04:22, 22. Siječanj 2018

kultura...

Kultura 10. siječnja 2017.

Objavljeno: 10.01.2018 u 08:04
Pregledano 66 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. siječnja 2017.

ZAGREB, 10. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Splitska kinoteka Zlatna vrata obilježava revolucionarnu 1968.


ZAGREB - Splitska kinoteka Zlatna vrata tijekom cijele godine obilježavat će 50. obljetnicu revolucionarne 1968., koja se pamti kao "godina koja je promijenila povijest".

Prvi najavljeni program održat će se u srijedu, počinje razgovorom o Crvenom Peristilu s jednim od sudionika te umjetničke akcije Slavenom Sumićem, nakon čega će uslijediti projekcija filma "Rani radovi" Želimira Žilnika.

Film "Rani radovi" donosi priču mladih sudionika studentskih demonstracija 1968. u Beogradu, koji žele promijeniti svijet, pa odlaze u sela i tvornice "probuditi svijest" ljudi, no na terenu se suočavaju s primitivizmom i bijedom, ali i s vlastitim ograničenjima, slabostima, nemoći i ljubomorom, napominje se u najavi programa.

Nakon velikog uspjeha i osvajanja Zlatnog medvjeda na Berlinaleu 1969. i kratkog prikazivanja film je bio zabranjen. Za projekciju u Zlatnim vratima ustupio ga je sam redatelj, pa je ulaz slobodan.



Rekonstrukcija Tvornice Jedinstvo - pripreme ušle u završnu fazu


ZAGREB - Zagreb bi za tri godine trebao dobiti novi kreativni i društveni centar na obali Save, na prostoru stare tvornice Jedinstvo na Trnjanskom nasipu, a pripreme za taj projekt ušle su u završnu fazu, doznaje se u srijedu od Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade "Pogon".

Gotov je izvedbeni projekt za “Multifunkcijski regionalni centar Pogon Jedinstvo", a obnovom tvorničke zgrade otvorit će se novo mjesto društvenog okupljanja i ponuditi novi sadržaji koji će pridonijeti revitalizaciji Trnja i područja uz Savu.

Prenamjenom, rekonstrukcijom i dogradnjom postojeći objekt od 2223 četvorna metra bit će proširen na gotovo 3800 četvornih metara, doznaje se u Pogonu.

Otvorenje planiraju za 2021. godinu ako povlačenje sredstava iz EU fondova bude prema planu.

U projektu je planirano opremanje unutarnjih prostora te uređenje i opremanje pozornice na otvorenom, uređenje prilaznih putova i zelenih površina, ali i proširenje rekreacijske zone i javnog prostora nasipa Save.

U dnevnom programu centra održavat će se kazališne i plesne probe, probe bendova, radionice i seminari, dok će večernji program uključivati izložbe, predstave, koncerte, manifestacije i festivale.

Pogon Jedinstvo bit će i dnevno mjesto druženja, kulturni i društveni centar, otvoren za sve stanovnike kvarta i grada.

Autori projekta rekonstrukcije su Dinko Peračić i Miranda Veljačić iz Poduzeća za projektiranje i konzalting u graditeljstvu ARP d.o.o., dok je izvedbeni projekt realizirala tvrtka Capital ING. Građevinska dozvola ishođena je u ožujku 2017. godine.

Bivša tvornica Jedinstvo na Trnjanskom nasipu zatvorena je i napuštena 1990., a nakon toga počelo ju se koristiti za kulturno-umjetničke sadržaje.  Danas je koriste Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Udruženje za razvoj kulture "URK" s Klubom Močvara i umjetnik Damir Bartol Indoš s Kućom ekstremnog muzičkog kazališta.

Izrada projektne dokumentacije realizirana je u suradnji s Gradom Zagrebom kao nositeljem projekta i uz podršku Ministarstva kulture, a projekt se priprema za prijavu na EU mehanizam Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU).

Ovaj mehanizam potiče revitalizaciju grada kroz obnovu tzv. "brownfield" lokacija, što se pokazalo kao pozitivna praksa u mnogim europskim zemljama.

Natječaji za taj mehanizam počeli su se otvarati ove godine te su već otvorena dva natječaja u Rijeci i Zadru, a očekuje se  otvaranje i u Zagrebu, na koji će biti prijavljen projekt rekonstrukcije Jedinstva.

Ukoliko se natječaji otvore ove godine i dobiju potrebna sredstva iz EU  (85 posto ukupne investicije za rekonstrukciju) i sufinanciranje od 15 posto, idealan završetak radova i početak uporabe bio bi 2021. godine, doznaje se u Pogonu.



Istaknuta meksička umjetnica u Zagrebu izlaže "Zrak"


ZAGREB - Teresa Margolles, jedna je od najzanimljivijih meksičkih umjetnica svjetske reputacije, predstavit će na izložbi u Francuskom paviljonu u Zagrebu, koja se otvara 18. siječnja, svoje proslavljeno djelo "Zrak", a premijerno i dvije nove produkcije nastale u suradnji s lokalnom scenom.

Na izložbi "Sutura" autorica ispunjava Francuski paviljon balončićima u varijaciji instalacije "Zrak" iz 2003. godine. Iako tim djelom stvara atraktivan i ugodan ambijent koji priziva na dječju zaigranost, mjehurići, napravljeni od vode kojim su se prala tijela žrtava narko kriminala u Meksiku, upozoravaju na ozbiljnu temu.

U verziji za zagrebačku izložbu neće se koristiti voda iz mrtvačnice, nego će balončići asocirat s platnom koje će se napraviti za izložbu, a također je povezano sa žrtvama ekstremnog nasilja u Meksikom, odnosno s njezinim novim radom koji još nema ime i koji će tijekom idućeg tjedna nastati u suradnji s članovima ovdašnje LGBT zajednice.

Oni će šivanjem spojiti platna koja su upila ostatke brutalnosti nedavnih ubojstava triju transrodnih prostitutki u Ciudad Juarezu, s kojima je Margolles proteklih godina surađivala u svom umjetničkom radu.

"To neće biti samo priča o spajanju, nego i proces žalovanja, sudionici će u rad unijeti sebe, svoje priče i iskustva", rekla je za Hinu kustosica izložbe Karla Pudar.

Dodala je kako je umjetnica i ranije radila s lokalnim zajednicama, vezla je s meksičkim ženama, no zagrebačka izložba neće biti povezana s tradicionalnim ulogama već, napomenula je, gotovo kirurškim šavom koji spaja više platna (odakle i naslov izložbe) kao da želi iscijeliti sve te zločine.

Margolles je prošle jeseni bila na rezidenciji u Zagrebu, kada je u korelaciji s lokalnim specifičnostima napravila svoj drugi novi rad koji će sada predstaviti - "Štoviše, trava raste".

Riječ je o fotografskom diptihu i videu iz rujna 2017., kojim je dokumentirala akciju uklanjanja bilja koje je prekrivalo stare tračnice vlaka u dvorištu Studentskog centra, vraćajući u prvobitno stanje rijetko spominjanu, sramotnu epizodu povijesti Studentskog centra iz vremena Drugog svjetskog rata.

"U to je vrijeme Studentski centar bio nacistički sabirni logor, umjetnica svojim činom simbolički otkopava taj podatak o kojemu se rijetko govori", objasnila je Pudar, koja je kustosica izložbe uz Alejandru Labastida i u suradnji s Martom Kiš, kustosicom Francuskog paviljona.

Radovi Terese Margolles, koji jedinstvenim umjetničkim jezikom kroz suptilne geste daju glas nasilno ušutkanim žrtvama, međunarodno su priznati.

Izlagala je u svim važnijim institucijama i na manifestacijama, Venecijanskog bijenala i Manifeste do Guggenheima i MUAC-a (Meksičkog muzeja suvremene umjetnosti).

"Margolles stvara snažna umjetnička djela koja problematiziraju socijalne i ekonomske norme društva, koje smrt - nasilnu, onu drugih i drugačijih – prihvaća kao normalnost. Njezin izričaj prvenstveno je hrabar, ona propituje, ali i krši društvene i umjetničke konvencije", ističe se u najavi izložbe.

Izložba "Sutura", kojom Kultura promjene Studentskoga centra u novoj godini nastavlja svoj likovni program i autoričino je prvo samostalno izlaganje u ovom dijelu Europe, ostaje otvorena do 24. veljače.



Milko Valent predstavio novu zbirku pjesama "Otvorena rosa"


ZAGREB - Prozaik i pjesnik Milko Valent predstavio je u srijedu u Zagrebu svoju novu zbirku poezije "Otvorena rosa", u kojoj, kako je rečeno, taj avangardni i često osporavani književnik nastavlja svoj višedesetljetni 'poetski rat' protiv "u mnogim aspektima bolesne zbilje".

Knjigu je objavio nakladnik VBZ, čiji je glavni urednik Drago Glamuzina istaknuo kako je riječ o autoru jednako posvećenom stvaralačkom književnom procesu danas, kao i prije 30 godina.

"U rezigniranom vremenu u kojemu sumnjamo u sve pa i u vrijednost književnosti, Valent nije ni u jednom trenutku odustao od svojeg umjetničkog i književnog programa, koji se može svesti na jedan avangardistički san koji izjednačuje život i književnost, dakle život posvećen umjetnosti", rekao je Glamuzina na predstavljanju u Društvu hrvatskih književnika (DHK).

Na "novoj sjajnoj zbirci urbanih poetskih stihova epske širine i lirske nabijenosti" Valentu je uvodno ispred DHK-a čestitala voditeljica književne tribine Lada Žigo Španić. Istaknula je kako je riječ o plodnome piscu, čovjeku kojega je teško sažeti, predvodniku književne provokacije, "ali one profesionalno utkane u književni tekst".

"Valent je sklon tematizirati prostor spolnosti kao tabu, sklon je šokiranju, erotskom hedonizmu, no te provokativne teme nikad nije iznosio populistički, već ih je tkao u pomno mozaični književni tekst", rekla je Žigo Španić.

On je pisac koji zna povezati aktualne teme i umjetnost, pa je i ta zbirka jedan njegov osobno poetski urbani blues: "U njoj Valent iznosi epski našu svakodnevnu stvarnost. To je poezija kreativnog detona, ali nije stvarnosna poezija jer kod Valenta nikad stvarnosno nije u pravom smislu stvarnosno, jer on ono što je stvarno oblikuje vrlo poetskim jezikom, čak će sam sebe nazvati apsolutnim romantičarem".

To se može primijeniti i na njegovu novu knjigu pjesama, u kojoj je vrlo snažan individualizam, gdje on ponovo uspijeva spojiti prazninu svakodnevnog života i romantizam svijesti u jednoj kompleksnoj knjizi u kojoj ga u prvome redu zanima psihička refleksija života koji živimo, poručila je.

Prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar Milko Valent (Zagreb,1948.), iznimno je plodan autor čiji su tekstovi prevedeni na dvanaest jezika. Zastupljen je u 25 antologija i 46 domaćih te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja.

Suradnik je stotinjak časopisa, magazina, novina i mnogih radijskih programa te internetskih portala. Za drame "Ground Zero Aleksandra" i "Gola Europa" dobio je 2002. i 2000. prvu i treću nagradu Marin Držić.  Godine 2009. nagrađen je Maslinovim vijencem za doprinos poeziji. Za roman "Umjetne suze" kao najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2013. dobio je 2014. Nagradu Vladimir Nazor.

S istim romanom bio je među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013., a knjiga mu je 2016. donijela i Književnu nagradu Stipana Bilića-Prcića koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Njegova zbirka "Otvorena rosa" najavljena je kao razorna dijagnoza kaotične psihe dezorijentiranog, nesigurnog i zbunjenog suvremenog čovjeka, "pisana bez imalo takozvane političke korektnosti".

Književni kritičar Damir Radić ocijenio je kako je ta knjiga na neki način izravni nastavak Valentova romana "Umjetne suze", "ali u drugom književnom rodu, poeziji".

"Ako je roman ' Umjetne suze' bio spoj takozvane stvarnosne proze i poetizacije proze, stvar proze koja izlazi iz za taj književni pravac uobičajenih okvira, ova knjiga je upravo obratno, jer ono što ju karakterizira je neka prozaizacija poezije", rekao je Radić.

Ta knjiga ponovo pokazuje Valentov prepoznatljiv stil intenzivne intertekstualnosti i autocitatnosti, duhovito sublimnog izričaja, gdje on briljira u onome u čemu je najjači, a to je ta stilsko jezična razina, tvorba takozvanih udaljenih, smjelih asocijacija, udaljenih značenjskih razina, uz vrlo čestu igru riječima, napomenuo je.

U svijet svojih pjesama Valent čitatelja upućuje kroz uvod naslovljen "Ovisnici o rosi umiru u srebrnom ljepilu", zamišljen kao "putokaz u sve problematičniju zbilju".

Pjesme su podijeljene na četiri ciklusa, "Skulpture od asfalta", "Instalacije u neredu: moderne pećine", "PTSP-civilizacija" i "Konačno rješenje", zamišljena kao "četiri kruga kritičkih poetskih putovanja" tranzicijskim podnebljem Hrvatske, Europe i Sjeverne Amerike.

"Valent se tu ponovo kreće kroz povijest kulture i umjetnosti kao kroz jednu postmodernističku riznicu od koje se ništa ne libi uzeti. Igra se jednom stihoklepačko praksom s puno asonance i aliteracije, poseže za postupkom ubacivanja dramskih dijaloga u poeziju, uz jedan iskorak u izravnu praktičnu intermedijalnost kroz ubacivanje ilustracija u knjigu", rekao je Radić.

U tematsko-motivskom smislu poetska zbirka  "Otvorena rosa" bavi se motivom vode koja mijenja oblik, dakle neuhvatljiva je. "Valent je tu odabrao oblik rose, što je nešto malo, osjetljivo, delikatno i, što se posebno apostrofira u ovoj knjizi, kratkotrajno, i u tom smislu ima simbolični potencijal za ljudsku egzistenciju", ocijenio je.

U njoj se pisac ponovo bavi epohom banalnosti, ali je ovaj puta oštricu svoje kritike opće površnosti usmjerio na virtualno digitalno doba, posebno na društvene mreže, odnosno, na "mrežu svih mreža", Facebook.

U svojim novim pjesmama Valent tematizira i ljubav, i to bez za njega uobičajenog eksplicitnog erotizma, "već više želi afirmirati ljubav i izreći tu jednu mnogima tužnu i strašnu istinu, da je ljubav prolazna", zaključio je Radić.

Valent je zahvalio svima na lijepim riječima, a posebno glavnom uredniku VBZ-a Dragi Glamuzini, na tome što je prepoznao značaj "Otvorene rose" i "u golemoj proizvodnji narušene sintakse, kvarenja i retardacije hrvatskog jezika, objavio tu knjigu".

"Naslov je polisemantičan i može se tumačiti ovako i onako ali u njegovoj osnovi i u tradicionalnom shvaćanju značenja rose, bitna je svježina", napomenuo je pisac, jer moramo paziti da ne izgubimo niti jedno jutro svježine, svatko u sebi mora pokušati svaki dan pronaći "barem tračak jedne kapi ili dijela kapi te rose".



Objavljena zbirka pjesama Stanka Krnjića "Mrvice za Lazara"


ZAGREB - Zbirku pjesama književnika Stanka Krnjića "Mrvice s Lazarova stola", koja se "referira na parabolu iz Lukina evanđelja", objavila je splitska Naklada Bošković.

 Zbirka "Mrvice za Lazara" (75 str.), kojoj je pogovor napisao akademik Luko Paljetak, razdijeljena je na tri poetska cikljusa - Netko iza zavjese, Zelena salata i Vrata za kucanje.

Paljetak ističe kako se autor naslovom svoje zbirke referira na parabolu iz Lukina evanđelja te dodaje kako sebe vidi kao onoga koji čezne za mrvicama s obilnoga stola života, a mrvice koje uspijeva dobiti zahvalno pretvara u stihove.

Po Paljetkovim riječima, Krnjić pokazuje da uspješno "kvasi" jezik, nalazi jezik za svoje stihove, videći život kao kazališnu predstavu, kao rijeku, kao klavir...

"Život kao predstava odigrava se neprestano pred njim, a njegova uloga u njoj jest biti šaptač za one koji u njoj plešu, glume, žive", napominje Plajetak dodajući kako je to apsurdna pozicija - ostati istodobno i skriven i prisutan na pozornici.

Ocjenjuje kako se autorovo lirsko "ja"  udvaja pa onaj neizloženi šapće izloženom dijelu. To je hod "između oblaka i neba", potraga za identitetom, s trajnom mogućnošću da jedan "ja" izda onaj drugi, a to je "ples po oštrici vlastitih rubova, s mogućnošću trampe".

"Završni dio knjige donosi pjesnikov obračun sa svakim od svojih udvojenih 'ja'", napominje Paljetak i ocjenjuje kako je autor u novoj zbirci ponudio "obilje dobrih mrvica s raskošnoga Bogataševa stola".

Književnik Stanko Krnjić (1969.) objavio je više knjiga pjesama, među kojima i knjigu "Kroničar svega".



Objavljen interaktivni katalog Zbirke fotografske dokumentacije


ZAGREB - Ministarstvo kulture objavilo je mrežni katalog Zbirke fotografske dokumentacije Uprave za Zaštitu kulturne baštine podijeljen u četiri zbirke – Zbirka riznica Zagrebačke katedrale, Zbirka Većeslava Henneberga, Zbirka Vladimira Horvata, te Orgulje u Hrvatskoj.

Riječ je o bogatom vizualnom materijalu koji se ovim projektom prvi put cjelovito predstavlja široj javnosti, a dostupan na poveznici http://fototeka.min-kulture.hr, priopćilo je Ministarstvo kulture.

Fotografska baza orguljaške baštine Hrvatske obuhvaća ukupno 5462 fotografije, a nastala je tijekom akcije "Zaštita glazbenog instrumentarija" koju je od 1972. do 1975. godine provodio tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

Fotodokumentarističko djelovanje Većeslava Henneberga ponajprije je posvećeno ovjekovječivanju baštine starih prethistorijskih gradina i srednjovjekovnih gradova Like i Dalmacije, dok su u ostavštini fotografa Vladimira Horvata, upisanoj u Registar zaštićenih kulturnih dobara, dominantne cjeline Pomorski ciklus, Kontinentalni ciklus, Zagrebački ciklus i Ciklus prirode.

Autori ovih vrijednih zbirki su, uz Većeslava Henneberga i Vladimira Horvata, još i Nino Vranić i Vladimir Tkalčić.



Arheološki muzej pripremio program "Hrvatska u vrijeme kneza Branimira"


ZAGREB - Arheološki muzej u Zagrebu u subotu, 13. siječnja započinje cjelogodišnji program "Hrvatska u vrijeme kneza Branimira", kojim će obilježiti 1130 godina od 888. godine, koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje crkve izgrađene u vrijeme kneza Branimira, koji se u zagrebačkom muzeju čuva.

Na period "Branimirove renesanse", tijekom kojega su izgradnja crkvi i klesarstvo doživjeli velik procvat, podsjetit će se s trima izložbama, ciklusom predavanja i radionicama na temu ranosrednjovjekovne povijesti Hrvatske.

Program počinje predavanjem "Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas", koje će održati Ana Biočić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, na datum kada je Sveta Stolica priznala državnost Republike Hrvatske.

Za početak obljetničke godine ta je tema odabrana kako bi se obilježio datum prvog međunarodnog priznanja za Hrvatsku i podsjetilo da je knez Branimir bio prvi hrvatski vladar koji je primio blagoslov pape Ivana VIII. (879. godine), a samim time također prvo međunarodno priznanje.

Pregledom veza Hrvata i Svete Stolice od 9. stoljeća do modernog doba nastoji se ne samo ukazati na konstantnost tih kontakata, nego i pobliže razjasniti motive i pozadinu potonjih.

Tjedan dana kasnije, 20. siječnja, održat će se radionica "Srednjovjekovni pojmovnik", na kojoj će se sudionike upoznati s predmetima ranog srednjeg vijeka hrvatske povijesti te srednjovjekovnim pojmovima koji se koriste u povijesnoj literaturi, u školskoj, ali i u svakodnevnom govoru.

Radionice za sve uzraste održavat će se tijekom cijele godine, a neke od tema su urezivanje ukrasnih motiva, starohrvatski jezik, pečatiranje, hrvatski pleter, glagoljica, oltarna pregrada, ukrašavanje u crnomorskom stilu.

U ožujku će se, u povodu Međunarodnog dana žena, održati predavanje "Kneginja Marupa: žene, supruge, vladarice u srednjem vijeku" Zrinke Nikolić Jakus sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a u travnju, u povodu Svjetskog dana zdravlja, "Tijelo i zdravlje u srednjem vijeku" Sabine Florence Fabijanec iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Od 21. kolovoza u Arheološkom muzeju će se otvoriti izložbe "Hrvatska u vrijeme kneza Branimira - pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća" te "Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj". 

Prva donosi priču o knezu Branimiru i njegovom dobu, prikazat će gdje je i kako pronađen arhitrav oltarne pregrade iz Gornjeg Muća, kako je završio u zagrebačkom muzeju i koji je njegov značaj u hrvatskoj povijesti. 

Govorit će se i povijesnim izvorima koji spominju kneza Branimira, među kojima su i pisma pape Ivana VIII., među kojima i ono u kojemu mu svojim blagoslovom priznaje vlast. Taj se čin smatra prvim formalnim priznanjem Hrvatske, pa se taj povijesni dan, 7. lipnja, slavi kao dan hrvatske diplomacije.

Na izložbi “Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj” će se postaviti rekonstrukcija oltarne pregrade koja će posjetiteljima dočarati izgled nekadašnje starohrvatske crkve. 

Predstavit će se i raskošan nakit s područja Dalmacije, Like i Kvarnera nastao u različitim razdobljima od vremena prvih narodnih vladara pa do kraja samostalne starohrvatske države početkom 12. stoljeća.

Izložba u Galeriji AMZ-a "Pleterni ukras: nekad i danas", koja se otvara 4. rujna, u fokus će postaviti pleter kao važan segment umjetnosti tog razdoblja te posjetiteljima otkriti njihovo porijeklo i objasniti današnju popularnost. 

Jesenski niz donosi, među ostalim, predavanja "Pleterni ukrasi nekad i danas", "Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru" i "Oružje i ratovanje u doba kneza Branimira", "Skulptura Branimirovog doba".



"Don Juan u Sohou" premijerno u petak u Teatru Exit


ZAGREB - Nakon premijerne izvedbe s glumačkom postavom "A" u prosincu 2017., nova predstava zagrebačkog Teatra Exit "Don Juan u Sohou", koju je prema drami britanskoga dramatičara Patricka Marbera postavila Slavica Knežević, imat će u petak 12. siječnja svoju "premijeru B' u kojoj se u naslovnoj ulozi Don Juana pojavljuje Živko Anočić.

Kako se ističe u najavi, "Don Juan u Sohou" sasvim se oslanja na Moliѐreova "Don Juana" iz 1665. Marber uzima radnju, gotovo sve likove, čak i Kipa iliti Kamenog gosta, tako da sve vrijednosti i značenja uspijeva transponirati u današnji trenutak.

Kako je Marber velikim dijelom u tome uspio, redateljica Slavica Knežević odabrala je slijediti Moliѐrea na način kao i on pišući svog "Don Juana u Sohou".

"Naravno da se ne može nakon egzistencijalista, posebno Camusa, zaboraviti da je Don Juan, kao apsurdan čovjek (usamljen i uvijek stranac), rezultat stanja modernog društva kojemu u potpunosti odgovara. On kao lik ogoljava to društvo, skida maske svima ostalima koji se sakrivaju pod raznim iluzijama smislenosti, vrijednosti, tradicija, običaja, pravila i morala", napominje Knežević.

"Njegov pad ne predstavlja nikakvu katarzu, već upravo reafirmaciju apsurda; apsurdni svijet koji je stvorio apsurdnog čovjeka ubija tog istog čovjeka, a da ništa u tom svijetu ne mijenja i ne može promijeniti", dodaje.

Za psihoanalitičare Don Juan je simbol čovjekovog kroničnog manjka zadovoljenja, ekstremni primjer duboko neispunjenog čovjeka, čovjeka koji ne može biti sam sa sobom jer u sebi nema ničega, već se posve predaje konstantnim zadovoljavanjima nikad zadovoljive strasti. On je naposljetku savršen primjerak konzumerističkog društva koji licemjerni svijet odbacuje ne prepoznajući u njemu savršenu dosljednost svojih vlastitih podsvjesnih želja.

"Ovaj Don Juan danas je potpuno ambivalentan. On ni u jednom trenutku nije posve sretan ni posve nesretan, ni posve zadovoljen ni posve nezadovoljan, ni posve dobar ni posve zao. On zapravo postoji svakodnevno u nama svima", poručuje redateljica.

Predstava je premijeru s postavom 'A' imala 29. prosinca 2017., a na premijernoj izvedbi 'B' u petak 12. siječnja igraju Živko Anočić (DJ), Goran Guksić (Stan), Bernard Tomić (Col), Anja Đurinović Rakočević (Elvira), Robert Budak (Pete, Aloysius, Skitnica), Dajana Čuljak (Mattie), Vini Jurčić (Lottie), Darko Stazić (Louis) i Damir Klemenić (Kip).

Kostime je osmislila Marita Ćopo, svjetlo i projekcije oblikovao je Deni Šesnić, glazbu potpisuje Willem Miličević, a suradnica za scenski pokret je Maja Đurinović.



Prva radionica u povodu natječaja Kultura u centru održana u Splitu


SPLIT - Prva informativna radionica za potencijalne prijavitelje u povodu poziva "Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi", koji je usmjeren na razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje organizacija civilnog društva i javnog sektora, održana je u ponedjeljak u Splitu, a na njoj je sudjelovalo stotinjak zainteresiranih.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek napomenula je da je natječaj je otvoren do kraja veljače te podsjetila da je riječ o trećem pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava objavljenom u okviru operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Dodala je da je riječ o dosad financijski najizdašnijem pozivu za koji je osigurano 50 milijuna kuna, od kojih će 85 posto biti osigurano iz europskih, a 15 posto iz nacionalnih izvora.

"Cilj poziva je razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje organizacija civilnog društva i javnog sektora, tj. jačanje sudioničkog upravljanja temeljem javno-civilnog partnerstva. Koliko se god može činiti da u jednom dijelu pokrećemo temu koja je za naše lokalne uprave i uopće za područje kulture nova, svjesni smo da u mnogim sredinama angažman kroz udruge civilnog društva u kulturi ima iznimnu tradiciju. Tu ne mislim samo na različite udruge koje se bave amaterskim sudjelovanjem u kulturi nego mislim i na sva ostala područja kulture, umjetnosti, suvremene umjetnosti, baštine, kao i pitanja lokalnog kulturnog razvoja", poručila je ministrica sudionicima radionice.

Dodala je kako je cilj programa unaprijediti postojeće i uspostaviti nove modele suradnje između javnog i civilnog sektora u promicanju kulture i kulturnog razvoja, te da je ključno poticati suradnju i povećati uključenost građana u procese donošenja odluka u lokalnoj zajednici, ali i poticati pristup kulturnim i umjetničkim sadržajem.

Poticanje sudjelovanja u kulturi i razvoj publike prioriteti su kulturne politike te se stoga cijeli niz mjera usmjerava na poticanje sudjelovanja građana u kulturnom životu. "Prije dva mjeseca usvojili smo nacionalnu strategiju poticanja čitanja kao iznimno važan strateški dokument, a pokrenuli smo i pilot projekt razvoja publike i sudjelovanja u kulturi. Možete očekivati da ćemo u sljedećim godinama u tom dijelu alocirati još veća sredstva", istaknula je ministrica  Obuljen Koržinek.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je kako je natječaj "Kultura u centru" jedan od najvećih natječaja namijenjenih udrugama u kulturi, te istaknuo kako je unutar Europskoga socijalnog fonda još 100 milijuna kuna dodijeljeno za razvoj programa vezanih uz kulturu.

Zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Luka Bogdan kazao je da lokalne samouprave u svom vlasništvu imaju brojne prostore koje trebaju staviti na raspolaganje organizacijama civilnog društva koji su ih u mogućnosti oplemeniti i unutar njih razvijati svoje programe i projekte.

"Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva već duže podržava i financira slične modele sudioničkog upravljanja i suradnje javnog i civilnog sektora" rekao je Bogdan najavivši skoro otvaranje podružnice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u Splitu.

informativne radionice za poziv "Kultura u centru - potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi održat će se 11. siječnja u Osijeku i 17. siječnja u Zagrebu.


Obuljen Koržinek: Uskoro i natječaj za medije zajednice

Ministrica kulture najavila je da nakon natječaja "Kultura u centru" slijedi i natječaj za medije zajednice, odnosno za neprofitne medije. "Sada smo u visokoj fazi finaliziranja kriterija za taj natječaj, pa ga očekujem u prvom tromjesječju", najavila je.

Na pitanje novinara o nezadovoljstvu splitskih nakladnika zbog politike otkupa knjiga, Obuljen Koržinek odgovorila je kako ne misli da postoji razlog da bi bilo tko bio nezadovoljan jer su u prošloj godini sredstva za otkup povećana za 80 posto, a knjige se otkupljuju prema kriterijima izvrsnosti i doprinosa kulturi.

Ministrica smatra da nema mjesta analiziranju rezultata po geografskom lociranju pojedinih nakladnika jer vijeće radi po svojim kriterijima zbog čega vjeruje da je vrlo profesionalno i odgovorno.

Ministarstvo kulture se već prošle godine aktivno pozicioniralo prema tom dijelu Hrvatske u velikoj mjeri financirajući Mediteranski sajam knjige, dodala je.

"Mislimo da je jako važno ne samo kroz sustave otkupa i potpore nego i poticanjem tržišta raditi na tome da knjiga bude što dostupnija. Napravili smo velike iskorake u području knjige i nakladništva u godini u kojoj smo bili suočeni s najvećom krizom i zatvaranjem jednoga dijela knjižnog lanca koji smo do sada imali u Hrvatskoj", odgovorila je ministrica Obuljen Koržinek.



Novi album Sare Renar "Gdje povlačiš crtu?" izlazi na vinilu 17. siječnja


ZAGREB - Nakon tri studijska albuma, mlada zagrebačka kantautorica Sara Renar izdaje svoj četvrti live konceptualni album "Gdje povlačiš crtu?" koji 17. siječnja izlazi u vinilnom izdanju, najavljen kao vožnja radiofonijskim, eksperimentalnim i melodijskim pejzažom u potrazi za granicama osobnog i javnog, individualnog i društvenog.

Kako se ističe u najavi, album je proizašao iz glazbeno-scenskog performansa nastalog u sklopu Međunarodnog dana umjetnosti u siječnju 2017., kada sudionici iz čitavog svijeta "razmjenom zvučnih darova" u obliku kulturnih događanja obilježavanju dan koji je francuski umjetnik Robert Filliou proglasio rođendanom umjetnosti.

Zagreb se uključio u projekt izravnim prijenosom na Trećem programu HR-a dijela nastupa u Vintage Industrial Baru 17. siječnja 2017. kantautorice Sare Renar, koja je zajedno sa skupinom glazbenika (Konrad Mulvaj, Zdeslav Klarić, Anže Kristan i Vedran Peternel) izvela glazbeno-scenski projekt "Gdje povlačiš crtu".

Projekt je u međuvremenu nadrastao jednokratan događaj, te je nakon niza izvedbi u zemlji i regiji pretočen u vinilno izdanje.

"U četrdesetak minuta vožnje kroz radiofonijski, eksperimentalni, ali i prepoznatljivo melodijski pejzaž, četvoro glazbenika i dvoje glumaca na ovom hibridnom albumu istražuju pitanje na koje nikad nećemo dobiti konačan odgovor", stoji u najavi.

"Gdje povlačiš crtu pitanje je granice na osobnom i javnom, individualnom i društvenom nivou. Na koje kompromise pristati? Gdje je granica glazbenog djela? Umjetničkog djelovanja? Tišine? Taštine? Pitanje crte je pitanje identiteta i integriteta. A crta je sve samo ne jasna", dodaje se.

Upravo u tom prostoru nejasnih granica crte blijede i nastaju novi spojevi koji nas mogu odvesti u sjajna, neočekivana rješenja, ali i u potpuni kaos.

"Ovo djelo nije pop album - nema singlova, neće se snimati spotovi, vrtjeti na televiziji u sklopu zabavnog programa a po svoj prilici ga neće ni telekomunikacijske kompanije uzeti za reklamu. Sasvim sigurno neće reklamirati pivo. Ono što ovaj album jest je vožnja. Namjera ovog djela je dotaknuti negdje dublje. Rasplakati, nasmijati, možda čak i iznervirati, i tko zna, možda još koji put okrenuti strane i zavrtjeti ploču iznova. Ja ne znam gdje povlačim crtu, zato se ovom temom zadnjih godinu dana i bavim. A vi, gdje vi povlačite crtu?", poručuje Renar.

Recenzijama albuma i brojnih koncerata, glazbena kritika Saru Renar svrstala je u sam vrh novog vala hrvatske kantautorsko-eksperimentalne scene. Uz Renar i njene stalne suradnike Zdeslava Klarića i Konrada Mulvaja, u projektu "Gdje povlačiš crtu?" sudjeluju glazbenici Vedran Peternel i Ivan Laić, te članica Drame Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Dora Lipovčan, dok oblikovanje zvuka potpisuju Mateo Patekar i Izidor Vasilić.

Povodom izdanja, u četvrtak 18. siječnja u zagrebačkom klubu Vinyl bit će upriličeno preslušavanje ploče "uz razgovor, performans i gledanje teasera", a tom će prilikom o albumu, crtama, granicama i stvaranju razgovarati Dubravko Jagatić, Višeslav Laboš, Ivan Laić, Sara Renar i Zoran Stajčić pod budnim okom Vladimira Šagadina.



Đelo Hadžiselimović odabrao filmove za prvi hrvatski dokumentarni kanal


ZAGREB - Pod nazivom "DokuTV - odabrao Đelo Hadžiselimović" hrvatski distributer Discovery film&video pokrenuo je prvi domaći dokumentarni kanal na kojemu će, po izboru tog istaknutog televizijskog djelatnika koji je godinama bio zadužen za dokumentarni program HRT-a, prikazivati ponajbolji dokumentarni filmovi.

Novi kanal emitira sedam dana u tjednu, dvadeset i četiri sata dnevno, a korisnici B.neta i Vipa ga od prošloga tjedna mogu pratiti u sklopu osnovnog paketa na kanalu 301 odnosno na kanalu 54 u HD-u.

DokuTV donosi brojne putopise, teme iz kulture, ekologije, znanosti, povijesti, glazbe, ali se također bavi i avanturama, lifestyleom, slavnim i poznatim osobama, aktualnijim događajima. 

Iz Discoveryja najavljuju da će kanal objediniti dokumentarce koji se bave šarolikim temama, a prikazivat će i premijerne naslove.

S obzirom da je kanal osnovala ta distributerska tvrtka, koja je utemeljitelj filmskog festivala u Vukovaru i vlasnik filmskog kanala KinoTV, svake subote i nedjelje u večernjem terminu prikazivat će se cjelovečernji dokumentarci. 
Među njima su filmovi raznolikih tema, "Rasprostrite moj pepeo u Bergdorfu", modni "Prvi ponedjeljak u svibnju", sportski "Barcelona: San o nogometnom savršenstvu", kulinarski "Noma – najbolji restoran na svijetu", politički "Gdje je sljedeća invazija" Oscarom i Zlatnom palmom nagrađenog redatelja Michaela Moorea. 

Tu su i biografski "Ja sam Heath Ledger", "Ja sam JFK Jr.", "Ja sam Steve McQueen" te glazbeni "Gimme Danger", "Beatles: Eight Days a Week". 

Oko dvadeset i pet posto kanala sinkronizirano je na hrvatski jezik, ponajviše kada je riječ o putopisnim dokumentarnim uratcima.



Gabriella Uhl glavna selektorica natječaja Rovinj Photodays 2018

 
ZAGREB - Međunarodni fotografski festival Rovinj Photodays objavio je u da će ovogodišnjim natječajem, koji traje do kraja siječnja, kao glavna selektorica žirirati povjesničarka umjetnosti i kustosica Gabriella Uhl.

Gabriella Uhl docentica je i voditeljica programa za dizajn i menadžment u umjetnosti na magistarskom studiju Sveučilišta Metropolitan u Budimpešti, a predaje i na Sveučilištu u Kapošvaru, na Odsjeku za teoriju umjetnosti i povijest umjetnosti.

Radi kao likovni kritičar i free-lance kustosica, a bila je i istraživačica na Mađarskoj akademiji znanosti te glavni kustos Muzeja Ernst, vodećeg suvremenog izložbenog prostora u Budimpešti te je četiri godina provela u baltičkim zemljama kao dopisnica vodećih mađarskih likovnih časopisa i istraživač u Centru za suvremenu umjetnost (Tallinn, Riga).

Bila je kustosica mađarskog paviljona na Biennalu u Veneciji, 2013. godine, kustosica Mjeseca fotografije u Budimpešti, a imenovana je i za glavnu kustosicu fotografskog festivala u Budimpešti za 2018.

Očekuje se da će se na ovogodišnji natječaj Rovinj Photodaysa prijaviti više od deset tisuća radova u sedam natjecateljskih kategorija - Arhitektura, Pejzaž, Portret, Tijelo, Moda, Dokumentarna fotografija i Umjetnički koncept.

Sredinom veljače održat će se prvi krug žiriranja u kojem će nacionalni selektori izabrati po pet nominiranih autora iz svoje zemlje u svakoj kategoriji.

U drugom krugu glavna selektorica Gabriella Uhl, odabrat će finaliste i pobjednike jedanaestog izdanja rovinjskog festivala, jednog od najvećih festivala  fotografije Jugoistočne Europe koji se održava od 2008. u organizaciji udruge Livingstone i Astorie d.o.o.

Troje najuspješnijih autora iz svake kategorije bit će predstavljeno u sklopu velike putujuće izložbe, kataloga i službene web stranice, gdje će se objaviti i imena finalista.

Gabriella Uhl otvorit će u Rovinju 4. svibnja, prvi dan festivala, završnu izložbu finalista, a dobitnik Grand Prixa objavit će se na svečanoj dodjeli nagrada dan kasnije.

Sveukupni pobjednik Festivala osvaja samostalnu izložbu s pripadajućom pratećom publikacijom na danima Photodaysa u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u jesenjem terminu.

U sklopu velike završnice u Rovinju organizirat će se niz radionica, predavanja, pregleda portfolia, petnaestak izložbi, a sudjeluju međunarodni stručnjaci za fotografiju i fotografi iz čitave regije.



Britanska ikona bluesa Norman Beaker 14. veljače u Tvornici kulture


ZAGREB - Britanski Norman Beaker Band, jednog od najboljih britanskih blues glazbenika Normana Beakera, gostovat će u srijedu 14. veljače u zagrebačkoj Tvornici kulture, gdje će u sklopu europske turneje promovirati novi studijski album "We See Us Later".

Predvodnik britanske blues scene više od četiri desetljeća, Norman Beaker cijenjeni je gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Zajedno s Vanom Morissonom tri je puta zaredom napunio Royal Albert Hall. Godine 2017. postao je osmi Britanac u 21. stoljeću koji je ušao u Blues Hall of Fame.

Norman je njegovao prepoznatljivi zvuk tijekom čitave svoje karijere bilo svirajući solo ili surađujući s najvećim glazbenicima blues, rock, jazz, soul i pop scene s obje strane Atlantika, uključujući imena kao što su Chuck Berry, Jack Bruce, Buddy Guy, Van Morrison, Lowell Fulson i B.B. King, koji je jednom prilikom izjavio: "Norman je kao bijeli Freddie King".

Albumom "Live in Belgrade" Norman Beaker Band je 2015. godine osvojio sve u svijetu bluesa, posebno hitom "Only I Got What Other Guy Want", koji se popeo na sam vrh internacionalnih blues lista. Pozitivne kritike iz Velike Britanije, preko Njemačke, Belgije do Kanade samo su ponovo potvrdile njegov status ikone i neospornu reputaciju jednog od najboljih britanskih blues glazbenika.

"Odanost onim istinskim, inovativnim korijenima koji su britanski blues učinili velikom glazbenom silom - bez obzira na promjene u trendovima - samo su poslužile da Normanov rad ostane savršen i suvremen", stoji u najavi.

Vjeran ustaljenoj formi, Norman Beaker vraća se s novim studijskim albumom "We See Us Later", koji je već zaradio pozitivne recenzije širom svijeta. Album je plod rada cijelog benda, uključujući angažman maestra na saksofonu Kima Nishikaware i virtuoza na klavijaturama Nicka Steeda.



Noć muzeja 26. siječnja na temu sporta


ZAGREB - Noć muzeja, manifestacija koja tradicionalno okuplja veliki broj posjetitelja u muzejima diljem Hrvatske, održat će se ove godine u petak 26. siječnja, pod olimpijskim geslom "Važno je sudjelovati" i naslovom "Muzeji i sport - brže, više, jače../citius, altius, fortius".

Trinaesto izdanje Noći muzeja organizira Hrvatsko muzejsko društvo u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim institucijama, a ovogodišnju temu odabralo je, napominju iz Društva, u skladu s pozitivnom praksom i dosadašnjim ostvarenim uspjesima.

'Sportskom' temom nastoji se analitički sagledati aktualno stanje s muzejskim zbirkama posvećenima sportu, potaknuti lokalne inicijative na očuvanje i vrednovanje kulture sporta kroz raznolike oblike društvenog i individualnog stvaralaštva, te stvoriti ozračje u kojemu sport ima kulturološku vrijednost.

"Iako se u Hrvatskoj od polovice prošlog stoljeća sustavno prikuplja građa vezana za povijest i razvoj sporta, danas djelomično izložena i u Hrvatskom sportskom muzeju u Zagrebu, sportska baština nije adekvatno zastupljena i prezentirana u hrvatskim muzejima. Stoga, i odabir sporta za temu Noći muzeja 2018. ima za cilj dodatno potaknuti rasprave o problematici sportskih zbirki i muzeja u Hrvatskoj", ističu iz Društva. 

S obzirom da se danas sport sagledava u širokom rasponu, kao dio tradicije i kulture suvremenog društva, te kroz znanost, umjetnost i politiku, muzeji, neovisno o svojoj vrsti, imaju velike mogućnosti razrade i sagledavanja sporta u kontekstu suvremene muzejske prakse; integriranjem u svakodnevnicu, razvijanjem i potvrđivanjem identiteta pojedinca, grupe ili zajednice, kroz multidisciplinarni i multimedijalni pristup. 

Sudjeluje više od 200 muzeja diljem Hrvatske

Na internetskim stranicama Noći muzeja najavljeno je sudjelovanje sedamdesetak gradova u Hrvatskoj i BiH, te više od dvije stotine muzeja, od kojih dvadesetak u Zagrebu.

Uz Stalni postav Muzej za umjetnost i obrt ponudit će šest aktualnih izložbi, među kojima "Balet i strast – donacija Jelka Yureshe” i “Na iglama – modni dizajn Igora Galaša”, te će uz glazbu i poseban ambijent najaviti svoj novi projekt, izložbu "Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost".

U Galeriji Klovićevi dvori moći će se razgledati retrospektivne izložbe Vaska Lipovca i multimedijalnog umjetnika Zdenka Bašića, dok će Tehnički muzej Nikola Tesla, uz uobičajene sadržaje, ponuditi izložbu posvećenu Univerzijadi Igora Novakovića.

U skladu s temom Muzej suvremene umjetnosti pripremio je dinamičan i zabavan program za sve uzraste, filmove o sportu, predstavu za djecu, prigodni koncert i neobičan turnir u malom nogometu u kojem će sudjelovati ekipe umjetnika, novinara i muzealaca.

Publika će imati priliku i besplatno razgledati sve izložbe MSU-a, stalni postav Zbirke u pokretu u kojemu su postavljene još dvije izložbe – hrvatske umjetnice Vlatke Horvat "Produžeci" ispred Atelijera Kožarić te izložba dvoje međunarodno afirmiranih makedonskih umjetnika Yane Čalovskog i Hristine Ivanoske Dijalog (Oblik odgovora) na trećem katu stalnog postava. Bit će tu i izložba na dva kata "Glas umjetnika", koja donosi djela suvremenih umjetnika iz srednje i istočne Europe iz zbirke Art Collection Telekom, te izložbu Aleksandra Garbina u MSU galeriji.

Muzej vučedolske kulture omogućit će posjetiteljima sudjelovanje u brojnim 'prasportskim' aktivnostima kakve se mogu zamisliti da su prakticirala vučedolska djeca uz Dunav

Muzej Međimurja Čakovec predstavit će svoju malu zbirku posvećenu sportu u Međimurju, a Muzej grada Koprivnice podsjetiti na zlatne uspjehe ženskog rukometa u tom gradu i na Rukometni klub Podravka Vegeta koji je postigao izvrsne sportske rezultate, među kojima su i naslov prvaka Europe te europski Superkup 1996. godine.

Sportska tema za Noć muzeja 2018. dodatno je bila potaknuta i činjenicom da će se Europsko prvenstvo u rukometu održati u Hrvatskoj od 12. do 28. siječnja, ali i skorašnjim Zimskim olimpijskim igrama u južnokorejskom gradu Pyeongchangu, koje će se održati od 9. do 25. veljače. 

Autorice stručne koncepcije Noći muzeja su Dubravka Osrečki Jakelić i Vesna Jurić Bulatović.

Prošlogodišnja Noć muzeja, koja se održala na temu "Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo" imala je rekordnih 238.710 posjetitelja, od čega najviše u Zagrebu - 81.600. Manifestacija se održala na 230 lokacija, uključivši Goricu u Bosni i Hercegovini.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


"Obliku vode" najviše nominacija za Baftu


LONDON - Mračna bajka "Oblik vode" meksičkog redatelja Guillerma del Tora osvojila je najviše, 12 nominacija za filmsku nagradu Britanske akademije filmskih znanosti i umjetnosti (BAFTA), objavljeno je u utorak.  

Britanska ratna drama "The Darkest Hour" i američka komedija "Tri plakata izvan grada" imaju po devet nominacija, a "Blade Runner 2049" i "Dunkirk" po osam.

Sally Hawkins u "Obliku vode" i Frances McDormand u "Tri plakata izvan grada" među nominiranima su za glavnu žensku ulogu, a Daniel Day-Lewis i Gary Oldman za portret Winstona Churchilla u "The Darkest Hour" za mušku.

"Oblik vode", pobjednik ovogodišnje Venecije, nominiran je i za najbolji film, a Guillermo del Toro za režiju i za scenarij.

Christopher Plummer nominiran je za sporednu mušku ulogu za portret naftnog tajkuna Paula Gettyja u "Sav novac svijeta" kojeg je izvorno glumio Kevin Spacey, ali ga je redatelj Ridley Scott potpuno izrezao iz filma nakon optužbi za seksualno zlostavljanje. Plummer je svoje scene snimio naknadno, samo mjesec dana prije zakazanog izlaska filma u distribuciju.

Uručenje britanskih nagrada bit će idući mjesec.



Obitelj Versace ogradila se od tv-serije o Gianniju


MILANO - Članovi obitelji slavnoga talijanskog modnog dizajnera Giannija Versacea ogradili su se od dugoočekivane američke tv-serije o njegovoj nasilnoj smrti.

Seriju čini devet epizoda, nastala je u produkciji 21st Century Foxa, a premijera se očekuje idući tjedan. Među ostalima u njoj glume španjolska glumica Penelope Cruz koja utjelovljuje Donatellu Versace, dizajnerovu sestru i portorikanski pjevač Ricky Martin.

Redatelj serije je Ryan Murphy, a Versaceova ubojicu Andrewa Cunanana, koji je slavnog dizajnera ustrijelio na stepenicama njegove vile u Miamiju 1997., glumi tridesetgodišnji američki glumac Darren Criss.

Cunanan se na početku trailera doima kao normalan mladić u dvadesetim godinama, no vrlo brzo policijska scena prikazuje ga u zastrašujućem svjetlu, otkrivajući da je u svom ubilačkom pohodu iza sebe ostavio tijela četiri muškarca.

Tvrtka Versace "nije autorizirala i nije sudjelovala u nastanku tv-serije", stoji u priopćenju tvrtke objavljenom u ponedjeljak. Seriju treba gledati kao na izmišljenu priču, s obzirom na to da knjiga Maureen Orth "Vulgar Favours" na temelju koje je nastala, nije dobila autorizaciju obitelji, stoji u priopćenju.

''American Crime Story: Ubojstvo Giannija Versacea'' premijerno će biti prikazana 17. siječnja u programu televizijske mreže FX.



Švedsko istraživanje: pušačima češće trebaju operacije kralježnice

 
STOCKHOLM - Pušenje povećava rizik od bolova u donjem dijelu kralježnice koji se trebaju sanirati operativnim zahvatom, pokazalo je švedsko istraživanje.

Znanstvenici su se usmjerili na česti uzrok bolova u donjem dijelu leđa poznat kao lumbalna spinalna stenoza, koji se događa kad se suzi kralježnički kanal i time se poveća pritisak na kralježničku moždinu i živce. Stanje se često razvija sa starenjem. Vjeruje se da nikotin kompromitira protok krvi i potiče upalne promjene i time prinosi tom procesu, napisali su autori studije.

Znanstvenici su proučili podatke o 331.941 građevinska radnika u registru zdravstvenog stanja po profesijama u Švedskoj. Radnici su praćeni prosječno više od 30 godina i na početku istraživanja bili su prosječno u 30-im godinama života. Tijekom istraživanog razdoblja njih 1623 imalo je operativni zahvat na kralježnici zbog lumbalne spinalne stenoze.

U usporedbi s ljudima koji nisu nikad pušili teški pušači koji su pušili najmanje 15 cigareta dnevno imali su 46 posto više izgleda za operativni zahvat na kralježnici, pokazalo je istraživanje. Umjereni pušači koji su pušili do 14 cigareta dnevno imali su 31 posto veći rizik dok su bivši pušači imali 13 posto veći rizik za operativni zahvat.

“Čini se da je pušenje faktor rizika za razvoj suženja kralježničkog kanala u donjem dijelu leđa koji može voditi u operativni zahvat”, kazao je voditelj istraživanja dr. Arkan Sayed-Noor znanstvenik sa sveučilišta Umea. “Prestanak pušenja može smanjiti rizik”, kazao je Sayed-Noor.

Ranija istraživanja već su pokazala da su rezultati operacija na kralježnici lošiji kod pušača.

Pušenje oštećuje kralježnicu na nekoliko načina, istaknuli su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Spine Journal. Nikotin može oštetiti tkivo kralježnice, oslabiti kosti i pogoršati bolove u donjem dijelu leđa.

Teški pušači često žive sjedilačkim načinom života što dovodi do slabljenja mišića i povećava opterećenje donjeg dijela leđa.

Znanstvenici ističu da su većina ispitanika u istraživanju bili muškarci pa se rezultati za žene mogu razlikovati.



AD: značajni porast očnih ozljeda kod djece zbog paintballa i zračnica


WASHINGTON - Sve veći broj djece završava zbog očnih ozljeda u hitnim prijemima američkih bolnica zahvaljujući paintball puškama i raznim vrstama zračnih puški i pištolja, pokazalo je novo istraživanje.

Timski sportovi odgovorni su za većinu ozljeda očiju no posebno su rizični oni koji uključuju korištenje paintball pušaka i zračnica i kod djece izgledi za hospitalizaciju zbog očnih ozljeda u takvim aktivnostima osam su puta veći nego kod drugih vrsta timskih sportova, utvrdili su znanstvenici.

Od 1990. do 2012. više se nego udvostručio broj očnih ozljeda kod sportova koji uključuju te puške a u istom razdoblju bilježi se sveukupni pad broja sportskih ozljeda, naveli su znanstvenici u časopisu Pediatrics. Ozljede zbog tih pušaka odgovorne su čak za gotovo polovicu svih hospitalizacija.

“Te se ozljede dogode u trenutku i mogu imati značajne doživotne učinke”, kaže voditelj istraživanja dr. Gary Smith, ravnatelj centra za istraživanje ozljeda u dječjoj bolnici u Columbusu u saveznoj državi Ohio.

“Potrebni su pojačani napori u prevenciji, posebice u pogledu očnih ozljeda kod pušaka koje ne koriste barutno punjenje”, kazao je Smith.

On savjetuje, kao i u drugim sportovima, zaštitne mjere za oči te nadzor starijih osoba pri igranju zračnim pušakama ili paintball puškama.

Smithov tim ispitao je podatke o velikom broju djece mlađe od 17 godina kojima je pružena pomoć u gotovo stotinu hitnih bolničkih prijema širom zemlje.

Procjenjuje se da je tijekom 23 godine obuhvaćene istraživanjem oko 441.800 djece dobilo medicinsku pomoć zbog očnih ozljeda što znači da je zabilježeno 27 očnih ozljeda na svakih 100.000 djece.

Tri četvrtine ozljeda odnosilo se na dječake a 43 posto ozlijeđenih bilo je u dobnoj skupini od 10 do 14 godina.

Najčešća ozljeda bilo je oštećenje rožnice, zatim konjuktivitis i strana tijela u oku. Od ukupnog broja djece koja su potražili pomoć u hitnom bolničkom prijemu njih oko pet posto zbog težine očne ozljede hosptializirano je.

Općnito najčešće očne ozljede bile su na rukometu, bejzbolu i softballu te zbog korištenja paintball pušaka i zračnicama.

Stručnjaci ističu da se broj očnih ozljeda smanjio kod sportova u kojima su se počele primjenjivati zaštite za oči te da se roditelji oko toga moraju angažirati jer se paintball puške i zračnice često koriste u kućnom okruženju.
 


Tjelovježba kod starijih može smanjiti nemoć

 
BOSTON - Starije osobe sklone sjedilačkom načinu života koje počnu vježbati možda ne će smanjiti rizik od toga da postanu sve slabije ali će patiti od manjeg stupnja nemoći, pokazalo je novo američko istraživanje.

Znanstvenici su nasumice rasporedili 1635 osoba u dobi od 70 do 89 godina u skupine koje su bile uključene ili u program vježbanja ili u programe zdravstvene edukacije. Vježbanje je uključivalo do 150 minuta hodanja tjedno te druge aktivnosti koje su poboljšavale snagu, ravnotežu i fleksibilnost.

Nakon dvije godine osobe koje nisu imale znakove slabosti starije dobi na početku istraživanja nisu imale manje izglede razviti staračku slabost uz vježbanje u odnosu na ljude koji nisu vježbali, pokazalo je istraživanje. No vježbanje je smanjivalo izglede da izgube sposobnost primjerice ustajanja iz fotelje, što je jedna od sastavnica staračke slabosti.

“Koristi od tjelesne aktivnosti u smislu sprečavanja fizičkog invaliditeta zadržavaju se kod starijih osoba koje već imaju simptome slabosti”, kaže voditelj istraživanja Roger Fielding sa sveučilišta Tufts u Bostonu.

“Gotovo svim starijim osobama može koristiti redoviti program tjelesnih aktivnosti uključujući onima koji već imaju znakove slabosti”, kazao je Fielding. “Kod starijih osoba koje ne pokazuju znakove slabosti vježbanje može smanjiti rizik razvoja određenih sastavnica stanja slabosti poput gubitka sposobnosti samostalnog ustajanja iz sjedećeg položaja”.

Na početku istraživanja sudionici su uglavnom imali neka funkcionalna ograničenja no mogli su bez pomoći prehodati 400 metara za 15 minuta ili manje. Oko šest posto ljudi u skupini koja je vježbala i pet posto u skupini obuhvaćenoj zdravstvenom edukacijom već je smatrano slabima.

Stariju se osobu smatra slabom ako ne može ustati iz sjedećeg položaja pet puta bez korištenja ruku, ako je značajno izgubila na težini u posljednje vrijeme ili ako osjeća da nema energije.

Dvije godine kasnije oko 19 posto ljudi u skupini koja je vježbala i  21 posto u skupini obuhvaćenoj zdravstvenom edukacijom imalo je znakove staračke slabosti. Razlika među skupinama bila je toliko mala da se može raditi o slučajnosti.

Nesposobnost samostalnog ustajanja iz sjedećeg položaja bio je jedina sastavnica na koju je utjecao program vježbanja. Postotak ispitanika  koji taj zadatak nisu uspjeli izvesti bio je tri do šest posto manji u skupini za vježbanje u odnosu na skupinu obuhvaćenu programom zdravstvene edukacije.
 


Tjelesna temperatura se spušta tek kad prijeđe 38,5 Celzijevih stupnjeva


BERLIN - S dolaskom jeseni povećava se broj oboljelih od prehlade, upala i infekcija uzrokovanih virusima i bakterijama koje nerijetko prati temperatura, zdrava i prirodna reakcija organizma na infekcije i upale i naša urođena najsnažnija zaštita od virusa i bakterija. Ona se spušta lijekovima tek kada prijeđe 38,5 Celzijevih stupnjeva, podsjeća njemački medicinski časopis Apotheken Umschau.

Stupanj groznice ne ukazuje nužno na ozbiljnost situacije. Manja bolest može uzrokovati visoku temperaturu, a ponekad ozbiljna bolest ne mora podići tjelesnu temperaturu.

Posljedica blagog povišenja tjelesne temperature kod vrućice je ubrzavanje metabolizma, što pomaže u borbi protiv infekcije ili upale.

Visoka temperatura ili groznica je stanje kada temperatura naraste iznad uobičajenog raspona. Ona se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Na temperaturi iznad 39 C mikrobi se ne mogu razmnožavati. Sposobnost organizma da razvije visoke temperature ukazuje na snažan organizam i vitalnost.

Kod visoke temperature ubrzavaju se metabolički procesi za pet do osam puta, povećava se proizvodnja interferona koji sprečavaju razvoj virusa, količina željeza u plazmi se smanjuje, a to je važno za sprečavanje rasta bakterija. Istodobno se povećava pokretljivost i djelovanje bijelih krvnih stanica koje uništavaju mikrobe.

Kod blago povišene temperature, one koja nije viša od 37,8 C, liječnici ne preporučuju spuštanje lijekovima jer bi se na taj način bolest koja je uzrok groznice mogla produljiti. Treba istaknuti da virusi koji uzrokuju prehlade i druge respiratorne infekcije napreduju na normalnoj tjelesnoj temperaturi, a izazivanjem stanja blago povišene temperature organizam možda želi eliminirati virus.

Visoka temperatura najčešće se snižava lijekovima poput paracetamola, brufena, ibuprofena ili sličnih analgetika i antipiretika.

Pomaže i stavljanje mlakih obloga, a preporučljivo je i tuširanje mlakom vodom.

Liječničku pomoć treba potražiti ako temperatura dosegne temperaturu od 40 C i ne spušta se bez lijekova ni nakon tri dana, a prati je osjećaj jake iscrpljenosti.

 

Žene koje godinama rade noćne smjene češće obolijevaju od karcinoma


PEKING - Kod žena koje godinama rade noćne smjene rizik od razvoja nekih tipova karcinoma za gotovo 20 posto je veći nego kod osoba koje rade u dnevnim smjenama, pokazali su rezultati nekoliko studija objavljeni u časopisu Američke udruge za istraživanje raka, "Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention".

Riječ je osobito o raku dojke, gastrointestinalnim tumorima i raku kože, a posebno su im izložene medicinske sestre, pokazalo je istraživanje.

Studijom su obuhvaćeni rezultati šezdesetjedne analize u kojima su prikupljeni podaci o 114,628 slučajeva raka na 3,9 milijuna sudionika iz Sjeverne Amerike, Europe, Australije i Azije.

Znanstvenici, među kojima i glavna autorica studije, onkologinja dr. Xueliei Ma, s kineskog Sveučilišta Sečuan, nastojali su ustanoviti u kojoj mjeri noćni rad tijekom dugog niza godina utječe na povećanje rizika od razvoja jedanaest tipova raka kod ženske populacije.

Provedena je još jedna analiza o utjecaju noćnoga rada na razvoj šest tipova raka među medicinskim sestrama.

Rezultati njihove studije pokazali su žene koje godinama rade noćne 'šihte' imaju 19 posto veće izglede za razvoj nekih vrsta karcinoma.

"S obzirom na sve veću rasprostranjenost smjenskog rada u svijetu i sve više slučajeva karcinoma, inicirali smo studiju da bismo na ovaj problem privukli pozornost javnosti", rekla je dr. Ma.

Rezultati su pokazali da je dugogodišnji rad noću rezultirao rakom kože u 41 posto žena, rakom dojke kod 32 posto žena te gastrointestinalnim karcinomom kod 18 posto žena koje su radile u noćnim smjenama, u odnosu na žene koje su rijetko ili nisu uopće bile izložene noćnim smjenama.

Studija je pokazala i da su, kada je riječ o zanimanjima, najugroženije medicinske sestre koje vrlo često rade u noćnim smjenama.  

Kod njih je mogućnost od razvoja karcinoma dojke bila veća za 58 posto, od gastrointestinalnog karcinoma za 38 posto i od raka pluća za 28 posto u odnosu na žene koje su radile tijekom dana.

Autori napominju da su povećane brojke koje se odnose na medicinske sestre vjerojatno odraz opsežnijeg medicinskog znanja medicinskih sestara i činjenice da se one upravo zbog toga češće podvrgavaju liječničkim pregledima od žena iz ostalih zanimanja.

"Rezultati upućuju na potrebu osmišljavanja programa zaštite zdravlja žena koje rade u noćnim smjenama, odnosno na potrebu redovnih liječničkih pregleda i preventivnom podvrgavanju tumorskim markerima", savjetuju kineski onkolozi.

 

WWF: Zbog zagrijavanja ugrožen opstanak australskih zelenih želvi


BRUSELJ - Nova studija o populacijskoj genetici australskih zelenih želvi pokazuje da bi zbog povećanja temperatura povezanih s klimatskim promjenama jedna od najvećih populacija te vrste koja broji više od 200.000 gnijezdećih ženki, mogla biti ozbiljno ugrožena ako se ne poveća broj mužjaka, priopćio je u utorak WWF - Svjetska organizacija za zaštitu prirode.

WWF ističe da je povećanje temperature na sjeveru Queenslanda povezano s klimatskim promjenama glavni uzrok promjene u temperaturi inkubacije jaja koja određuje spol želvi. Naime, toplije gnijezdo na svijet donosi više ženki.

U WWF-u kažu kako postoje dvije genetski odvojene populacije zelenih želvi na Grebenu. Jedna se razmnožava na južnom kraju dok se druga gnijezdi na dalekom sjeveru, uglavnom na otoku Raine i Moulter Cay.

Znanstvenici su istraživali želve na arhipelagu Howick gdje se obje populacije hrane te su koristeći endokrinološke i genetske testove utvrdili spol i područje gniježđenja. Istraživanja su provedena kroz projekt Rivers to Reef to Turtles koji provodi WWF Australija.

Testovi su pokazali da su čak 99,1 posto juvenilnih, 98,8 posto subadultnih i 86,8 posto odraslih želvi s toplijih sjevernih plaža bile ženke.

Vodeći autor studije dr. Michael Jensen iz National Oceanic and Atmospheric Administration kaže kako se na gnjezdilištima zelene želve na sjeveru Velikog koraljnog grebena već 20 godina razvijaju uglavnom ženke.

"Ovo istraživanje veoma je značajno jer donosi nove spoznaje o tome s čime se ove nevjerojatne životinje suočavaju", kaže Jensen. Ističe da je "poznavanje aktualnog omjera spolova u odrasloj populaciji i kako bi taj omjer mogao izgledati u narednih pet, deset i dvadeset godina ključno za opstanak zelenih želvi". Naglašava kako znanstvenici već razmatraju određene mjere zaštite koje bi dovele do povećanja broja mužjaka u populaciji, kao što je postavljanje zasjena na plažama.

"Premda je veliki koraljni greben značajno pogođen klimatskim promjenama, od izbjeljivanja koralja do spomenutih problema sa želvama, utjecaj klimatskih promjena nije rezerviran samo za daleku Australiju. Nažalost, promjene poput širenja invazivnih vrsta iz toplijih mora vidljive su i u Sredozemnom moru. Jedna takva vrsta je tropska riba lav koja je u Sredozemlje stigla iz Južnog Pacifika i Indijskog oceana", istaknuo je u priopćenju stručni suradnik za pitanja mora iz WWF Adrije Patrik Krstinić.



U dobi od 106 godina napokon se odlučio za mirovinu


PARIS - Francuski biciklist Robert Marchand završio je svoju karijeru u dobi od 106 godina.

Vijest o Marchandovu umirovljenju objavio je njegov prijatelj i susjed.

Veliki zaljubljenik u biciklizam Marchand je prošle godine za sat vremena prešao respektabilnih 22.528 kilometara, a to se vodi kao svjetski rekord za vozače starije od 105 godina.

Marchand se nikada nije profesionalno bavio biciklizmom, no kao amater i rekreativac u sedlu je proveo preko 90 godina.



Japanski astronaut ispričao se zbog izjave da je u svemiru narastao 9 centimetara


TOKYO - Japanski astronaut Norishige Kanai, koji je u misiji na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), ispričao se u srijedu zbog toga što je kazao da je narastao devet centimetara u Svemiru i izrazio je zabrinutost hoće li biti siguran na povratku na Zemlju.

Većina astronauta "naraste" tijekom duljih boravaka u Svemiru zbog toga što se njihova kralježnica rastegne zbog pomanjkanja gravitacijskih sila no radi se o najviše nekoliko centimetara i po povratku na Zemlju stvari se vrate na normalu.

Kanai, star 41 godinu, prošlog je mjeseca otišao na ISS na šest mjeseci i u ponedjeljak je na Tweeteru kazao kako ima "veliku objavu".

"Izmjerena mi je visina u Svemiru i nekako sam narastao devet centimetara! U samo tri tjedna doista sam se istegnuo. To je nešto što nisam vidio od srednje škole", napisao je. "Zbog toga sam pomalo zabrinut hoću li se moći smjestiti u sjedalo na Sojuzu pri povratku".

Dan kasnije priznao je da se sam mjerio i ispričao se nakon što je njegov zapovjednik na ISS-u doveo u pitanje to mjerenje. Objavio je da je samo dva cerntimetra viši u odnosu na mjerenja na Zemlji.

"Čini se da je to pogrešno mjerenje postalo velika stvar pa se moram ispričati za tu groznu lažnu vijest", napisao je. "Čini se da ću stati u Sojuz, pa mi je laknulo".



Dobila otkaz jer je otkrila istinu o Djedu Božićnjaku


MADRID - Španjolska trgovkinja koja je otpuštena jer je djetetu kupca otkrila tajnu o Djedu Božićnjaku ne će se vratiti na posao, odlučio je sud.

Sud u Santa Cruz de Tenerifeu odlučio je da je otkaz pomoćnici u trgovini bio opravdan.

Time je odbio njezinu žalbu na otkaz uručen uoči Božiča 2015.

Radeći u odjelu nakita i satova u robnoj kući El Corte Ingles, ona je ocu i njegovoj sedmogodišnjoj kćeri sugerirala da odu u drugi dio trgovine kako bi majka mogla na miru kupiti božićne poklone.

Djevojčica je bila "izbezumljena" spoznajom da božićne poklone kupuju njezini roditelji koji su i sami ostali u čudu zbog njezine izjave, piše u obrazloženju presude.

I prije tog incidenta trgovkinja se nekoliko puta ponašala neprimjereno svojoj profesiji, rekli su suci.



Rimski 'šugavko' dobiva novu šansu za dostojanstvo


RIM - Rimsko božićno drvo, nazvano 'šugavko' zbog otužna izgleda dobit će novu priliku za dostojanstveni život - trupac će biti iskorišten za gradnju kućice za dojenje u glavnom talijanskom gradu, objavile su gradske vlasti.

Rimski 'spelacchio' imat će "novi život", objavila je gradska uprava u priopćenju.

Drvo gotovo bez iglica koje je umrlo i prije nego što je postavljeno na središnjem trgu Venezia bit će uklonjeno u četvrtak navečer i izrezano u trupce. Dio drva bit će iskorišten za izradu suvenira i umjetničkih djela, dodala je gradska uprava.

Planinska općina Val di Fiemme, koja je drvo donirala Rimu, izgradit će od njega sklonište za bebe i vratiti ga Rimu.

Odluka o recikliranju 'šugavka' očekivala se no svejedno ju je pratio kaos. Radnici su najprije skidali ukrase s drva visokog 21 metar a potom ponovno kitili bor jer uprava još nije donijela konačnu odluku o njegovoj sudbini.

Priča o "Spelacchiju" postala je planetarno popularna izazivajući podsmijeh svijeta. Gradska uprava koju vodi gradonačelnica Virginia Raggi iz populističkog Pokreta pet zvijezda bila je meta kritika nabave ofucanog drva na koje je potrošeno gotovo 50.000 eura.

Šugavko je pronašao mjesto i u političkim odmjeravanjima pa je guverner Lombardije Roberto Maroni iz ultradesne stranke Sjeverne lige poručio da bi se čitava Italija pretvorila u "spelacchija" ako bi Pokret pet zvijezda pobijedio na općim izborima 4. ožujka.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus