20:39, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 18. listopada 2017.

Objavljeno: 18.10.2017 u 06:43
Pregledano 124 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 18. listopada 2017.

ZAGREB 18. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Otvoren šesti Festival neovisnih kazališta u Opatiji


OPATIJA - Šesti festival neovisnih kazališta (FEN) otvoren je u srijedu u opatijskom centru Gervais predstavom "Političar", prema tekstu Ladislava Prežigala, u dramaturgiji i režiji Igora Weidlicha te izvedbi Slavka Sobina.

U toj predstavi zagrebačke produkcije B Glad Sobin utjelovljuje pet različitih likova koji se međusobnim koaliranjem žele domoći političke pozicije.

Festival traje do 22. listopadu, a na programu je 13 predstava, među kojima sedam za odrasle i šest za djecu te lutkarska radionica voditeljice Krune Tarle.

Uz "Političara", odigrat će se predstave za odrasle "Majstor Jura - Priča o jednoj djevojci" produkcije Tragači, "Kako život“ Kazališta Moruzgva, "Samo jedna žena“ Gala teatra, "Igra u dvoje" Glumačke družine Histrion i "Folk acts" kazališne grupe de facto, a festival zaključuje "Dobri čovjek iz Sečuana" Kazališta Ulysses u izvedbi studenata Glume i medija Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Dječje predstave na programu ovogodišnjeg FEN-a su "Ritam tam - bajka o ritmu" Studija za suvremeni ples u Zagrebu, "Ja pa ti pa mi - epizoda Stranci" Multimedijalne kolibe iz Zagreba,  "Velika staklena avantura" kazališne skupine Boom!Teatar iz Zagreba, "Igra se nastavlja" Kazališta Prijatelj iz Zagreba, "Iš'o Vilju u dućan" Lutkarske organizacije koju fakat trebamo - Loft i Kruna Tarle art te "Prvo more" zagrebačkog Automobila.

Predstave su u centru Gervais, umjetničkom paviljonu Juraj Šporer i u dječjim vrtićima opatijskog područja.



Potpisan Program suradnje u području kulture između Hrvatske i Rusije

    
ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek potpisala je u srijedu u Sočiju Program suradnje u području kulture između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije za razdoblje od 2017. do 2019. godine kojim se želi potaknuti suradnja institucija dviju zemalja te stvoriti formalni okvir za poticanje razvoja suradnje i razmjene u područjima kulture i umjetnosti.

 Ministrica Obuljen Koržinek u Sočiju boravi kao članica izaslanstva predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.
 
 Kako je priopćeno iz Ministarstva kulture, potpisanim programom suradnje želi se potaknuti suradnja institucija dviju zemalja s područja kulture i umjetnosti u sljedećem trogodišnjem razdoblju te stvoriti formalni okvir kako bi se potaknuo razvoj suradnje i razmjene u područjima kulture, umjetnosti, kulturne baštine, književnosti, izdavaštva, arhiva, kinematografije i medija koje prinose boljem upoznavanju nacionalnih kultura i uzajamnom zbližavanju dviju zemalja.
 
 Kroz izravnu suradnju između ustanova i udruga te kroz razmjenu stručnjaka, želi se potaknuti bolje razumijevanje i povezanost sudjelovanjem na umjetničkim festivalima i međunarodnim susretima te razmjenom gostovanja glazbenih, kazališnih, baletnih, folklornih i umjetničkih ansambala i solista, dodaje se u priopćenju.
 
Postoje i mogućnosti da se unaprijedi i suradnja u području muzejske djelatnosti, suvremene likovne umjetnosti, izložbene djelatnosti te izravna razmjena između muzeja kao i između institucija za očuvanje i obnovu spomenika kulture i arhivskih ustanova kao i organizacija koje se bave izdavaštvom i distribucijom publikacija.
 
Sporazum govori i o suradnji dviju strana kod prevođenja književnih djela i njihova objavljivanja kao i uzajamno prevođenje djela suvremenih pisaca.
 
Kako ističu iz Ministarstva, osim dobre i sadržajne bilateralne suradnje dviju zemalja koja će se odvijati kroz direktne kontakte kulturnih institucija i umjetnika koji djeluju u Hrvatskoj i Rusiji, suradnja se odvija i u okviru međunarodnih platformi, a izdvajaju onu stručnjaka i autora u Forumu slavenskih kultura.
 
Forum slavenskih kultura kao međunarodna zaklada osnovan je 29. lipnja 2004. godine u Ljubljani, podsjećaju iz Ministarstva.
 
Zajednički je cilj zemalja članica (Bjelorusija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, RF, Slovenija, Slovačka, Srbija i Ukrajina, a Poljska i Češka imaju status promatrača) očuvanje kulturnih vrijednosti i tradicija slavenskih zemalja, bolja razmjena informacija i znanja te njihovo izravno širenje u javnosti, osobito u području jezika, kulture, obrazovanja i komunikacija, provođenje zajedničkih programa, promicanje međusobne suradnje te suradnje s trećim zemljama.



Zbornik "Hrvatska izvan Domovine": Iseljeništvo neistraženi dio suvremene hrvatske povijesti

   
ZAGREB - Drugi svezak zbornika "Hrvatska izvan Domovine", u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

 Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.
 
Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.
 
Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo 'najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti'.
 
Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje  u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

 
Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

 
Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.
 
Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

 Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.
 
 Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

 Osim "tvrdih" tema u zborniku "Hrvatska izvan Domovine" je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

 Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

 Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti - od gospodarstva do kulture.

 Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

 Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

 

Izabrani polufinalisti Nagrade Kamov za najbolje književno djelo


ZAGREB - Žiri Nagrade Janko Polić Kamov odabrao je deset polufinalista te nagrade koju Hrvatsko društvo pisaca (HDP) dodjeljuje za najbolje književno djelo napisano na hrvatskom jeziku.

Na natječaj su prijavljene 63 knjige objavljene u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017., a polufinaliste je odabrao žiri u kojemu su Nikola Petković, Boris Postnikov i Ivana Rogar, priopćio je HDP.

U polufinale su ušli romani Ludwiga Bauera "Šoferi" (Fraktura), Slađane Bukovac "Stajska bolest" (Sandorf), Damira Karakaša"Sjećanje šume" (Sandorf), Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija" (Hena Com), Kristiana Novaka "Ciganin, ali najljepši" (OceanMore), Zorana Roška "Minus sapiens" (OceanMore) i Maje Ručević "Je suis Jednoruki" (Algoritam).

Tu je i knjiga kratkih priča Nade Topić "Male stvari" (V.B.Z.), zbirka priča Nore Verde "O ljubavi, batinama i revoluciji" (Sandorf) te zbirka pjesama Martine Vidaić "Tamni čovjek Birger" (V.B.Z.).

Uoči dodjele nagrade bit će proglašeno pet finalista, a Nagrada Janko Polić Kamov bit će dodijeljena u Rijeci, na Kamovljev rođendan, 17. studenoga.

Nagradu je ustanovilo Hrvatsko društvo pisaca 2014. godine, a kriterij odabira je prvenstveno je književna izvrsnost, međutim nagrada također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu, ističu iz HDP-a.



Novi studentski festival Mladi glumci gradu Rijeci od 25. do 31. listopada


ZAGREB - Rijeka će od 25. do 31. listopada biti domaćin novog studentskog festivala Mladi glumci gradu Rijeci (MGGR), u organizaciji studenata preddiplomskog i diplomskog studija Glume i medija pri Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, kojemu je cilj senzibilizirati javnost na djelatnost toga studija te pridonijeti širenju kulturne ponude grada Rijeke.

Kako se ističe u najavi, festival se održava uz potporu Grada Rijeke i Studentskog kulturnog centra (SKC) a cilj mu je upoznavanje javnosti s kreativnom djelatnošću studija, te osvještavanje nadležnih institucija po pitanju potrebe za adekvatnim prostornim rješenjima u svrhu rada i funkcioniranja studija Gluma i mediji.

Sve je dio šire studentske inicijative za pokretanjem Akademskog teatra kao nove multidisciplinarne platforme za izvedbenu i primijenjenu umjetnost u gradu Rijeci.

"Nakon mnogobrojnih nastupa u Rijeci, okolici i inozemstvu vidimo ovaj festival kao novi oblik druženja i komunikacije s našim gradom, predstavljajući radove mladih izvedbenih umjetnika koji i tijekom studija aktivno djeluju u svojoj struci. Predstavama, projekcijama kratkih filmova, izložbama mladih umjetnika s kojima surađujemo i koncertom iznenađenja, udahnut ćemo život staroj tvornici Exportdrvo", stoji u najavi.

"Uzimajući u obzir riječku titulu 'Europske prijestolnice kulture' za 2020. godinu, manifestacijom želimo doprinijeti i obogatiti kulturni izričaj grada Rijeke te pozvati širu javnost na preispitivanje položaja tek diplomiranih mladih umjetnika i uopće izvedbenih umjetnosti u Rijeci", napominju organizatori.

Na primjeru gotovo gerilskog pokretanja scene Exportdrva žele revitalizirati taj napušteni industrijski prostor i pozvati javnost da zajedno s njima "izmašta jedan mogući teatar".

Osim u Exportdrvu, festivalski će se programi odvijati u prostorima Filodrammatice, HKD-a na Sušaku, Dnevnog boravka i Antikvarijata Ex Libris.

"Kroz sve te lokacije grad će oživjeti razne predstave diplomskog i preddiplomskog studija glume, izložbe radova studenata primijenjenih umjetnosti, projekcije kratkih filmova studenata glume te koncert Damira Urbana", poručuje se u najavi.

Ulaz na sve programe je besplatan, a cjelovit program događanja dostupan je na facebook stranici https://www.facebook.com/MGGRmismotu/.



"Snježna kraljica" premijerno u Trešnji 27. listopada


ZAGREB - Predstava "Snježna kraljica" po istoimenoj bajci Hansa Christiana Andersena, premijerno će biti prikazana u zagrebačkom Gradskom kazalištu Trešnji u petak, 27. listopada u režiji Paola Tišljarića i dramatizaciji Lade Kaštelan, najavljeno je u srijedu u Trešnji na konferenciji za novinare.

Glumački snažnu ansambl predstavu najavio je redatelj Paolo Tišljarić. "Bio mi je veliki izazov ponovno raditi s kazalištem Trešnja na ovakvoj poetskoj predstavi. Drago mi je da nam se u procesu priključila glumica Senka Bulić za koju kao da je napisana uloga Snježne kraljice", kazao je Tišljarić.

Istaknuo je kako je s Ladom Kaštelan dijelio viziju o adaptaciji ove bajke, prvi put objavljene 1845. godine, koja će biti vizualno atraktivna i dramaturški prilagođena novim generacijama.

"Iako smo dvije različite generacije, Paolo i ja smo u ovoj predstavi lako pronašli zajedničke točke", kazala je Kaštelan.

Svevremenska priča o prijateljstvu, ljubavi i odrastanju prati čudesno putovanje hrabre djevojčice Gerde koja je spremna učiniti sve kako bi pronašla svoga prijatelja Kaya. Kroz dvije dramaturške linije predstava prati priče mladih i starih Kaya i Gerde.

Tišljarić u predstavi isprepliće elemente glume, plesa i glazbe s multimedijalnim rješenjima, a kako s kazalištem Trešnja surađuje već treći put, istaknuo je kako je tu našao ansambl koji je s njim spreman na temeljiti i dugotrajan rad na materijalu predstave.

Radnja se zapliće kada Kay netragom nestane, a Gerda kreće na put kako bi ga spasila. Dok je Kay začaran na Sjevernom polu kod Snježne kraljice, Gerda uz pomoć ljudi i životinja pronalazi put do njega, dokazujući snagu pravog prijateljstva.

Ravnateljica Trešnje, Višnja Babić iskazala je zadovoljstvo što će djeca moći uživati u još jednoj bajci u Trešnji, koja će ih uvesti u svijet čarolije, neobičnih mjesta i bića.

Snježnu kraljicu igra Senka Bulić, Kaya i Gerdu igraju Tvrtko Jurić i Ivana Bakarić, a mlade Kaya i Gerdu igraju Luka Bulović i Dubravka Lelas. U ostalim su ulogama Marijana Mikulić, Tena Jeić Gajski, Tamara Garbajs, Aleksandra Naumov, Jure Radnić, Karla Brbić, Ana Vučak, Matija Čigir, Silvio Mumelaš, Kruno Bakota i Paško Vukasović.

Scenografkinja je Irena Kraljić, kostime je osmislila Tea Bašić Erceg, glazbu Willem Miličević, scenski pokret Blaženka Kovač Carić, dok svjetlo oblikuje Vesna Kolarec.



Matanićev psihološki horor o egzorcizmu u studenom u hrvatskim kinima

 
ZAGREB - Psihološki horor "Egzorcizam" Dalibora Matanića, utemeljen na istinitoj priči o djevojci iz Vodnjana opsjednutoj sotonom, počinje igrati u hrvatskim kinijma od 9. studenog.

Matanić je u rujnu prošle godine radio u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula na predstavi koja se bavi egzorcizmom.

"Uzevši obred koji oslobađa pojedince opsjednute sotonom kao polazišnu točku, Matanić ga u projektu koristi kao metaforu za kolektivno pročišćenje kao jedino moguće rješenje za opstanak suvremenog društva", napominje se u najavi filma.

Nakon što su započeli rad na predstavi, do autorske ekipe je pristigla informacija o slučaju mlade djevojke iz Vodnjana nad kojom je 6. rujna te iste godine izvršen obred egzorcizma, no slučaj je zataškan i navodno se nikada nije dogodio.

Matanićev film snimljen je na temelju dobivenih informacija -  u središtu priče je mlada djevojka Maša Artuković, navodno opsjednuta sotonom, čije stanje rezultira dolaskom svećenika posrnulog u vjeri koji se sprema provesti svoj prvi obred egzorcizma, kao i psihijatrice Sofije, koja pokazuje jasnu netrpeljivost prema religiji.

Slučaj zaintrigira Obiteljsku TV, konzervativnu crkvenu televiziju čija ekipa nepozvana dolazi zabilježiti obred, predvođenu novinarkom Lidijom, koja želi pred kamerama raskrinkati egzorcizam kao metodu kojoj nema mjesta u modernoj hrvatskoj crkvi, i snimateljem Borisom koji poznaje Mašu iz djetinjstva.

Tu je i Mašina sestra Vera, ogrezla u religijski fanatizam, koja ih jedina dočekuje u nadi da će se stanje njezine sestre popraviti.

U glavnim ulogama su Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić i Marko Braić.

Direktori fotografije su David Oguić i Danko Vučinović, montažer je Tomislav Pavlic, skladatelji Alen i Nenad Sinkauz, kostimografkinja Desanka Janković, make-up je radila Sanja
Rivić, a obradu tona Frano Homen.

Film je snimljen u produkciji Kinogerile, a distribuira ga 2i Film.



"Adel i Mara" i "Kein licht", dvije premijere Opere HNK-a Zagreb u pet dana

 
ZAGREB - Opera Hrvatskoga narodnog Kazališta u Zagrebu sezonu otvara 2. studenoga premijerom hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea "Adel i Mara", a već pet dana kasnije, 7. studenoga, na pozornici nacionalnog teatra zagrebačkoj će se publici premijerno predstaviti operno djelo "Kein licht. (2011/2012/2017)" Philippea Manouryja, praizvedeno u rujnu na festivalu Ruhrtriennale u Njemačkoj.

Kako se ističe u najavi, čak dvije premijere u samo pet dana uvod su u uzbudljivu novu sezonu u kojoj Opera HNK-a Zagreb nastavlja postavljati najbolja djela domaćega opernog stvaralaštva, ali i predstavljati suvremene opere kojima će se Zagreb dodatno pozicionirati kao nezaobilazno mjesto na opernoj karti Europe.

Četveročinska opera "Adel i Mara" jedno je od najvažnijih djela hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea, a nastala je prema romantičarskom epu "Bijedna Mara" o nesretnoj ljubavi dvoje mladih, koji je napisao Luka Botić.

"Široke melodijske linije, raspjevane arije i dramaturška napetost čine operu 'Adel i Mara' jednom od najblistavijih djela domaćega opernog stvaralaštva", stoji u najavi.

U HNK-u Zagreb režirat će ju Ozren Prohić, dok će dirigirati Nikša Bareza, Ivan Josip Skender i Luka Vukšić. U glavnim ulogama su Valentina Fijačko Kobić u alternaciji s  Adelom Golac Rilović u ulozi Mare, i Stjepan Franetović u ulozi Adela.

Operno djelo "Kein Licht. (2011/2012/2017)" suvremenog francuskog skladatelja Philippea Manouryja nastalo je prema tekstu nobelovnke Elfriede Jelinek, a naručila ju je pariška Opéra Comique. Jelinek je tekst napisala 2011., nakon katastrofalne nuklearne nesreće u Fukushimi u Japanu.

Riječ je o koprodukciji zagrebačkog HNK-a i nekoliko značajnih europskih opernih kuća: Opère Comique, Ruhrtriennale u Duisburgu, Opére National du Rhin, Festival Musica de Strasbourg, Les Théâtres de la Ville de Luxembourg, Münchner Kammerspiele, Francuskog Instituta za istraživanje i koordinaciju akustike/glazbe – IRCAM, te Ansambla Lucilin.

Praizvedena je u rujnu ove godine na festivalu Ruhrtriennale u njemačkom Duisburgu, nakon čega je imala premijere u Strasbourgu i Parizu. U HNK-u Zagreb premijerno će biti postavljena 7. studenoga, nakon čega ju očekuje premijera u Luksemburgu i Münchenu.

Opera je dobila prestižnu Nagradu Fedora 2016. za najbolju novu europsku opernu kreaciju.

Režiju potpisuje njemački redatelj Nicolas Stehmann, a riječ je o projektu koji kroz globalnu i metaforičku refleksiju propituje našu individualnu i kolektivnu odgovornost vezanu uz ekološke i političke probleme.

U predstavi nastupaju solisti Sarah Maria Sun, Christina Daletska, Olivia Vermeulen, Lionel Peintre, te članovi Zbora Opere HNK-a Zagreb Tamara Cipek, Dolores Leko, Siniša Galović, Antonio Brajković/Lidija Mađerčić, Kristina Anđelka Đopar, Dario Ćurić, Leo Beslać uz glazbenu pratnju Ensemble United instruments of Lucilin.



Oživljavanje gradova: ulaganje u baštinu je ulaganje u prosperitet zajednice

 
ZAGREB - "Ulagati u baštinu znači ulagati u prosperitet zajednice, no dosadašnja praksa zaštite spomeničke baštine nažalost ide u krivom smjeru, jednosmjerna je i samosvrhovita", rekao je povjesničar umjetnosti Krešimir Galović na tribini "Oživljavanje gradova: nužnost ili prilika", koja se održava u srijedu na Sveučilištu u Zagrebu.

Tribina je, s ciljem ukazivanja na sve prisutniji problem propadanja gradskih središta i potrebe njihovog oživljavanja, okupila niz stručnjaka koji sada vide priliku da takva mjesta postanu nova mjesta okupljanja, koja bi bila sačuvana, ali i financijski isplativa.

Galović smatra da, kada je riječ o hrvatskim okolnostima, problem je u tome što su s jedne strane neprikosnoveno znanje i razlozi struke, a s druge razni politički i gospodarski čimbenici te špekulanti s privatnim i kratkoročnim interesima kojima su baština samo smetnja i teret.

Posljedica toga je gospodarenje baštinom bez jasnog plana pa, kaže Galović, postoje vrijedni spomenici i objekti za koje se ne zna što s njima u budućnosti, a zbog čega su najčešće prepušteni propadanju.

“Negativne posljedice ne dovode samo do propadanja baštine nego se negativno odražavaju na čitavu zajednicu i njezin napredak”, upozorio je Galović. "Baštini treba pristupiti kao značajnom čimbeniku koji prinosi gospodarskom razvoju, poticanju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju života mjesne zajednice", dodao je.

Galović drži kako kulturnu baštinu treba ravnopravno uklopiti u razvojne planove, osobito gospodarske, a u njihovoj izradi moraju sudjelovati svi dijelovi društva. “U konačnici će to dovesti do toga da kulturna baština nije nikome na teret, nego pravilnim gospodarenjem postaje samoodrživa i isplativa", zaključio je.

Stoga smatra da treba pronaći odgovarajuću namjenu određenom objektu, koji ne mora nužno imati svoju prvotnu namjenu, s obzirom da je to često i nemoguće, no koji bi s trgovačkim, ugostiteljskim ili kulturnim sadržajima stvorio pretpostavke ekonomske samoodrživosti, bez narušavanja spomeničke biti.


Nekad živahna Ilica uzmiče pred novim izazovima

Predsjednica Hrvatskoga klastera stvaralačkih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović predstavila je Projekt: Ilica, kojemu je cilj oživiti nekad najživahniju zagrebačku ulicu, u kojoj je danas veliki broj napuštenih i zapuštenih prostora.

"Ta je ulica ključni primjer za ono što se događa u većini gradova u Hrvatskoj i Europi, već se i turisti šale da od Frankopanske prema Črnomercu izgleda kao da ju je kuga poharala", rekla je.

Ključni problem za takvo stanje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, loše urbanističko planiranje, promjena kupovnih navika građana, pretežito komercijalni sadržaji, ali i drukčiji društveni odnosi, poput susjedskih koji nisu bliski kao nekad.

Nikolić je objasnila kako više od sedamdeset praznih prostora, koliko ih je samo u jednom dijelu Ilice, nisu samo estetski problem, već i energetski, socijalni i ekološki – iza uređenih fasada propadaju zgrade i dvorišta, dok stanari zbog skupoće održavanja iseljavaju.

Rješenje vidi u donošenju prijedloga kriterija za korištenje prostora u središtu grada, modelu pomoći za uređenje prostora te stvaranju "kvalitetne ravnoteže između komercijalnog i stvaralačkog".

U okviru projekta ove se godine održao festival s nizom predavanja, izložbi, radionica, šetnji gradom, predstava, uređenjima prostora, a primljeno je i pedesetak konkretnih prijedloga za Ilicu od njezinih građana. Festival je bio odlično posjećen, a već se planira i njegovo iduće izdanje.

"Želimo potaknuti gradske mogućnosti, jer Zagreb vidimo kao grad mladih, grad Sveučilišta, kulture i stvaralačke ekonomije", istaknula je Nikolić Popović.


Francuzi počeli rješavati probleme starih gradova

Jean-Philippe Lefevre, zamjenik gradonačelnika Dôlea zadužen za kulturne politike, govorio je o francuskom iskustvu u razvoju višegranskih strategija oživljavanja gradova.

"Nemamo sva rješenja, još ih tražimo jer nisu sva iskustva stigla do nekoga cilja, no postoje dobre politike koje nam kažu da imamo snage i adute u rukama. Svi smo svjesni stanja jer nam je zajedničko", istaknuo je.

Lefevre kaže kako Francuska danas želi poticati i gradove u pokrajinama, a ne se usmjeriti samo na Paris, a za to je nužna obnova gradova veličine od 20 do 100 tisuća stanovnika koji propadaju.

Jedna od ključnih stvari za njega je zajedničko djelovanje svih u umjetničkoj preobrazbi u gradskom razvoju. "Možemo preuzeti grad samo ako zajedno djelujemo. Gradskog ne može biti bez ljepote, bez umjetnosti i kulture, a ljepota i zajedništvo su iščezli iz gradova", dodao je.

Kao jedan od pozitivnih primjera naveo je Lyon, koji godišnje okupi tri milijuna ljudi na Festivalu svjetla kada se slavi zaštitnica grada. "Ta priča potječe još iz 19. stoljeća kada su ljudi stavljali male svjećice u prozore, a danas smo došli do tri milijuna posjetitelja", rekao je.

U osvjetljavanju grada također je uspješan grad Chartres, dok je Lorient osobito uspješan u sudjelovanju građana u promišljanju gradskih prostora – tijekom cijele godine stanovnici izrađuju božićne ukrase u suradnji s likovnim umjetnicima.

Lefevre će tijekom stručne radionice u poslijepodnevnim satima predstaviti studije oglednih primjera u Francuskoj ili inozemstvu i govoriti o ključnoj ulozi medija, baštine, građanskog angažmana.


Kaštela osmišljavaju projekt Ulice Crljenka

Srećko Radnić iz javne ustanove RERA S.D. za usklađenje i razvoj Splitsko-dalmatinske županije predstavio je projekt “Kreativna ulica – Ulica Crljenka” u Kaštelima koja su, napomenuo je, od sedam ljetnikovaca trogirske I splitske vlastele postala preizgrađeni prostor nekontroliranog bujanja monokulture turizma.

Kao i u slučaju zagrebačke Ilice, teškoće su neriješeni imovinski odnosi, zapušteni objekti, iseljavanje stanovništva iz gradskih jezgri, a projektom se to želi promijeniti.

"Imamo iznimnu baštine i tradicije, a sam povod za oživljavanje ulice Kaštelanskog crljenka je međunarodno važan proizvod autohtonog Crljenka kaštelanskog, prapretka svjetski poznate sorte vina Zinfandel", objasnio je.

Radnić ističe kako je potrebno zaustaviti iseljavanje, a u drugoj fazi i potaknuti doseljavanje, nužno je i obnavljanja baštine, obogaćivanje postojećih i stvaranje novih sadržaja, u čemu trebaju svi sudjelovati, od mjesne samouprave i vlasnika nekretnina do stručnjaka, građana i turista.

"Kaštela se želi pozicionirati kao centar stvaralačkih industrija na području priobalja", naglasio je.

Tribinu "Oživljavanje gradova - potreba ili prilika" zajednički organiziraju Hrvatski klaster konkurentnosti stvaralačkih i kulturnih industrija, Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu i drugi.

Riječ je o šesnaestom skupu koji se organizira u sklopu tribine "Inovacije i prijenos tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske".



VI. Bobijevi dani smijeha od 20. do 29. listopada


ZAGREB - Festival komedije VI. Bobijevi dani smijeha, na kojemu će biti praizvedena predstava "Frizeraj" Damira Horvata u režiji Maje Katić i u koprodukciji Udruge Canta i Glumačke družine Histriona, održat će se od 20. do 29. listopada, najavio je na konferenciji za novinare ravnatelj Histriona Zlatko Vitez.

Redateljica "Frizeraja" Maja Katić istaknula je kako je predstava spoj glazbe i kazališta u kojoj glazba stalno potiče radnju.

Po riječima glumice Jassne Jozić "Frizeraj" je priča o čovjekovu povratku na svoje početne i izvorne vrijednosti.

Kako se ističe u najavi, u predstavi "Frizeraj", frizer Renato nakon godina uspjeha i glamura u poslu, proživljava teške dane. Posla je sve manje pa otpušta djelatnicu. Bivšoj ženi je dužan i ona mu "vadi mast", a dužan je i banci. U život mu iznenada ulazi djevojka iz mladosti i budi se stara ljubav.

Sadržaj komedije prati deset izvorno pisanih songova, a izvođači glume, sviraju i pjevaju.

U predstavi glume Jurica Hotko, Jassna Luna Jozić, Damir Horvat i Lovro Šicel.

Bobijeve dane u petak, 20. listopada otvara "Gastarbajterski Božić" Mate Matišića u režiji Zorana Mužića i izvedbi GD Histrion.

Na festivalu će sudjelovati kazališta iz drugih hrvatskih gradova pa će tako tako ove godine nastupati kazališta iz Velike Gorice, Zadra, Varaždina, Požege te zagrebačka kazališta.

Uz "Gastarbajterski Božić", na programu su još i "Miris lovine" Michelea Lowea u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra Moruzgva, "Romanca o tri ljubavi" Antuna Šoljana u izvedbi GDK Gavelle i režiji Borisa Svrtana i "Otpisa(ne) Renata Baretića u režiji Nikole Zavišića i izvedbi Scene Gorica i Teatra Moruzgva.

HNK Zadar na festivalu gostuje s predstavom "Ostavljam te" Edwarda Albeea u režiji Matjaža Latina, HNK Varaždin izvest će "Gospona lovca" Georgesa Feydeaua u režiji Tomislava Pavkovića, a Teatar Gavran predstavu "Zaboravi Hollywood" Mire Gavrana u režiji Mire Međimorca.

Zagrebačko kazalište Komedija nastupit će s predstavom "Nije bila peta, bila je deveta" Alde Nikolaja u režiji Damira Mađarića, GK Požega izvest će predstavu "Floromanija" Borisa Senkera i redatelja Majkla Mikolića, a Gala teatar predstavu "Samo jedna žena" France Rame i Daria Foa u režiji Đure Roića.

Predstave se izvod u Histrionskom domu s početkom u 20 sati, a predstave GK Komedije "Nije bila peta, bila je deveta" i GDK Gavelle "Romanca o tri ljubavi" bit će izvedene u matičnim kazalištima s početkom u 19.30 sati.

Festival završava u nedjelju, 29. listopada dodjelom nagrada, nakon čega će GD Histrion izvesti predstavu "U petak (za)metak" autora i redatelja Ivana-Gorana Viteza.

 

Premijera opere "La Boheme" u riječkome HNK 23. listopada


RIJEKA - Opera Giacoma Puccinija "La Boheme" premijerno će se izvesti u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci 23. listopada u režiji Fabrizija Melana, izvedbom će dirigirati Ville Matvejeff a u glavnim ulogama nastupit će Anamarija Knego i Aljaž Farasin, najavljeno je na konferenciji za novinare u srijedu.

Intendant HNK Marin Blažević ustvrdio je da je ovo jedna od najpopularnijh i možda najljepše skladanih opera uopće. Govoreći o Melanovoj režiji, istaknuo je da je "poezija detalja" kakvu on do sad nije vidio u opernoj režiji. To je minuciozan rad na glumi izvođača, kojim se postiglo da nešto najmanje realistično i prirodno kao operna izvedba, izgleda posve realistično i prirodno. "Zahvaljujući tome, teško je odoljeti boli i suzama u tragičnom finalu", kazao je Blažević.

Ugledni redatelj Fabrizio Melano, koji dulje od 40 godina surađuje s vodećim svjetskim opernim kućama, ustvrdio je da je u karijeri radio s nekim od najvećih pjevača, ali da dosad nije nikad imao tako dobru izvedbu Mimi, kao što to čini Anamarija Knego. Ona potpuno nestaje u liku, kao i njezin partner na sceni Aljaž Farasin kao Rodolpho, te ne vidimo više pjevače nego samo likove, naglasio je.

Anamarija Knego kazala je da je s Melanom mogla razgovarati o svemu što osjeća te je zahvaljujući tome u izvedbu Mimi unijela vlastita iskustva boli i time oživjela lik.

"La Boheme" je posljednji put izvedena u Rijeci prije 30 godina.

Ovom prigodom na konferenciji za novinare najavljena je i izvedba Mozartova "Requiema" u riječkom HNK 31. listopada, pod ravnanjem Philippa von Steinaeckera. Ravnatelj riječke Opere Petar Kovačić rekao je da je riječ o mladom dirigentu s velikim međunarodnim iskustvom. Ovo čitanje "Requiema" je klasičnije i čišće, kazao je. Uz orekstar i zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca solisti su Ingrid Haller, Ivana Srbljan, Marko Fortunato i Slavko Sekulić.

Osim toga, najavljeno je i gostovanje 24. listopada Drame Slovenskog narodnog gledališča s višestruko nagrađivanom predstavom "Kralj Ubu" prema motivima teksta Alfreda Jarryja i u režiji Jernerja Lorencija.



Međunarodni studentski filmski festival u Rijeci s filmovima iz dvadesetak zemalja


RIJEKA - Međunarodni studentski filmski festival - STIFF, u svom četvrtom izdanju, koje se održava od 19. do 22. listopada u rjiečkom Art-kinu, donosi presjek studentskih filmova iz 21 zemlje, od Brazila do Indonezije.

Ovogodišnji program donosi 38, većinom kratkometražnih, filmova svih žanrova, podijeljenih u devet programskih blokova te bogati diskurzivni program.

Festival otvara prvi programski blok pod nazivom "Zametnuti", s četiri filma kojima je zajedničko što njihovi protagonisti poduzimaju male, intimne bjegove i izvode pobune protiv opresivne svakodnevice, najavili su organizatori.

Tako dokumentarni "O mojoj sestri" (Barbora Sliepková) opisuje svijet mlade, svojom voljom izolirane žene, dok animirani Jiyan (Jan Fabi i Milena Aboyan) podsjeća na kruta pravila određenih kulturno-religijskih krugova po pitanju seksualnost.

Sličnom se temom bavi i igrani "Pria" (Yudho Aditya), a "Krivo rođena" (Kaisa El Ramly, igrani) kroz epizodu vožnje taksijem dviju sestara ocrtava 'klasičnu' obiteljsku dramu.

Drugi je blok "Ono o čemu se ne priča", čiji filmovi donose 'osjetljive' teme - dokumentarac "Luiza" (Caio Baú) ispovijest je djevojke iz naslova o predrasudama, odnosima roditelja i djece te ljubavnim odnosima, igrani "Varljivo" (Ely Chevillot) problematizira dječju seksualnost iz perspektive majke, animirani "Pussy" (Renata Gasiorowska) opisuje se kao duhovita priča o otkrivanju vlastitog tijela, a dokumentarni "Sabinina sobica" (Manuel Rees) razotkriva trend sakupljanja lutaka koje jezovito nalikuju novorođenčadi.

Pod nazivom "Neki drugi" okupljeni su filmovi koji daju uvid u nešto zaboravljeno - dokumentarci "Trg Blaha Luiza" (Antonin Blanc), "Izgubljeni grad" (Sara Radusinović) koji u dnevničkoj formi obrađuje ratna sjećanja.

Tu su i "Drugačiji Bayern" (Matthias Koßmehl), fikcija o spoju Istoka i Zapada na nogometnom terenu, "Svijet u kojem živimo" (Hanna Fischer, Sofiia Melnyk, Nina Prange), animirano-dokumentarni portret migrantskih radnika Istočne Europe u Zapadnoj te "Poilus" skupine autora, animirana ratna priča čiji su protagonisti zečevi.


Filmski blokovi posvećenim imigrantima i Romima

Blok "Odiseja" donosi filmove koji tragaju za boljim životom - dokumentarni "Champions" (Anastasija Bräuniger) o malim kurdskim nogometašima i nogometašicama iz izbjegličkog kampa u sjevernom Iraku, animirani "Mi smo imigranti" (Catalina Matamoros), dokumentarni "Bez kruha" (Soran Qurbani) egzistencijalistička minijatura snimana u Sevdinanskom izbjegličkom kampu u Mosulu te dokumentarni "Ušće Eufrata i Save" (Andreas Muggli) koji prati izbjegličku balkansku rutu nekoliko dana prije zatvaranja grčko-makedonske granice. Prikazat će se i animirani film "Vodeni pečat" (Meshy Koplevitch) te igrani "Poziv u pomoć" (Florian Tscharf).

Programski blok "Smetnje" donosi filmove čiji su protagonisti suočeni s naoko nepremostivim preprekama, animirani "Probavljanje" (Mathilde Remy), najavljen kao crtica s obiteljskog ručka, igrani "Koga boli" (Lenka Jovanović), epizoda iz života četiriju mladih ljudi tijekom jedne pijane noći.

Iz bloka "Zagrljaji" ističu se dokumentarni film "Obrazovanje" (Emi Buchwald) o preteškoj i nerazumljivoj domaćoj zadaći, a iz svakodnevnom životu posvećenog bloka "Epizode" jedini hrvatski predstavnik u programu, dokumentarac "Žene žene žene" Nikice Zdunić.

Zadnji dan festivala prikazuje se nekoliko blokiva "Ovdje" s dva atipična dokumentarca na temu Roma - "Romi" (Carmen Baltzar) o tome kako romsku zajednicu vide Finci i "Valentina" (Maximilian Feldmann) o obitelji iz sirotinjske četvrti u Rumunjskoj.

Posljednji blok, koji će se održati u nedjelju nakon proglašenja pobjednika, nosi naziv "Šaputanja" i donosi priče o prijateljstvu, trenutcima prisnosti i o ovisnosti. Među njima su dokumentarci "Broj 1" (Aline Magrez) i "Daniel" (Anastazja Dabrowska) te animirani film "Veza" (Judit Wunder).

Najbolji film među svakim od žanrova, animiranom, dokumentarnom i igranom, nagradit će poseban žiri filmskih stručnjaka, a svog će favorita glasovanjem odabrati i publika.


Uz projekcije filmova razgovori o prikazanim temama

U skladu s ovogodišnjom krovnom festivalskom temom "Društvena pitanja" (Social Issues), što se u engleskoj inačici može čitati i kao Social Is Us, održat će se razgovori kojima organizatori žele naglasiti kako se društveni problemi bilo koje ranjive skupine tiču svih nas te da o njima vrijedi progovarati i promišljati zajedničkim snagama.

Nakon bloka "Ono o čemu se ne priča" u četvrtak će se razgovarati o tabu-temama suvremenog društva koje se tiču seksualnosti, u čemu će sudjelovati Maša Cek, psihologinja s bogatim iskustvom rada s mladima i za mlade.

Dan kasnije, nakon filmskog bloka "Odiseja", tema je problematika migrantske krize na individualnoj i na razini europske zajednice, o čemu će govoriti, među ostalim, redatelj igranog filma "Poziv u pomoć" Florian Tscharf, kojega će publika imati priliku pogledati uoči razgovora.

U nedjelju, nakon bloka "Ovdje" posvećenog romskom pitanju, ta će se tema nastaviti i u razgovorima, u kojima će sudjelovati Zoran Krema, redatelj, snimatelj i montažer dokumentarnih filmova, ujedno i autor dokumentarca "Teatar Chaplin – tragikomedija u četiri čina", o prvom romskom amaterskom teatru u Europi.

Razgovori su dio programa "STIFF filmski krug", kojim se nastoji istaknuti studentsko sudjelovanje, s obzirom da su studenti, u sklopu Edukacije na terenu, već uključeni i u pripreni dio festivala.

Vizual ovogodišnjeg izdanja potpisuje studentica Sandra Kvaranta, čiji je rad izabran među nekoliko ponuđenih rješenja studenata Akademije primijenjenih umjetnosti, grupa studenata i studentica radila je na tekstovima za festivalski katalog te na prevođenju programa i drugih materijala, a nekoliko ih se obučava za titlanje filmova, asistiranje uredu za odnose s javnošću te uredu za festivalske goste.

Ulaz na sva festivalska događanja, projekcije i razgovore, je besplatan.

Međunarodni studentski filmski festival STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar (SKC) Sveučilišta u Rijeci, uz suorganizaciju Art-kina.



"Dramski svijet Marije Braut" na izložbi u Arhivu Tošo Dabac


ZAGREB - Izložba "Dramski svijet Marije Braut" otvara se u srijedu Kao dio programa 9. Dana fotografije Arhiva Tošo Dabac u nekadašnjem Dabčevom fotografskom atelijeru, gdje je Braut uz njegovu pomoć otkrivala tajne umjetničke fotografije i samog zanata.

S obzirom da se postavlja upravo u tom prostoru izložba se opisuje kao "svojevrsna promemorija autoričinih radova iz ranijeg stvaralačkog perioda, od 1968. do sredine osamdesetih godina".

"Fotografski zanat učila je od ponajboljeg učitelja, a kasnije ga je, svladavši metierske zakonitosti poziva, na svoj poseban način reinterpretirala, dorađivala i prilagođavala vlastitom umjetničkom izričaju. Već u tim ranim radovima prepoznajemo Mariju Braut kao autoricu čija je fotografska poetika bliska Dabčevoj, u pristupu motivima, kao i modusu operandi, samom tehnikom snimanja", ističe se u najavi izložbe.

Riječ je o komornoj izložbi koja je obuhvatila manji dio njezina bogatog fotografskog opusa. "Izbor je istovremeno i malen i velik, malen ako prosuđujemo prema broju izložaka, a velik, jer su prezentirani originali, Marijina autorska povećanja nastala uglavnom za izložbe", napominje se.

"Mnoge je radove autorica signirala, što podrazumijeva finalni autorski odabir, svojevrsni autorski blagoslov najboljeg rada za izlaganje", dodaje se o izložbi, kojoj je kustosica Marina Benažić.

Njezini portreti umjetnika, slikara, literata, jazz-glazbenika, redatelja i glumaca nastavljaju se na motive fotografija kazališnih predstava u Lapidariju i Teatru &TD te ciklusa fotografija Velikog petka na Korčuli, procesije u Mariji Bistrici i blagdana Svih svetih na Mirogoju.

S više od 100 tisuća negativa, oko dvije tisuće autorskih povećanja, vrijednom fotografskom opremom i bibliotekom, Arhiv Tošo Dabac je jedna od najcjelovitijih zbirki te vrste u svijetu jer čuva cjelovit opus tog istaknutog hrvatskog fotografa i umjetnika.

Nakon njegove smrti 1970. godine Atelje nastavlja voditi njegov nećak i nasljednik, i sam poznati fotograf Petar Dabac, koji 1980. osniva galeriju u kojoj priređuje izložbe i radionice svjetski poznatih autora.

Vrijedna fotografska zbirka i dalje se nalazi u stanu u Ilici 17, gdje je Tošo Dabac radio od 1940. godine. Zbirku je 2006. otkupio Grad Zagreb i dao je na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti.

Ranka Saračević Würth, kći Marije Braut, darovala je prošle godine Muzeju suvremene umjetnosti njezinu cjelokupnu fotografsku ostavštinu, koje će se dio moći pogledati u Arhivu Toše Dabca do 15. prosinca.



Hrvatske koprodukcije na najvećem južnokorejskom festivalu animacije


ZAGREB - Manjinske hrvatske animirane koprodukcije, "Noćna ptica", "Manivald" i "Aerodrom" te studentski rad "Protoplazma" Katrin Novaković  sudjeluju na najvećem južnokorejskom festivalu animacije - 19. Međunarodnom festivalu animiranog filma u Bucheonu (BIAF), koji će se održati od 20. do 24. listopada.

Slovensko-hrvatska koprodukcija "Noćna ptica" Špele Čadež, priča o pijanom jazavcu koji nakon susreta s policijskom patrolom pobjegne u nepoznatom smjeru, bit će prikazan u kratkometražnom natjecateljskom programu A, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

U natjecateljskom programu D prikazat će se kratkometražni filmovi "Manivald" Chintis Lundgren, estonsko-kanadsko-hrvatska koprodukcija i švicarsko-hrvatska "Aerodrom" Michaele Müller.

Prvi prati neiskusnog lisca koji živi pod budnim okom zaštitnički nastrojene majke, sve dok im u živote ne uđe mladi fatalni vuk, a drugi metaforički predstavlja kulminaciju modernog društva, "mjesto na kojem za neke putovanje završava, a za druge tek počinje".

Među studentskim filmovima prikazat će se "Protoplazma" Katrin Novaković koji se bavi živom tvari stanice, tekućom osnovom života. Nastao je uz mentoriranje Darka Baklijaže u produkciji Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Zagreb filma.

Nagrade najboljim dugometražnim animiranim filmovima dodijelit će žiri u kojemu su Jin Kim (Južna Koreja), Sébastien Laudenbach (Francuska), Doris Cleven (Belgija) i Kobayashi Osamu (Japan), a kratkometražnima Nina Gantz (Nizozemska), Yves Nougarede (Francuska) te Raul Garcia (SAD).



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Predstavljen novi željezni zastor Državne bečke opere

 
BEČ -
U Bečkoj državnoj operi predstavljen je novi željezni zastor, djelo američkoga umjetnika Johna Baldessarija "Graduation", u povodu 20. obljetnice projekta po kojemu željezni zastor bečke opere dizajniraju suvremeni svjetski umjetnici, objavljeno je u srijedu u toj opernoj kući.

Novi zastor, dvadeseti po redu, krasit će pozornicu Državne bečke opere godinu dana. "Izuzetna mi je čast što je projekt nastavljen i što je doživio dvadeseto izdanje", rekao je direktor Bečke državne opere Dominique Meyer.

Naglasio je da se radi o vrlo zanimljivom i uočljivom umjetničkom djelu te izrazio zadovoljstvo što se žiri ove godine odlučio za renomiranog konceptualnog američkog umjetnika Johna Baldessarija.

Baldessari je rođen 1931. u Kaliforniji i ubraja se među najznačajnije i najuspješnije suvremene američke umjetnike. Uz ostalo, dobitnik je Zlatnog lava na Venecijanskom bijenalu 2009. te Nagrade  Oskar Kokoschka.

Izlagao je na brojnim skupnim i pojedinačnim izložbama u Americi i svijetu te u poznatim muzejima poput Staedel muzeja u Frankfurtu, Metropolitan muzeju u New Yorku, Tate galeriji moderne umjetnosti u Londonu, Bečkom muzeju moderne umjetnosti MUMOK-u i drugima.

U povodu 20. obljetnice projekta po kojemu željezni zastor bečke opere dizajniraju suvremeni svjetski umjetnici, u Operi je otvorena izložba na kojoj su na panoima izložena djela umjetnika koji su sudjelovali u projektu  Željezni zastor, a predstavljena je i knjiga pod naslovom "Zastor".

Ideju su 1998. pokrenuli bečki Muzej u progresu ( Museum in progress), Bečka državna opera i  savezni kazališni holding.

Utemeljiteljica Muzeja u progresu Kathrin Messner naglasila je da Baldessarijevo djelo "konfrontira ljepotu u prostoru, odnos kolektivnog i individualnog, općeg i zajedničkog u umjetnosti".

Arhiv Muzeja u progresu nalazi se u sklopu Muzeja moderne umjetnosti MUMOK-a, njegov kustos i umjetnički stručnjak Rainer Fuchs kazao je da to novo Baldassarijevo djelo pokazuje različitost i nove perspektive umjetničkog izričaja.

Dvadeset godina Željeznog zastora, koji je međunarodni projekt predstavlja nov i specifičan oblik umjetnosti, rekao je Fuchs.

Do sada su u projektu, uz ostale, sudjelovali Tara Walker, Matthew Barney, Tacita Dean, Richard Hamilton, Jeff Koons, Giulio Paolini, Rirkrit Tiravanija, Maria Lassnig, Franz West, Thomas Bayrle, David Hockney,  Cy Twombly, David Hockney, Joan Jonas, a prošle godine Tauba Auerbach.


Amerikanac George Saunders dobitnik Bookerove nagrade


LONDON - Američki pisac kratkih priča George Saunders proglašen je u utorak u Londonu dobitnikom prestižne književne nagrade Man Booker 2017 za svoj romaneskni prvijenac "Lincoln in the Bardo", koji je ocjenjivački sud proglasio "jedinstvenom i izvanrednom" knjigom o tuzi američkog predsjednika Abrahama Lincolna za pokojnim sinom.

Okosnica romana je stvarni događaj, noć u kojoj je 1862. godine Lincoln pokopao svojeg 11-godišnjeg sina Willieja na washingtonskom groblju. Zamišljajući dječaka zarobljenog u Bardu, tibetanskoj budističkoj inačici limba, Saundersov roman prati ostale mrtve, također zarobljene na groblju odbijajući prihvatiti smrt, koji promatraju dječaka dok očajnički čeka da mu se vrati otac.

Napisan gotovo u cijelosti kroz dijaloge, roman je ispresijecan komadićima povijesnih tekstova, biografija i pisama, neke od kojih je Saunders sam izmislio.

Preuzimajući nagradu na posebnoj svečanosti u londonskom Guildhallu, autor je istaknuo kako je to za njega "izvanredna čast".

"Ukoliko niste primijetili, živimo u čudnome vremenu. Središnje je pitanje prilično jednostavno: hoćemo li na strah odgovoriti isključivanjem, negativnim očekivanjima i nasiljem? Ili ćemo poduzeti onaj drevni veliki skok vjere i dati sve od sebe kako bismo reagirali s ljubavlju? I s uvjerenjem kako ono što se čini drugačijim uopće nije drugačije, već da smo to mi, ali u drugačijem danu", rekao je tom prilikom Saunders.

"U Sjedinjenim se Državama puno govori o potrebi da se zaštiti kultura. Pa, ovo večeras je kultura, međunarodna kultura, suosjećajna kultura, aktivistička kultura u sobi punoj onih koji vjeruju u riječ, u ljepotu i višeznačnost, i u nastojanje da shvate tuđe poglede, čak i onda kada je to teško", poručio je.

Predsjednica ocjenjivačkog suda Lola Young njegov je roman nazvala "izvanrednim, jedinstvenim djelom, očaravajuće, gotovo scenarističke strukture koja otkriva domišljatu, inteligentnu i duboko potresnu priču, ukorijenjenu u prošlosti, s kojom se poigrava, istražujući značenje i iskustvo empatije".

"Priča o prokletim dušama u životu poslije života Lincolnova malog sina paradoksalno stvara živu i živopisnu evokaciju likova koji napučuju drugi svijet", rekla je Young.

Autor šest zbirki kratkih priča i pozamašnog novinarskog opusa, Saunders (58) je drugi Amerikanac za redom koji je dobio prestižnu Bookerovu nagradu, nakon prošlogodišnjeg laureata Paula Beattyja, prvog američkog dobitnika u povijesti te nagrade.

Ove godine, u uži izbor među 144 prijavljena romana ušli su još američki književnik Paul Auster s romanom "4321", Britanka Fiona Mozley s romanom "Elmet", te romani "Exit West" britansko-pakistanskog pisca Mohsina Hamida, "History of Wolves" američke spisateljice Emily Fridlund i "Autumn" Britanke Ali Smith.

Ovogodišnji su žiri, uz Young, činili književnica i kritičarka Lila Azam Zanganeh, spisateljica i pjesnikinja Sarah Hall, umjetnik i pisac Tom Phillips, te putopisac i romanopisac Colin Thubron. Saundersu je nagradu uručila Vojvotkinja od Cornwalla.

Nagrada Man Booker dodjeljuje se od 1969. i smatra se jednom od najznačajnijih koje se dodjeljuju za roman napisan na engleskom jeziku. Među dosadašnjim pobjednicima su Iris Murdoch, Salman Rushdie, Ian McEwan, Margaret Attwood, Alan Hollinghurst, Hilary Mantel i Julian Barnes.

Svi finalisti dobivaju 2,5 tisuća funta (21 tisuću kuna) i posebno uvezeno izdanje svoje knjige. Dobitniku ide dodatnih 50 tisuća funta.

Od 2005. dodjeljuje se i nagrada Man Booker International za koju konkuriraju pisci iz cijeloga svijeta za djelo objavljeno u engleskom prijevodu. Ove godine nagrada je u lipnju dodijeljena izraelskom književniku Davidu Grossmanu za knjigu "A Horse Walks Into a Bar".



Izložba o Heleni Rubinstein u Židovskom muzeju u Beču


BEČ - Izložba "Helena Rubinstein: izumiteljica ljepote" koja obuhvaća tristotinjak eksponata i prikazuje život i rad te uspješne poslovne žene, koja je na poseban način objedinila ulogu mecene i strastvene kolekcionarke umjetničkih djela s poslovnim uspjehom, otvara se u utorak navečer u Židovskom muzeju i Beču.
 
"Ova fantastična izložba dokumentira nekoliko aspekata života i rada pionirke ljepote Helene Rubinstein, rasvjetljava njezin put od migrantice koja prevladava kontinente i prepreke, prekida stereotipne šablone ponašanja, te razvija široku umjetničku mrežu strastvene kolekcionarke umjetničkih djela i postaje mecena mnogim umjetnicima", rekla je na konferenciji za novinare u Židovskom muzeju u Beču njegova direktorica Danielle Spera.

Izložba obuhvaća oko 300 eksponata: fotografija, kozmetičkih proizvoda, knjiga, kataloga, časopisa, novinskih članaka, haljinu od čipke koju je za nju dizajnirao Christian Dior i ogrtač Pedra Rodrigeza, pribor za jelo iz radionice austrijskog arhitekta Jugendstila Josefa Hoffmanna, jednu bistu, video film s njezinim intervjuima i drugo.

Izložba je podijeljena u nekoliko cjelina: Krakov-Beč-Melbourne-London-Pariz-New York-Tel Aviv, prema važnim gradovima u kojima je živjela i radila.

"Rubenstein je sistematski radila na izgradnji svog imidža mecene, prijateljevala je s Picassom i drugim umjetnicima tog vremena, financijski ih podupirala, bila je velika kolekcionarka umjetničkih djela, financirala Paviljon Helene Rubinstein za suvremenu umjetnost  u Tel  Avivu. Njezina zbirka suvremene umjetnosti obuhvaćala je brojna umjetnička djela: Brancusija, de Chirica, Matissa, Modiglianija, Braquea, Chagalla, Degasa, Maxa Ernsta,  Kleea, Picassa, Renoira, Dalija  i drugih umjetnika. Umjetnički radovi iz njezine zbirke bili su izloženi na nekoliko izložbi primjerice 1935. u muzeju  MOMA i godine 2014. u Židovskom muzeju u New Yorku pod naslovom 'Ljepota je moć'", rekla je kustosica izložbe Iris Medar.

"Helena Rubinstein bila je uspješna poslovna žena u kozmetičkoj industriji, put do uspjeha ostvarila je vlastitim trudom, taj put je sama zacrtala ispunjavajući  svoje snove i neskromne želje", dodala je.

"Razvitak svog poslovnog imperija postigla je strastvenim, žilavim, upornim i odgovornim radom. Njezino poslovno carstvo obuhvaćalo je oko stotinu salona u 14 država sa 30.000 zaposlenih", rekla je direktorica Spera.

Rubinstein je sa 16 godina napustila roditeljski dom ortodoksnih židova u Krakovu, preselila se kod tete u Beč, odakle je emigrirala u Australiju, gdje je osnovala tvrtku koja je prerasla u uspješni poslovni svjetski imperij. Ponovo se vraća u Europu te u Londonu otvara salon u nekadašnjoj kući Lorda Sainsburyja. Nakon Londona otvara poslovni prostor u Parizu, a potom s velikim  uspjehom  u New Yorku.

Kada je Austrija pripojena 1938. Hitlerovoj Njemačkoj, Rubensteinova je već imala međunarodni lanac salona, ali je pred nacistima morala  zatvoriti salon u Beču. Nije previše brinula za gubitak imovine nego za svoje bliske u zemljama pod Hitlerom. Uspjela je izbaviti skoro svu rodbinu osim jedne sestre, koja je odvedena u Auschwitz gdje je i umrla.

Helena Rubinstein  je u SAD-u napravila globalnu poslovnu ekspanziju. Utrla je put drugim kozmetičkim poduzetnicama, a njezino poslovno rivalstvo s kozmetičkom kućom Elisabeth Arden bilo je tema mnogih knjiga, kazališnih predstava i dokumentarnih filmova.

Helena Rubinstein  (1870.-1965.) bila je vrlo uspješna self-made žena, uzor mnogim poslovnim poduzetnicama, utrla je put drugim kozmetičkim poduzetnicama i prema rječima kustosice Medar, pokazala da žena može biti globalna uspješna poduzetnica, što je i središnja tema izložbe.

Dodala je da je Beč za nju bio jako važna stanica, tamo je počela s osmišljavanjem projekta, ali s radom je počela u Australiji.

Izložba ostaje otvorena  do 6. svibnja.



Guggenheimov muzej u Bilbaou - transformacijska moć umjetnosti


BILBAO - Bilbao je prije 20 godina nosio ožiljke terorizma i gašenja industrije, no dva desetljeća nakon izgradnje Guggenheimovog muzeja grad pokazuje svijetu transformacijsku moć umjetnosti.

Nastao na čeliku i brodogradnji, baskijski grad na sjeveru Španjolske preživio je odumiranje stare industrije te se pomoću umjetničke galerije pretvorio u visokotehnološki centar.
Guggenheim, kanadsko-američkog arhitekta Franka Gehrija, stilski je jednak izvornom Guggenheimovom muzeju u New Yorku.
 
Nered zakrivljenog metala, koji izgleda više kao skulptura nego arhitektura, ostavlja upečatljiv dojam. Pa ipak, to nije samo hir arhitekture već velika arena s izloženom umjetnošću.
 
Veliki kipovi Louise Bourgeoisa, Jeffa Koonsa i Anisha Kapoora čuvaju ulaz. Unutra se nalazi futuristički labirint stakla, titanija i vapnenca. Izložbeni prostor je, pak, neortodoksan, no posjetiteljima to nije problem. Zabavljaju se pokušavajući se snaći, tražeći put od prostorije do prostorije.
 
Gehrijeva zgrada stajala je 84 milijuna eura, a dodatnih 36 milijuna eura potrošeno je na nova umjetnička djela, što je velik novac, posebno u vrijeme recesije. Stoga ne iznenađuje što je ideja bila naišla na oštru kritiku, i s ljevice i desnice. Pa ipak, od otvaranja 1997. muzej je do danas privukao 19 milijuna posjetitelja, od čega ih je 70 posto stiglo izvan Španjolske.
 
Većina stranih posjetitelja prespava u Bilbaou jednu noć, a mnogi i proputuju Baskijom. To je dalo snažan podstrek tamošnjem gospodarstvu, no najveća korist je samo preoblikovanje grada. Nekada grad uz prljavu riječnu obalu danas je turistički privlačan.
 

Od krvavih sukoba do modernističke renesanse
 
Ideja da umjetnost može pogurati gospodarstvo bila je 1997. još uvijek relativno neispitana, međutim, kako su građani Londona i Liverpoola mogli vidjeti u svojim sredinama, ta ideja funkcionira. Muzeji Tate Modern i Tate Liverpool preobrazili su njihove riječne obale. U Bilbau je tranformacija još vidljivija.
 
Te 1997. grad je bio upleten u krvavi sukob u kojem je baskijska separatistička skupina ETA vodila bombašku kampanju protiv španjolske države. ETA-ino primirje 2006. bilo je ključno za renesansu Bilbaoa.
 
Direktor Guggenheima, Juan Ignacio Vidarte, na čelnom je mjestu od početka. Bilbao u kojem se rodio i odrastao bio je bitno drugačiji u odnosu na ono što je danas. "Vijesti su uvijek bile loše. Opet nova tvornica koje se zatvara, opet novi nasilni potez ETA-e", kaže. Smatra kako je muzej zaustavio taj trend.
 
"Bio je to jako kontroverzan projekt. Uključivao je javni novac pa je politički bio osuđivan. No i birači su bili skeptični", kaže Vidarte. Unatoč tome, on i njegov tim ustrajali su na skupom projektu koji bi zapao za oko.
 
"Smatrali smo da je važno da lice zgrade prenese svijetu ambiciju projekta. Bilbao nije London, niti Pariz, a niti New York", napominje Vidarte dodajući kako je Gehry to postigao svojom arhitekturom. Tvrdi da muzej svake godine generira 400 milijuna eura, a da su tu i nemjerljive koristi poput reklame za grad, ali i samog ponosa što ondje imaju takvu građevinu.
 
"Grad je postao otvoreniji, više kozmopolitski i suvremeniji", smatra Vidarte.
 
Guggenheim nije izgrađen kao izolirana građevina, već je bio dio šireg programa. Rijeka je očišćena, a obližnji centar grada uređen. Kanal uz rijeku je sada popularno šetalište. Vidarte napominje da to može biti primjer za druge zemlje.
 
"No ključno je imati na umu da je muzej samo dio šireg plana", zaključuje.
 
 
 
Drugi 'spin-off' Ratova zvijezda dobio naslov


LOS ANGELES - Filmska priča o podrijetlu Hana Sola, jednog od najpopularnijih likova izvorne trilogije Ratova zvijezda, napokon je dobila naslov, objavio je redatelj Ron Howard.

Film "Solo: A Star Wars Story", koji će se u kinima pojaviti u svibnju iduće godine, ispričat će priču o mladim danima Hana Sola, grubog, ali simpatičnog junaka kojeg je proslavio Harrison Ford u izvornoj trilogiji.

Hana Sola glumit će Alden Ehrenreich, a ulogu njegovog prijatelja Landa Calrissiana, kojeg je u izvorniku igrao Billy Dee Williams, preuzima Donald Glover.

Dvostruki oskarovac Howard, redatelj Genijalnog uma, preuzeo je produkciju filma nakon što su odustala dvojica prethodnih redatelja.

Film o Hanu Solu dio je nastojanja kompanije Disney da proširi priču o Ratovima zvijezda i izvan izvornog serijala. Kompanija je tako 2016. snimila izdvojeni film "Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda", pa će Han Solo biti drugi njezin 'spin-off'.

U međuvremenu, krajem ove godine u distribuciju kreće film "Ratovi zvijezda - Epizoda VIII. - Posljednji Jedi", nastavak izvornog serijala, koji je djelomično sniman u Dubrovniku.



Ed Sheeran pao s bicikla i slomio ruku


LONDON - Engleski kantautor Ed Sheeran slomio je u ruku u padu s bicikla i prisiljen je otkazati nekoliko koncerata na planiranoj azijskoj turneji, objavio je BBC.

Dvadesetšestogodišnji dvostruki dobitnik Grammyja s bicikla je pao tijekom vikenda, navodno kada je okrznuo automobil, ali on to nije potvrdio.

"Posjet liječniku potvrdio je frakture kostiju u zapešću i laktu", objavio je Sheeran na Instagramu uz fotografiju ruke u gipsu.

Zasad je otkazao pet predstojećih koncerata, u Taipeiju, Osaki, Tokiju, Seulu i Hong Kongu.

Azijska turneja dio je potpore njegovom recentnom, trećem albumu Divide.

Sheerenu lom ruke predstavlja veliki problem jer na koncertima nastupa sam, bez pratećeg benda.

U razgovoru za BBC početkom godine kazao je da nema namjeru angažirati prateći bend.

"Mislim da nema ništa interesantno ili novo u gledanju kantautora s bendom iza leđa", kazao je.  



Dodaci vitamina D mogu nanijeti više štete nego koristi, upozoravaju stručnjaci

 
ZAGREB - Vitamin D poznat je i kao "vitamin Sunca", jer ga naše tijelo proizvodi prilikom izlaganja kože Sunčevim zrakama, a upravo izostanak takve mogućnosti zimi navodi mnoge ljude na uzimanje njegova umjetnog dodatka kako bi se u tijelu zadržala dovoljna razina tog vitamina.

No uzimanje vitamina D u dodatnom obliku nije nužno i dobra ideja, nego štoviše može čak biti i opasno, upozoravaju stručnjaci.

Iako razina vitamina D u tijelu tijekom tmurnih zimskih mjeseci pada, dodatak vitamina D trebalo bi uzimati samo u konzultaciji s liječnikom, objavila je njemačka farmaceutska skupina Apothekerkammer Niedersachsen.

Ona upozorava da previše vitamina D može izazvati prekomjernu žeđ, povećani poriv za mokrenjem, mučninu i slabost.

Među prirodnim izvorima vitamina D nalazi se masna riba, žumanjak, crveno meso, jetra i mliječni proizvodi.

Osim prehrane bogate namirnicama koje sadržavaju visoku razinu vitamina D, ova farmaceutska skupina savjetuje šetnje tijekom sunčanih zimskih dana.

Tijelo pohranjuje vitamin D u jetri i u masnom tkivu. Zimi ono može zadržati dovoljnu količinu vitamina D oslanjajući se na te zalihe.

Nedostatak vitamina D utječe na slabljenje kostiju i može voditi osteoporozi.

 

Francuski znanstvenici misle da su otkrili potencijalni uzrok disleksije


RENNES - Francuski znanstvenici misle da su pronašli potencijski uzrok disleksije, skriven u minijaturnim receptorima u očima onih koje pogađa ovaj problem s čitanjem, pokazali su rezultati studije objavljene u srijedu.

Kod osoba koje nisu pogođene tim problemom, navedeni receptori svjetlosti nemaju istu formu u oba oka: oni su asimetrični.

Kod osoba s disleksijom ta zona je simetrična u oba oka, pokazuje studija objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B.

To bi mogao biti uzrok konfuzije u mozgu jer, budući da se stvaraju obrnute slike - one kao u ogledalu - a mozak ne zna koju izabrati.

"Naša proučavanja omogućila su nam da zaključimo kako smo pronašli potencijalni uzrok disleksije", rekao je za agenciju France presse jedan od autora studije Guy Ropars sa sveučilišta u Rennesu.

"Asimetrija je potrebna kako bi se eliminirala obrnuta slika koja sprečava normalno čitanje", rekao je.

"Postojanje vremenskog odmaka između primarne slike i obrnute slike omogućilo nam je da osmislimo metodu kako bi izbrisali obrnutu sliku koja muči disleksičare", zahvaljujući korištenju jedne vrste stroboskopske LED lampe, pojasnio je Ropars.

Po njemu, neki od disleksičara nazivaju je  "čarobnom lampom".

Disleksija pogađa oko 700 milijuna ljudi u svijetu.



Imigranti u Italiji proizvode BDP trostruko veći od hrvatskog, tvrdi studija


RIM - Imigranti u Italiji stvaraju dio Bruto domaćeg proizvoda (BDP) veći od madžarskog BDP-a i gotovo trostruko veći od hrvatskog, tvrdi se u studiji predstavljenoj u srijedu u Rimu.

Pet milijuna imigranata u Italiji s reguliranim statusom proizvelo je 2016. oko 131 milijardu od 1.670 milijarda talijanskog BDP-a, dok je madžarski BDP 112 milijarda, a hrvatski 46, tvrdi se u studiji koju je Zaklada Leonea Moresse izradila na temelju podataka Svjetske banke i Državnog statističkog ureda.

Ovo je sedmi put da taj ured predstavlja svoje "Godišnje izvješće o ekonomiji koju stvaraju imigranti".

"Ovim izvješćem želimo ukloniti predrasude i omogućiti objektivnu raspravu koja se temelji na činjenicama i podatcima", rekao je znanstveni ravnatelj ureda, profesor ekonomije Stefano Solari.

U Italiji, zemlji koja je tek nedavno doživjela veći priljev imigranata, "potonji su radna snaga nužna u mnogim sektorima", ističe se u izvješću, podsjećajući da je poluotok "zemlja koja stari i u kojoj na 1000 stanovnika dolazi 7 rođenih i 11 umrlih.

Po Solarijevim riječima, "u graditeljstvu, hotelijerstvu, poljodjelstvu i ugostiteljstvu", imigranti čine 17 do 18 posto radne snage, a njihov udio u stanovništvu je 8,3 posto.

Porezi koje uplaćuju u Italiji, 7,2 milijarda eura u 2016., nisu visoki jer su većinom slabo plaćeni i nerijetko oslobođeni plaćanja poreza. Naprotiv, njihove uplate u zdravstveni i mirovinski sustav, obvezne za sve građane, iznose 11,5 milijarda eura.

Ovi imigranti su ujedno i dragocjena pomoć svojima u matičnoj zemlji: tako su u 2016. poslali oko 5,1 milijardu eura u zemlje iz kojih su došli, što je više od iznosa koji talijanska država izdvaja za razvoj.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus