23:30, 10. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 18. srpnja 2017.

Objavljeno: 18.07.2017 u 00:28
Pregledano 449 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 18. srpnja 2017.

ZAGREB, 18. srpnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Sting dobitnik Porina za posebna dostignuća u glazbi


ZAGREB -
Odlukom Upravnog odbora Porina, engleskom glazbeniku Stingu na koncertu koji će se održati 26. srpnja u pulskoj Areni bit će dodijeljena nagrada Porin za posebna dostignuća u glazbi.

Porin Special Merit Award dodjeljuje se istaknutim stranim umjetnicima za posebna dostignuća u pojedinim glazbenim područjima, a uoči četvrtog nastupa pred domaćom publikom Stingu će prepoznatljivu kamenu statuetu uručiti predsjednik Upravnog odbora Porina, hrvatski glazbenik Neven Frangeš, priopćili su u utorak iz Unison - Hrvatskog glazbenog saveza.

"Sting pripada onoj posebnoj i povlaštenoj grupi umjetnika koji se vode vlastitim talentom, idejama i visokim mjerilima, a pritom uspijevaju komunicirati s najširom publikom. I kao autor i kao izvođač zauzima sasvim posebno mjesto u pop glazbi. U njegovim projektima sudjelovali su uvijek ponajbolji glazbenici, a cijeniti treba i njegove široke obzore i izlete prema jazzu i klasici", rekao je Frangeš.

Prije Stinga ovu su nagradu dobili i osnivač benda Pink Floyd, Roger Waters, autor, producent te frontmen benda Bijelo dugme, Goran Bregović, blues gitarist Johnny Winter, bivši pjevač Sex Pistolsa John Lyndon te jazz zvijezde Arturo Sandoval, francuski violinist Jean-Luc Ponty, Ron Carter i Lee Konitz.

Sting ove godine obilježava 40 godina od dolaska na svjetsku rock scenu s grupom The Police. Na pulskoj pozornici pridružit će mu se i njegov sin, svestrani glazbenik Joe Sumner, a priliku da svijetu predstavi svoje hitove dobio je i domaći pop rock bend Buđenje.

Turneja 57th & 9th započela je početkom veljače, a slavni glazbenik na njoj predstavlja novi istoimeni album. Na turneji će mu se pridružiti i tročlani bend uključujući i njegovog dugogodišnjeg gitarista Dominica Millera, bubnjara Josha Freesea te gitarista Rufusa Millera.

Nakon Europskog dijela turneje Sting se seli u Centralnu i Južnu Ameriku te Aziju, a onda se ponovo vraća u Europu na dogovorene nastupe na odabranim ljetnim festivalima.

Sting je rođen u Newcastleu, a bend The Police osnovao je zajedno sa Stewartom Copelandom i Andyjem Summersom 1977. u Londonu, kamo se i preselio. Izdali su pet albuma te osvojili šest nagrada Grammy i dvije nagrade Brits, a 2003. godine uvršteni su u The Rock and Roll Hall of Fame.

Kao jedan od najprepoznatljivijih solo glazbenika, Sting je osvojio još deset nagrada Grammy, dvije nagrade Brits, nagradu Zlatni globus, tri nominacije za Oscara, nominaciju za nagradu Tony, nagradu stoljeća Billboard Magazina te nagradu za osobu godine MusiCares 2004.

Uvršten je u Songwriters Hall of Fame, u prosincu 2014. je primio je priznanje Kennedy Center Honors te je nedavno dobio priznanje The American Music Award of Merit. Tijekom cijele svoje karijere, prodao je više od sto milijuna albuma kao član benda The Police i tijekom solo karijere.

Zajedno sa svojom suprugom Trudie Styler, Sting je osnovao udrugu Rainforest Fund 1989. kako bi zaštitio prašume kao i domoroce koji tamo žive. Zajedno su održali 17 dobrotvornih koncerata kako bi prikupili sredstva i povećali svjesnost za ugrožene dijelove planete, a već je najavljen i slijedeći koncert 14. prosinca u Carnegie Hallu.



Filmovi iz manjinske hrvatske koprodukcije na Međunarodnom festivalu u Ottawi


ZAGREB -
Na Međunarodnom festivalu animiranog filma koji će se održati u Ottawi od 20. do 24. rujna, u natjecateljskim programima bit će prikazana četiri animirana filma nastala u manjinskoj hrvatskoj koprodukciji: "Ježeva kuća", "Manivald", "Aerodrom" i "Only Lovers Leave To Die", priopćio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

U kategoriju narativnih filmova uvršteni su kratkometražni filmovi "Only Lovers Leave To Die redatelja" Vladimira Kanića, a hrvatski koproducent je Tvornica svjetlosti te "Manivald Chintis Lundgren" u koprodukciji Jadranske animacije. Oba filma natječu se u programu kratkometražnih filmova.

U tom natjecateljskom programu pridružit će im se kratkometražni film "Aerodrom" švicarske redateljice Michaele Müller koji je nastao u koprodukciji hrvatske Kinorame. Film se nalazi u nenarativnoj kategoriji.

Film Eve Cvijanović "Ježeva kuća" bit će u programu namijenjenom mladoj publici u dobi od 6 do 12 godina, koji je također natjecateljski. "Ježevu kuću" koproducirao je Bonobostudio.

Ove godine, Međunarodni festival animiranog filma u Ottawi primio je 1992 prijave iz 85 zemalja. Od toga je u natjecateljski program odabrano 105 kratkometražnih i 5 dugometražnih. Uz to, u revijalnom programu bit će prikazano 45 filmova kanadskih, međunarodnih i studentskih autora.



Sedam filmova u utrci za "Srce Sarajeva", u konkurenciji nema ostvarenja iz uže regije


SARAJEVO -
Sedam filmskih ostvarenja iz regije koja se prostire od Austrije do Azerbejdžana natjecat će se za naslov najboljega u kategoriji igranog filma na ovogodišnjem Sarajevskom filmskom festivalu (SFF), no među njima ne će biti ni jednog iz Hrvatske, niti iz drugih zemalja s prostora bivše Jugoslavije, objavili su u utorak organizatori.

Publika će tijekom trajanja 23. SFF-a koji će se održati od 11. do 18. kolovoza imati priliku pogledati više od 200 različitih filmskih naslova pri čemu je 55 filmova u selekcijama od čega će se 46 natjecati za nagrade u različitim kategorijama.

Selektorica Elma Tataragić rekla je kako je ove godine u natjecateljskim kategorijama primjetna odsutnost "mikroregije", objašnjavajući to činjenicom kako je očito došlo do pada i u kvaliteti i u kvantiteti onoga što se nudi i iz Hrvatske kao i iz Srbije, te iz BiH i Makedonije. Na konačni izbor utjecao je i kalendar SFF-a jer je brojnim autorima bilo nezgodno "čuvati" filmove gotovo godinu dana kako bi premijeru imali baš u Sarajevu.

"Sve smo uzeli u obzir no ono što se nudilo nije bilo dovoljno kvalitetno za SFF", rekla je Tataragić podsjećajući kako je selekcija uslijedila nakon što je pregledano 210 filmova, mogućih kandidata za najbolji igrani film sarajevskog festivala.

Tataragić se nada kako bi iduća godina ipak mogla promijeniti stanje i ponuditi veću i kvalitetniju produkciju iz uže regije koja bi onda bila zastupljena na SFF-u.

Hrvatski igrani film na ovogodišnjem SFF-u tako će biti zastupljen samo u okviru programa "U fokusu". Bit će prikazan "Ne gledaj mi u pijat" u režiji Hane Jušić za kojega je Tataragić istaknula kako je doživio veliki uspjeh tijekom dosadašnjeg prikazivanja.

U konkurenciji za nagradu "Srce Sarajeva" u kategoriji igranog filma je sedam raznovrsnih ostvarenja.

Svjetske premijere na 23. SFF-u imat će albansko-grčki film "Buđenje dana" debitanta Gentiana Kocija, rumunjski film "Meda ili ne tako sjajna strana stvari" Emanuela Parvua te "Zrno" iz Turske u debitantskoj reži Semiha Kaplanoglua.

Regionalne premijere imat će bugarsko ostvarenje "Pravci" Stephana Komandareva a u toj kategoriji je  i grčki film "Sofijin sin" u režiji Eline Psykou

Iz Gruzije pak stižu filmovi "Strašna majka", debitantsko ostvarenje Ane Urushadze koja je ujedno najmalađa autorica jednog od ostvarenja u natjecateljskoj konkurenciji te "Taoci"u režiji Reze Gigineishvili.

Nagrada"Srce Sarajeva" ove godine pobjedniku donosi i novčani iznos od 16 tisuća eura, najbolji redatelj dobit će 10 tisuća eura a najbolji glumac i glumica po dvije i pol tisuće.

Bosanskohercegovački fillm Alena Drljević "Muškarci ne plaču" koji je u Karlovim Varima osvojio posebnu nagradu žirija te "Ptice kao mi", animirani film u režiji Farka Šabanovića i Amele Ćuhare u Sarajevu će imati premijeru izvan natjecateljske konkurencije.

 

6. Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo od 25. rujna do 1. listopada


ZAGREB -
U Zagrebu će se od 25. rujna do 1. listopada održati 6. Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo, a osim novčane nagrade, prvoplasirani natjecatelji iz svih kategorija osvojit će priliku nastupiti uz Simfonijski orkestar HRT-a na Svečanom koncertu 26. listopada u KD Vatroslava Lisinskog, priopćili su u utorak iz Unison - Hrvatskog glazbenog saveza.

Natjecanjem je obuhvaćeno 19 natjecateljskih kategorija - violina, viola, flauta, klarinet, saksofon, solo pjevanje, klavir, truba, trombon, rog, gitara, violončelo, kontrabas, udaraljke, orgulje, čembalo, standardni komorni sastavi, nestandardni komorni sastavi te jazz glazbenici.

Ovogodišnje natjecanje obuhvaća kategorije solo pjevanje, klavir, rog, truba, trombon i tuba.

Iz Unison hrvatskog glazbenog saveza ističu da se od prvog natjecanja Papandopulo 2012., svake godine prijavljuje sve veći broj sudionika, pa je tako i ove godine zabilježen značajan broj prijava. U kategoriji solo pjevanja je prijavljeno 17, klavira 11 te u kategoriji puhača čak 19 natjecatelja.

Natjecanje se održava u tri izlučna kruga. U svakoj se kategoriji dodjeljuju tri novčane nagrade, nagrada za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja te niz koncertnih nastupa.

Ocjenjivačke sudove čine renomirani hrvatski umjetnici kao i svjetski uglednici prisutni na najvećim pozornicama, koji su ujedno i članovi ocjenjivačkih sudova na međunarodnim natjecanjima.

Natjecanje organizira Unison - Hrvatski glazbeni savez uz potporu Ministarstva kulture, Ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba.

 

Zaklada "Agostina Piccoli" raspisala natječaj za književnu nagradu


ZAGREB -
Zaklada moliških Hrvata iz Italije "Agostina Piccoli" raspisala je natječaj za književnu nagradu, koja se dodjeljuje za ostvarenja na području kulture i umjetnosti s temama vezanim uz jezik, tradiciju i povijest moliškohrvatske zajednice, priopćila je zaklada "Agostina Piccoli".

Natječaj je otvoren do 5. kolovoza 2017. a osnovni cilj nagrade je približiti i kroz masovne medije popularizirati moliškohrvatsku jezičnu, povijesnu i kulturnu baština, čime se promiče interes njezina statusa posebne jezične manjine.

Zaklada dodjeljuje književnu nagradu i nagradu "Mali umjetnik". Na natječaju se mogu slati sva prozna djela (članci, studije, prikazi, novele, priče,...) i poezija na moliškohrvatskom jeziku. Prozna djela i poezije mogu biti napisani i na talijanskom i hrvatskom jeziku.

Nagrada "Mali umjetnik"dodjeljuje se djeci do navršene 12. godine. Na natječaj se može prijaviti s likovnim i s književnim ostvarenjima.

Na natječaj treba poslati djela koja nisu ranije objavljena ili izložena, a na omotnici obavezno treba napisati za koju vrstu nagrade se kandidat natječe (književna ili nagrada "Mali umjetnik").

Uz djelo obavezno treba napisati ime, prezime i adresu te po potrebi dodatna objašnjenja ili opaske vezane uz djelo.

Radove treba poslati ili donijeti na adresu: Fondazione "Agostina Piccoli" Centro di Documentazione, via Castello, 47 I-86030 Montemitro (CB), a radovi se mogu slati i elektroničkom poštom na adresu: fondazione.piccoli@gmail.com

Prosudbeno povjerenstvo za dodjele nagrada sastoji se od pet članova: predsjednika Zaklade "Agostina Piccoli" iz Mundimitra, 2 predstavnika društava iz Filiča i Kruča te jednoga stručnjaka za hrvatski jezik i jednoga stručnjak za pedagoška pitanja.

Prva tri nagrađena autora dobit će odlikovanje. Autor prvonagrađenog djela u kategoriji nagrade "Mali umjetnik" dobit će nagradu u skladu sa svojom dobi i interesima (npr. knjige, putovanje, pribor za informatiku i sl.). Nagrađeni radovi i ostali izabrani – bit će objavljeni u zbirci književnih ostvarenja u izdanju Zaklade "Agostina Piccoli".

Nakon dodjele nagrada Zaklada "Agostina Piccoli" uzima pravo da prema potrebi raspolaže književnim i likovnim ostvarenjima, radi promicanja interesa za život i kulturu moliškohrvatske zajednice.


Tri desetljeća djelovanja Muzeja Mimara obilježena svečanošću i otvorenjem izložbe


ZAGREB - Tri desetljeća djelovanja Muzeja Mimara obilježena su u ponedjeljak navečer u Zagrebu svečanošću i otvorenjem izložbe koja je okupila brojne istaknute predstavnike, muzejskog, kulturnog i političkog života Zagreba i Hrvatske, među kojima je bio veliki broj ljudi koji su sudjelovali u njegovu otvaranju.

 Otvarajući izložbu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek čestitala je svima koji su doprinijeli njegovu otvaranju i razvoju te istaknula da se on s vremenom pretvorio u svojevrsno znanstveno središte za gotovo sva umjetnička svjetska razdoblja, po čemu je ta ustanova u samom vrhu suvremene muzeološke prakse, na čemu u Hrvatskoj moraju biti ponosni.

 Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila na riječi Ante Topića Mimare prilikom otvorenja muzeja, koji je kazao da će njegovo srce biti ispunjeno neizmjernom radošću zbog ostvarenja njegova životnog cilja, ispunjenja duga prema domovini i hrvatskom narodu, te kazala da je donacija dokaz njegove iznimne filantropije i istinskog i velikog domoljublja.

 Zahvaljujući mnogima koji su sudjelovali u tadašnjem društveno-političkom životu Republike, Hrvatska je tom donacijom dobila u posjed nesumnjivo najbogatiju zbirku jednog privatnog kolekcionara i sakupljača umjetnina, koju će zbog njezine povijesno-umjetničke vrijednosti i sadržajne raznolikosti i u budućnosti biti gotovo nemoguće nadmašiti, kazala je ministrica.

 U tom trenutku zbog realne opasnosti da zbirka za Hrvatsku bude izgubljena, velikom brzinom angažmanom ljudi koji su tada vodili kulturu u Hrvatskoj, za samo nekoliko godina u muzej je adaptirana školska zgrada u središtu Zagreba.

Održavanjem obilja muzejskih aktivnosti, svojom kvalitetom i stručnim pristupom, otvaraju se prostori za nova promišljanja u struci i unaprjeđenju uloge muzeja u suvremenom društvu, rekla je  ministrica Obuljen Koržinek.

Otvaranju izložbe bila je nazočna i Mimarina supruga Wiltrud, koja je prije 30 godina otvorila muzej. Ona je tekstom koji je pročitao organizator zahvalila i kazala da je počašćena što je sudjelovala u razvoju muzeja. Zahvalila je na prezentaciji muzeja u budućnosti i zaželjela mu uspjeh u radu.

Ravnateljica Muzeja Lada Ratković Bukovčan istaknula je da je život muzeja potvrdio donatorovu viziju, koji je fundusom i brojnim oblicima muzejske aktivnosti jasno pozicioniran kao jedno od najznačajnijih znanstveno-edukativnih središta te je ujedno nezaobilazna točka u uklapanju Zagreba i Hrvatske u gustu mrežu kulturnih svjetskih središta.

Time je dobio ulogu živoga poticajnog žarišta čija se postignuća, sasvim logično, odražavaju na cjelokupni život grada i osnažuju percepciju europskoga i svjetskog značenja Hrvatske, rekla je.

 Središnji dio izložbe predstavlja odabir od 75 znanstveno obrađenih djela iz raznorodnog fundusa Muzeja koji nedvojbeno potvrđuje njegovu jedinstvenu vrijednost i značenje. Arhivski materijal, tiskovine, fotografije te obiman dvojezični katalog koji prati izložbu, daju presjek njegove djelatnosti, potvrđujući veličinu i plemenitost vizije koja je vodila donatora i koja se jasno ostvarivala tijekom tri desetljeća što su protekla od otvorenja Muzeja, ističe se.

Muzej Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara – Muzej Mimara, otvoren je 17. srpnja 1987.. Fundus tvori zbirka umjetnina koju je  Ante Topić Mimara (Korušce, 7. travnja 1898. – Zagreb, 30. siječnja 1987.), slikar, restaurator i kolekcionar, ostavio svojoj domovini donacijom iz 1973. i dodatkom donaciji iz 1986. želeći da taj muzej postane kulturno-edukativno središte čija će svakodnevna djelatnost ispunjavati sve pore društvene komunikacije, oplemenjujući i dajući svrhovitost dostojanstvu života namijenjenog čovjeku. Muzej je smješten u za tu namjenu preuređen središnji dio kompleksa tzv. Školskog foruma, koji je na poticaj Ise Kršnjavog, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade 1891. – 1896., izgrađen 1895. (projekt je njemačkih arhitekata Ludwiga i Hülssnera).

Muzej Mimara je od prvog je dana djelovanja raznorodnim fundusom prezentirao svoju svekoliku slojevitu kulturološku širinu. Studije, katalozi, popratne izložbe, predavanja na kojima su detaljno obrađena i predstavljana pojedina djela i segmenti muzejskih zbirki, ali i važne međunarodne izložbe, izložbe uglednih suvremenih hrvatskih umjetnika, promocije monografija, suradnja s drugim muzejima i ustanovama u Hrvatskoj i svijetu – sva ta događanja obilježavaju djelatnost Muzeja Mimara“, ističe se u katalogu izložbe.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)



R Kelly odbacuje optužbe da drži žene u "kultu"

 
ZAGREB – Američki R&B pjevač R Kelly u utorak je odbacio optužbe da je držao nekoliko mladih žena u "zlostavljačkom kultu", prenosi BBC.

Odvjetnik pjevača naglasio je da će se "marljivo i energično boriti" kako bi vratio ugled.

U izvješću američkog portala BuzzFeed tvrdi se da je pjevač manipulirao ženama koje su se kroz druženje s njim htjele probiti u glazbenom svijetu.

Kellyja su ranije već optuživali za seksualno uznemiravanje, ali nikad nije bio proglašen krivim.

BuzzFeed se poziva na iskaze roditelja koji tvrde da mjesecima nisu vidjeli ili razgovarali sa svojim kćerima čijim životima upravlja popularni pjevač.

On im govori što trebaju nositi i jesti, kad se prati i spavati i kako se ponašati tijekom seksualnih odnosa koje snima, tvrde roditelji.

Izvješće prenosi i izjave triju bivših pripadnica Kellyjevog bliskog kruga da u takvim uvjetima na njegovom imanju još uvijek živi šest žena.

Ako prekrše "pravila", ističu, pjevač fizički ili verbalno kažnjava žene.

Kelly je jedan od najuspješnijih rythm and blues pjevača svih vremena, s 40 milijuna prodanih albuma. Najpoznatiji je po hitovima "I Believe I can Fly" i "Ignition".



Idući Doctor Who bit će žena


LONDON – BBC je u nedjelju proglasio britansku glumicu Jodie Whittaker kao novog Doctora Who, što je prvi put da će žena igrati glavnu ulogu u 54-godišnjoj povijesti te međunarodno popularne televizijske serije.

BBC je u priopćenju i traileru nove sezone serije otkrio da će 35-godišnja Whittaker biti 13. Gospodar vremena. Ta je glumica najpoznatija po svojoj ulozi u kriminalističkoj drami "Broadchurch".

U Doctoru Whou naslijedit će Petera Capaldija koji svoj posljednji nastup ima u božićnoj epizodi u kojem se regenerira u novu žensku inkarnacijiu. Capaldi je glumio u seriji od 2013. godine.

"Iznimno sam uzbuđena što ću započeti ovo epsko putovanje... sa svim ljubiteljima Whoa na ovom planetu", istaknula je glumica.

Whittaker će glumiti 13. Doctora Whoa, znanstveno-fantastičnog putnika kroz vrijeme koji se regenerira, zbog čega se glumci mogu mijenjati u njegovoj ulozi.



Turska najavila novi školski kurikulum bez Darwina


ANKARA - Turska je u utorak najavila novi školski kurikulum bez teorije evolucije Charlesa Drawina što je osnažilo strahovanja oporbe da predsjednik Tayyip Erdogan potkopava sekularne temelje države.

Čelnik sindikata učitelja opisao je promjene kao golemi korak u krivom smjeru za turske škole i pokušaj da se izbjegne odgajanje "naraštaja koji postavljaju pitanja".

Ministar obrazovanja Ismet Yilmaz je rekao da su glavni elementi evolucije već u znanstvenom kurikulumu, ali da se Darwinova teroija ne će spominjati do fakulteta.

"Zato jer je iznad razine učenika i nije izravno povezana, teorija evolucije" nije dio školskog kurikuluma, rekao je Yilmaz na konferenciji za tisak.

Zastupnik oporbene Republikanske narodne stranke Mustafa Balbay je rekao da je uvreda za srednjoškolce reći da je teorija evolucije iznad mogućnosti njihovog razumijevanja.

"Dajete 18-godišnjem učeniku pravo da bira i bude biran, ali mu ne dajete pravo da u školi uči o teoriji evolucije... To znači biti ograničen i neuk".

Teoriju evolucije odbacuju i kršćanski i muslimanski kreacionisti koji vjeruju da je Bog stvorio svijet kako je napisano u Bibliji i Kuranu, odnosno u šest dana.

Erdogan je u prošlosti govorio o odgajanju "pobožne generacije".

Kurikulum, koji će se primjenjivati od početka školske godine 2017-2018., također obvezuje sve brojnije vjerske škole da podučavaju kako je koncept džihada u svom duhu domoljuban.

"Pravo značenje džihada je ljubav prema svojoj naciji", rekao je Yilmaz.

Iako se džihad često prevodi kao "sveti rat", muslimanski teolozi ističu da se odnosi i na osobnu duhovnu borbu protiv grijeha.

Mehmet Balik, predsjednik sindikata djelatnika u obrazovanju i znanosti osudio je novi kurikulum.

"Nove politike koje zabranjuju podučavanje teorije evolucije i traže od škola da imaju prostorije za molitvu uništavaju načelo sekularizma  i znanstvena načela obrazovanja", rekao je.  



Zbog neutažive gladi Tajlanđana dramatično pao broj morskih pasa


BANGKOK - Više od polovice Tajlanđana jelo je juhu od peraje morskog psa i planira nastaviti uživati u toj azijskoj poslastici, unatoč dramatičnom padu broja tih morskih grabežljivaca, objavili su u utorak zaštitari okoliša.

Prema izvješću američke organizacije WildAid-a, svake se godine u svijetu ubije 100 milijuna morskih pasa, a čega 73 milijuna završi u juhi.

To je od 2002. dovelo do pada njihove globalne populacije za 98 posto, upozoravaju stručnjaci.

Kako bi odgovorili na golemu potražnju u Aziji gdje vjeruju u zdravstvene koristi tog jela i povezuju ga s visokim društvenim statusom, ribari love morske pse, odsjecaju im peraje i bacaju ih natrag u more gdje polagano i u mukama ugibaju.

Tajland je najveći izvoznik morskih pasa na svijetu s više od 22,467 tona izvezenih između 2012. i 2016.

Većina peraja završi u Hong Kongu koji ih potom dalje izvozi u druge zemlje, uključujući Kinu gdje je jelo izmišljeno prije stotinu godina.

Peraje morskog psa uživaju reputaciju zbog dobrog okusa i smatraju se luksuznim predmetom, iako su zapravo bez okusa i većina okusa dolazi iz juhe.

Oko polovice ispitanih Tajlanđana nije uopće svjesno okrutnog postupanja prema morskim psima, a 85 posto ih nije znalo koliko se tih životinja godišnje ubije, pokazala je studija WildAida-a.

Juha od morskog psa stoji između devet i 120 dolara u više od stotinu restorana samo u glavnom gradu Bangkoku, kažu u toj organizaciji.



Zašto su gepardi šampioni sprinta?


ZAGREB - Oni su šampioni sprinta u životinjskom svijetu - gepardi na kopnu, sokolovi u zraku i sabljarke u vodi, no zašto su tako brzi kada bi bilo normalno da ih mogu preteći veće, mišićavije životinje?

Znanstvenici su izašli s novom teorijom kojom objašnjavaju sjajne rezultate životinjskih športaša, piše u utorak BBC.

Čini se da je stvar u energiji potrebnoj da bi se iskočilo iz startnih blokova.

"Znanstvenici su se dugo vremena borili s činjenicom da najveće životinje nisu ujedno i najbrže", rekao je prof. Walter Jetz s američkog sveučilišta Yale.

"U našoj studiji to objašnjavamo jednostavnom činjenicom da životinje ostaju bez energije prije nego postignu najveću moguću brzinu. Dakle, iako bi najveće životinje teoretski mogle biti najbrže, to nije slučaj zbog velike energije i vremena potrebnih za ubrzanje njihovih velikih tijela", objasnio je Jetz.

Ta teorija, objavljena u stručnom časopisu "Nature Ecology&Evolution", pokazuje zašto su vitke životinje srednje veličine građene za brzinu.

Ona se odnosi jednako na voćne mušice i velike, plave kitove, a njome bi se čak moglo ustanoviti kolika je bila maksimalna brzina davno izumrlih životinja.

Rezultati modela uspoređeni su s podatcima o stotinama vrsta, od letećih životinja do kitova. Stručnjaci su utvrdili da se podatci uglavnom podudaraju s njihovim pretpostavkama da maksimalna brzina naglo opada u životinja iznad srednje veličine.

Hitre vrste poput geparda razvile su tijela namijenjena lovu i optimalne su veličine za postizanje maksimalnih brzina.

Ubrzanje zahtjeva puno energije i mišići tom jačinom mogu funkcionirati samo kratko vrijeme.

Dakle, slonovi nikada ne će moći preteći geparda, jer će goriva potrebnog za ubrzanje nestati prije nego što dosegnu maksimalnu (teoretsku) brzinu.

Ta će spoznaja pomoći znanstvenicima da saznaju više o ekologiji i ponašanju životinja, uključujući prehranu, lov, selenje i potragu za partnerima, navodi BBC.



Dobro je činiti dobro


ZÜRICH - Iako darivanje i doniranje ponekad idu nauštrb naših financijskih mogućnosti, oni nas čine sretnima i zadovoljnima, tvrde švicarski znanstvenici.

Uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije međunarodna ekipa znanstvenika precizno je pokazala koje se neurološke mreže aktiviraju kada napravimo dobro djelo. Rezultate studije objavili su u stručnome časopisu Nature.

Sudionicima istraživanja obećano je da će u roku od četiri tjedna dobiti 25 švicarskih franaka. Polovina ih je morala obećati da će novce proslijediti dalje, primjerice kao poklon prijatelju, a druga polovica, koja je predstavljala kontrolnu grupu, morala je obećati da će sve novce potrošiti na sebe.

Pedesetak sudionika istraživanja nikad nije dobilo novce, no čim su obećali da će provesti ono što je od njih zatraženo, nastavili su sudjelovati u drugome dijelu istraživanja u kojem su ponovno trebali biti velikodušni. Znanstvenici su pritom uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije pratili aktivnost njihova mozga.

Članovi grupe koji su otprije bili u skupini velikodušnih u drugom je eksperimentu donijela još velikodušnije odluke. Po završetku eksperimenta znanstvenici su ustanovili da su zadovoljniji i sretniji od onih iz kontrolne grupe, što znači da postoji povezanost između darežljivosti i velikodušnosti i osjećaja zadovoljstva i sreće.

Među sudionicima iz "velikodušnije" grupe, znanstvenici su opazili veću aktivnost na temporoparijetalnom spoju (sljepoočno-tjemeni spoj).

I ranije se ovaj dio mozga povezivao s velikodušnim ponašanjem, kazao je So Young Park, znanstvenik sa Sveučilišta u Luebecku koji je vodio istraživanje.

Znanstvenici su otkrili promjene i u povezanosti između TPJ-a i ventralnog strijatuma, poznatog i kao "centra za nagradu" u kojemu se stvara osjećaj sreće i zadovoljstva.

Bez obzira na to jeste li izveli prijatelja na večeru, kupili svojem partneru ili partnerici poklon ili ste donirali novce beskućniku, velikodušnost rezultira poboljšanjem raspoloženja, a rezultati istraživanja mogli bi se iskoristiti kako bi se ljude poučilo na koji način pronaći zadovoljstvo u malim stvarima.



Plastični otpad onečistio i velika područja južnog Pacifika


NEW YORK - Pomorac koji je proputovao "stotine tisuća nautičkih milja" kako bi izmjerio utjecaj plastičnog otpada u oceanima procijenio je da je na području južnog Pacifika taj otpad koncentriran na površini većoj od 2,5 milijuna četvornih kilometara.

Kapetan Charles Moore se vratio s ekspedicije uzimanja uzorka oko Uskršnjih otoka i Otoka Robinsona Crusoea. On je bio dio tima koji je otkrio prvi otok plutajućeg smeća" na sjevernom Pacifiku 1997. i sada je svoju pozornost preusmjerio na južni Pacifik.

Iako je poznato da se plastika u južnoj polutci pojavljuje u vrtlozima koje stvaraju stalne morske struje, vrlo mali broj znanstvenika je posjetilo ta područja kako bi prikupili uzorke.

Kapetan Moore je rekao da je prostor subtropskih vrtloga, područja koja nastaje između stalnih i velikih oceanskih morskih struja, otprilike veličine kao i cijela masa kopna na zemlji.

Morske struje i vjetar okupljaju plastični otpad na područjima vrtloga, a taj otpad onda tamo i ostaje.

Pojava otoka od otpada na oceanima prvotno je zabilježena na sjevernom Pacifiku, no plastiku se sada nalazi na južnom Pacifiku, Arktiku i Sredozemlju.

Moore je osnivač neprofitne organizacije Algalita Moarine Research koja za cilj ima borbu protiv zagađenja plastičnim otpadom koji pluta svjetskim oceanima.

Više od 30 godina on je prevozio znanstvenike u središta udaljenih otoka otpada svojim brodom Alguita.

Vukući mreže za brodom posada prikuplja komade plastike iz oceana koji se potom broje a rezultati se unose u procjene globalne distribucije mikroplastike.

Iako se znanstvenici  slažu da je zagađenje plastikom raširen problem, točna distribucija tih plutajućih otoka smeća na oceanima još nije sasvim poznata.

Oceanograf dr. Erik van Sebille sa sveučilišta u Utrechtu rekao je da će rad kapetana Mooorea i njegovih kolega pomoći popuniti "golemu rupu" u razumijevanju stanja s plastikom u oceanima. "Ako ne znamo gdje je plastika, onda ni ne znamo koju štetu čini i ne možemo raditi na rješavanju problema", rekao je.



Nestali švicarski bračni par pronađen na ledenjaku nakon 75 godina


ŽENEVA – Smrznuta tijela švicarskog para koji je nestao u Alpama prije 75 godina pronađena su na ledenjaku s kojeg se povlači led, objavili su u utorak švicarski mediji.

Marcelin i Francine Dumoulin, roditelji sedmero djece, krenuli su 15. kolovoza 1942. pomusti svoje krave na livadi iznad Chandolina u kantonu Valais.

"Proveli smo cijeli život tražeći ih, bez prestanka. Mislili smo im jednog dana održati sprovod koji zaslužuju", rekla je njihova najmlađa kći Marceline Udry-Dumoluin za Le Matin, dnevne novine iz Lausanne.

"Mogu reći da mi nakon 75 godina čekanja ove vijesti daju dubok osjećaj smirenosti", dodala je 79-godišnjakinja.

Policija je priopćila da je radnik na ledenjaku Tsanfleuron, u blizini skijaške vučnice kod resorta Les Diableretsa, pronašao dva tijela i osobne dokumente na visini od 2615 metara. Bit će provedeno i DNA testiranje kako bi se potvrdio identitet para.

"Tijela su ležala jedno pored drugog. Radi se o muškarcu i ženi u odjeći iz doba Drugog svjetskog rata", istaknuo je Bernhard Tschannen, direktor tvrtke Glacier 3000 koja upravlja žičarama. "Pod ledom su ostali potpuno očuvani, kao i njihove stvari", dodao je.

"Mislimo da su pali u pukotinu u ledu... Njihova tijela su se pojavila pri povlačenju ledenjaka", naglasio je Tschannen za dnevne novine Tribune de Geneve.

Marcelin Dumouilin bio je 40-godišnji obućar, a 37-godišnja Francine učiteljica. Iza njih je ostalo pet sinova i dvije kćeri.

"To je bio prvi put da je moja majka otišla s ocem na takav izlet. Uvijek je bila trudna i nije se mogla penjati po teškim uvjetima", kazala je Udry-Dumoulin.

"Mi djeca smo ubrzo odvojeni i smješteni kod raznih obitelji. Ja sam imala sreće da sam bila kod tete", rekla je kći žrtava, dodavši kako su "svi živjeli u istoj regiji, no da su s vremenom postali stranci".

"Na pogrebu neću nositi crno. Mislim da je primjerenije da sam u bijelom, kao simbol nade koju nikad nisam izgubila", zaključila je 79-godišnjakinja.



Policajci spasili život muškarcu nakon 40 minuta bez pulsa


RALEIGH - Tridesetšestogodišnji Amerikanac koji je 26. lipnja doživio srčani udar dok je sjedio za svojim laptopom ima puno razloga da do kraja života bude zahvalan policajcima koji su ga 'vratili iz mrtvih'.

John Ogburn je 26. lipnja sjedio za laptopom u svojem domu u Charlotteu kad je osjetio bol u predijelu grudnog koša te pozvao 911.

U blizini se zateklo dvoje policijskih časnika koji su stigli u roku od minute i odmah započeli s kardiopulmonalnom reanimacijom.

Izmjenjivali su se u oživljavanju pune 42 minute dok ponovno nisu osjetili Ogburnov puls.

Napori Lawrencea Guilera i Nikoline Bajic hvale su vrijedni s obzirom na to da se od zaposlenika hitne pomoći ne očekuje nastavak reanimacijskog postupka 20 minuta nakon što više nema vitalnih znakova.

Pošto je John Ogburn, otac troje djece, prevezen u bolnicu, liječnici su inducirali komu kako bi omogućili mirovanje organizma do kraja tjedna.

Nakon buđenja savjetovano mu je da idućih pola godine ne upravlja vozilom te da se previše ne zamara.

Ogburn je novinarima kazao da se osjeća jako dobro, ako se zanemari manja bol u prsima.

"Nemam energije kao prije, no to je u ovakvim slučajevima normalno. Uostalom, dobio sam drugu šansu... za život", kazao je za BBC, dodajući kako je kani dobro iskoristiti.

Neizmjernu zahvalnost, istaknuo je, duguje prvim dvjema osobama koje su nakon poziva 911 stigle do njega, nesebično se trudeći da ga ožive i nakon predviđenog vremena za taj postupak.

"Po dosadašnjim iskustvima, nakon svake minute u kojoj je srce prestalo kucati, a ne provodi se kardiopulmonalna reanimacija, izgledi za preživljavanjem smanjuju se za čak 10 posto", objasnio je dr. Michael Kurz, profesor na Medicinskom sveučilištu Alabama.

Slučaj pacijenta iz Sjeverne Karoline ukazuje na veliku važnost reanimacijskog postupka neposredno nakon doživljenog srčanog udara. Većina Amerikanaca nije u stanju izvesti je i to bi trebalo izmijeniti, smatra Kurz.

Izvan medicinskih ustanova u Sjedinjenim Državama svake se godine dogodi više od 350.000 srčanih udara. Čak 90 posto takvih slučajeva završi smrću pacijenta.

Odgovarajuću pomoć, preciznije reanimaciju u slučajevima srčanog aresta izvan bolnica i prije dolaska osposobljenog medicinskog osoblja dobije tek 46 posto unesrećenih, piše BBC.



Saudijska Arabija istražuje video žene u minici

 
ZAGREB – Saudijske vlasti istražuju djevojku koja je objavila videosnimku kako u javnosti nosi mini-suknju i top majicu, prenosi u utorak BBC.

Model imena Khulood podijelila je video u kojem se tako odjevena šeće povijesnom utvrdom u Ushayqiru.

Snimka je izazvala žestoku raspravu na društvenim mrežama, a neki su pozvali na njezino uhićenje zbog kršenja strogih pravila oblačenja u toj konzervativnoj muslimanskoj državi.

Drugi Saudijci stali su joj u obranu, hvaleći njezinu hrabrost.

Žene u Saudijskoj Arabiji u javnosti moraju pokriti glavu i nositi široke i dugačke halje poznate kao "abaje".

Zabranjeno im je voziti automobil i odvaja ih se od muškaraca s kojima nisu u srodstvu.



Liječnik koji je "izumio" dugovječnost Japanaca umro u 105. godini


TOKYO - Japanski stogodišnjak koji je liječio pacijente još nekoliko mjeseci prije svoje smrti i pomogao u postavljanju medicinskih sustava zahvaljujući kojima su Japanci postali jednim od najdugovječnijih naroda na svijetu umro je u utorak u 105. godini života.

Rođen 1911., godinu dana prije nego je potonuo Titanic, Shigeaki Hinohara desetljećima je bio ravnatelj i prepoznatljivo lice Međunarodne bolnice Sv. Luke u Tokyju, poznate po liječenju međunarodnih zvijezda poput Paula McCartneya, koji se razbolio tijekom japanske turneje g. 2014.

Radio je u bolnici Sv. Luke još od g. 1945., kada je liječio žrtve bombardiranja Tokyja na kraju Drugog svjetskog rata, koja su dobar dio grada pretvorila u ruševine.

"Od početka ove godine njegovo zdravlje nije bilo baš dobro, no do tada bi često svraćao u bolnicu kako bi pregledavao i razgovarao s pacijentima", rekla je glasnogovornica bolnice.

Rani zagovornik zdravog načina života, kako bi se izbjegle boljke starosti, Hinohara je 1954. uveo u japansko zdravstvo sustav sveobuhvatnih godišnjih fizičkih ispita, kao dio preventivne medicine, što je prinijelo japanskoj dugovječnosti.

Autori čak 75 knjiga, uključujući i bestseller o dobrom životu koji je napisao u 101. godini, Hinohara je bio čest gost japanskih TV programa, gdje je predstavljao životni stil koji je uključivao sok od naranče s maslinovim uljem za doručak i stajalište da životna energija izvire iz dobrog osjećaja, a ne fiksnih pravila o životu.

"Svi se sjećamo kako smo kao djeca, kada smo se zabavljali, često zaboravili jesti ili spavati. Vjerujem da to možemo zadržati i kao odrasle osobe - najbolje je ne umarati tijelo s previše pravila kao što su ručak i spavanje", poruka je Hinohare.



Pavijan izazvao masovni nestanak struje u Zambiji


ZAGREB - Pavijan u Zambiji zaigrao se električnim vodovima na jugu zemlje i bez struje ostavio 50.000 ljudi, piše u ponedjeljak BBC.

Do nestanka struje došlo je u nedjelju ujutro kada se zaigrani majmun popeo na trafostanicu i počeo povlačiti žice.

Preživio je "snažan električni šok" koji ljudi ne bi, rekao je glasnogovornik mjesne elektroprivrede.

Da je to napravio čovjek, bio bi uhićen, dodao je Henry Kapata.

Teško ozlijeđenog pavijana spasili su zaštitari okoliša i sada se oporavlja.

Trafostanica se nalazi u zambijskom turističkom središtu Livingstoneu, gdje su divlje životinje uobičajene budući da graniči s nacionalnim parkom.

Električna energija vratila se u grad i u obližnju Zapadnu provinciju.



U etiopskom Hararu hijene su turistička atrakcija


HARARE - Svaku večer ulicama drevnoga grada Harara u istočnoj Etiopiji lutaju hijene tragajući za ostacima mesa koje potom odnose u obližnje špilje izvan gradskih zidina, no lokalni stanovnici ih se ne boje.

Obitelj koju je gradska uprava Harara odabrala da hrani hijene ne plaši se svoje zadaće unatoč opasnostima do kojih može doći ako se otputite u četvrti kojima lutaju te divlje životinje.

Abas Jusuf, poznat i kao Šaptač hijenama, naučio je hraniti strvinare od svojeg oca, Jusufe Mume Saleha, koji je taj posao obavljao punih 45 godina, nakon čega ga je, prije 13 godina prenio na sina.

"Otkad je moj otac počeo hraniti hijene u nekim četvrtima Harara, nikada dosad nijedna nije napala stanovnike grada. Izuzetak su slučajevi kada se pokušalo naškoditi njihovoj mladunčadi", ispripovijedao je za Reuters Abas Jusuf.

"Moj otac zahvalan mi je što sam nastavio njegov posao, a kad ostarim, ja ga kanim prenijeti na vlastitu djecu", kaže.

Njegov je posao postao turistička atrakcija. Privlači znatiželjnike koji su u Harar došli vidjeti stare gradske džamije smještene unutar gradskih zidina.

"Privilegiran sam što mogu prijateljevati s ovim neshvaćenim životinjama. Kod kuće imam malenu hijenu. Spava sa mnom u sobi i nimalo ne brinem hoće li me ugristi ili napasti dok spavam", kaže Abas.

Hijenama koje hrani nadjenuo je imena u skladu s njihovim ponašanjem i pojavom.

Da bi pokazao turistima i posjetiteljima kako se hijenama može vjerovati, hranu im prinosi vlastitim ustima.

Ove životinje žive u spiljama izvan grada, no toliko su naviknute na ulazak unutar gradskih zidina da često okote svoje mladunčad u njegovim nešto skrivenijim dijelovima.

"Hijene su zapravo dar prirode. Naime, one počiste grad od smeća što ga mi svakodnevno napravimo. Bez njih bi grad bio puno prljaviji", kaže tridesetdvogodišnja prodavačica kruha Anisa Mohamed.

Harar, u kojemu danas živi 240.000 stanovnika, izvan gradskih zidina počeo se širiti 1882. Novi dijelovi grada puni su modernih građevina. Grad je bio središte islamske kulture od svojeg osnutka u 7. stoljeću. U 16. stoljeću emir Nur Ibn Mudžahid izgradio je četiri metra visoke gradske zidine s pet ulaznih vrata.

Svake godine od 16. stoljeća stanovnici obilježavaju rođenje proroka Muhameda na specifičan način. Hijenama pripremaju zobenu kašu s maslacem i kozjim mesom te hranu ostavljaju izvan gradskih zidina na etiopskoj visoravni Hakim, vjerujući da je to sveto mjesto s obzirom na to da su ondje pokopani nekadašnji muslimanski vođe i čelnici.

Ako hijene odbiju njihovu "žrtvu" stanovnici Harara vjeruju da zemlju očekuje loša sreća.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


R Kelly odbacuje optužbe da drži žene u "kultu"

 
ZAGREB – Američki R&B pjevač R Kelly u utorak je odbacio optužbe da je držao nekoliko mladih žena u "zlostavljačkom kultu", prenosi BBC.

Odvjetnik pjevača naglasio je da će se "marljivo i energično boriti" kako bi vratio ugled.

U izvješću američkog portala BuzzFeed tvrdi se da je pjevač manipulirao ženama koje su se kroz druženje s njim htjele probiti u glazbenom svijetu.

Kellyja su ranije već optuživali za seksualno uznemiravanje, ali nikad nije bio proglašen krivim.

BuzzFeed se poziva na iskaze roditelja koji tvrde da mjesecima nisu vidjeli ili razgovarali sa svojim kćerima čijim životima upravlja popularni pjevač.

On im govori što trebaju nositi i jesti, kad se prati i spavati i kako se ponašati tijekom seksualnih odnosa koje snima, tvrde roditelji.

Izvješće prenosi i izjave triju bivših pripadnica Kellyjevog bliskog kruga da u takvim uvjetima na njegovom imanju još uvijek živi šest žena.

Ako prekrše "pravila", ističu, pjevač fizički ili verbalno kažnjava žene.

Kelly je jedan od najuspješnijih rythm and blues pjevača svih vremena, s 40 milijuna prodanih albuma. Najpoznatiji je po hitovima "I Believe I can Fly" i "Ignition".



Idući Doctor Who bit će žena


LONDON – BBC je u nedjelju proglasio britansku glumicu Jodie Whittaker kao novog Doctora Who, što je prvi put da će žena igrati glavnu ulogu u 54-godišnjoj povijesti te međunarodno popularne televizijske serije.

BBC je u priopćenju i traileru nove sezone serije otkrio da će 35-godišnja Whittaker biti 13. Gospodar vremena. Ta je glumica najpoznatija po svojoj ulozi u kriminalističkoj drami "Broadchurch".

U Doctoru Whou naslijedit će Petera Capaldija koji svoj posljednji nastup ima u božićnoj epizodi u kojem se regenerira u novu žensku inkarnacijiu. Capaldi je glumio u seriji od 2013. godine.

"Iznimno sam uzbuđena što ću započeti ovo epsko putovanje... sa svim ljubiteljima Whoa na ovom planetu", istaknula je glumica.

Whittaker će glumiti 13. Doctora Whoa, znanstveno-fantastičnog putnika kroz vrijeme koji se regenerira, zbog čega se glumci mogu mijenjati u njegovoj ulozi.



Turska najavila novi školski kurikulum bez Darwina


ANKARA - Turska je u utorak najavila novi školski kurikulum bez teorije evolucije Charlesa Drawina što je osnažilo strahovanja oporbe da predsjednik Tayyip Erdogan potkopava sekularne temelje države.

Čelnik sindikata učitelja opisao je promjene kao golemi korak u krivom smjeru za turske škole i pokušaj da se izbjegne odgajanje "naraštaja koji postavljaju pitanja".

Ministar obrazovanja Ismet Yilmaz je rekao da su glavni elementi evolucije već u znanstvenom kurikulumu, ali da se Darwinova teroija ne će spominjati do fakulteta.

"Zato jer je iznad razine učenika i nije izravno povezana, teorija evolucije" nije dio školskog kurikuluma, rekao je Yilmaz na konferenciji za tisak.

Zastupnik oporbene Republikanske narodne stranke Mustafa Balbay je rekao da je uvreda za srednjoškolce reći da je teorija evolucije iznad mogućnosti njihovog razumijevanja.

"Dajete 18-godišnjem učeniku pravo da bira i bude biran, ali mu ne dajete pravo da u školi uči o teoriji evolucije... To znači biti ograničen i neuk".

Teoriju evolucije odbacuju i kršćanski i muslimanski kreacionisti koji vjeruju da je Bog stvorio svijet kako je napisano u Bibliji i Kuranu, odnosno u šest dana.

Erdogan je u prošlosti govorio o odgajanju "pobožne generacije".

Kurikulum, koji će se primjenjivati od početka školske godine 2017-2018., također obvezuje sve brojnije vjerske škole da podučavaju kako je koncept džihada u svom duhu domoljuban.

"Pravo značenje džihada je ljubav prema svojoj naciji", rekao je Yilmaz.

Iako se džihad često prevodi kao "sveti rat", muslimanski teolozi ističu da se odnosi i na osobnu duhovnu borbu protiv grijeha.

Mehmet Balik, predsjednik sindikata djelatnika u obrazovanju i znanosti osudio je novi kurikulum.

"Nove politike koje zabranjuju podučavanje teorije evolucije i traže od škola da imaju prostorije za molitvu uništavaju načelo sekularizma  i znanstvena načela obrazovanja", rekao je.  



Zbog neutažive gladi Tajlanđana dramatično pao broj morskih pasa


BANGKOK - Više od polovice Tajlanđana jelo je juhu od peraje morskog psa i planira nastaviti uživati u toj azijskoj poslastici, unatoč dramatičnom padu broja tih morskih grabežljivaca, objavili su u utorak zaštitari okoliša.

Prema izvješću američke organizacije WildAid-a, svake se godine u svijetu ubije 100 milijuna morskih pasa, a čega 73 milijuna završi u juhi.

To je od 2002. dovelo do pada njihove globalne populacije za 98 posto, upozoravaju stručnjaci.

Kako bi odgovorili na golemu potražnju u Aziji gdje vjeruju u zdravstvene koristi tog jela i povezuju ga s visokim društvenim statusom, ribari love morske pse, odsjecaju im peraje i bacaju ih natrag u more gdje polagano i u mukama ugibaju.

Tajland je najveći izvoznik morskih pasa na svijetu s više od 22,467 tona izvezenih između 2012. i 2016.

Većina peraja završi u Hong Kongu koji ih potom dalje izvozi u druge zemlje, uključujući Kinu gdje je jelo izmišljeno prije stotinu godina.

Peraje morskog psa uživaju reputaciju zbog dobrog okusa i smatraju se luksuznim predmetom, iako su zapravo bez okusa i većina okusa dolazi iz juhe.

Oko polovice ispitanih Tajlanđana nije uopće svjesno okrutnog postupanja prema morskim psima, a 85 posto ih nije znalo koliko se tih životinja godišnje ubije, pokazala je studija WildAida-a.

Juha od morskog psa stoji između devet i 120 dolara u više od stotinu restorana samo u glavnom gradu Bangkoku, kažu u toj organizaciji.



Zašto su gepardi šampioni sprinta?


ZAGREB - Oni su šampioni sprinta u životinjskom svijetu - gepardi na kopnu, sokolovi u zraku i sabljarke u vodi, no zašto su tako brzi kada bi bilo normalno da ih mogu preteći veće, mišićavije životinje?

Znanstvenici su izašli s novom teorijom kojom objašnjavaju sjajne rezultate životinjskih športaša, piše u utorak BBC.

Čini se da je stvar u energiji potrebnoj da bi se iskočilo iz startnih blokova.

"Znanstvenici su se dugo vremena borili s činjenicom da najveće životinje nisu ujedno i najbrže", rekao je prof. Walter Jetz s američkog sveučilišta Yale.

"U našoj studiji to objašnjavamo jednostavnom činjenicom da životinje ostaju bez energije prije nego postignu najveću moguću brzinu. Dakle, iako bi najveće životinje teoretski mogle biti najbrže, to nije slučaj zbog velike energije i vremena potrebnih za ubrzanje njihovih velikih tijela", objasnio je Jetz.

Ta teorija, objavljena u stručnom časopisu "Nature Ecology&Evolution", pokazuje zašto su vitke životinje srednje veličine građene za brzinu.

Ona se odnosi jednako na voćne mušice i velike, plave kitove, a njome bi se čak moglo ustanoviti kolika je bila maksimalna brzina davno izumrlih životinja.

Rezultati modela uspoređeni su s podatcima o stotinama vrsta, od letećih životinja do kitova. Stručnjaci su utvrdili da se podatci uglavnom podudaraju s njihovim pretpostavkama da maksimalna brzina naglo opada u životinja iznad srednje veličine.

Hitre vrste poput geparda razvile su tijela namijenjena lovu i optimalne su veličine za postizanje maksimalnih brzina.

Ubrzanje zahtjeva puno energije i mišići tom jačinom mogu funkcionirati samo kratko vrijeme.

Dakle, slonovi nikada ne će moći preteći geparda, jer će goriva potrebnog za ubrzanje nestati prije nego što dosegnu maksimalnu (teoretsku) brzinu.

Ta će spoznaja pomoći znanstvenicima da saznaju više o ekologiji i ponašanju životinja, uključujući prehranu, lov, selenje i potragu za partnerima, navodi BBC.



Dobro je činiti dobro


ZÜRICH - Iako darivanje i doniranje ponekad idu nauštrb naših financijskih mogućnosti, oni nas čine sretnima i zadovoljnima, tvrde švicarski znanstvenici.

Uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije međunarodna ekipa znanstvenika precizno je pokazala koje se neurološke mreže aktiviraju kada napravimo dobro djelo. Rezultate studije objavili su u stručnome časopisu Nature.

Sudionicima istraživanja obećano je da će u roku od četiri tjedna dobiti 25 švicarskih franaka. Polovina ih je morala obećati da će novce proslijediti dalje, primjerice kao poklon prijatelju, a druga polovica, koja je predstavljala kontrolnu grupu, morala je obećati da će sve novce potrošiti na sebe.

Pedesetak sudionika istraživanja nikad nije dobilo novce, no čim su obećali da će provesti ono što je od njih zatraženo, nastavili su sudjelovati u drugome dijelu istraživanja u kojem su ponovno trebali biti velikodušni. Znanstvenici su pritom uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije pratili aktivnost njihova mozga.

Članovi grupe koji su otprije bili u skupini velikodušnih u drugom je eksperimentu donijela još velikodušnije odluke. Po završetku eksperimenta znanstvenici su ustanovili da su zadovoljniji i sretniji od onih iz kontrolne grupe, što znači da postoji povezanost između darežljivosti i velikodušnosti i osjećaja zadovoljstva i sreće.

Među sudionicima iz "velikodušnije" grupe, znanstvenici su opazili veću aktivnost na temporoparijetalnom spoju (sljepoočno-tjemeni spoj).

I ranije se ovaj dio mozga povezivao s velikodušnim ponašanjem, kazao je So Young Park, znanstvenik sa Sveučilišta u Luebecku koji je vodio istraživanje.

Znanstvenici su otkrili promjene i u povezanosti između TPJ-a i ventralnog strijatuma, poznatog i kao "centra za nagradu" u kojemu se stvara osjećaj sreće i zadovoljstva.

Bez obzira na to jeste li izveli prijatelja na večeru, kupili svojem partneru ili partnerici poklon ili ste donirali novce beskućniku, velikodušnost rezultira poboljšanjem raspoloženja, a rezultati istraživanja mogli bi se iskoristiti kako bi se ljude poučilo na koji način pronaći zadovoljstvo u malim stvarima.



Plastični otpad onečistio i velika područja južnog Pacifika


NEW YORK - Pomorac koji je proputovao "stotine tisuća nautičkih milja" kako bi izmjerio utjecaj plastičnog otpada u oceanima procijenio je da je na području južnog Pacifika taj otpad koncentriran na površini većoj od 2,5 milijuna četvornih kilometara.

Kapetan Charles Moore se vratio s ekspedicije uzimanja uzorka oko Uskršnjih otoka i Otoka Robinsona Crusoea. On je bio dio tima koji je otkrio prvi otok plutajućeg smeća" na sjevernom Pacifiku 1997. i sada je svoju pozornost preusmjerio na južni Pacifik.

Iako je poznato da se plastika u južnoj polutci pojavljuje u vrtlozima koje stvaraju stalne morske struje, vrlo mali broj znanstvenika je posjetilo ta područja kako bi prikupili uzorke.

Kapetan Moore je rekao da je prostor subtropskih vrtloga, područja koja nastaje između stalnih i velikih oceanskih morskih struja, otprilike veličine kao i cijela masa kopna na zemlji.

Morske struje i vjetar okupljaju plastični otpad na područjima vrtloga, a taj otpad onda tamo i ostaje.

Pojava otoka od otpada na oceanima prvotno je zabilježena na sjevernom Pacifiku, no plastiku se sada nalazi na južnom Pacifiku, Arktiku i Sredozemlju.

Moore je osnivač neprofitne organizacije Algalita Moarine Research koja za cilj ima borbu protiv zagađenja plastičnim otpadom koji pluta svjetskim oceanima.

Više od 30 godina on je prevozio znanstvenike u središta udaljenih otoka otpada svojim brodom Alguita.

Vukući mreže za brodom posada prikuplja komade plastike iz oceana koji se potom broje a rezultati se unose u procjene globalne distribucije mikroplastike.

Iako se znanstvenici  slažu da je zagađenje plastikom raširen problem, točna distribucija tih plutajućih otoka smeća na oceanima još nije sasvim poznata.

Oceanograf dr. Erik van Sebille sa sveučilišta u Utrechtu rekao je da će rad kapetana Mooorea i njegovih kolega pomoći popuniti "golemu rupu" u razumijevanju stanja s plastikom u oceanima. "Ako ne znamo gdje je plastika, onda ni ne znamo koju štetu čini i ne možemo raditi na rješavanju problema", rekao je.



Nestali švicarski bračni par pronađen na ledenjaku nakon 75 godina


ŽENEVA – Smrznuta tijela švicarskog para koji je nestao u Alpama prije 75 godina pronađena su na ledenjaku s kojeg se povlači led, objavili su u utorak švicarski mediji.

Marcelin i Francine Dumoulin, roditelji sedmero djece, krenuli su 15. kolovoza 1942. pomusti svoje krave na livadi iznad Chandolina u kantonu Valais.

"Proveli smo cijeli život tražeći ih, bez prestanka. Mislili smo im jednog dana održati sprovod koji zaslužuju", rekla je njihova najmlađa kći Marceline Udry-Dumoluin za Le Matin, dnevne novine iz Lausanne.

"Mogu reći da mi nakon 75 godina čekanja ove vijesti daju dubok osjećaj smirenosti", dodala je 79-godišnjakinja.

Policija je priopćila da je radnik na ledenjaku Tsanfleuron, u blizini skijaške vučnice kod resorta Les Diableretsa, pronašao dva tijela i osobne dokumente na visini od 2615 metara. Bit će provedeno i DNA testiranje kako bi se potvrdio identitet para.

"Tijela su ležala jedno pored drugog. Radi se o muškarcu i ženi u odjeći iz doba Drugog svjetskog rata", istaknuo je Bernhard Tschannen, direktor tvrtke Glacier 3000 koja upravlja žičarama. "Pod ledom su ostali potpuno očuvani, kao i njihove stvari", dodao je.

"Mislimo da su pali u pukotinu u ledu... Njihova tijela su se pojavila pri povlačenju ledenjaka", naglasio je Tschannen za dnevne novine Tribune de Geneve.

Marcelin Dumouilin bio je 40-godišnji obućar, a 37-godišnja Francine učiteljica. Iza njih je ostalo pet sinova i dvije kćeri.

"To je bio prvi put da je moja majka otišla s ocem na takav izlet. Uvijek je bila trudna i nije se mogla penjati po teškim uvjetima", kazala je Udry-Dumoulin.

"Mi djeca smo ubrzo odvojeni i smješteni kod raznih obitelji. Ja sam imala sreće da sam bila kod tete", rekla je kći žrtava, dodavši kako su "svi živjeli u istoj regiji, no da su s vremenom postali stranci".

"Na pogrebu neću nositi crno. Mislim da je primjerenije da sam u bijelom, kao simbol nade koju nikad nisam izgubila", zaključila je 79-godišnjakinja.



Policajci spasili život muškarcu nakon 40 minuta bez pulsa


RALEIGH - Tridesetšestogodišnji Amerikanac koji je 26. lipnja doživio srčani udar dok je sjedio za svojim laptopom ima puno razloga da do kraja života bude zahvalan policajcima koji su ga 'vratili iz mrtvih'.

John Ogburn je 26. lipnja sjedio za laptopom u svojem domu u Charlotteu kad je osjetio bol u predijelu grudnog koša te pozvao 911.

U blizini se zateklo dvoje policijskih časnika koji su stigli u roku od minute i odmah započeli s kardiopulmonalnom reanimacijom.

Izmjenjivali su se u oživljavanju pune 42 minute dok ponovno nisu osjetili Ogburnov puls.

Napori Lawrencea Guilera i Nikoline Bajic hvale su vrijedni s obzirom na to da se od zaposlenika hitne pomoći ne očekuje nastavak reanimacijskog postupka 20 minuta nakon što više nema vitalnih znakova.

Pošto je John Ogburn, otac troje djece, prevezen u bolnicu, liječnici su inducirali komu kako bi omogućili mirovanje organizma do kraja tjedna.

Nakon buđenja savjetovano mu je da idućih pola godine ne upravlja vozilom te da se previše ne zamara.

Ogburn je novinarima kazao da se osjeća jako dobro, ako se zanemari manja bol u prsima.

"Nemam energije kao prije, no to je u ovakvim slučajevima normalno. Uostalom, dobio sam drugu šansu... za život", kazao je za BBC, dodajući kako je kani dobro iskoristiti.

Neizmjernu zahvalnost, istaknuo je, duguje prvim dvjema osobama koje su nakon poziva 911 stigle do njega, nesebično se trudeći da ga ožive i nakon predviđenog vremena za taj postupak.

"Po dosadašnjim iskustvima, nakon svake minute u kojoj je srce prestalo kucati, a ne provodi se kardiopulmonalna reanimacija, izgledi za preživljavanjem smanjuju se za čak 10 posto", objasnio je dr. Michael Kurz, profesor na Medicinskom sveučilištu Alabama.

Slučaj pacijenta iz Sjeverne Karoline ukazuje na veliku važnost reanimacijskog postupka neposredno nakon doživljenog srčanog udara. Većina Amerikanaca nije u stanju izvesti je i to bi trebalo izmijeniti, smatra Kurz.

Izvan medicinskih ustanova u Sjedinjenim Državama svake se godine dogodi više od 350.000 srčanih udara. Čak 90 posto takvih slučajeva završi smrću pacijenta.

Odgovarajuću pomoć, preciznije reanimaciju u slučajevima srčanog aresta izvan bolnica i prije dolaska osposobljenog medicinskog osoblja dobije tek 46 posto unesrećenih, piše BBC.



Saudijska Arabija istražuje video žene u minici

 
ZAGREB – Saudijske vlasti istražuju djevojku koja je objavila videosnimku kako u javnosti nosi mini-suknju i top majicu, prenosi u utorak BBC.

Model imena Khulood podijelila je video u kojem se tako odjevena šeće povijesnom utvrdom u Ushayqiru.

Snimka je izazvala žestoku raspravu na društvenim mrežama, a neki su pozvali na njezino uhićenje zbog kršenja strogih pravila oblačenja u toj konzervativnoj muslimanskoj državi.

Drugi Saudijci stali su joj u obranu, hvaleći njezinu hrabrost.

Žene u Saudijskoj Arabiji u javnosti moraju pokriti glavu i nositi široke i dugačke halje poznate kao "abaje".

Zabranjeno im je voziti automobil i odvaja ih se od muškaraca s kojima nisu u srodstvu.



Liječnik koji je "izumio" dugovječnost Japanaca umro u 105. godini


TOKYO - Japanski stogodišnjak koji je liječio pacijente još nekoliko mjeseci prije svoje smrti i pomogao u postavljanju medicinskih sustava zahvaljujući kojima su Japanci postali jednim od najdugovječnijih naroda na svijetu umro je u utorak u 105. godini života.

Rođen 1911., godinu dana prije nego je potonuo Titanic, Shigeaki Hinohara desetljećima je bio ravnatelj i prepoznatljivo lice Međunarodne bolnice Sv. Luke u Tokyju, poznate po liječenju međunarodnih zvijezda poput Paula McCartneya, koji se razbolio tijekom japanske turneje g. 2014.

Radio je u bolnici Sv. Luke još od g. 1945., kada je liječio žrtve bombardiranja Tokyja na kraju Drugog svjetskog rata, koja su dobar dio grada pretvorila u ruševine.

"Od početka ove godine njegovo zdravlje nije bilo baš dobro, no do tada bi često svraćao u bolnicu kako bi pregledavao i razgovarao s pacijentima", rekla je glasnogovornica bolnice.

Rani zagovornik zdravog načina života, kako bi se izbjegle boljke starosti, Hinohara je 1954. uveo u japansko zdravstvo sustav sveobuhvatnih godišnjih fizičkih ispita, kao dio preventivne medicine, što je prinijelo japanskoj dugovječnosti.

Autori čak 75 knjiga, uključujući i bestseller o dobrom životu koji je napisao u 101. godini, Hinohara je bio čest gost japanskih TV programa, gdje je predstavljao životni stil koji je uključivao sok od naranče s maslinovim uljem za doručak i stajalište da životna energija izvire iz dobrog osjećaja, a ne fiksnih pravila o životu.

"Svi se sjećamo kako smo kao djeca, kada smo se zabavljali, često zaboravili jesti ili spavati. Vjerujem da to možemo zadržati i kao odrasle osobe - najbolje je ne umarati tijelo s previše pravila kao što su ručak i spavanje", poruka je Hinohare.



Pavijan izazvao masovni nestanak struje u Zambiji


ZAGREB - Pavijan u Zambiji zaigrao se električnim vodovima na jugu zemlje i bez struje ostavio 50.000 ljudi, piše u ponedjeljak BBC.

Do nestanka struje došlo je u nedjelju ujutro kada se zaigrani majmun popeo na trafostanicu i počeo povlačiti žice.

Preživio je "snažan električni šok" koji ljudi ne bi, rekao je glasnogovornik mjesne elektroprivrede.

Da je to napravio čovjek, bio bi uhićen, dodao je Henry Kapata.

Teško ozlijeđenog pavijana spasili su zaštitari okoliša i sada se oporavlja.

Trafostanica se nalazi u zambijskom turističkom središtu Livingstoneu, gdje su divlje životinje uobičajene budući da graniči s nacionalnim parkom.

Električna energija vratila se u grad i u obližnju Zapadnu provinciju.



U etiopskom Hararu hijene su turistička atrakcija


HARARE - Svaku večer ulicama drevnoga grada Harara u istočnoj Etiopiji lutaju hijene tragajući za ostacima mesa koje potom odnose u obližnje špilje izvan gradskih zidina, no lokalni stanovnici ih se ne boje.

Obitelj koju je gradska uprava Harara odabrala da hrani hijene ne plaši se svoje zadaće unatoč opasnostima do kojih može doći ako se otputite u četvrti kojima lutaju te divlje životinje.

Abas Jusuf, poznat i kao Šaptač hijenama, naučio je hraniti strvinare od svojeg oca, Jusufe Mume Saleha, koji je taj posao obavljao punih 45 godina, nakon čega ga je, prije 13 godina prenio na sina.

"Otkad je moj otac počeo hraniti hijene u nekim četvrtima Harara, nikada dosad nijedna nije napala stanovnike grada. Izuzetak su slučajevi kada se pokušalo naškoditi njihovoj mladunčadi", ispripovijedao je za Reuters Abas Jusuf.

"Moj otac zahvalan mi je što sam nastavio njegov posao, a kad ostarim, ja ga kanim prenijeti na vlastitu djecu", kaže.

Njegov je posao postao turistička atrakcija. Privlači znatiželjnike koji su u Harar došli vidjeti stare gradske džamije smještene unutar gradskih zidina.

"Privilegiran sam što mogu prijateljevati s ovim neshvaćenim životinjama. Kod kuće imam malenu hijenu. Spava sa mnom u sobi i nimalo ne brinem hoće li me ugristi ili napasti dok spavam", kaže Abas.

Hijenama koje hrani nadjenuo je imena u skladu s njihovim ponašanjem i pojavom.

Da bi pokazao turistima i posjetiteljima kako se hijenama može vjerovati, hranu im prinosi vlastitim ustima.

Ove životinje žive u spiljama izvan grada, no toliko su naviknute na ulazak unutar gradskih zidina da često okote svoje mladunčad u njegovim nešto skrivenijim dijelovima.

"Hijene su zapravo dar prirode. Naime, one počiste grad od smeća što ga mi svakodnevno napravimo. Bez njih bi grad bio puno prljaviji", kaže tridesetdvogodišnja prodavačica kruha Anisa Mohamed.

Harar, u kojemu danas živi 240.000 stanovnika, izvan gradskih zidina počeo se širiti 1882. Novi dijelovi grada puni su modernih građevina. Grad je bio središte islamske kulture od svojeg osnutka u 7. stoljeću. U 16. stoljeću emir Nur Ibn Mudžahid izgradio je četiri metra visoke gradske zidine s pet ulaznih vrata.

Svake godine od 16. stoljeća stanovnici obilježavaju rođenje proroka Muhameda na specifičan način. Hijenama pripremaju zobenu kašu s maslacem i kozjim mesom te hranu ostavljaju izvan gradskih zidina na etiopskoj visoravni Hakim, vjerujući da je to sveto mjesto s obzirom na to da su ondje pokopani nekadašnji muslimanski vođe i čelnici.

Ako hijene odbiju njihovu "žrtvu" stanovnici Harara vjeruju da zemlju očekuje loša sreća.











 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus