slučaju"

 RIJEKA - U Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u subotu je u okviru programa „Zajc Dance Lab" premijerno prikazana baletna predstava „U svakom slučaju“ , u kojoj se promišlja o poziciji članova baletnog ansambla, koji nastupaju više od dvadeset godina.

 Koreograf je Vigur Gurdu, dramaturginja  je Nina Gojić, a suautori i izvođači su Svetlana Andrejčuk, Marina Grgurić, Vitalij Klok, Andrei Köteles, Irina Köteles,  Oksana Brandiboura Kožul, Cristina Lukanec, Danijela Menkinovski,  Anna Ponomareva,Svetlana Rasskazova  i Paula Rus.

 Kako je najavljeno, istraživački balet radnoga naslova „U svakom slučaju” promišlja institucionalnu poziciju članova i članica baletnog ansambla HNK Ivana pl. Zajca, koji na njegovoj pozornici plešu više od dvadeset godina.

Autorski tim vodio se idejom da iskusno plesačko tijelo predstavlja neslužbeni arhiv i paralelno pamćenje institucije koje se može aktivirati obradom već postojećeg dokumentarnog materijala i zatečenog stanja institucije.

Instituciju se promatra u cjelini, s obzirom na njezine arhitektonske zadatosti, simbolički kapital, društvenu funkciju i unutarnju organizaciju što počiva na ponavljanju obrazaca ponašanja, načela proizvodnje sadržaja i formalne organizacije rada. Takav sveobuhvatni pristup preduvjet je za koreografiju koja kombinira usvojena znanja baletnih plesača sa suvremenijim izvedbenim oblicima, a sve s ciljem da se pokaže kako iskusniji baletni plesači u instituciji predstavljaju kulturnu vrijednost po sebi. Svemu navedenom pokušava se pronaći odgovarajući izraz u pokretu i kroz pokret, uvijek ostavljajući prostor za eksperiment, igru, slučaj…, naveli su iz HNK Ivana pl. Zajca.


U Kerempuhu održana premijera "Audicije"

ZAGREB - Predstava "Audicija" u režiji Andrasa Urbana premijerno postavljena u petak u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh, kazališni je projekt propitivanja stanja suvremenog hrvatskog društva temeljen na glumačkoj improvizaciji na temu odlazaka sve većeg broja ljudi iz države.

Polazeći od toga da dugotrajna kriza – gospodarska ali i moralna – izaziva apatiju i beznađe, iz kojih proizlazi želja i potreba za odlaskom u inozemstvo u potrazi za boljim životom, Urban se u predstavi pita što takav život frustrirajuće besperspektivnosti dugoročno znači za pojedinca.

"Audicija", autorski projekt Urbana, vojvođanskog Mađara rođenog u Senti 1970. godine, tom pitanju prilazi s raznih strana, promatrajući ga iz različitih perspektiva – nacionalnih, idealističkih, racionalnih, iz ženske i muške perspektive, iz perspektive roditelja i djeteta, uzimajući u obzir različite ideje o rasi, spolu, jednakosti, pravima.

Sve te aspekte propitivanja stavlja u kontekst audicije, kao situacije koja je po definiciji mjesto selekcije. Kakav je osjećaj nuditi se i jesmo li svi mi svakodnevno dio jedne velike selekcije, pitaju se njegovi likovi, šaroliko mnoštvo poslagano prema navedenim stereotipima.

Taj je materijal kritički pokušao proširiti politiziranjem – kroz razne izravne i neizravne aluzije na aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj i njezine ključne aktere, redatelj nastoji razviti polemičku diskusiju i ukazati na neke ključne neuralgične točke društva koje, prema Urbanovoj dijagnostici, nagriza samo sebe iznutra, jer zemlju koja gazi svoju kulturu, deklarativno se uzda u Boga kao čuvara s figom u džepu dok pjeva "Danke Deutschland", nikako ne može čekati svijetla budućnost.

Propitivanje politički nekorektnih stavova u obliku neke vrste manifestnog deklamiranja dijelom se opravdava tako da se oštrica kritike u jednom dijelu predstave usmjerava prema samome Urbanu u "obrnutoj audiciji", gdje glumci koji su očito prošli njegov odabir za predstavu kritički razapinju svojeg redatelja, posprdno se pitajući tko je on uopće, optužujući ga da je mađarski nacionalist iz Srbije, da se ne pere, da je seksist, pa i homoseksualac.

Predstava je temeljena na hinjenoj glumačkoj improvizaciji; glumci – Linda Begonja, Mia Begović, Velimir Čokljat, Filip Detelić, Hrvoje Kečkeš, Ana Maras Harmander, Anita Matić Delić, Luka Petrušić, Maja Posavec i Matija Šakoronja –  "glume" sami sebe koji su se tu našli slučajno. "Spontano" ulaze u interakcije i počinju iznositi razne stavove, čije vrijednosti propituju promatrajući reakcije ostalih.

Odjenula ih je kostimografkinja Marita Ćopo, dok scenografija, koju je također osmislio redatelj, predstavlja gotovo praznu pozornicu kao mjesto slučajnoga susreta glumačkoga ansambla.

Važnu ulogu u predstavi igra i glazba, koju na klaviru izvodi Ante Sladoljev a autorski potpisuje Irena Popović, budući da velik dio svojih aktivističkih parola glumci iznose kroz songove, pri čemu dionice u kojima pjeva izvrsna Maja Posavec predstavljaju svojevrsne male vrhunce predstave.



Književna nagrada Matice hrvatske Vukovar uručene T. Šovagoviću i M. Baričević


VUKOVAR - Prva nagrada na 4. natječaju Ogranka Matice hrvatske Vukovar za kraće književno djelo o Hrvatskom domovinskom i obrambenom ratu uručena je u petak u vukovarskom Hrvatskom domu književniku Tomislavu Šovagoviću za haiku-novelu "33", koja je posvećena ubijenom vukovarskom pjesniku i stomatologu Reneu Matoušeku.

Plakete su uručene na "Predvečernjem spomenu na žrtvu Vukovara 1991. godine" u okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara za prozu Tomislavu Šovagoviću, a za poeziju Martini Baričević.

Uz njih su nagrađeni još i Zvjezdana Timet i Dragan Vukelić.

Tomislav Šovagović izjavio je kako je haiku-novelu "33" napisao u spomen na ubijenoga vukovarskog pjesnika i stomatologa Renea Matoušeka, čija je bista, rad Mladena Mikulina, postavljena upravo u Hrvatskom domu.

Matoušek, podsjetio je, još u prosincu 1990. potaknuo obnovu Hrvatskoga doma.

Naglasio je kako je Matoušekovo životno djelo i smrt u rodnom gradu, kamo se vratio nakon života u Dalmatinskoj zagori, u pravoslavnom selu Žegaru, prava kronika nagovještene i najtragičnije moguće smrti.

"U 33 haikua s proznim ulomcima želio sam ovjekovječiti čovjeka koji je imao ljubavi za cijeli svijet, a ubijen je s 33 godine u životnom kalendaru, pokušavajući do posljednjeg trenutka i glasom prenijeti istinu o Vukovaru te pozvati Hrvatsku u pomoć gradu heroju", rekao je Šovagović dodavši kako ovom nagradom odaje počast obitelji Renea Matoušeka i njegovim prijateljima.

Volio bih da Matoušekovo životno djelo bude još prepoznatije u hrvatskim okvirima, poručio je Šovagović.

Na dodjeli nagrada u "Predvečernjem spomenu na žrtvu Vukovara 1991. godine" u okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara izveden je i glazbeno-scenski prikaz "Priče iz moga grada", a nastupio je i Zbor Hrvatica iz opere "Porin" Vatroslava Lisinskog te "Benedictus" iz "Mass for Piece" Karla Jenkinsa

U programu su sudjelovali Dramsko-recitatorska skupina "Sunčani grad" i Djevojački zbor Gimnazije Vukovar.

Tomislav Šovagović rođen je u Šibeniku 1976. Asistent je u nastavi studija komunikologije na Hrvatskim studijima. Autor je zbirke priča "Rudnik čvaraka" (2012.), nagrađene nagradom „Ivan i Josip Kozarac“ za knjigu godine 2012. u Vinkovcima. Dobitnik još desetak nagrada za poeziju, prozu i novinarstvo.  



Nagrada "J.P. Kamov" dodijeljena Zoranu Rošku za "Minus sapiens"


RIJEKA - Nagrada Hrvatskog društva pisaca "Janko Polić Kamov" za najbolje književno djelo ove godine dodijeljena je Zoranu Rošku za roman "Minus sapiens."

 Dobitnik nagrade, koja se dodjeljuje za književnu izvrsnost te promiče inovativnost u stilsko-jezičnome ili tematskom smislu, proglašen je u petak, na Kamovljev rođendan, u riječkoj knjižari "Ex libris".

U romanu Zorana Roška "Minus sapiens" (Naklada OceanMore), već od uvodnih rečenica "jasno je da prije polaska na ovaj eksperimentalno-čitalački trip treba raspakirati osnovni komplet za interpretacijsko preživljavanje i zaboraviti ga do neke druge prilike: sve što u romanu slijedi nema nikakve veze s bilo čim što je romanu prethodilo u domaćoj književnosti", stoji u obrazloženju. "Roman za koji se ne može reći da je sasvim drukčiji od kompletne domaće književne produkcije samo zato što ga s tom produkcijom uglavnom nema smisla uspoređivati: duhovit, temeljito iščašen, jedinstven", ističe žiri.

Nagradu "Janko Polić Kamov" utemeljilo je Hrvatsko društvo pisaca 2014. godine kao nagradu za najbolje književno djelo, prozu, poeziju ili dramu, napisano na hrvatskom jeziku, a sastoji se od 10.000 kuna i skulpture umjetnika Davora Krelje.

Ove godine su za Kamovljevu nagradu prijavljene 63 knjige objavljene od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017.

 Stručni žiri, u kojemu su bili Nikola Petković, Boris Postnikov i Ivana Rogar, uvrstio je u uži izbor pet autora i pet njihovih naslova - to su "Stajska bolest" Slađane Bukovac, "Sjećanje šume" Damira Karakaša, "Ciganin ali najljepši" Kristiana Novaka, "Minus sapiens" Zorana Roška i "Tamni čovjek Birger" Martine Vidaić.

Petković je rekao kako je bilo teško odabrati, ali žiri se nada da je obavio dobar posao.

Književnu nagradu "Janko Polić Kamov" financijski su poduprli Grad Rijeka, Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija.

   

Predstava „U furestoj smo zemlji“ Matka Sršena drugi premijerni naslov Kazališta Marina Držića


DUBROVNIK - Predstava "U furestoj smo zemlji" autora i redatelja Matka Sršena, u kojoj glume Mirela Brekalo Popović i Marija Šegvić, drugi je ovosezonski premijerni naslov dubrovačkog Kazališta Marina Držića, a bit će izvedena na maloj sceni Bursa u srijedu, 22. studenoga.

Autor i redatelj Matko Sršen istaknuo je kako se nikad prilikom pisanja nije služio živim ljudima kao modelima.

"Ja sam pisac fantast koji voli izmišljati lica i njihove zaplete bez većeg oslonca na životne realnosti pa često i njima usprkos. Volim da se stvari na pozornici raspliću po mojim željama, što u životu baš i nije slučaj. Stoga se usrdno nadam da se u ovom plačljivom komadu nitko od gledatelja neće moći prepoznati i osobito sam se oko toga trudio i kao pisac i kao redatelj", rekao je Sršen.

"Ovu komedijicu sam napisao prije više godina i upravo sam je s tom namjerom 'izvukao iz naftalina', da se današnje Dubrovkinje i Dubrovčani ni slučajno ne bi mogli u njoj prepoznati. Danas u starom gradu, kojim se ja kao komediograf cijeli život bavim, ljudi gotovo da su izumrli, barem oni od kojih sam se prije plašio da ih možda neću prepoznati kad bih se povremeno vraćao u Dubrovnik", dodao je Sršen.

Ravnatelj Kazališta Marina Držića Ante Vlahinić izjavio je kako mala scena Bursa u veljači 2018. slavi trideset godina postojanja pa je samim tim dužnost na njoj aktivirati program.

"Svaki glumac reći će vam da je poseban doživljaj glumiti tako blizu gledatelja, a gledateljima svjedočiti predstavu u kojoj je glumac na filmskoj dispoziciji. Naša kazališna kuća nije velika, ni brojčano ni produkcijski, te nismo u stanju proizvesti dvije premijere istovremeno na velikoj i maloj sceni. Ova predstava je zato pilot pokušaj da se paralelno pripremaju dvije predstave", rekao je Vlahinić.

"Ideja je bila na malo sceni raditi dvije vrste predstava. Jedna koja će se naslanjati na dubrovačku reprezentaciju kazalištaraca u Zagrebu, a druga u kojoj će biti mlađi glumci i redatelji s možda inovativnijim kazališnim praksama i drugim pristupom kazalištu. Znamo tko je Matko Sršen, dvije glumice su više ili manje vezane za Dubrovnik, pa ova predstava dolazi iz dubrovačkog repertoara male scene, kao predstava iz Dubrovnika za Dubrovčane", dodao je Vlahinić.

Glumica Mirela Brekalo Popović rekla je da joj je bilo drago kad ju je Matko Sršen pozvao da igra predstavu.

"Kad sam pročitala tekst triput sam se rasplakala, a nasmijala šest puta. Vrlo blisko mi je bilo prepoznavanje tog duha te nekih mojih tetaka, baka ili mama, koje sve žive negdje u nama. Komad je zanimljiv jer je dio dva vremena te dva ili tri svijeta. Nije prizeman ni sadašnji. Posebno mi je bilo drago uhvatiti se u koštac s dubrovačkim jezikom, koji je vama jednostavan, a nama kompliciran", rekla je Brekalo Popović.

Glumica Marija Šegvić istaknula je da joj je bilo jako lijepo raditi predstavu jer joj se tekst svidio na prvo čitanje.

"Prepoznala sam se u mnogim stvarima, ali ne znam je li me to zabrinulo. Bilo je naporno, teško, pogotovo s dubrovačkim jezikom, jer sam iz Splita", rekla je Šegvić.

Glazbena suradnica Paola Dražić - Zekić podsjetila je kako je redatelj Sršen imao svoju viziju kako predstava treba zvučati.

"Ja sam se u potpunosti dala u zadatak što vjernije ispuniti te zadatke. Posebno mi je drago što sam surađivala s glumicama jer mi se obje jako sviđaju“, istaknula je Dražić - Zekić.

U predstavi glume Mirela Brekalo Popović (Mama) i Marija Šegvić (Rina). Na predstavi su, uz autora i redatelja Matka Sršena, radili i Marin Gozze (scenografija i izbor kostima), Paola Dražić - Zekić (glazbena suradnica) te Silvio Giron (oblikovatelj svjetla).



Novi Zakon o muzejima precizno uređuje djelatnost javnih muzeja


ZAGREB - Glavna je značajka prijedloga Zakona o muzejima, koji je nedavno pušten u javnu raspravu, prema riječima ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek u tome što je značajno sažetiji od dosadašnjih propisa, odnosno, "sadrži samo ono bez čega se djelatnost ne bi mogla obavljati", a njegovi su ključni ciljevi jasno razdvojiti i precizno urediti djelatnost javnih muzeja te učiniti lakšim osnivanje manjih muzeja i zbirki, uključujući i uređenje pitanja muzeja vjerskih zajednica.

Jedna od intencija novoga Zakona je i potaknuti međumuzejsku posudbu, s obzirom da brojni muzeji u velikim gradovima imaju pretrpane depoe, dok se drugdje otvaraju izložbeni prostori koji nemaju što izložiti.

"Ideja je cijeli sustav učiniti liberalnijim, u cilju bolje prezentacije kulturne baštine", rekla je Obuljen Koržinek novinarima u Ministarstvu kulture.

Posebno važan element zakona je rok koji sve muzeje obvezuje na inventarizaciju do konca 2020. godine. Od svakog muzeja očekuje se da objektivno samoevoluiraju svoju situaciju.

"Nadalje, tim zakonom želi se ojačati i uloga Muzejsko dokumentacijskog centra kao središnjeg koordinacijskog tijela koje treba koordinirati sustavom muzeja i sustavom matičnosti", rekla je ministrica.

Sustav matičnosti jasnije je postavljen i jasnije će ga Ministarstvo kulture financirati, kako bi se pomoglo da se cijeli sustav muzeja bolje razvija.

Nadalje, u zakon je unijeta definicija privatnog muzeja kao onoga kojemu je osnivač druga pravna ili fizička osoba, a propisivat će kako registrirati muzej, pri čemu se neće primjenjivati odredbe koje se odnose na javne muzeje.

"Ideja je da prepoznamo sve što nastaje, a što defacto jesu muzeji ili zbirke. Za nas je važno da, ako se čuva ono što je po našoj definiciji muzejska građa, da se poštuju određeni standardi", pojasnila je ministrica.

Trenutno postoje dva registra, Ministarstvo kulture vodi očevidnik muzeja u kojemu se nalazi 156 registriranih muzejskih ustanova, dok MDC ima svoj registar svih različitih institucija registriranih ili kao ustanove ili kao udruge koje smatraju da obavljaju neki oblik muzejske djelatnosti, a ima ih oko 319.

Intencija je zakona ukinuti dvostruke očevidnike kako bi se jasno vidjelo koji muzeji ulaze u sustav, pri čemu će biti jasno definirano koji su muzeji javni muzeji a koji pripadaju u druge kategorije. Zakonom je također predviđeno da različite pravne osobe mogu zajedno osnivati muzeje.

Zakonom je također precizno određen odnos Upravnog vijeća, ravnatelja muzeja, djelovanja stručnog vijeća, odnosno, kako je pojasnio državni tajnik Ivica Poljičak, predviđa se osnaživanje uloge ravnatelja u upravnom smislu riječi, te se vraća Upravno vijeće koje će zamijeniti dosadašnje muzejsko vijeće.

Kroz javnu raspravu trebala bi se razriješiti još neka otvorena pitanja, kao što je pitanje onoga što se evidentira i registrira kroz sustav, pitanje vlasništva, pitanje procjene vrijednosti.

Za javnu raspravu ostavljeno je i pitanje kategorizacije muzeja u odnosu na zbirke, a ministrica očekuje da će se kroz nju propitati i pitanje galerija, odnosno, ljudi koji u njima rade kustoski posao a koji nemaju pravo na titulu kustosa ako nisu položili kustoski ispit, kojemu pak ne smiju pristupiti ako nisu zaposleni u muzeju.

"Kroz sve ove godine, sa svim adhoc izmjenama koje su kulturu uglavnom doticale horizontalno, izgubili smo fokus s merituma. Nadam se da ćemo jednim sustavim pristupom i dobrim postavljanjem svih kriterija u našim ključnim zakonima stvoriti jedan puno kvalitetniji sustav. To je jedan nevidljivi, veliki, rudarski posao da cijeli sustav koji je u pojedinim područjima, primjerice poreznom, jako iskoračio prema praksama koje postoje u Europskoj uniji i sustav kulture, koji je u mnogim svojim dijelovima ostao zarobljen čak i u vremenu prije 1990.-ih, da sve to malo posložimo", poručila je ministrica.

Javna rasprava za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću do 14. prosinca, a ministrica je kazala kako se nada da će do konca prosinca biti spreman za odlučivanje u Vladi.



Ministrica Obuljen Koržinek predstavila ključne novine u prijedlogu novog zakona o audiovizualnoj djelatnosti

 
ZAGREB - Preciznija definicija načina izbora i opis ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog vijeća i jasnije određene odredbe o razlikovanju sredstva za rad Hrvatskog audiovizualnog centra i sredstva Nacionalnog programa kao i sredstva za poticanje ulaganja u proizvodnju AV djela, najvažniji su elementi novoga prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, koji je prije nekoliko dana pušten u javnu raspravu, a kao najveći iskorak ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je uvođenje instituta koregulacije.

Ministarstvo kulture za izradu se potpuno novog zakona o audiovizualnim djelatnostima odlučilo nakon što je tijekom rada na postojećem utvrđeno da je potrebno promijeniti više od 30 njegovih odredbi pri čemu se, kako je posebno napomenula ministrica Obuljen Koržinek na briefingu novinara u petak, čvrsto ostaje na osnovnim ciljevima i smjernicama postojećega zakona.

"Intencija je bila poboljšanje sadašnjeg sustava ali ostajući čvrsto pri tome kako je sustav postavljen, a to je u prvom redu decentralizirano odlučivanje o AV djelatnostima kroz poseban zakon i kroz HAVC; potpuna autonomnost tijela Centra u donošenju svih odluka koje se tiču programa Centra i provedbe nacionalnog programa; stabilno financiranje, te bolji nadzor i koordinacija između Ministarstva kulture i sustava u praćenju donošenja financijskih odluka", pojasnila je.

Izmjenama i dopunama zakona o audiovizualnoj djelatnosti inicijalno se pristupilo uslijed raznih medijskih i drugih interpretacija stanja u audiovizualnoj djelatnosti, te nakon nalaza državne revizije i evidentne potrebe za boljim uređenjem nekih procedura.

Kao jedan od najvažnijih elemenata novog prijedloga zakona ministrica je navela preciznije uređenje odnosa između upravnog odbora HAVC-a i ravnatelja – "dakle, sve ono što se u praksi pokazalo kao izvor određenih nedoumica vezano uz odgovornost pojedinih tijela, a na što su ukazali državna revizija i Ministarstvo financija u svojim komentarima".

Kao posebno bitno izdvojila je i pitanje sukoba interesa, koje se novim prijedlogom zakona nastoji dodatno urediti na način da se jasnije uređuju slučajevi u kojima se ravnatelj HAVC-a, članovi Upravnog odbora i članovi AVV-a i umjetnički savjetnici mogu naći u sukobu interesa.

Državni tajnik Krešimir Partl objasnio je da su zakonom detaljnije uređene njihove obveze i ovlasti.

"Kako bi se izbjegao mogući sukob interesa, uveden je institut zamjenika člana AVV-a; uvedeno je da ministrica na prijedlog udruga imenuje članove Vijeća kako bi se bolje uredilo pitanje tko su ti članovi", rekao je Partl.

Nadalje, od sad će ministrica imenovati jednog člana AV vijeća; uvodi se bolja definicija Upravnog odbora u kojemu će tako morati biti jedan pravnik i jedan financijski stručnjak. Novim zakonom je također propisano da Upravni odbor donosi financijski plan na koji nakladnu suglasnost daje ministar kulture na prijedlog državne revizije.

Ministrica Obuljen Koržinek je kao još jednu temu koja se nastoji zakonom razjasniti, a koja je izravno vezana uz pitanje revizijskog nalaza, izdvojila i odnos između onih sredstava koja se u HAVC-u troše na djelatnost centra u odnosu na ono gdje oni financiraju program i AV proizvodnju, gdje je zbog nedorečenosti u zakonu ranije dolazilo do pogrešnih interpretacija.


Tekst je podloga za daljnju konstruktivnu raspravu

Posebnim iskorakom novoga zakona smatra uvođenje instituta koregulacije ili samoregulacije, kojemu je cilj omogućiti da se pojedina pitanja uređuju dogovorom zainteresiranih strana, a u svrhu ujednačavanja njihove primjene u praksi.

"Taj institut jača povjerenje u institucije, u dionike koji sudjeluju na tom tržištu, jer ako se oni između sebe dogovore o kriterijima i načinu provođenja i odabira programa, to će biti puno učinkovitije od propisa", ocijenila je Obuljen Koržinek.

Još jedan važan element novoga prijedloga zakona je da nacionalni program razvoja audiovizualnih djelatnosti, koje je do sada na prijedlog HAVC-a i AVV-a donosio ministar kulture, u buduće donosi Vlada.

Nacrt Zakona rađen je u suradnji s radnom skupinom u kojoj su među ostalima bili ravnatelj HAVC-a, predsjednik Upravnog odbora, stručnjakinja za autorsko pravo s Pravnog fakulteta, profesor na Akademiji dramskih umjetnosti i predstavnici Ministarstva kulture.

Prije izlaska na javnu raspravu obavljena su i tri kruga konzultacija s ključnim partnerima, udrugama i brojne individualne konzultacije sa svim dionicima.

"Ovo što je sada na javnoj raspravi jedan je kompromisni tekst koji smatramo dobrom podlogom za raspravu", ocijenila je ministrica, napomenuvši kako očekuje da će se udruge javiti s još nizom prijedloga koji nisu mogli u ovoj fazi biti uvršteni u nacrt a sve što bude kanalizirano kroz javnu raspravu bit će razmotreno u prvom i drugom čitanju.

Javna rasprava za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvorena je do 14. prosinca, a ministrica je kazala kako se nada da će do konca prosinca biti spreman za odlučivanje u Vladi.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - KULTURA)


Izložba crteža Victora Hugoa u bečkom Leopold muzeju

 
BEČ - Izložba "Victor Hugo - Crni romantičar", koja obuhvaća šezdesetak crteža francuskoga književnika i možda najutjecajnijega predstavnika francuskoga romantizma, od petka se može razgledati u bečkom Leopold muzeju.

"Victor Hugo je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, a u svijetu po romanima 'Jadnici' i 'Zvonar crkve Notre Dame', no malo se zna o tome da je bio jednako uspješan likovni umjetnik", rekao je u povodu izložbe direktor muzeja Hans-Peter Wipplinger istaknuvši da je Hugo tijekom života stvorio oko 4000 crteža.

Izložba obuhvaća sedamdesetak, odnosno šezdesetak Hugoovih crteža, kojima predstavlja njegov likovni opus, i akvarele umjetnika na koje je utjecao poput engleskoga slikara Williama Turnera i francuske spisateljice George Sand s kojom je i prijateljevao.

Izložba je podijeljena u nekoliko cjelina: Slike i neobični oblici, Pravila slučajnosti, Obrisi prema siluetama, Egzil vita est, Demoni Arhitekture, Rijeka Rhein/Rajna. Victor Hugo najčešće je crtao likove na rubu društva, krajolike, katedrale, siluete dvoraca koje podsjećaju na duhove prošlosti.

Hugou je ispočetka crtanje bilo samo hobi, ali je počelo igrati veliku ulogu u njegovu životu malo prije egzila i bilo mu je kreativni izraz u razdoblju u razdoblju od 1848. do 1851., napominje kustos Ivan Ristić.

Hugo je radio samo na papiru i koristio se uglavnom tamnosmeđim ili crnim tušem s malim dodacima bijelog i vrlo rijetko u boji, zbog čega je izložba i nazvana "Crni romantičar". Njegovi crteži imaju eksplozivnu snagu, kaže kustos izložbe, dodajući da se danas njegova djela smatraju jednom od preteča nadrealizma i apstraktnog ekspresionizma.

Kako bi postigao željene efekte, Hugo se služio nekonvencionalnim materijalima, koristio se mrljama od tinte, ali i ugljenom od šibica, kavom i čađom te prstima radije nego olovkama i kistovima. Svoje je crteže držao podalje od javnosti u strahu da ne zasjene njegov književni opus. Volio ih je podijeliti s obitelji i prijateljima, najčešće kao slike na ručno izrađenim razglednicama koje im je slao iz progonstva. Njegovim likovnim djelima, koja su izložena, divili su se umjetnici poput Eugenea Delacroixa i Vincenta van Gogha, koji su se složili u tome da bi Hugo, da je postao likovni umjetnik a ne književnik, zasjenio sve umjetnike svojega doba.

Victor-Marie Hugo (1802.-1885.) bio je glasoviti francuski književnik i možda najutjecajnija ličnost francuskoga romantizma. Za života je bio i slavljen i proganjan, njegovi su ponovno su otkriveni tek početkom 20. stoljeća i to zahvaljujući umjetnicima. Hugov veliki uzor bio je Francois Rene Chateaubriand, otac romantizma i jedna od najistaknutijih ličnosti u Francuskoj oko 1800. godine. U mladosti je razvio tezu "Chateaubriand ili ništa", a i njegov kasniji život imao je velikih sličnosti s njegovim prethodnikom.

Hugo se povezao s politikom, a kao heroj republikanaca prognan je iz domovine zbog demokratskih uvjerenja i političkih razilaženja s Nepoleonom III. U egzilu je proveo gotovo 20 godina, s prekidima.

Eksponati prikazani na izložbi uglavnom su iz fundusa Leopold muzeja te posuđeni iz nekoliko francuskih muzeja i austrijskih i njemačkih privatnih zbirki.

Izložba je otvorena do 15. siječnja.



Stallone niječe da je seksualno napastovao 16-godišnjakinju


LOS ANGELES – Američki glumac Sylvester Stallone u četvrtak je odbacio optužbe da je 1986. seksualno napao 16-godišnju djevojku.

"Ovo je smiješna, kategorički netočna priča", istaknula je Stalloneova glasnogovornica Michelle Bega.

Policija nije nikad kontaktirala glumca u vezi tog navodnog napada, stoji u njezinom priopćenju.

Britanski tabloid Daily Mail u četvrtak je pisao kako posjeduje izvješće policije u Las Vegasu o tom slučaju koji se navodno dogodio 1986. kad je Stallone snimao film "Over the Top".

Prema navodima je 16-godišnjakinja upoznala tada 40-godišnjeg Stallonea u hotelu, a on ju je zatim natjerao na spolni odnos s njim i njegovim tjelohraniteljem Michaelom De Lucom, piše britanski list.

Ona nije podnijela tužbu jer se osjećala "poniženo i posramljeno". Daily Mail je objavio kopiju tog izvješća od 11 stranica, pozivajući se na umirovljenog policajca iz tog grada.

De Lucu je policija usmrtila tijekom zaustavljanja u prometu g. 2013.



Bijela kuća još nije donijela konačan zakonski prijedlog o slonovači


 WASHINGTON - Još nije donesena odluka o zakonu koji bi američkim lovcima opet dopustio da u domovinu unose trofeje ugroženih slonova ubijenih u dvjema afričkim državama, objavila je Bijela kuća o najavi koja je razbjesnila ekološke udruge i 'zapalila' društvene mreže.

Izmjene zakona o trofejnom lovu najavila je ovaj tjedan Američka agencija za ribarstvo i divlje životinje (U.S. Fish and Wildlife Service, FWS) čime je potaknula prosvjede skupina za očuvanje okoliša i poplavu osuda na društvenim mrežama.

Protivnici zakonskog prijedloga postavili su na mrežama snimke objavljene na Twitteru sinova američkog predsjednika,  Donalda Trumpa mlađeg i Erica, a obojica su strastveni lovci, uz trofeje ubijenog slona i lešine drugih ubijenih divljih životinja.

"Još nije objavljeno da je finaliziran zakonski prijedlog", rekla je glasnogovornica Bijele kuće  Sarah Sanders novinarima u četvrtak po američkom vremenu.

Udruge za očuvanje prirode osudile su najavu izmjena zakona koji bi dodatno ugrozio već ugrožene vrste.

Skupina National Resources Defense Counsel (Vijeće za zaštitu nacionalnih resursa) najavila je da će se sudskim putem boriti protiv novog zakona.

Najavljene izmjene poništile bi politiku bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame.  Američka agencija FWS objavila je na sastanku koji je u Tanzaniji održala skupina zagovornika trojefnog lova da će se u Sjedinjene Države opet dopustiti uvoz trofeja iz dviju afričkih država,  Zimbabvea i Zambije.

Zagovornici lova velike divljači tvrde da će novi zakon zapravo pomoći očuvanju divljih životinja jer će rasti prihodi siromašnih zemalja koje bi tim novcem mogle poboljšati očuvanje prirodnih staništa i siromašnog stanovništva.

"Legalni, dobro reguliran sportski lov dio je programa upravljanja jer štiti pojedine vrste", objavila je agencija.

Zakonski prijedlog nije još objavljen na saveznom popisu, a čim osvane na tom popisu počinje teći javna rasprava prije izglasavanja zakona.

Američka javnost digla se na noge 2015., kada je stomatolog iz Minnesote ubio lava "Cecila" koji je imao ogrlicu za praćenje u znanstvene svrhe.

Populacija afričkih slonova pala je za 30 posto između 2007. i 2014., a prvenstveni razlog tomu je krivolov, objavljeno je u lanjskom izvješću.

Lovački klub Safari Club International, koji je sponzorirao sastanak u Africi, brani novi zakonski prijedlog. "Pozitivni podaci za Zimbabve i Zambiju pokazuju da je lov koristan za očuvanje divljih životinja", kaže predsjednik te skupine Paul Babaz.



Kraljica Elizabeta i princ Philip slave platinastu godišnjicu braka


LONDON - Britanska kraljica Elizabeta dodat će u ponedjeljak još jedan rekord svojoj dugog vladavini, proslavu 70. godišnjice braka s princom Philipom.    

Britanska prijestolonasljednica, princeza Elizabeta udala se za mornaričkog časnika Philipa Mountbattena u londonskoj Westminsterskoj opatiji 20. studenoga 1947., samo dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Sedamdeset godina nakon tog raskošnog vjenčanja, kraljica Elizabeta i njezin 96-godišnji suprug proslavit će platinastu godišnjicu braka u obiteljskom krugu u Windsorskom dvorcu. Javnih obilježavanja neće biti.

Princ Philip ima kraljevski 'pedigre' i bez Elizabete. Njegov djed po ocu bio je grčki, a po majci danski kralj. Rođen je na Krfu 1921., ali mu je obitelj protjerana iz Grčke dok je bio dijete i smjestila se u Britaniji.  

Elizabeti je u 65-godišnjoj vladavini, najdužoj u britanskoj povijesti, bio glavni oslonac. On joj je 1952. priopćio vijest da joj je umro otac i da je postala kraljica.

"Jedna od tajni ovog vrlo, vrlo dugog braka, činjenica je da je Philip uvijek smatrao da mu je glavna dužnost podupirati kraljicu, da joj pomogne kako god može i zna", kazao je Reutersu povjesničar Hugo Vickers. "On je jedina osoba koja kraljici može izravno reći što misli, i to rječnikom koji sam izabere".

Budući bračni par prvi se put sreo na vjenčanju Philipove rođakinje, grčke princeze Marine i Elizabetina ujaka, vojvode od Kenta. Buduća kraljica tada je bila još djevojčica.

Godinama kasnije počeli su se intenzivnije družiti, a zaruke su objavljene u srpnju 1947. Četiri mjeseca kasnije održano je vjenčanje, a pošto se Britanija još oporavljala od rata, raskošna ceremonija bila je u oštroj suprotnosti s ondašnjom britanskom svakodnevnicom obilježenom nestašicama.

I dok je vjenčanje njezina unuka Williama i Kate Middleton godine 2011. u izravnom televizijskom prijenosu pratilo dvije milijarde ljudi, Elizabetinu svečanost izravno je pratilo samo 200 milijuna radijskih slušatelja, iako je dio vjenčanja snimljen na crno-bijelom filmu.

Iako su kao i svi bračni parovi imali uspona i padova, Elizabeta i Philip uspjeli su izbjeći neprilike kakve su troje od njihovo četvero djece odvele do razvoda brakova. Najpoznatiji među njima je onaj princa Charlesa i princeze Diane.

"On je bio moja snaga i oslonac sve ove godine", rekla je kraljica Elizabeta u rijetkom osobnom govoru o Philipu prigodom 50. godišnjice braka.

Princ Philip, kojem je zadnjih godina narušeno zdravlje, u kolovozu se povukao sa svih javnih dužnosti.

"Bez njega bi kraljica imala težak i usamljen život. On je bio njezina stijena od trenutka stupanja na tron", kazala je biografkinja kraljevske obitelji Claudia Joseph.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus