09:57, 16. Prosinac 2018

kultura...

Kultura, 18. rujna 2018.

Objavljeno: 18.09.2018 u 00:52
Pregledano 128 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 18. rujna 2018.

ZAGREB, 18. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Izložba fotografija "Aqua arbor" u Galeriji KIC-a

ZAGREB - Belgijska fografkinja, video umjetnica i redateljica, Marie-Françoise Plissart predstavit će svoj umjetnički rad u utorak na izložbi fotografija "Aqua Arbor", koja se otvara u Galeriji Kulturno-informativnog centra (KIC).

Zagrebačkoj publici predstavit će se ciklusom crno-bijelih fotografija kojima istražuje promjenljivost oblika mora i stabala iz raznih dijelova svijeta.

"Opsjednuta plastičnošću mora i prostorom u kojem je utjelovljen njegov pokret, autorica je obišla obale pet kontinenata u potrazi za vlastitim morskim pejzažima, bilo da su uzburkana ili mirna, mora Marie-Françoise Plissart pronalaze svoj oblik u velikom kvadratu crno bijelih slika", ističe se u najavi izložbe.

Riječ je o velikim oblicima, a svaka kompozicija stvorena je od više fotografija brižljivo razmještenih oko nepromijenjive središnje crte horizonta.

"Pristupom koji od samog početka odbacuje iluziju objektivnosti, umjetnica zahvaća dio velikog mnoštva stvarnosti u okviru jednog pejzaža", dodaje se.

Uz horizontalne morske krajobraze Plissart izlaže i seriju fotografija stabala u kojima se bavi različitim oblicima njihove pojavnosti povezanih u mrežu narativnog i vizualnog.

Istražujući višeslojnost raznih umjetničkih područja Marie-Françoise Plissart (1954.) stvorila je niz fotografskih nizova, foto romana u koje su utkane fotografske pripovijesti tematski i stilski odmaknute od uobičajenih fotografskih priča, među kojima se ističe "Droit de regards" (1985.).

Umjetnica redovito suraduje na arhitektonskim projektima, a međunarodno priznate su njene fotografije grada i urbanih pejzaža. Izlagala je diljem svijeta, a rad "Kinshasa, zamišljeni grad" donio joj je Zlatnog lava na Venecijanskom bijenalu arhitekture g. 2004.

Po riječima Jelene Pašić, koja će uz Danijelu Stanojević razgovarati s umjetnicom uoči otvorenja izložbe, u izloženim serijama fotografija Aqua (voda) i Arbor (stablo) autorica koristi svoj matični umjetnički medij, fotografiju, kako bi proširila mogućnosti vizualnog izraza i pronašla rješenja onkraj uobičajenih pravila slikovnog alfabeta.

"Domišljato djelujući protiv statičnosti fotografije, koja zaustavlja pravocrtni protok vremena 'zamrzavanjem' jednog dijela vremena, Plissart uvodi kategorije mnogostrukosti, istodobnosti i različitosti u tumačenje (samo naizgled) nepromjenjivog i stabilnog krajolika", ustvrdila je u predgovoru izložbe.

Izložba će biti otvorena do 7. listopada.


Izložba nakita Diane Sokolić u Muzeju za umjetnost i obrt

ZAGREB - Akademska umjetnica Diana Sokolić,u utorak će, u Muzeju za umjetnost i obrt na izložbi "Refleksije", predstaviti nakit i dodatke izrađene od pleksiglasa, u Stalnom postavu, uz predmete iz višestoljetnog fundusa tog zagrebačkog muzeja.

Riječ je o radovima umjetnice u slikarstvu, kiparstvu, fotografiji, produkt dizajnu, a u posljednje vrijeme i svjetlosnim instalacijama. U svom stvaralaštvu ne zanemaruje dizajn, keramiku, kao i više od 25 godina dug pedagoški rad.

"Rad Diane Sokolić bavi se samim načinom promatranja umjetničkog djela, usredotočen je na doživljaj onoga koji gleda, ali i na igre opažanja kroz lomove svijetla koji stvaraju privide promjene oblika, savijanja, nestalnih boja", ističe se u najavi izložbe.

"To rukovanje sa svjetlošću i rušenje granica onoga što vidimo oslanja se na ljepotu, ali i na životni poriv pionira svjetlosnih instalacija Jamesa Turrella koji taj postupak naziva psihologijom opažanja", dodaje se.

Kako je najavljeno, raskošna unutrašnjost u kojoj je predstavljen Stalni postav, omogućuje dodir između klasičnog muzejskog postava i suvremenih medija izražavanja, dok je odabir trećeg kata, na kojemu su zastupljene pojedinačne zbirke tekstila, metala, stakla i porcu­lana, povijesno vezan uz radove Diane Sokolić.

"Na međi obrta i umjetnosti, radovi Diane Sokolić suvremenim jezikom se poklapaju s postavom omogućavajući nova objašnjenja i opažanja klasičnog i suvremenog", istaknuto je.

Sokolić od 2011. izrađuje svojstven nakit od raznobojnog pleksija, koji je nastao kao nusprodukt izrade upravo svjetlosnih instalacija.

Na Amsterdam Light Festivalu g. 2015. njezina svjetlosna instalacija izabrana je kao jedan od finalista u konkurenciji od sedamdeset radova umjetnika iz cijelog svijeta.

Autorica je dosad imala 25 samostalnih izložbi i sudjelovala na više od 300 žiriranih skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1981., InSE-e (The International Society for Education Through Art) od 2009., ULUPUH-a od 2012. godine, a Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1986.

Za svoj je rad višestruko nagrađivana u cijelom svijetu od Velike Britanije do Italije i Rusije. Njezina se umjetnička fotografija nalazi u stalnom fondu pariške Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Po riječima autorice predgovora Suzane Matić, gledajući njezine radove svjedočimo neiscrpnosti jednog autorskog svijeta, još neviđenog, ali koji se nadovezuje na ovaj naš, "svijeta koji zaista treba doživjeti. Jer čak ni jako opsežna knjiga opisa i objašnjenja ne bi nam mogla približiti zapanjujuću raznovrsnost Dianinih zamisli, bogatstvo inačica i različitost, maštovitost promjena oblika, sve veze, povezivanja i raznolike tajne oznake koje donosi, a onda i razbija".

Izložba ostaje otvorena do 4. studenog.

 

 

IZ SVIJETA (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

Radovi hrvatskih umjetnika na izložbi u muzeju Belvedere 21 u Beču

BEČ - Na izložbi "Vrijednost slobode", koja se otvara u utorak navečer u bečkom muzeju Belvedere 21, uz pedesetak djela austrijskih i svjetskih umjetnika izloženi su i radovi hrvatskih umjetnika Luize Margan, Josipa Novosela i Igora Grubića, čija je fotografija iz ciklusa "366 rituala oslobađanja" odabrana i za naslovnicu pozivnice, plakata i postera za izložbu.

"Ta izuzetna izložba obuhvaća umjetničke radove pedesetak umjetnica i umjetnika, koji prikazuju složenost teme slobode i demokracije iz političkog, socijalnog, vjerskog i kulturološkog kuta", rekla je na konferenciji za novinare u muzeju Belvedere 21 u Beču njegova glavna upraviteljica Stella Rollig.

"Izložba prikazuje osamdesetak umjetničkih djela: instalacija, ulja na platnu, skulptura, videa, fotografija, akvarela austrijskih i međunarodnih umjetnika", rekao je kustos izložbe Severin Duenser.

Dodao je da se izložba bavi vrlo suvremenim temama slobode i demokracije na individualnoj i društvenoj razini. "Pitanje je kako će se demokracija oblikovati u budućnosti i koju će ulogu imati", rekao je Duenser.

Uz pedesetak radova izložba obuhvaća i djela Luize Margan, Josipa Novosela i Igora Grubića.

Grubić je izložio projekt "366 rituala oslobađanja", a kako je rekao, riječ je o dokumentaciji, akciji u otvorenom prostoru koju je napravio u različitim gradovima. "Tako je nastao ciklus koji se poetski odražava na društvene pokrete 1968. pod nazivom '366 rituala oslobađanja', objasnio je.

Izložbu je ocijenio vrlo zanimljivom jer se bavi značajnim društveno-političkim temama koje problematiziraju pitanja ljudskih prava, slobode, demokracije. Iako često izlaže u inozemstvu, izrazio je posebno zadovoljstvo nastupom na bečkoj izložbi u Belvedereu 21, a njegova fotografija iz ciklusa "366 rituala oslobađanja" uzeta je za naslovnicu pozivnice, plakata i postera za izložbu. "To mi je posebna čast", rekao je Grubić.

Luiza Margan živi i radi u Rijeci i Beču, izložila je seriju fotografija "Oči u oči sa slobodom" koje su nastale u akciji u javnom prostoru Rijeke kako bi se građani mogli susresti oči u oči sa spomenikom slobode.

Josip Novosel rođen je u Zagrebu, a odrastao u Bavarskoj, izložio je dvanaest akvarela na temu "Muškost, delirium, sloboda".

"Postava izložbe je jako zanimljiva, ona na poseban način, iz različitih umjetničkih uglova, izričaja i perspektiva rasvjetljava pojam slobode i demokracje", izjavio je Novosel te izrazio veliko zadovoljstvo što sudjeluje na izložbi s akvarelima, koje je naslikao u Bavarskoj.

Izložba, koja ostaje otvorena do 10. veljače, prema kustosu Duenseru izražava "isprepletenost i povezanost između čovjeka i društva, demokracije i gospodarstva, rada i slobodnog vremena, tijela i duše, prirode i kulture, sloboda je uvijek povezana sa drugim faktorima".

 

"Igra prijestolja" i "Gđa. Maisel" najveći pobjednici Emmyja

LOS ANGELES - Serije "Igra prijestolja" i "Čudesna gđa. Maisel" dobitnici su ovogodišnje dodjele nagrada Emmy u ponedjeljak u Los Angelesu.

Najvećim gubitnicima se smatraju distopijska "Sluškinjina priča" i FX-ova nadstvarna hip-hop komedija "Atlanta" koje nisu osvojile nijednu nagradu, kao ni zvijezde Elisabeth Moss i Donalda Glover.

HBO-ova srednjovjekovna serija "Igra prijestolja" osvojila je ukupno devet Emmyja, uključujući tehničke nagrade za posebne učinke i kaskadere, te je po treći put proglašena najboljom dramskom serijom, pobijedivši "Sluškinjinu priču", prošlogodišnju dobitnicu.
Netflix, koji je imao najviše nominacija, njih 112, na kraju je završio izjednačen s HBO-om s 23 dobivene nagrade.

Amazonova serija "Ćudesna gđa. Maisel", o domaćici iz 50-ih godina prošlog stoljeća, koja se okreće stand-up komediji, dobila je nagradu za najbolju komediju. Osvojila je još sedam nagrada, među njima i onu za najbolju glumicu u komediji - Rachel Brosnahan.

Za najbolju dramsku glumicu proglašena je Claire Foy za ulogu kraljice Elizabete u Netflixovoj seriji "Kruna".

"Ovo se nije trebalo dogoditi", rekla je iznenađena Foy.

Matthew Ryhs odnio je nagradu za najboljeg glumca, za ulogu ruskog špijuna u finalnoj sezoni "Amerikanaca", FX-ovog serijala o Hladnom ratu.

"Saturday Night Live" je nagrađen za najbolji raznoliki program i time dobio 72. Emmy od g. 1975.

Voditelji dodjele Michael Che i Colin Jost su se tijekom svečanosti šalili na račun različitosti na televiziji, seksualnih ispada u industriji zabave i moći servisa za tekuće serije poput Amazona i Netflixa.

"Velika je čast dijeliti ovu noć s mnogim, mnogim nadarenim ljudima u Hollywoodu koji još nisu ulovljeni", rekao je Che, misleći na desetke muškaraca koji su prošle godine smijenjeni zbog niza optužbi o seksualnom uznemiravanju.

Ovo su pobjednici svih važnijih kategorija:

Najbolja dramska serija

"Igra prijestolja" HBO

Najbolja komedija

"Čudesna gđa.Maisel", Amazon

Najbolja mini-serija

"The Assassination of Gianni Versace: American Crime Story" FX

Najbolji glumac u drami

Matthew Rhys za "Amerikance"

Najbolja glumica u drami

Claire Foy za "Krunu"

Najbolji glumac u komediji

Bill Hader za "Barry"

Najbolja glumica u komediji

Rachel Brosnahan za "Čudesnu gđu.Maisel"

Najbolji glumac u mini-seriji

Darren Criss za "The Assassination of Gianni Versace: America Crime Story"

Najbolja glumica u mini-seriji

Regina King za "Sedam sekundi"

Najbolji variety program

"Saturday Night Live"


Penn smatra kako #MeToo razjedinjuje muškarce i žene

ZAGREB - Oscarima nagrađen glumac Sean Penn izazvao je sporenja svojim posljednjim izjavama o pokretu #MeToo za koji je u ponedjeljak rekao da razjedinjuje muškarce i žene.

Penn je gostovao na NBC-ju kako bi objavio svoj prvi televizijski nastup u seriji "The First", a pritom je rekao kako je rasprava oko tog pokreta "previše crno-bijela" i da se ponekad prebrzo osuđuje optužene.

"U mnogim slučajevima ne znamo činjenice", naglasio je 58-godišnji Penn koji je nagrađen s dva Oscara.

"Duh većeg dijela pokreta #MeToo je podjela muškaraca i žena".

Natascha McElhone, Pennova kolegica iz te serije koja se bavi prvom misijom čovjeka na Mars, istaknula je kako smatra da su ženski likovi u njoj nadahnuti tim pokretom, no Penn se nije složio.

"Volim misliti da ništa od toga nije pod utjecajem onoga što se zove pokret #MeToo", poručio je Penn.

Glumac je pokret opisao kao "niz pojedinačnih tužitelja, žrtava, optužbi od kojih su neke bez temelja", dodavši kako dovodi do preoštrih tonova i bijesa.

"U većini stvari koje su veoma važne mislim da je dobro usporiti".

Pennove izjave odmah su pokrenule kritike na društvenim mrežama. Mnogi korisnici su se osvrnuli na optužbe da je taj glumac fizički napao pjevačicu Madonnu tijekom njihovog braka, što je ona sama kasnije zanijekala.

 

Soon-Yi Previn brani supruga Woodyja Allena od optužaba

NEW YORK - Supruga Woodyja Allena, Soon-Yi Previn, prekinula je šutnju i stala u redateljevu obranu nakon optužaba za spolno zlostavljanje njegove kćeri Dylan, iznoseći u javnost pojedinosti o 'ratu' između Allena i Farrow.

"Ovo što se događa Woodyju je tako potresno i tako nepravedno", rekla je Soon-Yi Previn (47) u rijetkom interviewu za časopis New York.

"(Mia Farrow) iskorištava pokret #MeToo kako bi Dylan prikazala kao žrtvu. Čitav mladi naraštaj sluša o tom slučaju, makar ne bi trebao", rekla je Previn koja se u novinskom napisu osvrće i na teške odnose koje je kao dijete imala s Miom Farrow koja ju je posvojila dok je bila u braku s Andreom Previnom.

Izjave Previn koja je napravila skandal kada se udala za 35 godina starijeg Woodyja Allena koji je još bio s Miom kada je njihova veza počela, iznova su potaknule rat Woodyja Allena i članova obitelj Farrow, tim više što je autorica napisa Daphne Merkin redateljeva dugogodišnja prijateljica.

Dylan Farrow koja se također spominje u članku, tvrdi da ju majka nije nagovarala da ponovo ispriča slučaj u okviru medijski razvikanog pokreta #MeToo.

Dylan Farrow je u siječnju dala svoj prvi televizijski interview u kojemu je potanko iznijela već poznate optužbe, opisavši kako ju je redatelj spolno zlostavljao 1992. kada je imala tek sedam godina.

"Tako me se ponovo pretvara u žrtvu", rekla je za časopis New York. "Zahvaljujući majci odrastala sam u predivnom okružju".

Ronan Farrow, sin Mije Farrow koji radi kao novinar i koji je za otkriće o Harveyju Weinsteinu dobio Pulitzerovu nagradu, osudio je napis Daphne Merkin.

"Sve dugujem Miji Farrow", objavio je na Twitteru.

Rekao je da je bijesan na časopis New York kao "sin i brat" i "kao novinar", zbog toga što se "nije vodilo računa o činjenicama, što nisu objavljena svjedočanstva koja bi pobila neistine u napisu, ni odgovori moje sestre. Žrtve zloporaba zaslužuju više od toga".


Digitalni pomoćnici bruse vještine u dostavljanju vijesti

ZAGREB - "Što ima novo?”, postala je česta uzrečica korisnicima glasovnih pomoćnika zahvaljujući kojima je medijskim izdavačima otvoren novi kanal do kupaca. Istovremeno, međutim, raste zabrinutost zbog sve većeg utjecaja tehnologije u medijima.

Uređaji poput Alexe, Google Homea i Apple HomePoda sve više donose nove vijesti i sažetke te nude korisnicima mogućnost dubljih analiza i vijesti. Oni to jedino trebaju zatražiti.

Novinskim organizacijama koje teško opstaju na tržištu glas može postati novi kanal povezivanja s korisnicima koji traže dopune ili određene vijesti na zahtjev.

BBC, Washington Post i američki nacionalni radio NPR razvili su vještine digitalnih pomoćnika koji korisnicima omogućuju slušanje ažuriranih ili drugih novinskih izvješća.

"Glasovni pomoćnici su po mogućnostima bogato područje novinskim organizacijama", rekao je Damian Radcliffe, profesor novinarstva sa Sveučilišta Oregon.

Glasovni pomoćnici koriste se umjesto radijskih ili televizijskih vijesti na zahtjev.

Novinskim organizacijama "ove tehnologije stvaraju nove načine privlačenja novinske publike", izjavio je Radcliffe.

Istraživanje Adobe Analyticsa otkrilo je da 32% američkih kućanstava koristi glasovne pomoćnike, pri čemu ih većina to dnevno čini.

Prema izvješću Edison Reasearcha, 77% korisnika reklo je da su vijesti važan razlog zbog kojeg imaju glasovnog pomoćnika.

Odvojena studija Reutersovog instituta na Oxfordu provedena među potrošačima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Južnoj Koreji, pokazala je da 43% ispitanih koristi glasovne pomoćnike za "pristup najnovijim vijestima".


Uloga uredništva?

Greg Sterling, analitičar tehnologije i urednik na blogu Search Engine Land, rekao je da su potrošači zadovoljni glasovnom potragom kao odrazom poboljšanja temeljne tehnologije, kao i uslugama na zahtjev poput Netflixa ili podcasta.

Mnoge novinske organizacije koje su izgubile čitatelje prelaskom u digitalno doba vide ovo kao priliku, rekao je Sterling.

"Brojne novine su samo promatrale kako gube čitateljstvo, a sada žele ponovno doći ispred svih", dodao je.

Washington Post, u vlasništvu osnivača Amazona Jeffa Bezosa, nudi ažuriranja Alexe pa korisnici kako bi čuli prijelomne vijesti mogu pitati: "Alexa, koje su moje obavijesti?” ili "Alexa, što sam propustio?”.

Medijski analitičar na institutu Poytneru Rick Edmonds tvrdi da se glasovno dostavljene vijesti možda ne će brzo isplatiti, ali da "novinske organizacije vide to kao način širenja publike".


Moralna pitanja

Pridavanjem veće uloge tehnološkim platformama u dostavi vijesti, raste broj moralnih i zakonitih pitanja, rekao je Tim Hwang, upravitelj harvardske inicijative za moralno upravljanje umjetnom inteligencijom.

"Inicijativa se stavlja u ulogu urednika i čuvara na vrlo jasan način", rekao je Hwang.

Hwang dodaje da bi se glasovni uređaji mogli teže suočiti s prepoznavanjem vjerodostojnosti izvora određenih novinskih izvješća.

"Odakle stižu vijesti, to je zanimljivo pitanje", rekao je.

Reporteri bez granica se pitaju hoće li to značiti davanje tehnološkim tvrtkama više moći u izboru dostavljanja vijesti i boje se kako bi se time pojačala nejasnoća i neplaćanje raspačavanja već postojećih medijskih sadržaja.

Radcliffe je rekao da "su tehnološka poduzeća poput Googlea, Amazona i Applea već neko vrijeme digitalni 'vratari' vijesti". Naglašava da poduzeća trebaju biti jasnija kada je riječ o izvoru i izboru vijesti.

"Nije dovoljno reći 'nismo medijska kuća' ako raspačavate sadržaj i odlučujete o raspačavanju", dodao je.

Većina osvježenja uključuje izvješća u radijskom stilu. No, poveznica s vijestima može biti preobražena u umjetne glasove poput onih iz Alexe i Googlea.

"Brojni glasovi stvoreni su po uzoru na pouzdanog prijatelja" što se razlikuje o uloge spikera, rekla je Judith Donath, istraživačica i savjetnica na harvardskom Berkman Klein Centru, koja piše knjigu o tehnologiji, povjerenju i prjevari.

Donat je rekla da je moguće zamisliti da računalno stvoreni glasovi ponude osjećaje i boju glasa koje ljudi očekuju, ali to otvara osjetljiva pitanja.

"Jesmo li zadovoljni glasovnim vijestima koje sadrže osjećajni odgovor na tragediju ili sretan događaj, ako je osjećaj programiran?", pita se Donat.


Zdravija djeca imaju obrazovanije roditelje - studija

BERLIN - Zdravlje djece povezano je s obrazovanjem njihovih roditelja, pokazala je nova njemačka studija.

Djeci čiji roditelji nemaju fakultetsku diplomu češće se propisuju lijekovi i ona češće idu u bolnicu od djece čiju su roditelji visoko obrazovani, pokazuje to istraživanje o djeci i adolescentima što ga je provela njemačka organizacija za javno zdravstveno osiguranje, DAK-Gesundheit.

Razlika je osobito velika kod kvarenja zubi i prevelike debljine, ona je triput veća kod djece manje obrazovanih roditelja. Slična povezanost je u pogledu poremećaja ponašanja.

Stupanj obrazovanja roditelja ima veći učinak nego što se to očekivalo, rekao je čelnik DAK-Gesundheita Andreas Storm koji je naznačio da je bolest djece često povezana s načinom života njihovih roditelja.

Wolfgang Greiner, profesor zdravstvene ekonomije na sveučilištu Bielefeld i jedan od autora izvješća, rekao je kako bi za zdravlje djece bilo korisnije ulaganje u obrazovanje nego povećanje kućnih prihoda.

Istraživanje se temelji na podatcima 590.000 djece i oko 430.000 roditelja kojima DAK pruža osiguranje.


U Njemačkoj krenuo prvi vlak na vodik

BERLIN - U Njemačkoj je u ponedjeljak u promet pušten, prvi na svijetu, vlak na vodikov pogon, čime ova skuplja, ali ekološki prihvatljivija tehnologija zamjenjuje dizelske vlakove koji onečišćuju zrak.

Dva plava vlaka koje je proizveo francuski Alstom krenula su sto kilometara dugom prugom između gradova Cuxhavena, Bremerhavena, Bremervoerdea i Bruxtehudea u sjevernoj Njemačkoj.

"Prvi svjetski vlak na vodik spreman je za trgovačku proizvodnju", rekao je Henri Poupart-Lafarge, izvršni upravitelj Alstoma na svečanosti u Bremervoerdu, postaji na kojoj će se vlak puniti vodikom.

Alstom, proizvođač francuskih TGV-ova, kaže da namjerava isporučiti još 14 vlakova Donjoj Saskoj do 2021., ali i drugim njemačkim državama koje pokažu interes.

Vlakovi na vodik opremljeni su ćelijama koje kombinacijom vodika i kisika proizvode struju s vodenom parom kao jedinim nusproduktom.

Višak energije skladišti se u litij-ionskim baterijama u vlaku.

Vlak može voziti oko tisuću kilometara s jednim spremnikom vodika, što je sličan doseg kao i kod dizelskih vlakova.

Alstom ulaže u tehnologiju koja je zelenija i tiša zamjena dizelu na neelektrificiranim prugama, što je privlačno brojnim njemačkim gradovima koji se bore sa zagađenjem zraka.

"Vlakovi na vodik skuplji su od dizelskih, ali je održavanje jeftinije", rekao je projektni upravitelj Alstoma Stefan Schrank za AFP.

Druge zemlje se također zanimaju za vlakove na vodik, kažu iz Alstoma, uključujući Britaniju, Nizozemsku, Dansku, Norvešku, Italiju i Kanadu.

Francuska se je vlada već izjasnila da do g. 2022. želi na tračnicama imati vlak na vodikov pogon.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus