16:00, 24. Rujan 2018

kultura...

Kultura 17. travnja 2018.

Objavljeno: 17.04.2018 u 02:24
Pregledano 113 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 17. travnja 2018.

ZAGREB, 17. travnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Animafest: Objavljen program dugometražne konkurencije


ZAGREB - Za dugometražnu konkurenciju ovogodišnjeg Animafesta, što se održava od 4. do 9. lipnja, odabrano je osam filmova iz Italije, Belgije, Francuske, Južne Koreje, Tajvana, Kine, Estonije i SAD-a.

Hrvatsku premijeru na zagrebačkom festivalu imat će film "Isle of Dogs" proslavljenog američkog režisera Wesa Andersona, ove godine već nagrađenog na filmskom festivalu u Berlinu, koji je i svečano otvoren njegovim dugo iščekivanim novim autorskim radom, objavio je Animafest.

Smješten u distopijsku budućnost, film rađen tehnikom stop-animacije prati dječaka koji nakon protjerivanja pseće vrste s japanskog otočja traga za svojim najdražim ljubimcem.

Zavidan je niz glumaca koji su likovima dali glasove, među ostalima, tu su Edward Norton, Bryan Cranston, Bill Murray, Scarlett Johansson, Tilda Swinton i Yoko Ono.

Anderson je za svoje igrane filmove bio višestruko nominiran za Nagradu Oscar, a uspješan je i na području animacije - njegov "Fantastični gospodin Lisac" jedna je od najvećih  animiranih uspješnica posljednjeg desetljeća.

Stop-animaciju Anderson je koristio i u svojim hvaljenim igranim djelima poput "Hotela Grand Budapest".

Još jedan film o psima u dugometražnoj konkurenciji je antologija "A Dog's Life" perjanice novog vala tajvanske kinematografije Changa Yija, dirljiva posveta vjernom čovjekovom pratitelju.

U također distopijskom, znanstvenofantastičnom ruhu nastalom kombiniranjem klasične i računalne tehnike s atraktivnim glazbenim brojevima i raskošnim osvjetljenjem, odvija se modernizirana verzija slavne bajke, film "Cinderella the Cat" talijanskih autora Alessandra Raka, Ivana Cappiella, Marina Guarnierija i Daria Sansonea.

 "Poprište filma tehno-futuristički je brod zarobljen u napuljskoj luci, opsjednut hologramima zaboravljene povijesti, a njegova fabula posvećena je kćeri pokojnog znanstvenika ostavljenoj na milost i nemilost maćehe, sestara i mafijaškog bossa", najavljeno je.

Prikazat će se i film Emme de Swaef i Marca Jamesa Roelsa "This Magnificent Cake!", autora nagrađenih Animafestovim Grand Prixom i Cartoon d'Orom za kratki film "Oh Willy…"

U Zagreb se vraćaju s duljim radom u istoj tehnici vunenog lutka-filma i nakon svjetske premijere na filmskom festivalu u Cannesu, bit će to prva projekcija filma "This Magnificent Cake!" u svijetu.

Bit će tu i novi film Benjamina Rennera "The Big Bad Fox and Other Tales", omnibus nastao prema autorovim ilustriranim knjigama, s naklonom i prema srednjovjekovnom francuskom "Romanu o Liscu",  humorom, gegovima i snažnim emocijama.

Još jedan stop-animacijski film u Velikom natjecanju dugometražnog filma, ujedno i svjetska premijera, bit će "Captain Morten and the Spider Queen" Kaspara Jancisa, Henryja Nicholsona i Riha Unta (koji se ove godine natječe i u kratkometražnoj konkurenciji Animafesta filmom o maštovitoj redovnici "Mary and 7 Dwarfs").

Njihov film donosi alegoriju o odrastanju kroz pripovijest o osmogodišnjem dječaku koji magijom biva smanjen na veličinu kukca i prisiljen kormilariti svojom omiljenom igračkom.

"The Man-Woman Case" Joëlle Oosterlinck i Anaïs Caure francuska je kriminalističko-biografska mini-serija o Eugeneu Falleniju, znamenitom transrodnom muškarcu optuženom za okrutno ubojstvo supruge i njegovu prethodnom životu punom nasilja i traganja za identitetom.

Rađena u klasičnim, uglavnom crno-bijelim tehnikama kombiniranima s rotoskopijom i malo boje, serija je već nagrađena nagradom žirija na festivalu u Annecyju pa se i u Velikom natjecanju dugometražnog filma Animafesta 2018. može smatrati jednim od favorita, ističu organizatori zagrebačkog festivala.

Za nagrade dugometražne konkurencije natječe se i nostalgični korejski film "The Shower" o prijateljstvu i nevinoj ljubavi djevojčice i dječaka u ladanjskoj prirodi, ostvaren "zaista spektakularnom koloristikom", što je adaptacija je u toj zemlji omiljene i utjecajne novele iz 1959. godine koja je snažno obilježila i tamošnju kinematografiju.

"Ova sjetna coming of age etida ne nudi stoga tek uvid u poetiku redatelja Ahna Jae-huuna, oslonjenog na klasične tehnike i poznatog po vizualno privlačnim filmovima Green Days i The Road Called Life, već i onaj u umjetničke senzibilitete ove dalekoistočne nacije", zaključuje se u najavi dugometražnog programa.



Predstavljena knjiga "Akademik Vladimir Varićak u hrvatskoj i svjetskoj znanosti"


ZAGREB - Knjiga "Akademik Vladimir Varićak u hrvatskoj i svjetskoj znanosti", koju je uredila Snježana Paušek-Baždar predstavljena je u utorak u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ustvrdio je kako knjiga pruža uvid u život i djelo jednoga od najvećih hrvatskih matematičara koji je dao nezaobilazan doprinos razvitku matematike i fizike u Hrvatskoj, ali i europskoj i svjetskoj znanstvenoj baštini.

Varićak pripada među velikane hrvatskih prirodnih znanosti zahvaljujući kojem je hrvatska matematika dosegla međunarodnu razinu, rekao je dodavši kako je varićak 1904. vrlo mlad izabran u Akademiju, u dobi od 39 godina.

Tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU akademik Andrej Dujella podsjetio je kako je Varićak rođen u Švici kraj Otočca 1865., a preminuo u Zagrebu 1942.

Istaknuo je kako je na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1888. je diplomirao matematiku i fiziku te do 1898. radio kao profesor matematike na nautičkoj školi u Bakru, na realnim gimnazijama u Zemunu, Osijeku i Zagrebu te na Šumarskoj akademiji u Zagrebu.

Doktorirao je 1891. s temom iz klasične algebarske analize, što je bio drugi doktorat iz matematike na Sveučilištu u Zagrebu, rekao je Dujella dodavši kako je nakon odlaska prvoga sveučilišnog profesora matematike Karela Zahradnika u Brno, Varićak 1899. preuzeo sveučilišnu nastavu matematike koju vodi sve do smrti.

Predavao je, naglasio je,  diferencijalni i integralni račun, diferencijalne jednadžbe, račun varijacije, teorije skupova, teorije funkcija, algebarske jednadžbe, eliptičke funkcije, neeuklidsku geometriju i teoriju relativnosti.

Bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu (1921.–1922.), a potom dekan Mudroslovnog fakulteta (1922.–1923.) te prorektor Sveučilišta (1928.–1932.) te dopisni član češke i srpske akademije, podsjetio je.

Varićak je, kako je istaknuo akademik Ksenofont Ilakovac,  kao profesor educirao  brojne generacije hrvatskih matematičara i fizičara, kasnije akademika i istaknutih stručnjaka u svijetu, od kojih je najpoznatiji Vilim Feller s Princetona u SAD-u.

"Svjetski ugled stekao je svojim doprinosom interpretaciji neeuklidske geometrije Lobačevskoga, a nakon Einsteinove objave specijalne teorije relativnosti 1905. upozorio je da se ona može interpretirati hiperboličkom geometrijom, odnosno neeuklidskom geometrijom Lobačevskoga pomoću koje se većinu formula te teorije moglo pojednostavniti, protumačiti i dokazati", rekao je Ilakovac, dodavši da je Varićak bio u prijateljskim odnosima s Albertom Einsteinom i njegovom suprugom Milevom Marić koje je posjećivao u Švicarskoj.

Einstein i Varićak su dopisivali u razdoblju 1909. – 1913., a preslike tih pisama objavljene su u ovoj knjizi, kao i prijevod šest Einsteinovih pisama s njemačkog na hrvatski jezik, napomenuo je.

Urednica knjige Snježana Paušek-Baždar naglasila je kako je Varićak bio među prvima u Hrvatskoj koji su upozorili na važnost i značenje znanstvenog opusa Ruđera Boškovića u razvitku svjetske znanosti te na Boškovićevu znanstvenu i privatnu korespondenciju, sačuvana uglavnom u europskim i američkim državnim i privatnim arhivima.

"Iako je bio pravoslavac, a kasnije grkokatolik, Varićak je u ime znanstvene istine ustao protiv teza da je Bošković bio Srbin i dokazao da je pripadao hrvatskom vjerskom i kulturnom okružju", istaknula je Paušek-Baždar.



Kabinet grafike: Maja Rožman o sjećanjima i snovima na izložbi i u grafičkoj mappi


ZAGREB -  Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavio je u utorak grafičku mapu "Studije podsvjesnog" Maje Rožman, a uz promociju je i otvorena izložba "Prostori i sjećanja", s recentnim grafikama kojima ta multimedijska umjetnica nastavlja propitivati granična područja između sjećanja, mašte i snova.

Niz od pet grafičkih listova umjetnica je izradila je u tehnici linoreza, donoseći svoj autoportret, interpretacije vlastita lika u različitim situacijama, a za izložbu je odabrano sedam grafika koje dijelom vode posjetitelje u prošlost, opušteni svijet dječjih igara.

"Maja Rožman u svom je radu uvijek prepoznatljiva, ali nikada predvidljiva i monotona", istaknuo je likovni kritičar Vanja Babić, autor teksta u katalogu i mapi.

Babić kaže kako već u nazivu izložbe i mape postoji poveznica, ambivalencija između sjećanja i podsvjesnog, uz maštu koja ih povezuje kao treći element njezina stvaralaštva.

Po njegovim riječima, autorica se bavi i graničnim područjem između mašte i znanosti, dajući kontrast svog lika i čudnih naprava čime ostvaruje simbiozu mašte i umjetnosti s jedne strane, te znanosti s druge strane, što se očituje i u tehnici izrade grafičkih listova.

"Malo koji umjetnik njezine generacije tako dobro koristi bjelinu, koja je integralni dio  kompozicije i s malim brojem linija na potentan način ju može oživjeti kao poveznicu zbivanja, a ne samo zrakoprazni prostor", ocijenio je.

Sama umjetnica utvrdila je kako se, nakon što su se dogovorili za tehniku linoreza za mapu, odlučila na minimalističke linije i većinu bijelog prostora, što je bio složen i zahtjevan poduhvat. "Izazov mi je bio i napraviti mapu od pet otisaka s obzirom da su to za mene mali formati, pa sam se poigrala s mogućnošću da se format nastavlja", rekla je Rožman.

Grafička mapa 14. je izdanje edicije Argola koja je pokrenuta, kako je napomenula upraviteljica Kabineta grafike Slavica Marković, kako bi se vratio dignitet originalnoj grafici koja je posljednjih desetljeća potisnuta od različitih, pa i neuspješnih eksperimenata.

Želja im je tom edicijom i "potaknuti rasprave o potrebi razlikovanja originalne grafike od onih vrsta tiskovina koje dovode u zabludu i dobre poznavatelje grafičke umjetnosti".

"Puno je vremena i truda uloženo u ediciju koja je samo u suradnji s umjetnicima mogla istinski zaživjeti i ostati do danas", dodala je.

Maja Rožman (Zagreb, 1981.) diplomirala je 2006. na Grafičkom odsjeku Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ante Kuduza. Studijski se usavršavala na akademijama u Salzburgu, Budimpešti i Krakowu te boravila na više rezidencija u Austriji, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Sloveniji i Turskoj.

Na  likovnoj sceni pojavljuje se kontinuirano od 2003. , sudjelujući na osamnaest samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnica je više nagrada i priznanja, među kojima i Essl Award CEE i VIG Special Invitation, te Nagrade HDLU-a na 6. hrvatskom trijenalu grafike.

Pohađa poslijediplomski doktorski studij grafike na zagrebačkoj Akademiji, na kojoj je zaposlena kao docentica na Grafičkom odsjeku.

Njezina će izložba u Kabinetu grafike HAZU biti otvorena do 27. travnja.



U Gradskoj knjižnici izložba posvećena Jurju Križaniću


ZAGREB - Izložba posvećena 400. godišnjici rođenja hrvatskoga mislioca Jurja Križanića, svećenika, teologa, političara, pisca i jezikoslovca, otvorena u utorak u Zagrebu, donosi do 5. svibnja u auli Gradske knjižnice vrijedna rijetka tiskana izdanja, fotografije i Križaniću posvećenu grafičku mapu kao podsjetnik na lik i djelo tog znamenitog Hrvata, jednog od najranijih pristaša panslavenstva.

Autor izložbe "Juraj Križanić (1618.-1683.): 400 godina od rođenja znamenitog Hrvata" je voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Željko Vegh, koji je istaknuo kako je ona koncipirana kroz tri aspekta – knjige, fotografije i grafičku mapu "Strastni život" križanićologa Ivana Goluba iz 1983., koja sadrži poeme u njegovu čast, a autor 20 izloženih grafičkih listova je Ivan Lacković Croata.

"Izloženo je 30 knjiga, a Gradska knjižnica posebno je ponosna na prva tiskana izdanja rijetkih Križanićevih knjiga iz sredine i druge polovice 19. stoljeća tiskanih u Moskvi. Izložene su i knjige najznačajnijih proučavatelja Križanićeva djela, Vatroslava Jagića, Josipa Badalića i Ivana Goluba", rekao je Vegh.

Izložba donosi i fotografije Križanićeva zavičaja, zatim fotografiju spomen ploče iz Dominikanske crkve u Varšavi gdje je boravio prije odlaska u Beč, pa faksimil prve zemljopisne karte Hrvatske iz 1673. na kojoj su ucrtana mjesta djetinjstva Jurja Križanića, te među ostalim, plakat s izdvojenim njegovim promišljanjima.

Voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić istaknula je kako je ta institucija, kao "čuvarica memorije naroda", izuzetno ponosna na činjenicu da posjeduje prva izdanja Križanićevih knjiga - sve su izložene knjige, osim jedne, vlasništvo Gradske knjižnice.

"Gradska knjižnica od 1994. u sklopu svojeg 'kalendara godišnjica' svake godine postavlja nekoliko obljetničkih izložbi, kakva je i ova u povodu 400. godišnjice rođenja Juraja Križanića, a riječ je o prvoj postavljenoj u Hrvatskoj u godini Juraja Križanića", napomenula je Meić.

Slavena i rusofila, jednoga od najranijih pristaša panslavenstva, Križanića se smatra jedinstvenom pojavom unutar hrvatske književnosti 17. stoljeća. Zagovarao je ekonomsku i političku nezavisnost, upozoravao na opasnosti vjerskog razdora i zlouporabe Crkve, i u svojim političkim istupima otvoreno propovijedao opravdanost buna i ustanaka protiv okrutnosti i tiranstva ruskog cara i njegove vlade. Godine 1661. prognan je carskim ukazom u Sibir, gdje je proveo 15 godina.

Hrvatskomu je jezikoslovlju osobito zanimljiv zbog svoje gramatike "Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku", objavljene u Tobolsku 1665. Manje je poznat kao glazbeni pisac, mada je i na tom polju ostavio nekoliko radova. Poginuo je 12. rujna 1683. u redovima poljske vojske prilikom opsade Beča.

O životnome putu Jurja Križanića govorio je akademik Ivan Golub, veliki poznavatelj Križanićeva djela, koji je istaknuo kako je Križanić bio "prorok mesijanstva kulture", potekao ponajprije iz zemlje na kojoj se rodio.

"Juraj je izdanak svoga zavičaja. Negdje piše da je Bog čovjeka od zemlje napravio – je, ali od one zemlje na kojoj se čovjek rodio. Juraj Križanić je od hrvatske zemlje, od zavičajne zemlje, a kao zavičaj je označio Ribnik, Ozalj i Karlovac. Tu je zemlju ugradio u sebe", rekao je Golub.

"Značajka te zemlje u njegovo vrijeme bio je ponajprije govor koji je spajao kajkavštinu, čakavštinu i štokavštinu. Križanić je shvatio da je više narječja spojivo, i to će utjecati na njega, da poradi na zajedničkom slavenskom narječju, zajedničkom govoru koji će biti od slavenskih jezika", dodao je.

Načelnik općine Ribnik Željko Car istaknuo je kako je Križanićev zavičaj "shvatio koga ima", te je godinu 2018. proglasio 'Godinom Jurja Križanića', a "najvećem Ribničanu kojeg smo dali hrvatskom narodu i svijetu" odužit će se bogatim kulturnim programom u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Zagrebačkom nadbiskupijom.

Također, Križaniću će u Ribniku 10. lipnja biti podignut spomenik, rad akademkinje Marije Ujević Galetović, dar Grada Zagreba. Ribničani će u jesen posjetiti Kahlenberg kod Beča, mjesto pogibije Jurja Križanića, a skulpture Križanića dobit će i Zagreb i Moskva.



Premijera "Mačka u čizmama" u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka 20. travnja


RIJEKA - Predstava "Mačak u čizmama" po bajci Charlesa Perraulta i u dramaturgiji Magdalene Lupi Alvir te režiji Edija Majarona premijerno će biti izvedena 20. travnja u Gradskom kazalištu lutaka u Rijeci, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u utorak.

Ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Rijeka Magdalena Lupi Alvir kazala je da je temelj ove predstave u izvedbi ovog kazališta iz 1991. godine, u kojoj su iz sadašnjeg autorskog tima bili Majaron, autorica likovnih rješenja lutaka i scenografije Agata Freyer a Lupi Alvir, tada na drugoj godini studija, to je bila prva kazališna dramatizacija. No, rekla je, u novoj inačici, novi je redateljski i vizualni koncept te glumačka postava.

Lupi Alvir istaknula je da su se na ponovno postavljanje "Mačka u čizmama" odlučili jer su utvrdili da je on danas još aktualniji nego 1991. godine, jer se i dalje živi u vremenu nejednakosti, netrpeljivosti prema drugačijem, neravnopravnosti u društvu te nadmoći vlasti nad običnim čovjekom. Djeci želimo prenijeti poruku da unatoč svemu treba vjerovati u sebe, biti domišljat i kreativan kako bi se moglo preživjeti, kazala je.

Ugledni redatelj Edi Majaron rekao je da je primijenio drugačiji redateljski pristup jer se estetika lutkarskog kazališta promijenila od tada. Danas je sve popularnije istraživanje odnosa glumca i lutke, pa je trebalo osmisliti novi pristup tekstu i način interpretacije, dodao je Majaron.

Nastupit će David Petrović, Goran Zelić, Almira Štifanić, Damir Orlić i Alex Đaković. U autorskom timu su i lutkarska tehnologinja Luči Vidanović, skladatelj Igor Karlić i oblikovatelj rasvjete Sanjin Seršić.



Bogat program obilježavanja Međunarodnog dana plesa u ZPC-u


ZAGREB - Zagrebački plesni centar (ZPC) obilježit će Međunarodni dan plesa s nekoliko plesnih predstava i bogatim popratnim programom a Dan plesa 29. travnja donosi u ZPC-u predstavu "Divine Blindness" autorice Martine Granić i cjelodnevni program besplatnih plesnih radionica za sve ljubitelje plesne umjetnosti.

Međunarodni dan plesa ustanovio je 1982. godine UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta (International Theatre Institute). Datum 29. travnja odabran je u čast i sjećanje na rođendan Jean-Gorgesa Noverrea (1727.-1810.), začetnika modernog baleta i jednog od najvećih plesnih reformatora.

Proslava i slavljenje plesa u ZPC-u započinju već u srijedu i četvrtak 25. i 26. travnja, kada su na rasporedu pretpremijera i premijera predstave "Nedostupno", u kojoj se koreografkinja Zrinka Lukčec Kiko bavi "svim onim što ostaje s druge strane misli, ispod kože, u nemuštim tumačenjima događajnosti, osjećaja, želja i poriva", najavljeno je.

Lukčec potpisuje ideju i koreografiju, dramaturginja je Maja Sviben, scenografiju osmišljava Majda Džanić Bogojević, glazbu Damir Šimunović, a kostime Emina Kušan. Oblikovanje svjetla radi Marino Frankola a predstavu izvode Dora Kokolj, Kasija Vrbanac i Marin Lemić.

Slijedi, u subotu 28. travnja, predstava programa Koreospektar "Together we sound" autorica Koraljke Begović i Nastasje Štefanić, projekt istraživanja odnosa pokreta i zvuka i zajedničkog kreiranja "virtualnog tijela" i prostora.

Za Dan plesa, u nedjelju 29. travnja, na rasporedu je predstava rezidencijalnog programa "Divine Blindness" autorice Martine Granić, najavljena kao "putopis, dance show, filozofska rasprava i kritika". Izvode ju Mia Zalukar, Matea Miković i Martina Granić, na glazbu Alda Orlića - Zoliuma.

Program Dana plesa u jutarnjim i popodnevnim satima donosi i besplatne plesne radionice koje će održavati pedagozi i voditelji popodnevnih plesnih satova ZPC-a. Plesne radionice uključuju suvremeni ples, klasični balet, street mix i afro, a ulaz je otvoren za sve, bez obzira na prethodno plesno iskustvo.

Međunarodnim danom plesa nastoji se istaknuti i podsjetiti na vrijednost i važnost plesa kao umjetničke forme kao i "probuditi" one koji još nisu svjesni vrijednosti plesa i njegova potencijala.

Detaljne informacije o programu, rasporedu predstava i rezervaciji ulaznica nalaze se na službenoj stranici ZPC-a, www.zagrebackiplesnicentar.hr.



Izložba "Sweet dreams" Pauline Jazvić u MSU


ZAGREB - Umjetnica Paulina Jazvić na izložbi "Sweet Dreams", koja se otvara u utorak u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), kao što i naslov govori, progovara o slatkim snovima, ali nadanjima i očekivanjima kao "svjesnom činu duše prema poželjnom i spoznatom dobru".

Autorica u novim radovima problematizira temu u kontekstu emotivnih odnosa, promišljajući društveno prihvatljive forme i upozoravajući na određene pojave i situacije koje primjećuje, uz diskretno provedenu notu autobiografskog.

"Koristeći se različitim simboličkim predmetima, odnosno predmetima današnjeg potrošačkog društva koje nalazimo skoro svuda oko nas, umjetnica ukazuje na nadu i snove pojedinca te na utjecaj vremena i društva u kontekstu njihova razbijanja i nestajanja", ističe se u najavi MSU-a.

"Iz svojeg osobnog, ženskog rakursa, Paulina sagledava odnose i njihove dimenzije zadržavajući svoj prepoznatljivi ironični umjetnički izraz", dodaje se.

Predstavljeno je pet simbolički naslovljenih radova - "Sweet Dreams", "Together forever", "Piece of Cake", "Pošarat ću te kemijskom" i "Muž mi je na moru".

Paulina Jazvić diplomirala je 1995. dizajn odjeće i tekstila na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, a 2001. završava Likovnu akademiju, na odjelu grafike u klasi prof. Miroslava Šuteja. Zaposlena je kao docentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu na studiju dizajna odjeće i tekstila, na kolegiju Kreiranje odjeće.

Izložba "Sweet Dreams" će biti otvorena do 13. svibnja, a njezina kustosica je Martina Munivrana.
 


U Splitu otvorena izložba "Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet"


SPLIT - Izložba "Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet" otvorena je u ponedjeljak u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, gdje će ju publika moći razgledati do 1. lipnja.

Izložba je otvorena u povodu 70. obljetnice osnutka Države Izrael, te u sklopu tradicionalnog Festivala znanosti koji je u ponedjeljak otvoren u Splitu.

Veleposlanica Izraela u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman kazala je kako u razvoj odnosa između Hrvatske i Izraela treba što više uključivati znanost. "Važno je da u odnos dviju država uključimo što više znanost, razvoj tehnologije i što više mladih znanstvenika," poručila je Kleitman otvarajući izložbu.

Zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović je istaknula kako "Izrael pokazuje da i mali narodi mogu dati velike ljude."

Izrael je, ističe se u priopćenju u povodu ove izložbe, država s najvišom stopom obrazovanih ljudi na svijetu u odnosu na broj stanovnika. S devet sveučilišta i 66 visokoškolskih obrazovnih instituta, ova država smatra se high-tech supersilom te privlači brojne multinacionalne kompanije koje tu osnivaju svoje centre za istraživanje i razvoj i ulažu u start-up tvrtke u raznim područjima.



Predstavljen roman Dine Pešuta "Poderana koljena"


ZAGREB - Roman Dine Pešuta "Poderana koljena" predstavljen je na tribini "Razotkrivanje"u ponedjeljak navečer u dvorani Mueller u zagrebačkom Kinu Europa.

 Roman je kroz razgovor s glavnim urednikom nakladne kuće Fraktura Seidom Serdarevićem, koja ga je objavila, predstavio autor  Dino Pešuta.  Ulomke iz romana čitao je Adrian Pezdirc.

 Glavni lik romana je Dane Draženović, napomenuo je Pešut dodavši kako je riječ o mladom hrvatskom glumcu ovjenčanu nagradom u Cannesu.  On je, istaknuo je, i autor slikovnica koje se uspješno prodaju na međumrežju.

 Glavni lik je homoseksualac bez stalnoga partnera, koji je svoje utočište našao u Berlinu, rekao je dodavši da je Dane Draženović i mnogo više od toga.  On je, tvrdi Pešut, uspješan mladić, a kronično je bez novca, pa je u potrazi za idealnom ljubavlju za koju zna da ne postoji.

 Draženović je, naglašava, heroj koji je spasio dijete usred terorističkog napada i osoba koja ima ozbiljan problem s alkoholom.
 
 Po Pešutovim riječima, glavni lik je osuđen na prekarni rad. On razumije svijet oko sebe, ali nije siguran razumije li svijet njega, napomenuo je autor.
Ocijenio je kako je njegov roman "Poderana koljena" priča o današnjem trenutku, o generaciji koja ima sve, a zapravo nema ništa, o svijetu koji se mijenja pred našim očima, a ne možemo ga shvatiti.

U romanu je riječ, tvrdi, o slavi i njezinoj prolaznosti u vremenu društvenih mreža i interneta.

 Naglasio je da u svom pisanju razdvaja autobiografiju od vlastitih refleksija te dodao kako je tu tehniku iskušao još u svojim dramama. "Roman je poetičan i refleksivan", napomenuo je dodavši kako je u njem oslikao svoje viđenje današnjega svijeta.

 Istaknuo je kako roman otkriva teme i probleme koji pripadaju duhu današnjega vremna.
 
 Serdarević je ustvrdio kako Pešut u svome romanesknom prvijencu pokazuje svu raskoš svoga spisateljskog talenta, koji je već dokazan brojnim nagrađenim dramama.
Dino Pešut rođen je 1990. u Sisku. Završio je dramaturgiju, dramsko i filmsko pismo na Akademiji dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu. Radi kao dramaturg u različitim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao dramatičar debitirao je dramom "Pritisci moje generacije", koja je praizvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu 2013. Drama "(Pret)posljednja panda ili statika" osvojila je Nagradu Marin Držić koju dodjeljuje Ministarstvo kulture.



Edukativno-muzejska akcija ove godine na temu "Lađe"


KARLOVAC - Ovogodišnja Edukativno-muzejska akcija u povodu Međunarodnog dana muzeja održat će se od 18. travnja do 18. svibnja s temom "Lađa" u 65 hrvatskih muzeja, najavljeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak na turističkoj lađi "Zora" u pristaništu Brođanima na rijeci Kupi kod Karlovca.

Predsjednica Hrvatskoga muzeološkog društva (HMD) Vlasta Krklec rekla je da su organizatori svih događaja to društvo i karlovački Gradski muzej uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, gradova Zagreba i Karlovaca te uz sponzorstvo javnih ustanova "Aquatika" i "Aurora Colapis".

Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju HMD-a uspijeva tom akcijom svake godine privući sve više djece, a raste i broj muzeja i galerija koji joj se pridružuju, rekla je Krklec i dodala da ove godine u njoj prvi put sudjeluju muzeji u Radoboju i Vinkovcima te na Braču, Korčuli i Murteru.

"Edukacija u našim muzejima je iznimno važna, kao i struka muzejskih pedagoga koji osmišljavaju teme koje trebaju približiti muzeje posjetiteljima, posebno djeci, da već u djetinjstvu prepoznaju vrednote koje naši muzeji čuvaju", rekla je Krklec. Istaknula je da ta 'plovidba' Edukativno-muzejske akcije baštinom traje 23 godine, da je uvijek važna i zanimljiva, i raste.

Tijekom dvosatne plovidbe Kupom na "Zori" ravnateljica karlovačkog muzeja Hrvojka Božić je rekla da se dosad ni na jednu od 23 akcije nije javilo toliko muzeja, ocjenjujući da je tema "Lađa" motivacijski bila pun pogodak.

Voditeljica na projektu Matea Galetić predstavila je zajednički programski vodič svih 65 muzeja i zbirki. Stajat će 10 kuna i od srijede 18. travnja, kada je Međunarodni dan muzeja, do 18. svibnja posjetitelji će s njim moći besplatno ući na ostale izložbe i programe navedene u vodiču i skupiti žigove.

"Dižimo sidro, otvorimo svoje muzeje i ustanove, porinimo svoje lađe i krenimo zajedno na uzbudljiva putovanja u prošlost, neka nam muzeji budu pristaništa", rekla je Galetić i najavila da će završna svečanost na nacionalnoj razini biti 18. svibnja na Starom gradu Dubovcu u Karlovcu.

 

Književna čitanja novost ovogodišnjeg Ljeta u MSU


ZAGREB - Ljeto u MSU, manifestacija koja već četiri godine u Muzeju za suvremenu umjetnost (MSU) spaja glazbu, film, likovnu umjetnost i performanse ove godine počinje ranije nego dosad, 2. lipnja i donosi jednu novost - književna čitanja.

Sezonu otvara zagrebački pop-rock sastav Boa, tjedan dana kasnije na krovu MSU-a nastupaju ponovno okupljeni Kojoti, potom slijedi hvaljena jazz senzacija Chui, a za sam kraj mjeseca, 30. lipnja, rezerviran je nastup Hladnog piva koji će izvoditi najpopularnije pjesme iz svoje 30 godina duge karijere.

Kako je najavljeno iz MSU-a, ljubimci zagrebačkih klubova, beogradski post-punk trio Repetitor nakon europske turneje u Zagreb stižu 7. srpnja, a program će zatvoriti 14. srpnja zagrebački Mayales, koji 25. obljetnicu karijere slavi uz novi, već hvaljeni i nagrađivani album.

Program koji se održava po načelu "5 u 1" za cijenu jedne ulaznice nudi uz glazbene, filmski, performerski i književni sadržaj, kao i tri MSU-ove izložbe.

To su izložba multimedijalnog umjetnika Tomislava Brajnovića, potom "Područja doticaja - arhitektura Graza i Zagreba" na kojoj MSU i Kunsthaus Graz predstavljaju neobično smiona i inovativna djela štajerskih arhitekata te radove domaćih umjetnika koji se oslanjaju na one avangardnih zagrebačkih arhitekata, kao i "Rez/Cut", izložbu koja kroz brojna djela različitih generacija suvremenih umjetnika iz Hrvatske i srednje Europe prikazuje putanju kolaža kroz povijest.

Na nekoliko lokacija unutar Muzeja svake večeri prije koncerta, nastupaju hrvatski performeri s djelima koja povezuju pop kulturu i suvremene umjetnost.
U programu  "Best of Metropolis" koji podsjeća na najbolje filmove protekle sezone MSU kina, prikazat će s četiri francuske komedije "Kao avion", "Sjećanja", "Isabellino sunce" i "Victoria", te dvije drame "Sretni kraj" i "Viktorija i Abdul".

Prvi put ove godine priredit će se književne tribine, na kojima će Dorta Jagić, Alen Brlek, Jasna Žmak, Ana Škvorc, Dinko Telećan, Ivan Šamija, Sven Popović, Marija Dejanović, Darko Šeparović, Lara Mitraković, Suzana Matić i Ivan Jozić čitati svoja djela.

U slučaju kiše koncerti će se održati na platou MSU-a, kod tobogana.



Putujuća izložba Mirka Ilića "Tolerancija" ispred MSU-a


ZAGREB - Na platou ispred zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, a dijelom i ispred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, od ponedjeljka se može razgledati putujuća izložba "Tolerancija" ilustratora, grafičkog dizajnera, crtača i strip autora Mirka Ilića.

Ta međunarodna izložba više od godinu dana putuje svijetom i konstantno povećava broj sudionika koji su na Ilićev poziv dizajnirali plakate o toleranciji - u prvoj verziji je obuhvaćen 21 plakat, a sada ih je 70 koji se predstavljaju u Zagrebu.

Plakati su izloženi na otvorenom kako bi se, prema zamisli Mirka Ilića, s njima mogli susresti i oni koji često ne posjećuju izložbe, kako bi mogli zastati ispred plakata, promisliti o temi  ili započeti razgovor s nekime tko ih također razgledava.

Po Ilićevim  riječima, najčešći razlozi netolerancije su pripadanje 'pogrešnom' plemenu, 'pogrešna' boja kože, 'pogrešna' seksualna orijentacija,'pogrešna' religija, a tri od ta četiri razloga dobivena su rođenjem.

"Te tri 'pogrešne' stvari čine maksimalno deset posto naših razlika, u ostalih 90 posto smo isti. Želimo voljeti. Želimo biti voljeni. Želimo sigurnost. Želimo posao, hranu, vodu, krov nad glavom. Želimo dug život sebi i svojoj djeci. Zar to nije više razloga za toleranciju, nego netoleranciju? Ova izložba bi trebala biti mali vizualni podsjetnik na to", napomenuo je.

Jedan od autora je i Milton Glaser, proslavljeni američki dizajner koji je uoči izložbe ustvrdio kako je ključno da ljudi prigrle toleranciju jer je ona "jedini protuotrov natjecateljskmo duhu koji obilježava ljudski rod".

Plakati su u Zagrebu izloženi u organizaciji Mirka Ilića i UBU - Udruge bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, te u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i Akademijom likovnih umjetnosti unutar partnerskog projekta 'Runaway Art'.

Ilić je u dvorani Gorgona MSU-a u ponedjeljak održao i predavanje za učenike ŠPUD-a i studente Studija dizajna.

Dio izložbe ispred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna otvara se u ponedjeljak navečer, a prati je i izložba radova učenika ŠPUD-a na temu tolerancije u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi.

Od hrvatskih dizajnera na izložbi su zastupljeni Boris Bućan i Dejan Kršić, a inozemni dolaze iz cijeloga svijeta od SAD-a preko cijele Europe do Japana i Koreje.

Izložba je otvorena do 16. svibnja.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

Umrla oteta južnokorejska glumica koja je osam godina snimala za sjevernokorejskog diktatora

   
SEUL - Južnokorejska glumica koju je bio oteo režim u Pjongangu i natjerao da tamo snima fimove za državu umrla je u dobi od 92 godine, objavio je u utorak BBC.

Choi Eun-hee umrla je u ponedjeljak popodne u bolnici u Južnoj Koreji.

Choi je bila južnokorejska glumačka zvijezda kada je oteta po nalogu tadašnjeg lidera Kim Jong-ila 70-tih godina prošlog stoljeća.

Njezin bivši suprug, slavni filmski redatelj, također je otet nekoliko mjeseci kasnije.

Dvojac je ipak nakon osam godina uspio pobjeći.

Sjeverna Koreja je uvijek nijekala da otima ljude, te naglasila da su glumica i redatelj tamo tražili utočište.

Choi i njezin suprug Shin Sang-ok bili su najveće zvijezde u Južnoj Koreji 70-tih godina prošlog stoljeća.

Od supruga se Choi razvela, a ubrzo nakon toga je oteta. Iako su bili razvedeni, ostali su u dobrim odnosima te ju je Shin krenuo tražiti i, kao i ona, završio u Sjevernoj Koreji.

Osam godina sudjelovali su u planu oživljavanja sjevernokorejske kinematografije i zadobili Kimovo povjerenje te im je bilo dopušteno da otputuju u Beč na promociju filma. Tada su zatražili politički azil u američkom veleposlanstvu.

Shin je umro 2006.

Njihova priča ovjekovječena je u filmu "Ljubavnici i despot" iz 2016.
 


Eva Longoria dobila svoju holivudsku zvijezdu

 
LOS ANAGELES - Eva Longoria, poznatija kao jedna od "Kućanica", dobila je u ponedjeljak svoju zvijezdu na Šetalištu slavnih u Hollywoodu.

Obitelj i prijatelji slavili su sa 43-ogodišnjom glumicom a među njima su bili pop zvijezda Ricky Martin, glumica Anna Faris i Felicity Huffman koja je osam sezona glumila s Longoriom u seriji "Kućanice".

"Osjećam se kao da sam i dalje djevojka iz Teksasa s velikim snovima", rekla je Longoria.

"Kao žena i kao Latinoamerikanka predstavljam mnogo zajednica pa im želim poručiti - ovo nije moja zvijezda, ovo je naša zvijezda".

Longoria je dobila svoju holivudsku zvijezdu upravo u vrijeme kada izlazi njezin prvi film, "Overboard", 'remake' filma iz 1987.

Na svečanosti je bio i Longorijin treći suprug Antonio Baston s kojim očekuje svoje prvo dijete.

Ranije je bila udana za košarkaša Tonyja Parkera i glumca Tylera Christophera.

 

Kuća slavnih Rock and Rolla sada uvrštava i pjesme


ZAGREB - Kuću slavnih Rock and Rolla (eng. Rock and Roll Hall of Fame) počela je, uz umjetnike, uvrštavati u svoj postav i pjesme, pa je tako na ovogodišnjoj 33. indukcijskoj ceremoniji u Clevelandu uvršteno šest pjesama, piše Billboard.

Prvi uvršteni singlovi su "Rocket 88" Jackieja Brenstona i njegovih Delta Cats (1951.), "Rumble" Linka Wraya (1958.), "The Twist" Chubbyja Checkera (1960.), "Louie Louie" The Kingsmena (1963.), "A Whiter Shade Of Pale" Procol Haruma (1967.) i "Born To Be Wild" Steppenwolfa (1968.).

Predstavljajući novu kategoriju, američki glazbenik "Little Steven" Van Zandt kazao je da se radi o priznanju izvrsnosti pjesmama koje su oblikovale rock 'n' roll i snimkama umjetnika koji se ne nalaze u Kući slavnih, što, naglasio je, ne znači da se nikada neće tamo naći.

"Svi znamo da se povijest glazbe može promijeniti jednim jedinim singlom. U tri minute odjednom možemo ući u novi smjer, pokret, stil, iskustvo. Te tri minute mogu rezultirati osobnom otkrivenjem i prosvijetljenjem koje može promijeniti naše živote", dodao je.

Taj muzej u Clevelandu od 1983. u svoj postav uključuje imena za koja smatra da su najvažnija i najutjecajnija u rock glazbi, a najbitniji uvjet, osim doprinosa rock’n’rollu, je da su debi album objavili najkasnije 1992.

Od glazbenih imena u Kuću slavnih ove godine uvršteni su Bon Jovi, The Cars, Dire Straits, The Moody Blues i Nina Simone. Pod kategoriju "rani utjecaji" uvrštena je američka glazbenica Sister Rosetta Tharpe koja je u 30-im i 40-im godinama prošlog stoljeća popularnost stekla svojim gospel uratcima.



'Noćne ptice' u većoj opasnosti da umru mlađe


PARIS - Ljudi koji ostaju budni dokasna i teško im je ujutro ustati imaju veći rizik da umru mlađi od onih koji liježu i ustaju prateći Sunčev ritam, izjavili su znanstvenici.

Studija provedena među 430.000 ljudi u Britaniji otkrila je da su 'noćne ptice' imale 10 posto veći rizik smrti od ranoranilaca.

"Ovo je pitanje javnog zdravlja koje se više ne može ignorirati", rekao je prošli tjedan koautor studije Malcolm van Schantz sa Sveučilišta u Surreyu i ustvrdio je da bi "noćnim tipovima" trebalo dopustiti da kasnije dolaze na posao.

"Noćne ptice koje pokušavaju živjeti u svijetu ranoranilaca mogu imati zdravstvene posljedice", kazala je Kristen Knutson sa sveučilišta Northwestern u Chicagu, također autorica studije.

Oni su iz javne baze podataka prikupili podatke o gotovo pola milijuna ljudi u dobi od 38 do 73 godine.

Sudionici studije opisali su se kao "definitivno jutarnja osoba" u 27 posto slučajeva, "više jutarnja nego nego noćna" (35 posto), "više noćna nego jutarnja" (28 posto), ili "definitivno noćna ptica" kojih je devet posto.

Također su naveli svoju težinu, pušačke navike i društveno-ekonomski status.

Studija je pokazala da je zdrava količina odmora vrlo važna.

Znanstvenici su zaključili da skupina noćnih ptica ima 10 posto veći rizik od smrti od ranojutarnje skupine.

Također su otkrili da noćni tipovi imaju veću vjerojatnost razvoja psiholoških poremećaja, dijabetesa te problema sa želucem i disanjem. Osim toga skloniji su pušenju, ispijanju alkohola i kave te uzimanju ilegalnih droga.

Razlog većeg rizika možda je u tome što "ljudi koji su budni do kasno imaju unutarnji biološki sat koji nije u skladu s njihovim vanjskih okruženjem", rekla je  Knutson.

"To bi mogao biti psihološki stres, objed u krivo vrijeme za tijelo, nedovoljno vježbe, nedovoljno sna, to što sami ostaju budni dugo u noć, možda uzimanje droga ili alkohol".

Znanstvenici su pozvali na posebni tretman 'noćnih ptica', odnosno fleksibilnije poslove i radne sate.

"Ne bi ih trebalo siliti da ustaju za smjenu koja počinje u osam sati ujutro", smatraju znanstvenici.



Dječak otkrio blago Haralda Modrozubog


BERLIN - Trinaestogodišnji dječak i jedan arheolog amater otkrili su u Njemačkoj važno blago koje je možda pripadalo legendarnom danskom kralju Haraldu Modrozubom koji je u 10. stoljeću svojom zemljom pronio kršćanstvo.

Arheolog iz hobija Rene Schoen i školarac Luca Malaschnitschenko detektorima za metal istraživali su u siječnju područje jedne njive na sjeveru otoka Ruegena i nabasali, mislili su, na bezvrijedan komad aluminija.

Ali kad su ga malo pomnije pregledali shvatili su da u rukama imaju blistavi komad srebra, pišu njemački mediji.

O tome su obavijestili prave arheologe koji su prije nedavno počeli iskapanja na području veličine 400 kvadratnih metara. Dosad su pronašli ogrlice, bisere, broševe, prstenje i 600 novčića, uključujući stotinjak koji potječu iz doba Modrozubog koji je vladao Danskom od otprilike 958. do 986. godine.

Arheolozi su pronašli i mali ritualni srebrni čekić posvećen kultu nordijskog boga Thora. Ali istodobno su kovanice prožete kršćanskim simbolima što svjedoči o prelasku s nordijske mitologije na kršćanstvo.

"Ova riznica je dosad najveće otkriće Haraldovih kovanica na području južnog Baltika i kao takvo je iznimno važno", rekao je agenciji dpa arheolog Michael Schirren iz pokrajinskog ureda za zaštitu spomenika i voditelj iskapanja.

Najstarija kovanica je dirham iz Damaska koji potječe iz 714., a najmlađi je novčić iz 983. godine.

Ovo potonje pretpostavlja da je blago možda zakopano krajem 980-ih, u doba kada je Modrozubi boravio u Pomorju (Pomeraniji), gdje je i umro.

Harald Modrozubi ujedinio je Dansku. Taj je viking poznat i po tome što je okrenuo leđa tradicionalnoj nordijskoj religiji i prihvatio kršćanstvo. Iz Danske je morao pobjeći u Pomorje kada ga je svrgnuo sin Sven.

Modrozubi je blago najvjerojatnije zakopao u bijegu od Svena kao što je to učinio i s blagom s otoka Hidenseea koje je pronađeno u 19. stoljeću i koje se nedvojbeno može pripisati dvoru posljednjeg vikinškog kralja.

Trajno nasljeđe Haralda Modrozubog danas je u svim smartfonima i laptopima - bežična Bluetooth tehnologija nazvana je po njemu. Simbol Bluetootha dvije su rune s njegovim incijalima H.B.



Popularnost lavova i tigrova može biti i njihovo prokletstvo - studija

 
ZAGREB - Karizmatične životinje poput slonova, tigrova, lavova ili pandi posvuda su u filmovima, knjigama i prodavaonicama dječjih igračaka. Ali njihova raširena prisutnost u popularnoj kulturi iskrivljuje percepciju koliko su te životinje zapravo ugrožene, kažu znanstvenici.

Američki i francuski znanstvenici su koristeći se internetskim istraživanjima, mrežnim stranicama zooloških vrtova i školskim upitnicima sastavili popis najpopularnijih životinja u svijetu i rezultate objavili u časopisu PLOS Biology.

To su tigrovi, lavovi, slonovi, žirafe, leopardi, pande, gepardi, polarni medvjedi, sivi vukovi i gorile.

Otkrili su također da se 49 posto svih plišanih igračaka prodanih na Amazonu odnosi na neku s popisa deset najkarizmatičnijih životinja.  

U Francuskoj je, primjerice, igračka "žirafa Sophie" u jednoj godini prodana u 800.000 primjeraka, što je osam puta više nego što pravih žirafa ima u Africi.

Vodeći autor studije Franck Courchamp s pariškog sveučilišta kaže da su te životinje toliko uobičajene u pop kulturi i u marketingu da stvaraju njihovu "virtualnu populaciju" u ljudskoj svijesti, znatno mnogobrojniju u percepciji nego u stvarnosti.

"Tvrtke koje marketinški koriste žirafe, geparde ili polarne medvjede nesvjesno, ali aktivno pridonose lažnoj percepciji da tim životinjama ne prijeti izumiranje i da ih ne treba štititi", kaže Courchamp.

"Prosječni Francuz u samo jednom mjesecu vidi više virtualnih lavova na fotografijama, logotipovima i brendovima nego što ih živi u divljini", kaže se u studiji.

Znanstvenici predlažu da tvrtke koje se marketinški koriste tim životinjama doniraju dio zarade skupinama za njihovu zaštitu.

"Prisutnost tih voljenih životinja u prodavaonicama, na filmu, televiziji i u gomili raznih proizvoda u javnosti stvara iluziju da je njima dobro", kaže jedan od autora William Ripple, profesor ekologije šuma na oregonskom državnom sveučilištu.

"A ne budemo li djelovali, uskoro će reklame možda biti jedino mjesto gdje ćemo ih moći vidjeti", upozorava.

Žalosna je ironija, naglašava Ripple, što životinje koje ljudi najviše vole najviše ugrožavaju - ljudi.

 

Kubanski rum nalazi put do kupaca unatoč američkoj blokadi


HAVANA - Najpoznatiji kubanski rum, Havana Club, uspješno se natječe s najpoznatijim svjetskim brendovima iako se ne može prodavati na najvećem tržištu tog žestokog pića.

Na Kubi ima bačvi za starenje ruma koje su u upotrebi duže od šest desetljeća, koliko je na snazi američki embargo, i zaslužne su za jedinstvenu aromu pića koje su dobiva destiliranjem šećerne trske.

Stotine takvih bačvi poredane su u skladištima Havana Cluba u San Joseu, tridesetak kilometara od Havane, okupane slatkim mirisom vanilije, dok boca za bocom silazi s proizvodne linije.

Na Kubi je prije 150 godina proizveden prvi svijetli rum koji se prirodnim starenjem u hrastovim bačvama, posebnom recepturom i vještinom kubanskih majstora, razvio u nježniju, tamniju verziju kakva se konzumira danas.

"Nije nas strah reći da je kubanski rum najbolji na svijetu", kaže 'maestro ronero' Asbel Morales koji se miješanjem ruma bavi već tri desetljeća.

Američkom embargu unatoč prodaja Havana Cluba, dostupnog u 120 zemalja, samo raste. Lani je rast iznosio šest posto, a najunosnije tržište su Njemačka i Francuska.

"SAD predstavlja 39 posto tržišta prvoklasnog ruma. Zbog političkih razloga Havana Club je isključen s tog tržišta, ali i bez toga smo među tri najprodavanija ruma u svijetu", rekao je marketinški direktor Sergio Valdes.

Druga dva su francuski Plantation i nekada kubanski, a sada karipski Bacardi.

Od 1993. Havana Club u zajedničkom je vlasništvu kubanske vlade i francuske tvrtke Pernod Ricard, druge najveće kompanije alkoholnih pića u svijetu.

Međutim, obitelj bivših vlasnika koje je Castrova revolucija potjerala iz zemlje zadržala je izvorni recept i prodala ga Bacardiju, kompaniji koja je osnovana na Kubi, ali je također nakon revolucije završila u progonstvu.


Bez kubanskih majstora nema kubanskog ruma

Bacardi od 1995. na Portoriku proizvodi svoju verziju Havana Cluba i prodaje ga na američkom tržištu pod sloganom "Zauvijek kubanski".

Pernod Ricard tužio je Bacardi za krađu zaštićenog brenda i prijevaru potrošača. Parnica još traje.

"Ne možete govoriti o kubanskom rumu ako nemate kubansko tlo, temperaturu i vlagu", kaže Morales. "Proces starenja ruma nije usporediv s nijednim drugim u svijetu. To se radi prirodno, bez aditiva".

Bivši američki predsjednik Barack Obama zatoplio je odnose s Kubom pa su porasla nadanja da će izvorni Havana Club uskoro na američko tržište. Ali se situacija promijenila s dolaskom Donalda Trumpa.

Britanski stručnjak za rum Ian Burrell kaže da naslijepo može prepoznati kubanski Havana Club od Bacardijeve verzije. "Ova potonja je kao 'light' varijanta. Velika je razlika između tih dvaju proizvoda, ali meni kao barmenu obje verzije mogu koristiti kao baza za koktele koji ističu njihove kvalitete".

Za aromu ruma ključan je ljudski dodir. "Uloga koju ima majstor, što mu je na umu, u nosu, u grlu, to određuje karakter proizvoda. Bez majstora koji kontrolira proces od sirovine do krajnjeg proizvoda, nemoguće je napraviti kubanski rum", naglašava Morales.

Burrell kaže da je rum-majstor kao "umjetnik s paletom" koji miješa sastojke.

Na kubi ih je osmero, među njima i jedna žena. Znanje se tradicionalno prenosi s koljena na koljeno.

Majstor odabire i koja će mješavina u koju bačvu te koliko će ondje stariti. Na primjer, dašak vanilije počne se osjećati nakon deset godina.

Najkvalitetniji rum stari u 60-godišnjim hrastovim bačvama, gdje samo kisik, vrijeme i drvo doprinose aromi.



Za većinu Amerikanaca dobra napojnica u restoranu iznosi najviše 20 posto od računa, ali što reći o napojnici od 260 posto?


CHIKAGO - Takva je velikodušno podijeljena u nedjelju navečer osoblju restorana Boka, otmjenog mjesta za izlazak u Chicagu. Gost oduševljen večerom koju je trebao platiti 759 dolara ostavio je napojnicu od 2000 dolara.

Restoran, koji je obznanio događaj u ponedjeljak, sačuvao je anonimnost ultradarežljivog gosta, identificiranog samo kao "Mike, posjetitelj iz Seattlea".

Boka, koja ima jednu Michelinovu zvjezdicu, opisuje se kao šik restoran koji nudi američku sezonsku hranu.

Nakon što je prvo ostavio 300 dolara na račun od 759 dolara, mušterija je otišla u kuhinju i ondje dala 100 dolara svakom od 17 članova osoblja, objavila je uprava restorana.

Na Instagramu je objavljena fotografija gosta koji pozira s razdraganom ekipom.

Restoran Boka trenutno je u vrlo povoljnom razdoblju: nominiran je za James Beard Award, uglednu američku kulinarsku nagradu.

Pobjednik će biti poznat 7. svibnja na ceremoniji u Chicagu.

 

Kapsula za samoubojstvo na pogrebnom sajmu u Amsterdamu


AMSTERDAM - Kontroverzna “kapsula” za samoubojstvo koja svojim korisnicima omogućuje omogućuje da se ubiju na pritisak gumba došla je na pogrebni sajam u Amsterdam

Nazvan “Sarco”, kratica od sarkofag, 3D-tiskani stroj kojeg je izumio australski eutanazijski aktivist Philip Nitschke i nizozemski dizajner Alexander Bannink, dolazi sa odvojivim lijesom, postavljenim na postolje u kojem se nalazi spremnik za dušik.

“Osoba koja želi umrijeti pritisne gumb, i kapsula se napuni dušikom, osjetit će malo vrtoglavicu, ali će brzo izgubiti svijest i umrijeti” – rekao je Nitschke, koji je zbog svojeg izuma nazvan “Dr. Smrt”.

“Sarco” je uređaj “za pružanje smrti ljudi kada žele umrijeti” – rekao je Nitschke.

Izumitelji su izložili model, zajedno sa naočalama virtualne stvarnosti, kako bi se posjetiteljima omogućio pravi doživljaj prije smrti i onoga u što bi htjeli leći, prije no što pritisnu gumb.

Nitschke je kazao kako je cilj bio izgraditi prvu potpuno funkcionalanu kapsulu prije kraja godine.

Nakon toga će dizajn biti stavljen na internet kao dokument otvorenog izvornog koda kojeg će ljudi moći preuzeti.

“To znači da svatko tko želi izgraditi stroj može preuzeti planove i isprintati vlastitu kapsulu uz pomoć 3D printera” – rekao je Nitschke.

Na pitanje o kontroverzi koja okružuje eutanaziju i pravne prepreke, Nitschke je rekao: “U mnogim zemljama samoubojstvo nije protiv zakona, samo pomaemo osobi da počini samoubojstvo.”

“Ovo je situacija u kojoj jedna osoba odluči pritisnuti gumb … umjesto da se baci pod vlak.”

“Vjerujem da je to temeljno ljudsko pravo (da odaberete kada želite umrijeti), to nije samo neka medicinska povlastica za bolesne. Ako imate dragocjeni dar života, tada biste trebali moći imati pravo dati taj dar u vremenu po vašem izboru” – rekao je Nitschke.

Tisuće posjetitelja se okupilo na godišnjem Amsterdam Funeral Expo-u u poznatom Westerkerku, gdje su na tapeti bili svi najnoviji trendovi vezani za smrt, kao što su biorazgradivi lijesovi i ostala vizulna poboljšanja za pogrebna prijevozna sredstva.

No, “Sarco” je privukao veliku gomilu ljudi, od kojih su mnogi bili morbidno znatiželjni isprobati stolicu uređaja i naočale virtualne stvarnosti.

“To je stvarno doživljaj i čudno je to vidjeti, ali vrlo lijepo i mirno, vidite mjesec, vidite more, to je vrlo spokojno” – rekao je Piet Verstraaten (52) iz istočnog nizozemskog grada Venray.

Drugi, međutim, nisu bili toliko impresionirani.

“Pa, mislim da je to prilično glupo. To je glupo. Ne shvaćam. Ne zanima me pravi uređaj “Sarco”. Ne.” – rekao je 52-godišnji Rob Bruntink.

Ovo sve više liči na znanstveno-fantastični film Soylent Green, u kojem se glavni lik Sol odluči na eutanaziju:


Švedska feministica traži zabranu stranaka i organizacija koje se protive imigraciji



Soraya Post, članica Feminističke Inicijatice (FI) pri Europskom parlamentu, predložila je zabranu političkih stranaka i organizacija koje se protive ili kritiziraju masovnu imigraciju u Švedskoj.


BRUXELLES - „Velika je prijetnja za demokraciju i takozvana ljudska prava da se normaliziraju stranke poput Švedskih Demokrata (SD). SD još uvijek vodi homofobnu, nacionalističku, rasističku i ksenofobnu politiku, to se nije promijenilo. Njihova politika još uvijek nije uključiva, ona još uvijek isključuje manjine,“ tvrdi Post za časopis ETC.

„Samo zbog toga što je sad oformljena Alternativa za Švedsku [nova stranka], ne čini SD manje ksenofobnom i rasističkom,“ dodaje Post.

„Švedska mora zabraniti organizacije koje zagovaraju rasizam, ili će to završiti genocidom u Švedskoj,“ rekla je Post.

Post se pritom pozvala na izvješće Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), koji je pokazao kako se posljednjih godina pojavio veliki broj slučajeva rasističke i ksenofobne mržnje. Ironično, izvješće pritom ne daje sugestiju da su recimo arapski useljenici mahom ant-semiti, kao ni činjenicu o čestim međuetničkim sukobima arapskih i afričkih imigranata.

Post je također ignorirala ove činjenice te otišla u krajnost izjavivši: „Kao feministica i aktivistica za ljudska prava, ja ne mogu prihvatiti da se povećava propaganda rasne i ksenofobne mržnje u našem društvu. Želim društvo koje vidi sve ljude, u kojem su ljudska prava svih osigurana i ojačana.“

Feministička Inicijativa u posljednje vrijeme doživjela je veliki udarac zbog činjenice da je njena bivša čelnica Victoria Kawesa u javnost iznijela niz „bisernih“ izjava, a pored svega, „frendovi“ na Facebook-u su joj brojni islamisti. Dotična je također optužena i osuđena za plagijatorstvo. Kawesa je 2014. također zaposlila jednu Poljakinju kao čistačicu u stanu, pa joj odbila platiti usluge.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus