06:51, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 18. rujna 2017.

Objavljeno: 18.09.2017 u 09:22
Pregledano 87 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 18. rujna 2017.

ZAGREB, 18. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Max Emanuel Cenčić u HNK-u Zagreb slavi 35 godina umjetničkog djelovanja


ZAGREB - Istaknuti hrvatski kontratenor Max Emanuel Cenčić, smatran jednim od najznačajnijih i najsvestranijih kontratenora današnjice, obilježit će 35 godina umjetničkoga rada svečanim koncertom u četvrtak 21. rujna u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, mjestu na kojemu je prije tri i pol desetljeća započeo svoj profesionalni rad.

Tom prilikom Opera HNK Zagreb izvest će svečanu koncertnu izvedbu "Orfeja i Euridike" Christopha Willibalda Glucka pod ravnanjem maestra Nikše Bareze.

Na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak u HNK-u Zagreb, Cenčić je kazao kako se izuzetno veseli susretu sa zagrebačkom publikom upravo 21. rujna, kada mu je rođendan, istaknuvši kako mu je taj koncert prekrasan rođendanski dar.

Intendantica HNK-a Zagreb Dubravka Vrgoč izjavila je kako joj je iznimno zadovoljstvo što je svjetski slavan kontratenor odlučio važnu obljetnicu obilježiti upravo u tome teatru, mjestu na kojem je učinio svoje prve profesionalne korake.

Max Emanuel Cenčić smatran je jednim od najznačajnijih i najsvestranijih kontratenora današnjice. Već su ga na početku karijere, kada je pjevao s Bečkim dječacima, prozvali "čudom od djeteta", a slavu je stekao pjevajući baroknu glazbu - tehnički briljantno, istodobno moderno i emocionalno zanimljivo. Nastupao je u najistaknutijim svjetskim opernim kućama, od Bečke državne opere do Carnegie Halla u New Yorku, te je surađivao s nekima od najvećih dirigenata specijaliziranih za baroknu glazbu.

Cenčić je dugo izbivao iz Hrvatske te su i danas njegovi nastupi u Hrvatskoj rijetki, a najavljeni koncert u HNK-u Zagreb za njega je, kako je rekao, izuzetno emotivno iskustvo.

"Danas, poslije 35 godina, vraćam se na daske pozornice koja je za mene nekoć predstavljala cijeli svijet. Naravno da mi je kao djetetu bilo nevjerojatno uzbudljivo nastupati u opernom kazalištu. No, to nije jedini razlog! Već kao četverogodišnjak došao sam u zagrebački HNK i zaljubio se u glazbu, pozornicu, kazalište, balet itd. Cijeli ansambl HNK-a za mene je bio poput čarobnoga otoka na koji sam svakodnevno kao opijen dolazio pratiti probe i premijere", rekao je Cenčić.

"Opera, kazalište i balet, ali fascinacija i scenskom tehnikom, preobrazbama umjetnika i njihovim kostimima na mene su ostavili golem dojam te me oblikovali u mladim godinama. Stoga se podrazumijeva da je povratak u Zagreb kako bih proslavio 35. godišnjicu karijere za mene i simbolično iznimno važan. Zajedno s cjelokupnim opernim ansamblom kuće, orkestrom, zborom te pjevačima i pjevačicama želim izraziti svoje visoko poštovanje prema umjetničkom radu i zahvaliti svojim nastupom. Neka Hrvatsko narodno kazalište uvijek bude mjesto ljepote i istine!", poručio je umjetnik.

Maestro Bareza, ravnatelj Opere HNK Zagreb, naglasio je kako niti jedna opera nije doživjela toliko "prekrajanja" kao "Orfej i Euridika", te istaknuo da će hrvatska publika ovaj puta imati izvanrednu priliku pogledati izvornik Christopha Willibalda Glucka.

Naime, izvođena verzija te opere bit će jednaka onoj s praizvedbe 1762. godine u bečkome Burgtheateru, kojom je ravnao sam Gluck. Ova se verzija bitno razlikuje od kasnijih koje su doživjele velik broj obrada, koje je napravio i sam Gluck i neki od kasnijih skladatelja.

Verzija koja se u Zagrebu izvodila bila je ona u kojoj alt interpretira ulogu Orfeja, a koju je Gluck priredio 12 godina poslije praizvedbe, za parišku premijeru 1774. U zagrebačkim izvedbama Orfeja su, među ostalim interpretirale Božica Čajkovac Servan, Marijana Radev, Majda Radič, Badema Sokolović, Nada Puttar Gold, Ruža Pospiš Baldani.

Skladateljski materijal razlikuje se u različitim izvedbama, ali ono najzanimljivije je kako je ista glazba u različitim verzijama doživljela drugačija tempa i sastave continua, koje je napravio sam Gluck.

"Maesto Bareza će uz pomoć Maksimilijana Cenčića, koji odlično poznaje izvornu verziju Gluckova Orfeja pisanu za kontratenorski glas, pružiti našoj publici da po prvi put upozna izvornu verziju nastalu prije punih dvjesto pedeset pet godina", poručili su iz HNK-a Zagreb.

Nakon izvedbe bit će organiziran razgovor s Maxom Emanuelom Cenčićem, uz izložbu te video projekcije njegovih najuspješnijih opernih kreacija. Razgovor će voditi glazbeni publicist Zlatko Madžar.

Sljedeće večeri, 22. rujna, bit će ponovljena koncertna izvedba Gluckova “Orfeja i Euridike” također pod ravnanjem maestra Bareze, dok će u istoj ulozi Orfeja nastupiti nacionalna prvakinja Opere HNK Dubravka Šeparović Mušović.



Francuski rujan u Kinoteci nastavlja se s Godardom


ZAGREB - Nakon ciklusa Jacquesa Tatija, zagrebačka Kinoteka u ovom tjednu nastavlja s klasicima francuske kinematografije - jednim od najpoznatijih redatelja francuskog novog vala, Jean-Luca Godardom.

Tjedan počinje s još dva Tatijeva filma - " Trafic" (1971).  i "Parada" (1974.), dok se Godardov ciklus otvara u četvrtak, 21. rujna  proslavljenim filmom "Do posljednjeg daha" iz 1960. godine.

Godardov prvijenac prati Michaela Poiccarda (glumi ga Jean-Paul Belmondo), koji nakon krađe i ubojstva s djevojkom pokušava pobjeći u Rim. Film se uvrštava među najvažnija ostvarenja novog vala i označava prekretnicu unutar tog pokreta,  između ostalog zbog uporabe iznenadnih promjena kadra.   

U petak, 22. rujna, prikazat će se film "Živjeti svoj život", Godardova drama iz 1962. o životu mlade Parižanke ispričanu kroz dvanaest priča s Annom Karinom u glavnoj ulozi. 

Nana radi u trgovini gramofonskim pločama, no sanja o tome da postane glumica te ostavlja muža i dijete, upisuje glumu i prepušta prostituciji, no uskoro se zaljubi u mladog umjetnika. Glazbu za film potpisuje Michel Legrand.   

Tjedan u Kinoteci zatvara 23. rujna "Mali vojnik" iz 1963., s motivima alžirskog rata i ponovno Annom Karinom u glavnoj ulozi.  

Film prati Brunu, mladog člana francuske tajne službe koji u Švicarskoj pokušava izbjeći regrutaciju. Odbija zadatak da ubije aktivista alžirskog Fronta nacionalnog oslobođenja i u međuvremenu se zaljubljuje se u Veronicu nepoznatih političkih veza. Francuzi počinju sumnjati da je dvostruki agent. 

Cijena ulaznice je 15 kuna, osim za subotnju projekciju koja se prikazuje u sklopu programa Centra Cesarec "Vrata širom otvorena", kada je ulaz besplatan.



Organ Vida - Paulenka: Iduće izdanje posvećeno ženama


ZAGREB - Većina izložbi međunarodnog fotografskog festivala Organ Vida zatvara se 20. rujna, čime završava njegovo ovogodišnje izdanje na temu "Novi građani", a vrlo brzo počet će pripreme za deseti po redu festival koji će se baviti - ženama.

Festival, u čijoj organizaciji većim dijelom i rade žene, bit će posvećen ženskom pitanju, ali i svime što se uz njega veže u kontekstu aktualnog društvenog trenutka. 

"Kada pogledamo što se događa u svijetu ta je tema danas relevantnija nego ikada, a mi ćemo ju proširiti i povezati s drugim društvenim problemima, pravima žena, pitanju rada i slično", rekla je umjetnička ravnateljica festivala Marina Paulenka u razgovoru za Hinu. 

Festival se u proteklih petnaestak dana održavao na šesnaest lokacija u Zagrebu, a Paulenka najavljuje da će iduće godine nastojati ostvariti još više suradnji s gradskim muzejima i galerijama te drugim institucijama u kojima bi se, uz izložbeni program održavala predavanja, razgovori, paneli. 

Ove godine bilo je postavljeno trinaest izložbi čija su otvorenja, kaže umjetnička ravnateljica, bila odlično posjećena, kao što je bilo i na događanjma popratnih programa. "Prezadovoljni smo odazivom publike, samo na otvorenju u Muzeju suvremene umjetnosti smo imali između 700 i 800 posjetitelja", istaknula je, dodavši da se konačni rezultati još zbrajaju, no očekuje se da će biti na prošlogodišnjoj razini kada je bilo više od 9,5 tisuća posjetitelja. 

Zadovoljni su i gosti festivala, brojni umjetnici, fotografi i profesionalci. "Imali su samo riječi hvale, osobito za program, mislim da smo po kvaliteti programa postali vodeći fotografski festival, a mnogi od gostiju planiraju iduće godine nakon ljetovanja na hrvatskoj obali produžiti na festival u Zagreb", rekla je.  


Fotografija je manipulativna, želimo publiku naučiti kako je treba gledati 

Paulenka smatra kako od festivala podjednako profitiraju profesionalci koji sudjeluju na njemu, osobito mladi kojima on može biti odskočna daska za daljnju karijeru i prilika da upoznaju umjetnike i djela koje su vidjeli samo u knjigama, kao i ljubitelji fotografije. "Ne želimo raditi elitistički festival za usku skupinu profesionalaca, festival je namijenjen svima", naglasila je. 

Jednom od prednosti festivala ističe što donosi djela koja nikada u Zagrebu nisu bila izlagana. "Javnosti dajemo najnovije informacije o onome što se događa u svijetu fotografije što inače ne bi imali priliku vidjeti", kaže Paulenka. 

"S obzirom da danas svi konzumiraju fotografiju u svakodnevnom životu, putem mobitela, računala, TV ekrana, važno je podučavati o njoj. Fotografija je prevrtljiva i manipulativna i zato je treba znati čitati, objasniti zbog čega je važna", istaknula je.

Festival je ove godine priredio, među ostalim, izložbu finalista "Novi građani", retrospektivu proslavljenog Pietera Hugoa "Vjerojatni svjetovi, radovi iz zapadne Afrike, 2005-2010.", instalaciju "Sharkification" Christine de Middel, video-rad "Imperial Courts" nizozemske umjetnice Dane Lixenberg, dobitnice fotografske nagrade Deutsche Börse, rad Dragane Jurišić "YU: Izgubljena zemlja", izložbu australsko-njemačke umjetnice Katrin Koenning "Na neodređeno" te izložbu suvremene finske fotografije "Neovisnost kroz objektiv". 

Izložbe je pratio bogati edukativni i diskurzivni program, u okviru  kojega se prvi put održala konferencija "Izvan dokumentarnog", na kojoj su profesionalci svojim izlaganjima proširili središnju festivalsku temu. 

Proglašen je i prvi dobitnik novoosnovane Nagrade Marina Viculin, kojoj je cilj unapređenje razvoja umjetnika i ohrabrenje njihovu budućem djelovanju - to je Bojan Mrđenović, nagrađen za rad "Highway" koji je sada u nastanku, a predstavit će se na idućem festivalu. 

Fotografska udruga Organ Vida, organizator festivala, planira ubuduće i u tiskanom izdanju objavljivati svoj dvojezični magazin o suvremenoj fotografiji OVmagazine, pa pozivaju umjetnike da im se jave na info@organvida.com s prijedlogom tema i teksta.



Sisak MetalFest u sklopu Dana industrijske baštine

   
SISAK - U okviru Dana industrijske baštine, koji u Sisku traju do kraja rujna, u ponedjeljak je na sisačkom Metalurškom fakultetu održana manifestacija Sisak MetalFest posvećena očuvanju baštine povezane s proizvodnjom i korištenjem metala.

Brojnim predavanjima, nagradnim igrama, laboratorijskim pokusima i radionicama, veliki broj učenika, studenata i drugih posjetitelja upoznat je s povijesnim razvojem metalurgije, ulogom Siska i Banovine u korištenju rudnih nalazišta i proizvodnji metala te važnosti metala u svakodnevnom životu.

"Sve ranije, kao i današnja civilizacija, nezamislive su bez metala, koji je nezamjenjiv materijal. Nažalost, Hrvatska se, za razliku od drugih zemalja, posebno susjednih, olakao odrekla metalurške proizvodnje", rekao je dekan Metalurškog fakulteta Ladislav Lazić.

Sisak kao grad metala predstavila je pročelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Sisku Ivana Miletić Čakširan.

Kako je napomenula, nalaz od dva milijuna tona željezne šljake na sisačkom i banovinskom području govori kako je već u prapovijesti i antičkom dobu tu bila razvijena metalurška proizvodnja.

Tradiciju u srednjem vijeku nastavila je kamena visoka peć u Bešlincu, rudarenje grofova Zrinskih, a kasnije Željezara Sisak.

Bilo je također riječi o metalima u svemiru i u umjetnosti, o legurama te o dilemi može li se napraviti zlato, kao i o mogućnosti prenamjene objekata industrijske baštine itd.

U organizaciju Sisak MetalFesta, uz Metalurški fakultet, uključili su se Sisačko-moslavačka županija, Gradski muzej Sisak, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture, a manifestacija je i jedna od aktivnosti projekta Nova industrijska kultura u Središnjoj Europi - InduCult 2.0, koji je u suradnji osam europskih zemalja, financiran sredstvima programa Interreg Središnja Europa 2014. - 2020. u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.



Ministarstvo kulture objavilo natječaj za razvoj publike u kulturi


ZAGREB - Ministarstvo kulture objavilo je u ponedjeljak Poziv za dodjelu potpora programima koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu, koji se zasad organizira kao pilot projekt i u okviru kojega će se osigurati pola milijuna kuna.

"Kroz intervjue s dionicima s područja kulture te različite studije i istraživanja uočili smo da je u Hrvatskoj veliki broj kulturnih djelatnika iznimno angažiran u različitim projektima koji se bave razvojem i poticanjem publike, no sadašnji sustavi javnog financiranja, državni i na razinama gradova, rijetko ih prepoznaju kao kategoriju i u velikom broju iznimno vrijedni napori se financiraju vlastitim sredstvima ili sredstvima iz drugih izvora", rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na konferenciji za novinare.

Istaknula je kako se pitanje razvoja publike postavlja kao ključno, ne samo u financijskoj perspektivi Europske unije ili kroz projekt Kreativna Europa, već i u kulturnim politikama većine europskih država, pa i u Hrvatskoj.  "To je još jedan od razloga zbog kojeg je toj temi treba dodatni poticaj", ustvrdila je.

Putem natječaja se planira potaknuti najbolje projekte, no istovremeno prikupiti informacije o tome što su kulturnim djelatnicima prioritetna područja  koja treba poticati, te slijedom toga u narednim godinama oblikovati natječaj.

"Naša je ideja da natječaj bude za nekoliko mjeseci odmaknut od rezultata Javnog poziva za financiranje programa u kulturi, tako da se sredstva mogu koristiti kao komplementarna i da se kroz poziv dodatno uloži kako bi se privukla publika", dodala je.

Nakon što će biti usvojena Nacionalna strategija poticanja čitanja, planira ju se jednim dijelom financirati iz sredstava Europskog socijalnog fonda, a razmatra se mogućnost i da se projekt "Ruksak (pun) kulture" isto financira iz tog fonda.

"Sigurno je da ćemo kroz ovaj pilot natječaj vidjeti koje su još potrebe u području kulture koje bismo u sljedećim godinama mogli na taj način sufinancirati, a što osigurava dugotrajnije projekte i projekte s puno većim budžetima", napomenula je Obuljen.

Prijave se podnose od 18. rujna do 20. listopada, a razmatrat će ih posebno stručno povjerenstvo te uputiti prijedlog ministrici kulture koja će donijeti odluku o izboru programa. Najniži iznos će biti 20 tisuća kuna, a najviši 50 tisuća kuna, a programi će se provoditi od 1. prosinca do 1. rujna iduće godine.

Na natječaj se mogu prijaviti pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju djelatnosti u kulturi, dok se predloženi programi mogu odnositi na sva područja kulture i umjetnosti - izvedbene i vizualne umjetnosti, književnost (naročito programi poticanja čitanja), kulturnu baštinu i film te programe međunarodne kulturne suradnje.

Poticat će se projekti koji, među ostalim, nastoje povećati vidljivosti kulture u tehnološko-medijskom prostoru na inovativan i kreativan način ili povećanju sudjelovanja u kulturi ranjivih skupina, djece, mladih i starijih.

"Važno nam je i da se pokuša omogućiti mobilnost umjetnika i kulturnih sadržaja da oni budu dostupni i tamo gdje su kultura i umjetnika manje prisutna zbog dislociranosti i slabije prometne povezanosti", ustvrdila je voditeljica programa Maja Zrnčić.

Dodala je da će se posebna pozornost posvećivati interdisciplinarnim programima koji nastoje povezati kulturu i umjetnost s drugim područjima društvenoga djelovanja.

Uz prijavnicu koja se može preuzeti na internetskoj adresi Ministarstva kulture predlagatelji su dužni dostaviti, među ostalim, detaljan opis programa s pregledom svih predviđenih aktivnosti, kalendar održavanja i provedbe aktivnosti, pregled predviđenih troškova.



IZ SVIJETA


Leon Lučev osvojio nagradu za ulogu rudara Alije u slovenskom filmu


PORTOROŽ - Na Festivalu slovenskog filma, koji je završio ovaj vikend u Portorožu, hrvatskom glumcu Leonu Lučevu pripala je nagrada za najbolju mušku glavnu ulogu, koju je ostvario u slovenskom filmu "Rudar".

Film Hanne Slak, u kojemu Lučev glumi rudara Aliju, osvojio je još nekoliko nagrada "Vesna" tog najznačajnijeg filmskog festivala u Sloveniji, među kojima i onu za najbolju režiju.

Nagrade je dobilo još nekoliko hrvatskih manjinskih koprodukcija - "Playing men", "Ustrajnost", "Muškarci ne plaču", "Svaka dobra priča je ljubavna priča" te "Ivan", koji je odnio i nagradu za najbolji dugometražni igrani film, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

Psihosocijalna drama "Ivan" redatelja Janeza Burgera, kojemu je hrvatski koproducent Propeler film, osvojio je i nagradu za najbolji scenarij (Srdjan Koljević, Melina Koljević, Janez Burger i Aleš Car),  najbolju žensku ulogu (Maruša Majer), najbolju izvornu glazbu (Damir Avdić), najbolju fotografiju (Marko Brdar) i najbolju masku (Alenka Nahtigal).

"Vesna" za najbolji dokumentarni film pripala je filmu "Playing men" Matjaža Ivanišina (hrvatski koproducent je Restart), a ona za najbolju manjinsku koprodukciju filmu "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića (jedan od koproducenata je i hrvatska Produkcija Živa).

Kao najbolji autorski rad-eksperimentalno audiovizualno djelo nagrađen je film "Ustrajnost" Mihe Knifica (hrvatski koproducent je Nukleus Film) a za uloge u istom naslovu 'Vesnom' za najbolju sporednu žensku i mušku ulogu nagrađeni su Ivanka Mežan i Brane Grubar.

Film "Svaka dobra priča je ljubavna priča" Matjaža Ivanišina i Rajka Grlića (hrvatski koproducent je NP7) nagrađen je za posebna dostignuća. 

Festival u Portorožu prikazuje dugometražne i kratkometražne igrane i dokumentarne te animirane filmove snimljeni u Sloveniji u proteklih godinu dana. Najboljim ostvarenjima dodijeljuje se nagrada "Vesna". Njegovo ovogodišnje, dvadeseto izdanje održalo se od 12. do 16. rujna.



Dobitnici Emmyja: "Saturday Night Live", "Sluškinjina priča" i "Big Little Lies"


LOS ANGELES - Ovogodišnji dobitnici najuglednije američke televizijske nagrade Emmy, dodijeljene u nedjelju u Los Angelesu su kultna satirička emisija NBC-a "Saturday Night Live",  "Sluškinjina priča" i  "Big Little Lies" (Velike male laži).

"Saturday Night Live" osvojio je četiri nagrade uključujući za žensku i mušku sporednu ulogu zahvaljujući uvjerljivim nastupima Kate McKinnon i Alec Baldwina koji su se rugali zadnjoj američkoj predsjedničkoj utrci imitiranjem Hillary Clinton i predsjednika Donalda Trumpa.  McKinnon je tako osvojila drugi Emmy zaredom u toj kategoriji. Show je osvojio nagradu i za serije sa skečevima.

Baldwin je kazao kako su u tri godine prije nego što je uzeo ulogu u showu njegova supruga i on imali troje djece, no ne i tijekom nastupanja u "Saturday Night Live" našalivši se da je stavljanje narančaste perike radi imitiranja Trumpa imalo kontracepcijski učinak.

Julia Louis-Dreyfus, koja je počela na "Saturday Night Live," osvojila je svoj osmi Emmy za glavnu ulogu u humorističnoj seriji, ovaj puta u seriji "Potpredsjednica" za koju je istu nagradu dobila šest puta. Ta je serija osvojila nagradu  u kategoriji najbolje komedije. Govoreći na pozornici kazališta Microsoft Louis-Dreyfus nazvala je svoju ulogu Seline Meyer "ulogom života i avanturom čistog zadovoljstva". Najavila je da nova sezona serije sadrži neka iznenađenja ali je tema predsjedničkog opoziva napuštena jer smo "bili zabrinuti da bi netko drugi mogao to prvi učiniti".

Velika pobjednica Emmy-ija bila je i serija "Sluškinjina priča" televizije Hulu na temelju uspješnice Margaret Atwood o fundamentalističkoj kršćanskoj sekti. Osvojila je Emmyja u kategoriji dramske serije a Elizabeth Moss dobila je Emmyja za najbolju dramsku glumicu ulogom silovane zatočenice sekte.

 Komičar Stephen Colbert koji je prvi puta vodio dodjelu šalio se na račun televizijske industrije poručivši dobitnicima da bi trebali zahvaliti svima "koji su vam pomogli da dosegne ovo a posebno 'Igrama prijestolja' zbog toga što nisu ovdje". Toj kultnoj seriji koja je prošle godine osvojila 12 Emmy-ja promaknuo je zadnji rok za prijave za Emmy.

Dobitnik nagrade za najboljeg dramskog glumca je Sterling K. Brown ("This Is Us") a Donald Glover osvojio je nagradu kao najbolji humoristični glumac ("Atlanta").

Show nije imao politički naboj kao prošle godine kada se odvijao usred užarene kampanje za predsjedničke izbore ali je nekoliko strelica ipak pogodilo Trumpa. Gost iznenađenja bio je bivši glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer koji se pojavio na kraju uvodnog Colbertova monologa kazavši da će ovo biti "najveći auditorij koji je svjedočio Emmyju i točka: Kako osobno tako i širom svijeta" što je aluzija na njegovo 'petljanje' s brojem ljudi koji su nazočili Trumpovoj inauguraciji.

 Znanstveno-fantastični "Westworld" HBO-a ostao je praznih ruku unatoč brojnim nominacijama i pozitivnim kritikama adaptacije sci-fi klasika iz 1970-ih.



Lady Gaga otkazala europsku turneju zbog fibromialgije


NEW YORK - Američka pop zvijezda Lady Gaga morala je odgoditi 18 koncerata europske turneje jer pati od fibromialgije, objavio je u ponedjeljak njezin promotor Live Nation.

Fibromialgija je medicinski sindrom koji karakterizira bol po cijelom tijelu, posebno u mišićima.

Lady Gaga je prošli tjedan otkazala nastup na festivalu u Rio de Janeiru jer je dan prije koncerta zbog velikih bolova završila u gradskoj bolnici.

Europski dio turneje "Joanne World Tour", koji je trebao početi u četvrtak u Barceloni i završiti 28. listopada u Koelnu, u cijelosti je otkazan.

"Lady Gaga idućih se sedam tjedana namjerava posvetiti liječenju kako bi se riješila teške fizičke boli koja joj i dalje remeti svakodnevnicu", objavio je Live Nation.

Fibromialgija nema konkretan uzrok niti konkretan lijek. Liječenje se uglavnom svodi na rješavanje stresa, dosta odmora i zdravu prehranu.

Na koncertnu pozornicu će se vratiti čim se oporavi.



Mont Blanc izgubio centimetar u zadnje dvije godine


PARIS - Mont Blanc ostaje Mont Blanc, no prema novim mjerenjima najviša europska planina na francusko-talijanskoj granici u zadnje dvije godine izgubila je centimetar i sada je visoka 4808.72 metara, objavila je ekspedicija koja je prošlog tjedna provela mjerenja.

“Mjerenje je obavljeno u srijedu ujutro uz komplicirane vremenske uvjete uz mnogo vjetra, nakon uspona na Mont Blanc uobičajenom stazom”, kazao je istraživač Nicolas Cornier.

Svi članovi 20-člane ekspedicije nisu se popeli na vrh no mjerenja su provedena "nešto brže nego što je to obično kako bi smo imali vremena spustiti se".

“Na vrhu prijemnici Leica, male kupole promjera 15 do 20 centimetara postavljene su na štap u snijegu: oni bilježe GPS signale koje emitiraju sateliti i koje ispravlja mreža Teria kako bi dobila točna mjerenja“, objasnio je znanstvenik.

Ovogodišnja visina je 4808,72 metara. U 2015. Mont Blanc bio je visok 4808,73 metara, a 2013. izmjerena je visina 4810,02 metara.

Visina Mont Blanca varira ovisno o vjetrovima i oborinama. Što je više padalina i što su vjetrovi slabiji to se više snijega akumulira izazivajući porast ledenog pokrova na stjenovitom vrhu planine (4.792 metara). Visina Mont Blanca kretala se od 4808 metara 2003. do gotovo 4811 metara 2007.



Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol


NEW YORK - Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.
Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli.
 
Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete.
 
Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.



Istraživanje: Priznanje i zahvala ključni su za zadovoljstvo na poslu


BERLIN - Priznanje i zahvala ključni su za zadovoljstvo na poslu i zaposlenici koji povremeno dobiju povišicu plaće, budu pohvaljeni i imaju mogućnost napredovanja imaju veće izglede biti zadovoljni svojim poslom, pokazalo je nedavno istraživanje.

Njemački ekonomski institut analizirao je podatke europskog istraživanja radnih uvjeta (EWCS) koji je obuhvatio 43.850 europskih zaposlenika koji su odgovarali na ankete tijekom 2015.

Manje zadovoljni poslom bili su oni koji su imali dugi radni dan, bili pod pritiskom vremenskih rokova i često prekidani u poslu.

U Njemačkoj 88 posto zaposlenika izjasnilo se da je zadovoljno na poslu što je nešto ispod europskog prosjeka.

Najsretniji na radnom mjestu bili su Austrijanci - čak 93 posto opisalo se kao zadovoljno.



Kovrčavi kelj: povratak zdrave namirnice


BERLIN - Prošli su dani kada je list kovrčavog kelja ostajao netaknut na tanjuru i danas je taj zdravi zeleni list bogat vitaminima sve češće glavno jelo.

Kovrčavi kelj, čiji je list zelen ili ljubičast, u srodstvu je s kupusom.
 
"Postoje mnoge varijacije kovrčastog kelja", objašnjava Christoph Hahn s njemačkog sveučilišta Oldenburg. "Sadrži mnoge zdrave sastojke pa može obogatiti prehranu tijekom čitave godine. Može se jesti kao salata, napitak ili juha", dodaje on.
 
Hahn procjenjuje da samo u Njemačkoj postoji 120 do 150 vrsta toga kelja koje se razlikuju po visini koju dosegnu listovi, koliko postanu kovrčavi, po boji, urodu, okusu i hranjivim sastojcima.

"Talijanska vrsta palmizio je blagoga okusa i dekorira salate i druga jela", objašnjava Hahn.

Američka sorta Champion gorča je no sadrži mnogo vitamina.



Na otvaranju Oktoberfesta 600.000 ljudi


MÜNCHEN - Najpoznatiji svjetski festival piva Oktoberfest, otvoren ovog vikenda, privukao je u prva dva dana 600.000 posjetitelja raspršivši neizvjesnost od male posjećenosti zbog straha od terorističkih napada, objavili su organizatori u nedjelju.

Odaziv je veći nego prošle godine kada je samo pola milijuna nazočilo festivalu u njegova prva dva dana. Glasnogovornik gastronomske ponude festivala Toni Roiderer opisao je prvi vikend kao "sveopći uspješni početak".

Za prvi vikend pojedeno je 11 volova, dva više nego godinu ranije.

Opasnost od terorističkog napada dovela je do uvođenja novih sigurnosnih mjera uključujući zabranu naprtnjača i drugih velikih torbi te ograde oko festivala.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus