10:46, 25. Travanj 2019

kultura...

Kultura 18. ožujka 2019.

Objavljeno: 18.03.2019 u 06:47
Pregledano 85 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 18. ožujka 2019.

ZAGREB, 18. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Deveti Lutkokaz od 19. do 22. ožujka u Osijeku

ZAGREB - Deveta međunarodna revija lutkarstva Lutkokaz održat će se od 19. do 22. ožujka u Osijeku, a publici će ponuditi projekte i ispitne predstave domaćina, Akademije za umjetnost i kulturu te niz gostujućih predstava iz Italije, Slovenije, Mađarske i Srbije.

Revija se otvara u utorak, 19. ožujka otvorenjem izložbe studentskih radova studija Kazališnog oblikovanja u svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu (AUK).

Istoga dana na programu su i predstave AUK-a "Ja to (ne) mogu" i "Smrt ili o životu".

Kao posebne poslastice ovogodišnjega Lutkokaza organizatori izdvajaju svjetsku premijeru predstave "Pulcinella show" talijanskog glumca i lutkara i osječkog đaka Giulija Settima, koja je na rasporedu u srijedu, 20. ožujka u 19 sati, predstavu "BUM" kazališta Moment iz Maribora, koja se može pogledati u četvrtak, 21. ožujka te "Kako je otkriveno letenje" Kazališta mladih Novi Sad, koja će u petak, 22. ožujka zatvoriti festival, najavljuju organizatori.

Osječka će publika i ove godine moći uživati u ginjolskim vratolomijama slavnog mađarskog junaka Vitéza Lászla u izvedbi jednog od najboljih "laszlista" Dávida Feketea, u srijedu 20. ožujka, a imat će priliku premijerno pogledati diplomsku predstavu završne godine studija.

Uz te predstave, moći će se pogledati i ispiti i projekti studenata glume i lutkarstva, a kao i prethodnih godina, i ovogodišnji ispiti, ističu organizatori, ruše tabu o lutkarstvu kao umjetnosti isključivo upućenoj djeci.

Posjetitelji 9. Lutkokaza moći će pogledati i dvije izložbe, a studenti će moći sudjelovati u radionicama Zorana Petroviča i Tina Grabnara iz Slovenije, Giulija Settima iz Italije, Dávida Feketea iz Mađarske i Petra Eldana iz Hrvatske.

Svi programi su besplatni te će se, osim samoga zatvaranja, održati u prostorima Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, organizatora revije, uz Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Zatvaranje će se održati u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića.


Raspisan natječaj DHK za književnu nagradu "Tin Ujević"

ZAGREB - Društvo hrvatskih književnika (DHK) raspisuje natječaj za književnu nagradu  "Tin Ujević", objavio je u ponedjeljak Upravni odbor DHK.  

Nagrada "Tin Ujević" dodjeljuje se za novu zbirku pjesama i sastoji se od diplome i novčanog iznosa.

Nakladnici i autori mogu sudjelovati na natječaju zbirkama koje su objavljene u vremenu od svibnja 2018. do svibnja 2019.

Tri primjerka zbirke valja poslati do 2. svibnja 2019. na adresu: Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Jelačića 7 /I, 10000 Zagreb, Za nagradu "Tin Ujević"


Fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obogaćen ostavštinom Radovana Ivšića

ZAGREB - Fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu obogaćen je ostavštinom Radovana Ivšića (Zagreb 1921. - Pariz 2009.) hrvatskog pjesnika, pisca, dramatika, esejista, prevoditelja i nadrealista, jednog od mnogobrojnih Hrvata koji je živio izvan domovine i stekao svjetsku slavu, izvijestili su u ponedjeljak iz NSK-a.

  Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici donirano je 1062 knjige raznih autora (većinom s njihovom posvetom), grafičkih mapa, plakata, fotografija, velikog broja rukopisa, časopisa, izložbenih kataloga, novinskih članaka, a fond je obogaćen i donacijom osobnih stvari Radovana Ivšića, navodi se u priopćenju NSK-a.
 
 „U uvjerenju da je Radovanovo stvaralaštvo pripadalo i hrvatskoj kulturi, smatrala sam važnim da se s ovom donacijom dio njegovog života može vratiti u Zagreb“ istaknula je Ivšićeva životna suputnica i pjesnikinja Annie Le Brun prigodom ove značajne donacije. koja je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu iz Pariza dopremljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
 
 Misija je Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao središnje i jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova da prikuplja, čuva, daje na korištenje i promovira hrvatsku kulturnu i znanstvenu baštinu. Ostavštine znamenitih Hrvata predstavljaju osobito značajan dio pribavljanja fonda Knjižnice, kažu iz HNS-a.
 Donacija Radovana Ivšića bit će pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gdje će se detaljno popisati i digitalizirati.

 Uz već njegova postojeća djela koja se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, zainteresirana javnost imat će uvid u Ivšićevu ostavštinu te će se moći upoznati sa životom i radom ovog značajnog umjetnika i intelektualca.

 Hrvatski književnik Radovan Ivšić, rođen je 1921. u Zagrebu gdje je 1953. godine na Filozofskom fakultetu diplomirao francuski i talijanski jezik. Od 1954. živio je u Parizu, gdje je na poziv A. Bretona i B. Péreta sudjelovao u manifestacijama nadrealističkoga pokreta. Kao leksikograf radio za izdavačku kuću Larousse te bio jedan od suurednika nadrealističkih edicija Édition Maintenant.

 Najizrazitiji je predstavnik nadrealizma u hrvatskoj književnosti. Javio se aforističkim stihovima Trideset i šest njezinih čuda (1940.), a poemu Narcis, koja je tiskana i zaplijenjena 1942. i zbirku Tanke iz 1954. odlikuju interes za istraživanje podsvjesnoga, radikalan modernitet i avangardnost, poetski redukcionizam, nepojmovnost govorenja i jezično-ritmičko izražavanje, što su trajna obilježja njegova stvaralaštva, navodi Hrvatska enciklopedija.

 Nesnošljivost prema tradicionalnomu kazališnom govoru i književnosti ideologijskoga diskursa, istraživanje magije kolektivnoga djelovanja i moralne funkcije umjetnosti, unošenje ludizma, infantilizacije i apsurda, u temeljima su njegovih dramskih djela Daha (1940.-41.), Vane (1944.), Kapetan Oliver (1944.), Akvarij (1956.) i Aiaxaia ili Moći reći (1982.), izvođenih tek potkraj 1970-ih i u 1980-ima, koja su prihvaćena kao prethodnica postmoderne.

 Vrhuncem Ivšićeva književnog stvaralaštva smatra se groteskna farsa na temu vlasti, 'Kralj Gordogan', napisan 1943., objavljen u Francuskoj 1968., u Hrvatskoj 1975., nastao na izvorima Jarryjeva 'Kralja Ubua' te narodne bajke i usmene predaje, s mnoštvom povijesnih, književnih i kulturoloških aluzija te s neobičnim zvukovnim modelima i onomatopejama kojima je ostvario sukladnost radnje i zvukovnoga znaka.

Na francuskome su mu objavljena djela Airia (1960.), Mavena (1960), Bunar u kuli (Le Puits dans la tour, 1967., hrvatski prijevod 1981.), Toyen (1974.), Okolo ili unutra (Autour ou dedans, 1974.), Kad nema vjetra, pauci… (Quand il n’y a pas de vent, les araignées…, 1989.) i dr.

 Također je pisao monografije, likovne kritike i eseje (U nepovrat, 1990.; proširena inačica U nepovrat, opet, 2002.). Prevodio je djela J. Anouilha, P. de Marivauxa, Molièrea, A. P. Čehova i dr.


Varaždin: Završio jubilarni 10. Tjedan smijeha Kerekesh Teatra

VARAŽDIN - Jubilarni 10. Tjedan smijeha Kerekesh Teatra u nedjelju je završen, a tijekom proteklih 10 dana u nekoliko gradova i općina diljem Varaždinske županije izvedeno je 55 predstava te je zabilježen rekordni broj posjetitelja.

Broj posjetitelja nadmašio je prošlogodišnjih 12,5 tisuća, a prema prvim procjenama, u komedijama je ovoga puta uživalo više od 16 tisuća građana.

„Potvrdili smo taj status najvećeg i najposjećenijeg kazališnog festivala u povijesti Lijepe naše ikad. Bilo bi super da struka i institucije na razini države imaju malo više sluha za taj festival koji je nadišao nas same”, izjavio je Jan Kerekeš, direktor Festivala.

Osim ekipe Kerekesh Teatra, publiku su nasmijavali i glumci Lude kuće, teatara Exit, PocoLoco, Gavran i Hit Teatra te kazališta Moruzgva iz Zagreba te Ludens Teatra iz Koprivnice, ali i Mada Peršić i Tarik Filipović koji su izveli monokomedije.

Tjedan smijeha završio je u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu dvjema izvedbama nove predstave Kerekesh Teatra „Pod hitno na hitnu” te dodjelom nagrada najuspješnijim karikaturistima koji su sudjelovali na međunarodnoj izložbi „Smijeh za deset”.

„Sudjelovalo je 18 autora iz zemlje i inozemstva, a u predvorju HNK predstavili su se s 45 karikatura. Dobitnik nagrade za najbolju portretnu karikaturu je osječanin Tomislav Kaurin koji trenutno živi i radi u Irskoj, a nagradu za svoje karikature dobio je i Damir Novak iz Malog Mihaljevca koji svake godine sudjeluje na izložbi”, kazao je Jan Kerekeš.

Za te je autore Kerekesh Teatar osigurao novčane nagrade u iznosu od 1.500 kuna, a dodijeljena su i četiri priznanja karikaturistima koji su dobili najviše glasova publike.

Nakon više nego uspješnog Tjedna smijeha, obitelj Kerekeš kreće u novo osvajanje publike prvim varaždinskim dugometražnim igranim firmom „Ufuraj se i pukni”, autora Ljubomira Kerekeša. U hrvatskim kinima film će se početi prikazivati 4. travnja, a varaždinska će ga publika pretpremijerno moći vidjeti 27. ožujka u kinu Gaj. Organizator pretpremijere je Rotary Club Varaždin Jug, a događanje će biti humanitarnog karaktera. Naime, sredstva koja će se prikupiti prodajom ulaznica namijenjena su za projekt „Rotary STEM LAB Varaždin”.


"Eichmann u Jeruzalemu" 22. ožujka premijerno u ZKM-u

ZAGREB - Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, u petak 22. ožujka, predstavu "Eichmann u Jeruzalemu", autorski projekt slovenskog redatelja Jerneja Lorencija po motivima istoimenog teksta njemačke filozofkinje Hannah Arendt, najavljen kao pokušaj rekonstrukcije naravi zla izvedbenim propitivanjem elemenata koji čine povijesni događaj razornih posljedica kao što je holokaust.

U tekstu "Eichmann u Jeruzalemu", "izvješću o banalnosti zla" sa suđenja ocu ideje 'konačnog rješenja' židovskog pitanja Adolfu Eichmannu pred posebnim sudom u  Jeruzalemu 1961., koje je ta vodeća intelektualka 20. stoljeća objavljivala u časopisu New Yorker i dvije godine poslije uobličila u istoimenu knjigu, Arendt je svojim promišljanjima o moralnosti i politici postavila nove temelje političke filozofije, propitujući ključna pitanja vezana uz zlo, njegovu narav koja se prije svega ogleda u banalnosti, a potom i pitanje o stvarnoj težini savjesti.

"Promatrajući strogo birokratsku narav svojeg subjekta, Arendt je od teze o radikalnosti zla vrlo brzo dospjela do njegove banalnosti, ocijenivši pritom da samom procijepu zla zapravo uvijek i nužno nedostaje dubine, što ga i ostavlja na jasno vidljivoj, ali zbog toga i toliko teško pojmljivoj površini običnosti", stoji u najavi.

No, Arendt i njezina misao za Jerneja Lorencija i njegovu autorsku ekipu tek su polazište u istraživanju uz koje se neminovno vežu, kao na kraju i uz njezine filozofske postavke, kako povijesne činjenice, sociološki i filozofski zapisi, osobni uvidi izvođača tako i svima prepoznatljivi elementi popularne kulture, a sve u pokušaju racionalizacije, onda i kontekstualizacije zla i njegovih stvarnih posljedica.

U tom smislu, nova ZKM-ova predstava čini široku gestu s pomoću različitih medija, od dokumentarnog filma "Shoah" Claudea Lanzmanna, preko Jaspersovih predavanja objedinjenih u studiji "Pitanje krivnje", ili romana "Koža" Curzia Malapartea, pa sve do igranog filma "Suđenje u Nürnbergu" redatelja Stanleya Kramera.

u predstavi glume Katarina Bistrović Darvaš, Pjer Meničanin, Frano Mašković, Vedran Živolić, Lucija Šerbedžija, Rakan Rushaidat, Dado Ćosić i Mia Melcher.

Dramaturg je Matic Starina, scenografiju osmišljava Branko Hojnik, kostime Belinda Radulović, scenski pokret Gregor Luštek, a glazbu Branko Rožman.

"Tek u trenutku u kojem smo spremni prepoznati čije sve strahove zaista nosimo u sebi možemo se pokušati nositi s najtežim, vlastitim strahom. Ova predstava teži upravo tome; propitivanjem elemenata koji čine povijesni događaj s tako razornim posljedicama poput holokausta, kao i svih značenjskih slojeva koji su mu pridodani s vremenom, ona izvedbenom rekonstrukcijom nesmiljeno zarezuje u duboki usjek potpuno netaknut zlom na način na koji ga opisuje Hannah Arendt, u istraživanje osobnih tuga, strahova i istina, daleko od svake pretpostavljene banalnosti", poručuju iz ZKM-a.


Praizvedba "Stela, poplava" Dine Pešuta u Gavelli

ZAGREB - Ansambl Gradskog dramskog kazališta Gavella praizveo je u subotu predstavu "Stela, poplava", nastalu prema istoimenom tekstu Dine Pešuta i u režiji Selme Spahić.

"Stela, poplava" u osnovi je obiteljska drama i prikazuje neočekivane događaje koji se odvijaju tijekom jedne noći u sarajevskom hotelu, od pokušaja samoubojstva, četiri pokušaja ljubavnih odnosa pa sve do biblijske poplave.

Poznata regionalna glumica Stela, koju utjelovljuje Jelena Miholjević, s obitelji putuje u Sarajevo preuzeti Nagradu za životno djelo, a istodobno sa svojom obitelji u Sarajevo dolazi i novinarka Ivana, glumi je Ksenija Pajić, kojoj je zadatak napraviti veliki novinarski specijal o Steli. Sve ono što se događa, izazvano je Stelinim postupcima prema sebi, bližnjima i slučajnim prolazniciama u njezinu životu.

"(Predstava) kao da je nastala iz težnje da se stvori klasična dramska struktura, jasno artikulirana i iščišćena od retoričkih viškova, nazubljena dramskim situacijama, zaokruženih likova koji nerijetko izgovaraju nedvosmislene, gnjevne društvene komentare", stoji u knjižici predstave, dok je osjećaj koji se proteže kroz tekst i sudbine likova opisan kao "tuga odlaska", dok se u radnji "stapaju intimno i politično".

U ostalim ulogama u predstavi, koju je premijerna publika ispratila dugotrajnim pljeskom, nastupili su Tena Nemet Brankov, koja glumi Hanu, Stelinu usamljenu kći diplomatikinju, Filip Križan je Mak, Stelin sin i uspješan filmski redatelj, a Darko Stazić Drago, Stelin životni partner i prijatelj.

U ulozi Martina, Ivanina nevjernog supruga, pojavljuje se Sven Šestak, Marko Petrić je Ivanin sin jedinac Jakov, a Igor Kovač je Senad, zaposlenik sarajevskog Festivala.

Scenografiju predstave, koja se odvija u hotelskoj sobi, a zatim u apokaliptičnom svijetu anđela, osmislio je Igor Pauška, kostimografkinja je Marita Ćopo, a dramaturgiju potpisuje Bojana Vidosavljević.

Alen i Nenad Sinkauz autori su psihodelične elektronske glazbe, koja se ubacuje u dijaloge i u trenu ih zaustavlja, koreograf je Pravdan Devlahović, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.

Za dramski tekst "Stela, poplava" Pešut je dobio Nagradu "Marin Držić" za 2016. godinu. U obrazloženju nagrade, koju dodjeljuje Ministarstvo kulture, stoji da je tekst "posveta kazalištu i glumicama, dramska elegija o usamljenosti i izmještenosti, o pogrešnim odabirima i potrazi za identitetom".

Dino Pešut rođen je 1990. u Sisku. Završio je dramaturgiju, dramsko i filmsko pismo na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i radi kao dramaturg u raznim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Uz Nagradu za "Stela, poplava", Nagradu "Marin Držić" osvojio je i za drame "L.U.Z.E.R.I." (2012.), "(Pret)posljednja panda ili statika" (2013.), "Veliki hotel Bezdan" (2015.) i "Olimpia stadion" (trilogija) (2017.).

Njegove su predstave do sada izvođene u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, DK Dubrava, GK Sisak i Zagrebačkom kazalištu mladih.

Predstava "Stela, poplava" u Gavelli igra kroz ožujak i travanj.


Riječka premijera komedije Darija Foa "Pituri nemaju sjećanja"

RIJEKA – Komediju Darija Foa "Gli imbianchini non hanno ricordi"/ "Pituri nemaju sjećanja" , u režiji Marija Kovača, premijerno je u subotu u izveo ansambl Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca.

Scenograf i kostimograf predstave je Davor Prah, koreograf Branko Banković, a oblikovatelj svjetla Alen Marin.

Glume Ivna Bruck, Giuseppe Nicodemo, Mirko Soldano, Anton Plešić, Serena Ferraiuolo, Sabina Salamon, Leonora Surian Popov i Andrea Tich te šest članica riječkoga Baleta.

U središtu radnje Foove jednočinke su dva probisvjeta, navodna "pitura", svojevrsni Pat i Mat, koji dolaze obnoviti bordel ljubomorne udovice koja je pak svog muža, zbog njegove naklonosti drugim ženama, balzamirala.

Intendant HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević rekao je u srijedu na konferenciji za novinare na kojoj je najavljena premijera Foove komedije da "nije tajna da je Talijanska drama u najmračnijem razdoblju do sad", i to zbog toga što još nije potpisan ugovor s vladom Italije o uplati iznosa namijenjenog za djelovanje ovog ansambla ni za 2018. niti za 2019. godinu. Unatoč toj situaciji, odlučili smo postaviti na scenu komediju, poručujući time da pred Talijanskom dramom nije propast, nego svijetla budućnost, kazao je Blažević.


"Coppelia" u HNK Split

ZAGREB - Komični balet Lea Delibesa "Coppelia" u koreografiji latvijskoga koreografa Aivarsa Leimanisa te pod ravnanjem maestra Harija Zlodre u petak je premijerno izveden u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Scenografiju potpisuje Slaven Raos, oblikovatelj svjetla je Branimir Bokan, a u glavnim ulogama su nastupili solisti splitskoga baleta Eva Karpilovska, Ivan Boiko i Dimitrij Rodikov.

Radnja baletne dvočinke odvija se na gradskom trgu gdje živi doktor Coppelius (Dimitrij Rodikov) kojega se svi boje, ali istovremeno ga i ismijavaju. Napravio je lutku Coppeliu koja izgleda kao živa djevojka i kojoj uspije zaluditi mladića Franza kojeg je igrao Ivan Boiko. Zaplet je maštovit, razigran i duhovit, a riječ je o komediji zamjene identiteta.
Eva Karpilovska koja se našla u ulozi Swanilde jedva je, kako je rekla, dočekala premijernu izvedbu. Ustvrdila je i da joj je teže bilo izvesti komični balet nego tragični s obzirom da već dvije godine pleše dramatične uloge.

Splitskom HNK se zbog poklonjenog mu povjerenja da pleše u večerašnjoj premijeri zahvalio Ivan Boiko koji se složio s Karpilovskom kako je komični balet teže plesati.

"U baletu ima puno prostora i za glumu. Meni je to drago. To je izazov za mene, ali i za ansambl ovog kazališta", izjavio je na kraju Boiko.

Prošlo je 30 godina od kada je "Coppelia" posljednji put igrala u Splitu.

 
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Umirovljenički dom Casa Verdi, skladatelj je nazivao svojim "najljepšim djelom"

MILANO - Casa Verdi (Kuća Verdi), umirovljenički dom za glazbenike nastao prema zamisli slavnog talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija koji ga je nazivao svojim "najljepšim djelom", posluje poslije bez gubitaka i dom je za šezdesetak korisnika koji su cijeli život posvetili glazbi.

"Ovdje je raj. Za mene je glazba sve i nisam ni očekivala da ću se konačno naći na ovako predivnom mjestu", kaže Marisa Terzi (79 godina), koja je u dom stigla prije četiri mjeseca i uskladila se s kućnim redom "Ujutro stiže pijanist i svi zajedno, čak i oni u invalidskim kolicima dolaze slušati. Pjevamo zajedno, prekrasno je,  a svako poslije podne imamo koncert".

Maria je bila pjevačica i skladateljica, a u dom Casa Verdi stigla je jer više nema nikoga od obitelji.

Bissy Roman otkriva da se u jednom trenutku našla sama na svijetu i Casa Verdi za nju je bilo posljednje rješenje: umrijeti s glazbom u srcu i s kolegama glazbenicima", kaže ta 94-godišnja muzikologinja po struci podrijetlom Rumunjka, a koja je živjela u Rusiji, Sjedinjenim Državama i Francuskoj.

U poznim godinama Giuseppe Verdi odlučio je utemeljiti dom na mjestu koje je nekada bilo selo u okolici Milana kako bi omogućio glazbenicima dostojanstvenu starost. Zgradu u stilu neoklasicizma projektirao je arhitekt Camillo Boito, brat jednog od njegovih najvažnijih libretista.

Dom je otvoren tek 1902., nakon smrti 87-godišnjeg Verdija, a danas, 117 godina poslije posluje kao i prvog dana bez dugova i državne pomoći, što je "pravo čudo".

Umirovljenici uplaćuju mjesečno najmanje petinu svoje mirovine, a ostatak se pokriva iz skladateljeve ostavštine, otkriva predsjednik Roberto Ruozi.

"Skladatelj je Casi Verdi ostavio svoja autorska prava što je u 60 godina naraslo na veliku svotu, a ona je djelomice uložena u 120 stanova koji se danas iznajmljuju", objašnjava Ruozi.

Casa Verdi primila je i velike donacije, primjerice 6 milijuna eura koje je darovala kći slavnog dirigenta Artura Toscaninija

U ustanovi je od 1999. smješteno petnaestak studenata konzervatorija ili akademije milanske operne kuće La Scala u želji da se  omogući dodir različitih generacija.

Među studentima ima državljana Japane ili Koreje, a  Marika Spadafino, sopranistica, cijeni savjete starijih kolega koji je slušaj i daju savjete.

"Za mene koja dolazim iz obitelji u kojoj nitko nije glazbenik, to je vrlo važno. Kada nešto nije u redu, oni me tješe i daju snagu", povjerava ta 30-godišnja Talijanka rodom iz Puglie.

Casa Verdi nema ipak kapacitet za smještaj svih onih koji bi željeli u njoj provesti ostatak života pa je na listi čekanja desetak imena koji će u nju ući kada se ugase životi nekih od korisnika.


Umjetnine Georgea Michaela prodane na dražbi za 9,3 milijuna funta

LONDON - Djela suvremenih autora koja je u bogatoj zbirci posjedovao George Michael prodana su na dražbi nedavno održanoj u londonskom Christie'su za 9,3 milijuna funta, pišu britanski mediji.

Među brojnim eksponatima bili su radovi eminentnih umjetnika poput Tracey Emin i Damiena Hirsta.

Najvišu cijenu postiglo je djelo Damiena Hirsta pod nazivom "The Incomplete Truth" iz 2006. Riječ je o golubici u formaldehidu. Nepoznati kupac za ovaj je eksponat izdvojio čak 911 tisuća funta.

Britanski pop-pjevač, koji je umro u prosincu 2016. u dobi od 53 godine, bio je strastveni kolekcionar radova autora koji su djelovali pod nazivom Mladi britanski umjetnički pokret. S mnogima je bio prijatelj.

Novcem prikupljenim na dražbi financirat će se rad filantropskih organizacija koje je Michael podupirao.

Iz aukcijske kuće Christie's su kazali da je Michael najviše umjetničkih djela kupio između 2004. i 2009. godine.

 
Posljednji veliki val odnio Dicka Dalea, pionira i "kralja surf rocka"

WASHINGTON - Dick Dale, kalifornijski glazbenik, začetnik stila zvanog "surf gitara" kojim je uvelike utjecao na skupinu Beach Boys, Jimija Hendrixa i heavy metal, umro je u 82. godini, objavili su njegovi suradnici.

Pravim imenom Richard Monsour, Dale se proslavio skladbom "Misirlou" krajem 50-ih godina, a koja je 90-ih doživjela renesansu kada je korištena kao uvodna tema u kultnom filmu "Pakleni šund" Quentina Tarantina.

Daleovu smrt u subotu potvrdio je jedan od njegovih bivših bubnjara Dusty Watson. Uzrok smrti nije objavljen, no Dale je sve do kraja, unatoč slabom zdravlju, nastavio nastupati na turneji.

Počast mu je odao Brian Wilson, nekadašnji član Beach Boysa koji je napisao "Dickovo sviranje gitare imalo je na sve nas golem utjecaj".

"Počivaj u miru Dick Dale - oče surf gitare. Svi ti mnogo dugujemo. Rock on", napisao je Brian May, gitarist skupine Queen.

Dale je začetnik stila koji postiže bogat zvuk, reproducira surfanje koristiće se melodijama Bliskog istoka i prenoseći na gitaru ritmove darbuke (arapski bubanj).

Zapravo je Dale radio s legendarnim proizvođačem električnih gitara Leom Fendero kako bi dobio pojačala velikih kapaciteta zbog čega je dobio nadimak "otac heavy metala".

Svoju je tehniku opisao u intervjuu za New York Times 1994., kao "stil  staccato teškog mitraljeza" referirajući se na "snagu Majke prirode, naše zemlje i našeg oceana".

Libanonskih korijena Dale je rođen 1937. u Bostonu, a mladost je proveo u Kaliforniji.

Glazba surf u biti je instrumentalna i svoj je vrhunac postigla početkom 60-ih godina kada su je izvodile skupine kao što su  Del Tones, Jan and Dean, Ventures i ponajprije Beach Boys. Taj glazbeni izričaj nerazdvojiv je od Kalifornije i njezine hedonističke surf kulture.


SAD otkrio divovsku eksploziju meteora u Beringovu moru

HOUSTON - Američka svemirska agencija (NASA) otkrila je golemu eksploziju meteora u Zemljinoj atmosferi koja se zbila sredinom prosinca no uglavnom je prošla nezapaženo jer se dogodila u Beringovu moru kod ruskog poluotoka Kamčatke.

Eksplozija je bila druga najveća takve vrste u 30 godina i najveća od one nad Čeljabinskom u Rusiji prije šest godina, kaže NASA.

Meteor je eksplodirao oslobodiviši 10 puta više energije od atomske bombe bačene na Hirošimu .

Lindley Johnson iz NASA-e rekao je za BBC da se vatrena kugla takve vrste očekuje dva do tri puta svakih stotinu godina.

Asteroid je prošao kroz Zemljinu atmosferu oko podneva 18. prosinca brzinom od 32 km/s. Bio je dug nekoliko metara i eksplodirao je na visini od 25,6 km iznad površine Zemlje oslobodivši pritom 173 kilotona energije.

Eksploziju su detektirali vojni sateliti, a NASA-u su o tome obavijestile Američke zračne snage.

Dr. Johnson je rekao da je vatrena kugla bila iznad područja koje nije previše udaljeno od koridora kojima se koriste komercijalni zrakoplovi na letu između Sjeverne Amerike i Azije.


Rizici za recidiv raka dojke 20 godina nakon prve dijagnoze - studija

TOKYO - Nad ženama koje su preboljele rak dojke visi Damoklov mač recidiva, ponekad i 20 godina od prve dijagnoze, a studija objavljena u časopisu Nature pokušava identificirati koje su od tih žena najizloženije rizicima recidiva kako bi se te opasnosti mogle smanjiti.

Neki od poznatih čimbenika recidiva raka dojke  su dob pacijentice, veličina i priroda tumora te prisutnost kancerogenih stanica u limfnim čvorovima.

Međutim, postotak i uzroci recidiva zahtijevaju bolje razumijevanje, navodi se u studiji.

Znanstvenici su analizirali podatke o 3000 britanskih i kanadskih pacijentica kojima je rak dojke bio dijagnosticiran u razdoblju od 1977. do 2005. godine.Sviti podaci bili su korišteni za razvoj informatičkog modela koji je identificirao četiri podskupine  "s osobito povišenim rizikom za kasni recidiv" raka dojke, navodi glavna autorica studije Christina Curtis.

Prema studiji, u četvrtine žena pogođenih najčešćim oblikom raka dojke rizik da ponovno obole 20 godina od prve dijagnoze iznosi između 42 i 55 posto.

"Do danas nismo uspjeli dobro identificirati tu podskupinu koja bi zbog povišenog rizika trebala biti bolje podvrgnuta kontrolnim pregledima ili terapijama", kaže Curtis  s američkog sveučilišta Stanford.

Studija otvara nove načine za primjenu dodatnih terapije jer identificira genetske alteracije u svakoj od četiriju rizičnih podskupina. Te su alteracije povezane s procesom formiranja tumora.

"Na brojne alteracije može se ciljano djelovati terapijama i time se otvaraju vrata za nove oblike liječenja", kaže Curtis.

Osim toga, studija je identificirala pacijentice u kojih ne postoji vjerojatnost recidiva u roku od pet godina.

"To može pomoći da se poboljša praćenje i klasifikacija pacijentica, primjerice da se odredi koje bi od njih trebale biti dulje vrijeme pod terapijama.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus